VELEUČILIŠTE VELIKA GORICA

PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I

KULTURNIH DOBARA I OKOLIŠA OD DJELOVANJA PRIRODNIH I
TEHNIČKO TEHNOLOŠKIH KATASTROFA, VELIKIH NESREĆA
GRADA VELIKE GORICE

Studenti: Predavači:

1) Andrej Batinjan prof.mr.sc. Ivan Toth

2) Vlatka Batinjan Igor Milić, struč. spec. ing. admin.chri

3) Maja Mikerević
 Velika Gorica, 2015.
1. UVOD

Procjena ugroženosti je polazni dokument za izradu planova koji se izrađuje i donosi

za područje općina, gradova, Grada Zagreba, županija i Republike Hrvatske.1

Procjena ugroženosti je preventivno djelovanje gdje se temeljem analiza rizika i

prijetnji, neposrednih opažanja, usporedbama dobivenih podataka s činjenicama s terena,
potencijalnih opasnosti i posljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i okoliš,
priprema za djelovanje u katastrofi i velikoj nesreći, reagiranje i zaštita i spašavanje za
vrijeme katastrofe i velike nesreće, te kasnije oporavak od posljedica katastrofe i velike
nesreće i obnavljanje narušenih elemenata za što brži povratak u normalu.

Katastrofa je svaki prirodni ili tehničko-tehnološki događaj koji, na području Republike

Hrvatske, opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrozi zdravlje i živote većeg broja ljudi ili
imovinu veće vrijednosti ili okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti
redovitim djelovanjem nadležnih tijela državne uprave, nadležnih jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave i operativnih snaga zaštite i spašavanja s područja jedinice lokalne
i područne (regionalne) samouprave na kojem je događaj nastao. Katastrofom, u smislu ovog
Zakona, smatraju se i posljedice nastale ratnim razaranjem i terorizmom.2

Velika nesreća je događaj koji svojim mogućim razvojem može poprimiti značajke
katastrofe uzrokovan nekontroliranim razvojem događaja i nesreća koje označavaju pojave
poput značajnih oslobađanja tvari, vatre ili eksplozije u koje su uključenje opasne tvari u
postrojenjima u kojima se opasne tvari proizvode, koriste ili pohranjuju ili se njima rukuje, a
čije oslobađanje može imati izravne ili odgođene posljedicena život i zdravlje ljudi i okoliš.3

Ovisno o uzrocima nastanka moguće opasnosti, prijetnje i rizici razvrstavaju se na

prirodne katastrofe i velike nesreće, tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće, ratna
djelovanja i terorizam i proizvodnju, skladištenje, preradu, rukovanje, prijevoz, skupljanje i
druge radnje s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU koje predstavljaju stvarnu ili
potencijalnu opasnost koja može izazvati iznenadni događaj s negativnim posljedicama po
okoliš.

1
Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugriženosti i planova zaštite i spašavanja, DUZS, I. Opće odredbe,
Članak II., Stavak 1
2
Hrvatski Sabor, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju, N.N. 79/07, 2007
3
Hrvatski Sabor, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju, N.N. 79/07, 2007

1
2. PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE

U prirodne opasnosti i prijetnje spadaju:

 Poplave su pojava neuobičajeno velikih količina vode na određenom području koje

inače nije pod vodom uslijed prirodnih sila ili drugih uzroka.

 Potresi su kratkotrajna vibracija tla uzrokovana pomicanjem tektonskih ploča ili

djelovanjem vulkana.

 Ostali prirodni uzroci:

 Suša je dugotrajno razdoblje bez oborina koje izaziva ozbiljne hidrološke

posljedice

 Toplinski val je naglo povišenje tjelesne temperature s nemogućnošću

organizma da temperaturu održi u normalnim granicama. Javlja se kada je
vlaga u zraku visoka.

 Olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar – vjetar jačine do 102km/h uz

grmljavinu, pljusak ili tuču.

 Klizišta su kretanje mase bilo koje vrste tla niz padinu

 Tuča je najkrupnija vrsta padalina, smrznute kapi vode koje padaju iz oblaka
kumulonimbus.

 Snježne oborine su oborine u čvrstom stanju koje stvaraju bijeli pokrov na tlu.

 Poledica je naslaga leda nastala smrzavanjem prehladnih kapljica kiše ili rose
na predmetima čija je temperatura oko 0°C

2
 3. POTRESI

Područje Grada Velike Gorice nalazi se u zoni pojačane seizmičke aktivnosti, prema
povratnom periodu od 500 godina intenzitet potresa na području Grada Velike Gorice iznosi
VII - VIII po Mercalli-Cancani-Sleberg ljestvici.

Najugroženija područja su Vukomeričke Gorice (savski rasjed s dubinom hipocentra

10-30km) i Žumberačka Gora i Medvednica (medvednički rasjed s dubinom hipocentra 5-
17km) te seizmotektonski aktivni rasjedi u Velikoj i Maloj Buni. Najugroženiji dio Grada
Velike Gorice je središnji dio od zapadnog do sjeveroistočnog dijela. S obzirom na vrstu
gradnje najugroženije je područje koje se proteže Sisačkom i Zagrebačkom ulicom, te dijelovi
grada s visokim zgradama.

Tlo Grada Velike Gorice je mješano, a sastoji se od naslaga šljunka, pijeska i gline.

Broj stanovnika područja Grada Velike Gorice iznosi 63 517, površina 328,66km 2, a
prosječna gustoća stanovanja 193,26 st./km2, gustoća naseljenosti za sam Grad Velike
Gorice iznosi oko 1 053,36 st./km2. Da se zaključiti da je prostor Grada Velike Gorice
optimalno napučen te da je provođenje mjera zaštite i spašavanja u ruševinama omogućen.

3
 Slika 1. Gustoća naseljenosti područja Grada Velike Gorice

Izvor: URBING, d.o.o. za poslove prostornog uređenja i zaštite okoliša, Prostorni plan
uređenja Grada Velike Gorice, Zagreb 2006, str. 11

4
Tablica 1. Prikaz ugroženog stanovništva i posljedica potresa intenziteta VIII MCS

Poginuli

zatrpani
zatrpani

zatrpani
Duboko

Srednje
Redni

Plitko
NAZIV NASELJA Broj stanovnika
broj

1 Bapča 151 0 1 3 10

2 Bukovčak 77 0 1 1 6

3 Buševec 906 2 8 11 56

4 Cerovski Vrh 97 0 1 1 6

5 Cvetković Brdo 45 0 0 0 3

6 Črnkovec 334 1 4 5 19

7 Donja Lomnica 1 665 4 16 20 105

8 Donje Podotočje 335 1 4 5 19

9 Drenje Šćitarjevsko 212 1 2 3 13

10 Dubranec 338 1 4 5 20

11 Gornja Lomnica 534 1 5 7 34

12 Gornje Podotočje 294 1 3 4 18

13 Gradići 1 759 4 17 21 106

14 Gudci 321 1 3 4 18

15 Gustelnica 125 0 1 2 9

16 Jagodno 456 1 5 6 27

17 Jerebić 41 0 0 0 2

18 Ključić Brdo 195 0 2 3 11

19 Kobilić 524 1 4 6 33

20 Kozjača 330 1 4 4 19

21 Kuče 1 226 3 11 14 78

22 Lazi Turopoljski 69 0 1 1 4

23 Lazina Čička 436 1 4 5 26

24 Lekneno 373 1 5 6 22

25 Lukavec 1 119 3 10 12 68

26 Mala Buna 274 1 3 4 17

5
 27 Mala Kosnica 58 0 0 1 3

28 Markuševec Turopoljski 313 1 3 3 18

29 Mičevec 1 254 3 11 15 79

30 Mraclin 1 106 3 9 11 65

31 Novaki Šćitarjevski 170 0 1 3 11

32 Novo Čiče 1 141 3 9 14 65

33 Obrezina 570 1 6 8 35

34 Ogulinec 248 1 2 3 16

35 Okuje 437 1 4 5 26

36 Petina 218 1 2 3 13

37 Petravec 90 0 1 1 5

38 Petrovina Turopoljska 507 1 4 6 32

39 Poljana Čička 612 2 6 9 39

40 Prvonožina 43 0 0 0 2

41 Rakitovec 567 1 6 7 34

42 Ribnica 700 2 7 9 43

43 Sasi 172 0 2 4 12

44 Selnica Šćitarjevska 532 1 4 6 33

45 Sop Bukevski 94 0 1 1 5

46 Staro Čiče 787 2 8 10 47

47 Strmec Bukevski 390 1 5 7 24

48 Šćitarjevo 442 1 4 5 25

49 Šiljakovina 720 2 7 9 44

50 Trnje 50 0 0 1 2

51 Turopolje 1 033 3 8 11 63

52 Velika Buna 686 2 6 10 43

53 Velika Gorica 33 339 85 271 370 2009

54 Velika Kosnica 541 1 5 7 34

55 Velika Mlaka 3 306 9 31 40 200

6
 56 Vukomerić 137 0 1 2 7

57 Vukovina 970 2 9 13 59

58 Zablatje Posavsko 48 0 0 1 2

UKUPNO 63.517 158 552 748 3 844

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis 2001.

Prema Tablici 1. se može zaključiti da će nastradati oko 5 302 stanovnika s područja

Grada Velika Gorica od čega će ih oko 158 poginuti, 552 će biti duboko zatrpani. Oko 748
stanovnika će biti srednje zatrpani, a njih oko 3 844 biti će plitko zatrpani odnosno lakše
ozlijeđeni.

Zbog velikog broja stambenih objekata izgrađenih od opeke bez armature, drvenih
stropnih i krovnih konstrukcija Čička Poljana, Drenje Šćitarjevsko, Dubranec, Lazi
Turopoljski, Obed, Selnica Šćitarjevska, Sasi, Vukomerić i Zablatje Posavsko, najugroženija
su naselja na području Grada Velike Gorice što se tiče potresa.

Klasifikacija oštećenja:

1. stupanj: lagana oštećenja – sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke.

2. stupanj: umjerena oštećenja – male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada

žbuke, klizanje krovnoga crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanje dijelova dimnjaka.

3. stupanj: teška oštećenja – široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka.

4. stupanj: razorna oštećenja – otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje

veza među pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune.

5. stupanj: potpuno rušenje – potpuno rušenje građevina

7

VII – OŠTEČENJA GRAĐEVINA
VIII – RAZORNA OŠTEČENJA GRAĐEVINA
GRAĐEVINE
A./ Na mnogim građevinama (20- 50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama, i
građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 3.stupnja (teška oštećenja) – široke i
duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka.
Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja (razornaoštećenja) – otvori u zidovima,
rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih
zidova i zidova ispune.
B./ Na mnogim građevinama (20-50%) od pečene opeke,građevinama od krupnih blokova i
montažnim građevinama, te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom
konstrukcijom, oštećenja 2.stupnja (umjerena oštećenja) -
manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u
dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka.
C./ Na mnogim građevinama (20- 50%) s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelnim
građevinama i dobro građenim drvenim
građevinama, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) - sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih
komada žbuke
MATERIJALNA DOBRA
Moguće je pomicanje teškog namještaja.
OKOLIŠ
Zvone velika zvona. Na površini vode stvaraju se valovi, voda se zamuti od
izdizanja mulja. Razina vode u zdencima se mijenja, kao i izdašnost izvora. U pojedinim slučajevima
stvaraju se novi, ili nestaju postojeći izvori vode. Pojedini slučajevi klizišta na pješčanim ili
šljunčanim obalama rijeka. U pojedinim slučajevima odroni na cestama na strmim kosinama.
Mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima.
LJUDI
Ljudi se prestraše i bježe u panici na otvoreno. Mnogi se teško održavaju na nogama. Trešnju osjete
osobe koje se voze u automobilu.
GRAĐEVINE
A./ Na mnogim građevinama (20- 50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama i
građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 4.stupnja (razorna oštećenja) – otvori u
zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje
unutrašnjih zidova i zidova ispune. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 5. stupnja (potpuno
rušenje) – potpuno rušenje građevina.
B./ Na mnogim građevinama (20- 50%) od pečene opeke,građevinama od krupnih blokova te one
izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom, oštećenja 2. stupnja
(teška oštećenja) -široke i duboke pukotine u
zidovima, rušenje dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%),oštećenja 4. stupnja
(razornaoštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim
dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune.
C./ Na mnogim građevinama (20- 50%) s armiranobetonskih i čeličnim skeletom, Krupnopanelnim
građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 1.
stupnja (umjerena oštećenja) -manje pukotine u zidovima,otpadanje većih komada žbuke,klizanje
krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. Na pojedinim građevinama
(10%),oštećenja 3. stupnja (teškaoštećenja) – široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje
dimnjaka.
MATERIJALNA DOBRA
Teži namještaj ponekad se pomiče. Neke viseće svjetiljke su oštećene. Kipovi i spomenici se
pomiču. Nadgrobni kameni se prevrću. Ruše se kamene ograde i zidovi.
OKOLIŠ
Ponegdje se lome grane stabala. Dolazi do odrona u udubljenjima i na nasipima cesta sa strmim
nagibom. Pukotine u tlu dosežu i nekoliko centimetara. Voda u jezerima se muti. Stvaraju se novi
bazeni vode. Ponekad se presušeni zdenci pune vodom ili postojeći presušuju. U mnogim
slučajevima mijenja se izdašnost izvora i razina vode u zdencima.
LJUDI
Opći strah i panika. Trešnja se osjeća jako i u automobilima u pokretu.
8
Tablica 2. Prikaz oštećenja građevina prema klasifikaciji oštećenja za područje Grada
Velika Gorica

STUPANJ OŠTEĆENJA: VIII

(MCS)
Redni broj

NAZIV

Umjeren

Razorna

Potpuno
Broj objekata

Lagana

rušenje
Teška
NASELJA

a
1 Bapča 41 11 9 7 1 0

2 Bukovčak 23 6 7 4 0 0

3 Buševec 295 70 61 44 4 2

4 Cerovski Vrh 28 7 7 5 0 0

5 Cvetković Brdo 17 5 4 2 0 0

6 Črnkovec 94 23 20 17 1 1

7 Donja Lomnica 494 116 112 74 5 4

8 Donje Podotočje 98 25 22 16 2 1

Drenje
9 71 17 16 11 1 0
Šćitarjevsko

10 Dubranec 103 26 23 16 1 1

11 Gornja Lomnica 146 34 26 24 2 1

Gornje
12 95 23 21 18 1 1
Podotočje

13 Gradići 468 110 109 67 6 3

14 Gudci 108 27 23 16 2 1

15 Gustelnica 43 11 9 8 1 0

16 Jagodno 136 32 26 19 2 1

17 Jerebić 20 6 5 3 0 0

18 Ključić Brdo 67 17 15 10 1 0

19 Kobilić 143 33 27 21 2 1

20 Kozjača 110 28 24 17 2 1

21 Kuče 353 85 73 54 5 2

22 Lazi Turopoljski 22 6 5 3 0 0

23 Lazina Čička 124 28 24 17 2 1

9
24 Lekneno 104 23 23 15 1 1

25 Lukavec 330 75 69 49 5 2

26 Mala Buna 77 18 16 11 1 1

27 Mala Kosnica 20 6 5 3 0 0

Markuševec
28 88 21 19 13 1 1
Turopoljski

29 Mičevec 365 86 74 54 5 3

30 Mraclin 371 87 75 56 5 3

Novaki
31 45 12 10 7 1 0
Šćitarjevski

32 Novo Čiče 345 80 71 51 5 2

33 Obrezina 150 36 30 23 2 1

34 Ogulinec 79 20 17 12 1 1

35 Okuje 125 29 25 19 2 1

36 Petina 67 17 15 10 1 0

37 Petravec 29 8 7 5 0 0

Petrovina
38 140 33 28 20 2 1
Turopoljska

39 Poljana Čička 183 43 38 28 3 1

40 Prvonožina 10 2 3 1 0 0

41 Rakitovec 194 46 39 29 3 1

42 Ribnica 207 49 42 30 3 1

43 Sasi 51 13 10 8 1 0

Selnica
44 139 34 29 21 2 1
Šćitarjevska

45 Sop Bukevski 25 6 4 4 0 0

46 Staro Čiče 240 56 49 36 3 2

Strmec
47 114 27 24 18 2 1
Bukevski

48 Šćitarjevo 132 32 26 19 2 1

49 Šiljakovina 209 49 43 30 3 1

10
 50 Trnje 16 4 4 2 0 0

51 Turopolje 347 80 70 51 5 2

52 Velika Buna 205 47 42 29 3 1

53 Velika Gorica 10.861 2500 2180 1579 156 79

54 Velika Kosnica 151 36 32 25 2 1

55 Velika Mlaka 982 229 199 145 16 8

56 Vukomerić 47 13 11 8 1 0

57 Vukovina 286 67 58 42 4 2

Zablatje
58 12 3 2 2 0 0
Posavsko

19 845
4 2
UKUPNO + 3 Institucionalna 4 057 282 140
633 928
kučanstva

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis 2001.

Prema Tablici 2. da se zaključiti da će oko 8 690 objekata biti lagano i umjereno

uništeno, dok će 2 928 biti teško oštećeno, razorno uništeno će biti 282 objekta, a u
potpunosti će biti srušeno oko 140 objekata.

U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina

planiranih za izgradnju na području Grada Velike Gorice uskladiti s posebnim propisima
prilagođenima da mogu izdržati potres intenziteta VII i VIII.

Prilikom gradnje uzeti u obzir lokalne uvjete tla (geološke, geofizikalne,

geomehaničke značajke) i tako provesti mikrozoniranje.

11
 Slika 2. Seizmološka karta povratnog perioda za razdoblje 50 godina (VI MCS)

Slika 3. Seizmološka karta povratnog perioda za razdoblje 100 godina (VIII MCS)

12
Slika 4. Seizmološka karta povratnog perioda za razdoblje 200 godina (VII MCS)

Slika 5. Seizmološka karta povratnog perioda za razdoblje 500 godina (VIII MCS)

Izvor: Geofizički zavod, PMF, Kuk V., svibanj 2012.

13
 Području Grada Velike Gorice prijeti opasnost od potresa intenziteta VII do VIII
stupnjeva po MCS ljestvici. Takvim intenzitetom potresa ugrožen je život i zdravlje ljudi,
njihova materijalna dobra i kulturna dobra. Procjenjuje se da bi oštećenih objekata moglo biti
oko 12 040 od čega bi srušeno bilo oko 140 objekata. Žrtava bi bilo oko 1 300 teže
ozlijeđenih od čega oko 158 poginulih. Za zbrinjavanje i evakuaciju bi bilo oko 8 000
stanovnika.Treba uzeti u obzir oštećenja prometne infrastrukture, nestanak električne
energije uslijed pucanja ili oštećenja dalekovoda, pucanja i oštećenja kućnih instalacija
(voda, struja, plin)

Mjere zaštite: Projektiranje, građenje i rekonstrukcija značajnijih građevina mora se

provesti tako da budu otporne na potres te jačine čime bi smanjile ljudske žrtve i materijalne
štete. Treba osigurati alternativne putove za evakuaciju ljudi ili dobavu materijalnih resursa.
Treba provesti seizmološka istraživanja, seizmička mikrozoniranja, izraditi prostorne i
urbanističke planove te izraditi zemljovide. Educirati stanovništvo kako postupati kod potresa
i nakon njega da bi se smanjile ljudske žrtve.

4. POSLJEDICE U PROIZVODNJI I DISTRIBUCIJI ELEKTRIČNE ENERGIJE

Na području Grada Velike Gorice nalazi se transformatorsko postrojenje,

transformatorska stanica 220/110kV Mraclin, koje je jedno od četiri izvora opskrbe cijele
Zagrebačke županije i Grada Velike Gorice. Opskrbu električnom energijom putem
distributivnih mreža nižih naponskih razina obavlja Elektra Zagreb – Pogon Velika Gorica, od
koje se opskrbljuje Grad Velika Gorica, općine Kravarsko, Orle i Pokupsko. Cjelokupno
područje pogona Grada Velike Gorice napaja se iz transformatorske stanice 110/10(20)kV
Velika Gorica koje se nalazi u Novom Čiču, a koje pak napajaju 330 trafostanica 10/0,4kV.

Dalekovodi na području Grada Velike Gorice:

 transformatorska stanica 220/110kV Mraclin:
 4 dalekovoda naponske razine 220kV prema Brinju, termoelektrani Sisak,
Cirkovcima i Đakovu.
 transformatorska stanica 110/10(20)kV Velika Gorica (Novo Čiče) instalirane snage
60(80)MVA:
 2 paralelna dalekovoda 110kV povezanih s transformatorskom stanicom
220/110kV Mraclin
 9 kabelskih 10(20)kV vodova i 8 zračnih vodova preko kojih se napaja 330
transformatorskih stanica 10/0,4kW

14
  Magistralni državni elektroprijenosni sustav:
 400kV dalekovod, relacija: transformatorska stanica Tumbri –
transformatorska stanica Veleševac.

U slučaju potresa VIII° kod novije izgrađenih transformatorskih stanica može doći do
lakših oštečenja, manjih pukotina, dok na transformacijskim stanicama: Farma Vukovina,
Veleševec 2, Ruča - Suša 1, Šćitarjevo, Strmec Bukevski, Kobilić (sve građene prije 1963.
godine) može doći do teških oštečenja, pucanja zidova i djelomičnog urušavanja, oštećenja
ili rušenja stupova električne mreže. Također može doći i do oštećenja ili rušenja stupova
električne energije, time bi se prekinuo prijenos električne energije preko oštečenih djelova
distributivnih mreža, stupova električne mreže.
U tom slučaju može doći do posljedica za korisnike, te bi se otežano funkcioniralo u
kućanstvima i poduzećima, a nemoguća bi bila i telefonska komunikacija.

5. POSLJEDICE U OPSKRBI VODOM

Vodocrpilište „Črnkovec“ koje nalazi se na desnom zaobalju rijeke Save bogato je

pitkom vodom, te je jedan je od najznačajnijih vodoopskrbnih sustava na području
Zagrebačke županije. Oko 50% stanovništva na području Grada Velike Gorice koristi vodu iz
javnog vodovoda dok ostali koriste iz bunara i hidrofora.

Na području Grada Velike Gorice postoji razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda, no
važno je napomenuti da u većem dijelu nije izgrađena kanalizacijska mreža pa stanovništvo
svoje otpadne vode i sanitarno-fekalne skuplja u septičkim jamama i odvodnim kanalima
oborinskih voda.
Od vodoopskrbnih objekata 4 zdenca ukupnog kapaciteta 700l/s u podsustavu „Mala
Mlaka“, precrpna stanica „Mala Buna“ i „Barbarići“, te vodotoranj kapaciteta 1 000m 3 na
neboderu u središtu Grada Velika Gorica.

U slučaju potresa VIII° može doći do oštečenja vodovodne i kanalizacijske mreže,

puknuća ili oštećenja objekata u kojima se čuva voda, oštećenja ili puknuća cjevovoda i
začepljenja sustava. To bi prouzročilo nedostatak pitke vode, izlijevanje kanalizacijskih,
sanitarno-fekalnih i ostalih otpadnih voda i gubitak pitke vode. Za korisnike može doći do
posljedica, nedostatka pitke vode, zaražene vode različitim bakterijama, mikroorganizmima i
smećem, crijevne bolesti, nedostatka vode u cijevima za domaćinstva i ostala poduzeća.

15
 6. POSLJEDICE U PREHRANI

Na području Grada Velike Gorice postoji oko stotinjak i više malih trgovina te pet
većih marketa, super marketa i trgovina koje se bave proizvodnjom, skladištenjem i prodajom
prehrambenih proizvoda.

Neki od najznačajnijih obrta koji se bave proizvodnjom hrane na području Grada

Velike Gorice su: Farma Vukovina, Mesnice Fiolić d.o.o.,Dilmar d.o.o., Pekarnica Ružica,
Robić d.o.o., Pomurka trženje d.o.o.

Neki od najvećih i najznačajnijih trgovina, marketa i super marketa koje se bave

prodajom prehrambenih proizvoda na području Grada Velike Gorice su osim manjih trgovina
po naseljima: Mercator d.o.o., Konzum d.d., Billa d.o.o., Lidl d.o.o. i Kaufland d.o.o.

Svi gore navedeni objekti su građeni prema pravilima i uputama o protupotresnom

graditeljstvu, te kod potresa VIII° može doći do umjerenih oštećenja, manjih ili dubljih
pukotina u zidu, opadanja žbuke, klizanja krovnog crijepa, puknuća ili rušenja dimnjaka.
Daljnja djelatnost se nebi mogla obavljati zbog nemogućnosti opskrbe kupaca prehrambenim
prozivodima zbog stanja objekta, može doći do financijske i materijalne štete i kvarenja
lakokvarljivih prehrambenih proizvoda. Za korisnike može doći do manjka hrane i otežanog
dolaska do osnovnih prehrambenih namernica.

7. POSLJEDICE U JAVNOM ZDRAVSTVU

Na području Grada Velike Gorice postoji glavni Dom zdravlja Velika Gorica u kojem je
radnim tjednom gotovo cijeli dan do 19:00 sati velika koncentracija ljudi. Osim u Gradu Velika
Gorica, ambulante se nalaze i u naseljima Črnkovec, Donja Lomnica, Dubranec, Mraclin,
Turopolje, Velika Mlaka i Novo Čiče.

Objekti su građeni prema pravilima i uputama o protupotresnom graditeljstvu, kod

potresa VIII° može doći do umjerenih oštećenja, manjih ili dubljih pukotina u zidu, opadanja
žbuke, klizanja krovnog crijepa, puknuća ili rušenja dimljaka. Kod djelatnosti može doći do
otežanog pružanja medicinske skrbi što bi moglo ugroziti zdravlje pacijenata i prouzročiti
dugo čekanje.

16
 8. POSLJEDICE U PROMETU

Glavnu okosnicu u smislu cestovnog prometa čine državne ceste broj 30 (u smjeru
Grada Siska) i broj 31 (u smjeru naselja Pokupsko). Najopterećenija cestovna dionica na
području Grada Velike Gorice je državna cesta broj 30 od čvora Buzin do Grada Velike
Gorice. Na državne ceste broj 30 i broj 31 spajaju se ostale županijske i lokalne ceste.

Kod potresa VIII° može doći do većih ili manja oštečenja prometnica, nadvožnjaka i
mostova, a time do djelomičnog ili potpunog prekida prometa na prometnicama. To bi
prouzročilo nemogućnost korištenja prometnica, kašnjenja u cestovnom prometu, otežano
pružanje pomoći stradalom stanovništvu, kao i njegovu moguću evakuaciju.

Kod željezničkog prometa može doći do oštećenja kolosjeka te bi promet bio otežan
ili nemoguć na oštećenim prugama što bi prouzročilo kašnjenja i nemogućnost potovanja ili
prijevoza robe prugom.

Kod zračnog prometa može doći do oštećenja poletno-sletne staze te bi slijetanje i

uzlijetanje bilo otežano što bi prouzročilo kašnjenje u zračnom prometu i otkazivanje letova.

9. POSLJEDICE PO FINANCIJSKE USLUGE

Objekti koji na području Grada Velike Gorice pružaju financijske usluge, uglavnom
razmješteni po središtu grada su sljedeći: Financijska agencija – FINA,
Erste&Steiermärkische Bank d.d., Hrvatska narodna banka, Zagrebačka banka d.d.,
Privredna banka d.d., Raiffeisenbank, Austria d.d., Volksbank d.d., Hrvatska poštanska
banka d.d., Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., Banco Popolare Croatia d.d.

Kod potresa VIII° može doći do manjih oštećenja objekata, objekti su građeni prema
pravilima i uputama o protupotresnom graditeljstvu, može doći do umjerenih oštećenja,
manjih ili dubljih pukotina u zidu, opadanja žbuke, klizanja krovnog crijepa, puknuća ili
rušenja dimnjaka. Djelatnost bi se prekinula ili otežano obavljala, a korisnicima se nebi mogle
pružiti financijske transakcije.

17
 10. POSLJEDICE U SFERI ZNANOSTI, SPOMENIKA I DRUGIH NACIONALNIH
VRIJEDNOSTI

Na području Grada Velike Gorice što se tiče sfere znanostiorganizirana je visoko

obrazovna ustanova Veleučilište Velika Gorica, dok su najvažnije kulturne institucije Pučko
otvoreno učilište, Dom kulture Galženica, Muzej Turopolja, Gradska knjižnica, Knjižnica
Galženica i Galerija Galženica.

Kako su sve povijesne civilne građevine građene od opeke i drvene stropne i krovne
konstrukcije, njihova seizmička otpornost je dvojbena. Procjenjuje se da bi potres intenziteta
VIII MCS izazvao velika razorna oštećenja na navedenim objektima 3. i 4. stupnja do čak
potpunog rušenja određenih objekata. Odnosno potres bi izazvao široke i duboke pukotine u
zidovima ili otvore u zidovima, rušenje dijelova zgrade, rušenje dimnjaka, razaranje veza
među pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune.

11. SNAGE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Kod procjene potrebnih snaga za zaštitu i spašavanje u obzir se uzimaju postojeće

snage zaštite i spašavanja (ljudski i materijalni kapaciteti), karakteristike položaja, broj i
struktura stanovništva, prometna infrastruktura i vrsta katastrofe ili velike nesreće, njezin
intenzitet i opseg.

Što se potresa tiče potrebne su postrojbe civilne zaštite opće namjene – 1 tim, 3
skupine od 186 pripadnika i postrojbe civilne zaštite specijalističke namjene odnosno timovi
civilne zaštite za spašavanje iz ruševina (srednja kategorija) – 30 pripadnika + 3 psa. Sve to
se poduzima da bi se zaštita i spašavanje mogla uspješno provoditi to jest da bi se što bolje
reagiralo u slučaju potresa, da bi se smanjile posljedice djelovanja potresa te kasnije što
brže saniralo područje i vratio život stanovništva u normalu.

Postrojbe civilne zaštite opće namjene su zapravo isti timovi potrebni za sve
katastrofe i velike nesreće, ne formiraju se za svaku katastrofu zasebno nego su to
„univerzalne“ postrojbe.

Za potrese postoje sljedeći ljudski i materijalni kapaciteti za zaštitu i spašavanje:

 Stožer zaštite i spašavanja Grada Velike Gorice – 12 (ljudski kapaciteti)

 Zapovjedništvo Vatrogasne zajednice Velika Gorica – 3 (ljudski kapaciteti)

 Spasilačka vatrogasna služba Zračne luke Zagreb – 43 (ljudski kapaciteti)

18
  Javna vatrogasna postrojba Velika Gorica – 41 (ljudski kapaciteti)

 Dobrovoljna vatrogasna društva (27) – 1008 (ljudski kapaciteti)

 Zapovjedništvo civilne zaštite Grada Velike Gorice – 9 (ljudski kapaciteti)

 Dom zdravlja Velika Gorica:

 Opća medicina – 42 (ljudski kapaciteti)

 Hitna medicinska pomoć – 12 (ljudski kapaciteti)

 Vozila hitne medicinske pomoći – 6 (+ 6 ljudskih kapaciteta)

 Epidemiološka služba - Područna higijensko epidemiološka ispostava u Velikoj Gorici,

(nema podataka)

 HEP ODS d.o.o. – Velika Gorica – 10 (ljudski kapaciteti + 10 vozila)

 VG vodoopskrba d.o.o. – Velika Gorica – 23 (ljudski kapaciteti)

 VG komunalac d.o.o. – Velika Gorica – 83 (ljudskih kapaciteta)

 VG čistoća d.o.o. – Velika Gorica – 4 (ljudski potencijali + 4 vozila)

 Veterinarska stanica Velika Gorica – 6 (timovi + 6 vozila)

 Centar za socijalnu skrb Velika Gorica – (Nema podataka)

 Hrvatske šume - Šumarija Velika Gorica – (Nema podataka)

 Fizičke osobe – (Nema podataka)

Potrebne snage zaštite i spašavanja:

 Postrojbe civilne zaštite opće namjene – 1 tim, 3 skupine, 186 pripadnika

 Postrojbe civilne zaštite specijalističke namjene:

 Timovi civilne zaštite za spašavanje iz ruševina (srednja kategorija) –

30 pripadnika + 3 psa

Oružane snage Republike Hrvatske i snage unutarnjih poslova, odnosno vojska i

policija se angažiraju posebno ili prema potrebi u sudjelovanju zaštite i spašavanja.

19
 12. ZAKLJUČNE OCJENE

Najugroženija područja Grada Velike Gorice su Vukomeričke Gorice (savski rasjed s

dubinom hipocentra 10-30km) te seizmotektonski aktivni rasjedi u Velikoj i Maloj Buni.
Najugroženiji dio Grada Velike Gorice je središnji dio, od zapadnog do sjeveroistočnog dijela.
S obzirom na vrstu gradnje najugroženije je područje koje se proteže Sisačkom i
Zagrebačkom ulicom, te dijelovi grada s visokim zgradama.

Prostor Grada Velike Gorice je optimalno napučen pa je provođenje mjera zaštite i

spašavanja u ruševinama omogućeno.

Procjenjuje se da će oko 158 stanovnika poginuti, 552 će biti duboko zatrpani oko
738 stanovnika će biti srednje zatrpani, a njih oko 3 844 biti će plitko zatrpani odnosno lakše
ozljeđeni. Dok bi oko 8 000 stanovnika trebalo evakuirati.

Oštećenih objekata bi bilo oko 12 000, a srušenih oko 140, također ne treba
zaboraviti na oštećenja prometne infrastrukture, nestanak električne energije uslijed pucanja
ili oštećenja dalekovoda, pucanja i oštećenja kućnih instalacija. Na kulturnim dobrima,
odnosno povijesnim objektima i građevinama, zbog načina izgradnje potres bi prouzročio
razorna oštećenja ili potpuno rušenje, te bi sanacija bila teško izvediva.

Potrebno je educirati stanovništvo o reagiranju u potresima, samozaštiti i uzajamnoj

zaštiti i provoditi protupotresno građenje.

Što se tiče službi, odnosno postrojbi za zaštitu i spašavanje sudjelovale bi sve

vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva, postrojbe civilne zaštite, hitna
medicinska pomoć i pripadnici doma zdravlja, Crveni križ, policija,... Potrebno je još oformiti
tim specijalističke civilne zaštite, odnosno za spašavanje iz ruševina (30pripadnika + 3 psa).

Postrojbe su osrednje opskrbljene svim potrebnim materijalnim kapacitetima, te bi

njihovi postojeći kapaciteti bili nedostatni za slučaj da se desi potres intenziteta VIII MCS.

Potrebno je formirati tim za spašavanje iz ruševina, postrojbu civilne zaštite za opće

namjene, te svim snagama predviđenima za zaštitu i spašavanje od potresa osigurati
materijalne i ljudske kapacitete, redovne simulacijske vježbe i obuku.

20
 13. ZAKLJUČAK

Području Grada Velike Gorice prijeti opasnost od potresa intenziteta VII do VIII
stupnjeva po MCS ljestvici. Takvim intenzitetom potresa ugrožen je život i zdravlje ljudi,
materijalna i kulturna dobra. Procjenjuje se da bi oštećenih objekata moglo biti oko 12 040 od
čega bi srušeno bilo oko 140 objekata. Žrtava bi bilo oko 1 300 teže ozlijeđenih od čega oko
158 poginulih. Za zbrinjavanje i evakuaciju bi bilo oko 8 000 stanovnika.Treba uzeti u obzir
oštećenja prometne infrastrukture, nestanak električne energije ili oštećenja dalekovoda,
pucanja i oštećenja kućnih instalacija (voda,struja,plin,) itd.

Zbog nedovoljnih ljudskih i materijalnih kapaciteta velike posljedice za stanovništvo,

materijalna i kulturna dobra će nastati djelovanjem potresa, gdje bi u najgorem slučaju bilo
više od tisuću teže ili lakše ozljeđenih te više od stotinu poginulih stanovnika. Više od pola
stambenih objekata bi bili teže ili lakše oštećeno, a njih oko 170 bi bilo potpuno srušeno.
Potres također može izazvati velike posljedice u segmentu elektroopskrbe i opskrbe vodom,
pa bi stanovništvo bilo zakinuto za njihove usluge i automatski bi se narušavalo normalno
funkcioniranje njihove rutine.

Svakako bi trebalo poboljšati sustav zaštite i spašavanja Grada Velike Gorice, donjeti
Plan zaštite i spašavanja Grada Velike Gorice na temelju Procjene ugroženosti stanovništva,
materijalnih i kulturnih dobara Grada Velike Gorice, popuniti materijalne i ljudske kapacitete
za zaštitu i spašavanje, educirati stanovništvo te im približiti zakonsku regulativu i provoditi
Zakon kako bi se maksimalno smanjile posljedice djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških
katastrofa i/ili velikih nesreća bilo koje vrste.

Za izradu dobre Procjene ugroženosti najveći je problem doći do točnih podataka

kako bi se uopće mogla napraviti prava procjena. Velika Gorica se nalazi na povoljnom
položaju, s velikim brojem sposobnog stanovništva koje bi moglo sudjelovati u civilnoj zaštiti i
spašavanju, pa prije same izrade treba probuditi svijest onih od kojih se traže podaci, kako bi
se potrudili dati točne i prave.

U Velikoj Gorici bi trebalo prikupiti točne podatke o raspoloživim ljudskim i

materijalnim kapacitetima i uskladiti ih s Pravilnikom o ustrojstvu, popuni i opremanju
postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje. Također bi se trebale prikupiti točne
adrese fizičkih osoba i podaci o dostupnosti, količini i tipu materijalnih kapaciteta koji se
mogu koristiti u zaštiti i spašavanju. Sve podatke o Procjeni bi trebalo konstantno ažurirati
čim dođe do neke promjene podataka. U metodologiji izrade bi trebalo uvesti određene
formule za izračun broja stradalog stanovništva i objekata. Mjere zaštite i spašavanja bi

21
trebale biti konkretnije, odnosno točno bi se trebalo postaviti što se treba u slučaju potresa, ili
bilo kojeg drugog neželjenog događaja te tko, kako i kada treba reagirati.

Procjena ugroženosti je važan dokument jer se po Procjeni izrađuje Plan za zaštitu i

spašavanje. Na temelju Procjene također znamo kojim materijalnim i ljudskim resusrsima
raspolažemo, ako dođe do nekog neželjenog događaja te vidimo nedostatke koji se trebaju
nadopuniti kako bi procjena bila što točnija i učinkovitija.

22
 14. LITERATURA:

1. Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko tehnoloških katastrofa i

velikih nesreća, DUZS, 2009.,

2. Državni zavod za statistiku, Popis 2001

3. Geofizički odsjek PMF-a , Kuk V., seizmološke karte,

4. Trut, D.: Predavanja iz kolegija Krizno planiranje,Velika Gorica,2011

5. URBING, d.o.o. za poslove prostornog uređenja i zaštite okoliša, Prostorni plan uređenja
Grada Velike Gorice, Zagreb 2006

6. Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugriženosti i planova zaštite i spašavanja,

DUZS, NN, br. 38/08, Zagreb, 2008

7. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju, N.N. 79/07, Zagreb, 2007

8. www.duzs.hr/download.aspx?f=dokumenti/Stranice/POTRESI.pdf ( 16.3.2015.)

23