Professional Documents
Culture Documents
4F Priručnik Ravni Krovovi 2020 - 2021
4F Priručnik Ravni Krovovi 2020 - 2021
4F Priručnik Ravni Krovovi 2020 - 2021
RAVNI KROVOVI
PROG. ZANIMANJA:
ARHITEKTONSKI TEHNIČAR
GRAĐEVINSKI TEHNIČAR
Dipl.ing.građ.Nenad Buzov
1
Sadržaj:
INTERNA SKRIPTA
RAVNI KROVOVI
I. RAVNI KROVOVI
1.Uvod ………………………………………………………………………….…….. 6
2.Ravni krovovi ……………………………………………......…………………... 7
2.1. Općenito o ravnim krovovima
3.Vrste ravnih krovova prema nagibu i rasporedu slojeva………………… 10
3.1.Vrste ravnih krovova prime nagibu:
3.2.Vrste ravnih krovova prema provjetravanju:
3.2.1.Neprovjetravani krovovi (topli krovovi ili neventilirani krovovi)
3.2.2.Provjetravani krovovi (hladni krovovi ili ventilirani krovovi)
3.2.3.Kombinirani krovovi
3.3.Vrste ravnih krovova prema prohodnosti
3.1.Prohodni krovovi
3.3.2.Neprohodni ravni krovovi
3.4.Vrste ravnih krovova prema rasporedu slojeva:
3.4.1.Klasični
3.4.2.Obrnuti
3.4.3.Ventilirajući
3.4.4. Dupli krov
4.Elementi ravnog krova………………………………………………………….. 33
4.1. Elementi ravnog krova su:
4.2. Insolacija i temperaturne oscilacije
4.3. Podmetači za ploče prohodnog krova
4.4. Dilatacije (odvodne razdjelnice)
5.Detalji ravnog krova……………………………………………………………. 39
6.Odvodnja s ravnog krova……………………………………………………... 42
6.1. Ravni krovovi sa slivnikom
6.2. Odvodnja vode sa zelenog krova
7. Detalji prodora kroz ravan krov……………………………………………… 60
8. Prijemnici sunčeve energije na ravnom krovu…………………………… 67
9. Zaobljene armiranobetonske konstrukcije……………………………….. 69
10.Armiranobetonski kosi krovovi…………………………………………….. 69
11.Zeleni krovovi…………………………………………………………………. 70
11.1.Ekološke i ekonomske prednosti zelenih krovova
2
II. IZOLATERSKI RADOVI NA
RAVNIM KROVOVIMA
1. Uvod…………………………………………………………………… 73
2. Izolaterski radovi na ravnim krovovima…………………………. 74
3. Ravni krovovi………………………………………………………… 75
4. Slojevi ravnog krova………………………………………………... 76
1.1. Nosiva krovna (stropna ) konstrukcija
1.2. Sloj za nagib
1.3. Donji sloj za izjednačavanje parnog tlaka
1.4. Parna brana
1.5. Sloj toplinske izolacije
1.6. Gornji sloj za izjednačavanje parnog tlaka
1.7. Hidro izolacija
1.8. Sloj za zaštitu gornje površine
3
IV. PROJEKTIRANJE I IZVOĐENJE
RAVNOG KROVA
1. Projektna dokumentacija i upute za opis radova……… 124
2. Projektiranje izolacije………………………………………. 127
3. Izolacija ravnog krova……………………………………… 128
3.1.Beton za nagib
3.2.Parna brana
3.3.Toplinska izolacija
3.4.Hidroizolacija
3.5.Insolacijska izolacija
4. Sadržaj projekta……………………………………………… 134
5. Opis radova…………………………………………………… 141
6. Izrada sloja za izjednačavanje…………………………….. 141
7. Izrada parne brane…………………………………………… 142
8. Izrada toplinske izolacije…………………………………… 144
9. Izrada hidro izolacije………………………………………… 146
10. Izrada zaštite preko izolacije………………………………. 152
4
VI. RAVNI KROVOVI – POKROVI
RAVNOG KROVA
1. Vrste pokrova i pokrovnog materijala……………………. 193
1.1. Starije vrste pokrova
1.2. Novije vrste pokrova
1.3. Najnoviji pokrovi
2. Pokrovi na drvenim podlogama………………………….. 211
2.1. Drvo cementni pokrovi
2.2. Pokrovi sa slojevima krovne ljepenke i asfalta
3. Pokrovi na masivnim podlogama………………………… 216
3.4. Jednostavni pokrovi od asfalta
4. Pokrovi balkonskih istaka…………………………………. 220
5. Podloge, izolacijski i zaštitni slojevi normalnih pokrova.. 235
6. Novije vrste izolacijskih i zaštitnih slojeva
na masivnim pločama…………………………………… 237
6.1. Sloj za zaštitu gornje površine
6.2. Krovna hidro izolacija (krovne membrane)
7. Razdjelni sloj/sloj za izjednačenje tlaka vodene pare… 249
8. Sloj toplinske izolacije……………………………………… 249
9. Sloj parne brane……………………………………………… 250
10. Sloj za izjednačenje…………………………………………. 251
11. Nosiva krovna ploča………………………………………… 251
12. Sanacija oštećenja………………………………………….. 255
5
I. RAVNI KROVOVI
1. Uvod
Ravni krovovi su jedinstvene cjelovite konstrukcije sastavljene od niza slojeva
različitih materijala i funkcija koje uz ulogu stropne konstrukcije posljednje etaže mo-
raju i zaštiti građevine od vanjskog utjecaja.
Ravni krovovi privlače pažnju kod čitatelja. Zašto? Iz razloga što su neobični.
Nešto što je prije bilo atraktivno, to su bili kosi krovovi, danas ne. Sve današnje zgra-
de prekrivene su ravnim krovom. Ravni krov daje objektu bolji izgled i jednostavnost.
Mnogo je razloga zašto sve više investitora, a pogotovo vlasnika obiteljskih ku-
ća i zgrada odabire ravan krov ili blago nagnuti krov kao rješenje. Uz odgovarajuću
toplinsku izolaciju (debljine već i od 20 cm (16,0 cm)) nećete se morati bojati gubitka
energije, a ravni krov moći će vam poslužiti za postavu centralnih klima uređaja te
također za sve popularnije foto naponske panele za proizvodnju električne energije
ili ćete ga jednostavno pretvoriti u prohodnu krovnu terasu za sunčanje i boravak uz
dodatne elemente krovnog zelenila i krovnog bilja. Krovna terasa, krovno zelenilo,
krovna sunčana elektrana, samo su neke od prednosti ravnog krova.
6
Tema je dosta teška i zahtjeva pa sam je pokušao obraditi na takav način da
čitatelju bude jasno o kakvim krovovima je riječ. Smatram da će biti prihvatljivo i
zanimljivo i čitatelju izvan građevinske struke .
2. Ravni krovovi
2.1. Općenito o ravnim krovovima
7
Slika5. Hidro izolacija na ravnom krovu
neprohodne i prohodne,
8
provjetravane i neprovjetravane.
9
3.VRSTE RAVNIH KROVOVA
Od nagiba krova najviše zavisi broj slojeva i kvaliteta hidro izolacije koju ćemo
ugraditi u krov.
10
3.2.Vrste ravnih krovova prema provjetravanju:
11
Slika 12. - Topli krov – zaštita hidro izolacije - uvaljani šljunak u bitumenu
Slika 13. – Topli krov – zaštita hidro izolacije - uvaljani šljunak u bitumenu
Slika 14. - Topli krov – zaštita hidro izolacije - uvaljani šljunak u bitumenu
12
Topli krov se obično sastoji od više elemenata:
noseće konstrukcije, tj. posljednje katne ploče koja može biti različita po
statičkom rješenju i sistemu, usvojenom materijalu te drugim osobinama;
sloja za nagib i eventualno drugih slojeva za izravnavanje podloge, koji po
materijalu i debljini mogu biti različiti
sloja za izravnavanje
parne brane
toplinske izolacije
hidro izolacije ( s podložnim slojevima za izravnavanje i izjednačavanje pritiska
od difuzne pare)
sloja ili slojeva za zaštitu izolacija
drugih raznih slojeva ili elemenata, koji se mogu predviđati u sastavu ravnog
krova kada je u pitanju krov sa specijalnom namjenom ili kada je potrebno
odvajati pojedine slojeve kao elemente ravnog krova
Slika 15. Topli (neprohodni) ravni krovovi sa šljunkom ili sa završnom bitumenskom trakom
Spoj na parapet
13
Topli ravni krovovi najčešće su neposredno mehanički pričvršćeni na nosivu
konstrukciju no slojevi mogu biti i međusobno lijepljeni. Pri većim debljinama toplin-
ske izolacije ponekad je potrebno odlučiti se i za posredno mehaničko učvršćivanje u
više slojeva s upotrebom dodatnih sekundarnih nosivih letvi za pričvršćivanje krovne
membrane. Mehanički pričvršćivaći koji krovnu membranu i toplinsku izolaciju fiksira-
ju u podlogu, probadaju parnu branu i time smanjuju njenu nepropusnost. Posljedica
toga je prodor određene količine zasićene vlage iz unutrašnjosti objekta kroz sloj to-
plinske izolacije prema van, te se ta vlaga mora isušiti pri prolazu kroz sloj toplinske
izolacije. Zaostajanje vlage u toplinskoj izolaciji slabi njena toplinsko izolacijska svo-
jstva.
14
Slika 18. Topli krov kao terasa – spoj na parapet
15
3.2.2. Provjetravani krovovi (hladni krovovi ili ventilirani krovovi)
16
Ventilirani krovovi su primjereno rješenje za razvedene krovne plohe raznih
nagiba i oblika gdje je kao pokrovni materijal predviđen lim. Ako je lim ravan mora is-
pod sebe imati slijepu nosivu drvenu konstrukciju, a ukoliko se radi o profiliranom li-
mu to nije potrebno jer se učvršćuje neposredno na odstojnik. Zračni kanal brine za
odgovarajući način isušivanja vlage koja kroz nosiv konstrukciju i parnu branu prodire
iz objekta prema van. Zračni kanal ujedno osigurava da se moguća kondenzirana
vlaga koja nastaje pod pokrovnim limom ili na slijepoj krovnoj konstrukciji dovoljno
brzo isuši. Dotok i odvod zraka iz kanala su pritom od ključnog značaja.
U sustavu ventiliranog ravnog krova toplinska izolacija nije izložena mehani-
čkom opterećenju zato se u tu svrhu često koristi kamena vuna srednje gustoće. Ni-
kako se ne preporučuje upotreba paro nepropusnih organskih izolacija jer ne osigu-
ravaju odgovarajući protok zasićene vlage iz objekta prema van.
17
Slika 24.Hladni krov sa šljunkom ili završnom elastomernom trakom – krovna antena
18
3.2.3. Kombinirani krovovi
- kombinacija neprovjetravanih i provjetravanih krovova
- kod kojih je nosiva konstrukcija ujedno i toplinska konstrukcija
19
3.3.Vrste ravnih krovova prema prohodnosti:
3.3.1.Prohodni krovovi
20
Slika 28.Topli krov kao terasa- slivnik
21
3.3.2.Neprohodni ravni krovovi
Neprohodni ravni krovovi su oni koji, pored svoje osnovne funkcije ne mogu
služiti u svrhe u koje služe prohodni ravni krovovi i terase. Preko neprohodnih ravnih
krovova dozvoljava se samo neophodni prolazak stručnih ljudi koja kontroliraju i odr-
žavaju krov, električne i druge instalacije, dimnjake, ventilacije, limariju, bravariju i sli-
čno. Sa ravnih neprohodnih krovova se dozvoljava čišćenje snijega kada su zaštiće-
ni teškom i tvrdom zaštitom, a ako nisu, tada samo izuzetno kada je snijeg veliki, pri
čemu se ostavlja sloj snijega najmanje debljine 10cm.
22
Slika 30. Topli krov sa šljunkom ili završnom bitumenskom trakom - slivnik
23
3.4.Vrste ravnih krovova prema rasporedu slojeva:
Klasični
Obrnuti
Ventilirajući
Dupli krov
3.4.1.Klasični
24
3.4.2.Obrnuti
25
Tri svojstva kojima se konstrukcija obrnutog krova ističe su:
Sigurnost
Kako bi se osigurala dugoročnost konstrukcije ravnog krova neophodna je
optimalna usaglašenost pojedinačnih funkcija.
Zaštita noseće konstrukcije od vremenskih uticanja i vlage se mora osigurati
dugotrajnom i otpornom hidro izolacijom. Ovo je prije svega moguće kada se i sama
hidro izolacija zaštiti Austrotherm XPS termo izolacijskim pločama i to od uticanja
pregrijavanja odnosno smrzavanja.
Iz upravo navedenog slijedi logičan zaključak: ugradnja termoizolacije i drugih
zaštitnih slojeva iznad hidro izolacije. Termo izolacijske ploče Austrotherm XPS u ko-
nstrukciji obrnutog krova sprečavaju gotovo svaki temperaturni utjecaj na hidro
izolaciju što nije slučaj kod konvencionalnih toplih krovova. Na ovaj način hidro
izolacija je pri ugradnji također zaštićena od nenamjernih oštećenja. Uspjeh koncepta
ravnog krova napravljenog po „obrnutom principu“ dokazan je i potvrđuje se već
godinama te odgovara priznatim pravilima tehnike.
Jednostavnost
Jasno razdvajanje slojeva nosive konstrukcije – hidro izolacije –
termoizolacije. Nepotrebna je dodatna ugradnja parne brane i sloja za izjednačenje
parnog pritiska ispod hidro izolacije.
Ekonomičnost
Dobra iskustva sa obrnutim krovovima po pitanju dugotrajnosti i jednostavne
ugradnje predstavljaju bitne uvjete za ekonomičnost ove konstrukcije sa termo izola-
cijskim pločama Austrotherm XPS. Izvrsni termo izolacijski pokazatelji – obračunska
vrijednost toplotne provodljivosti iznosi npr. 0,035 [W/mK] – dozvoljavaju upotrebu
tanjih debljina XPS-a u odnosu na druge termo izolacijske materijale.
Slika 35. Obrnuti ravni krov -neprohodan Slika 36. Obrnuti ravni krov- prohodan
26
Slika 37. Obrnuti ravan krov sa oblogom o šljunka – dilatacija
27
Slika 39. Obrnuti ravan krov sa oblogom o šljunka – svjetlarnik
28
Slika 41. Obrnuti ravan krov sa oblogom o šljunka – spoj na parapet
Slika 42,. Obrnuti ravan krov sa oblogom o betonskih ploča – spoj na parapet
29
3.4.3.Ventilirajući
Ljeto Zima
Krov bez ventilacije Ventilirani krov Krov bez ventilacije Ventilirani krov
30
Slika 48.Ventilirani ravan krov sa šljunkom ili završnom elastomernom trakom – spoj na dimnjak
31
3.4.4. Dupli krov
Dupli krov ima dva sloja termoizolacije, pogodan je za rekonstrukcije posto-
jećeg krova – na postojeće slojeve krova dodaju se novi, s pratećim razdjelnicama,
od zračnicima i drugim detaljima.
32
4.Elementi ravnog krova
4.Parna brana - sprečava prodor vodene pare difuzijom kroz konstrukciju u termo
izolaciju.
33
Parne brane su slojevi u obliku folija, premaza ili sl. koji imaju malu ili
gotovo nikakvu paro propusnost zahvaljujući velikom faktoru otpora difuziji vo-
dene pare njihovih materijala. Osobine parnih brana imaju metali (npr. Alumini-
jska folija), guma, bitumenski premazi, asfalt, plastične mase i dr. Za razliku od
parnih brana paro propusne folije omogućuju prolaz vodene pare u jednom
smjeru, dok je u suprotnom smjeru taj prolaz onemogućen.
6. Gornji sloj za izjednačavanje parnog tlaka (vodene pare)- treba spriječiti ko-
ndenzaciju vodene pare u termoizolaciji, ukoliko se dogodi da je prodrla i izje-
dnačiti je s vanjskom atmosferom.
34
4.2. Insolacija I temperaturne oscilacije
Godišnje su razlike u temperaturi površine završnog sloja i do 100°C (-20°C
zimi do +80°C ljeti ). Dnevne razlike u temperaturi također su velike (>60°C). Ovaj
utjecaj izaziva vrlo velika dodatna naprezanja u konstrukciji. Dakle, krovna napreza-
nja ovise i o temperaturnim veličinama. Osim toplinskih zraka površinski sloj ravnog
krova izložen je i ultraljubičastim zrakama koje s vremenom oštećuju većinu mate-
rijala.
Za neprohodne krovove završni sloj može biti granulirani šljunak (riječni) oba-
vijen i ne obavijen bitumenom, samo zaštitne trake koje su ujedno i hidro izolacijske,
bitumenska šindra, premazi bojama i drugi materijali.
35
4.4.Dilatacije (odvodne razdjelnice)
Pri vertikalnim pomicanjima građevine zbog slijeganja, horizontalnim pomica-
njima zbog temperaturnih razlika i zbog dinamičkih utjecaja, može doći do stvaranja
pukotina na objektu, a samim tim i na izolaciji. Da bi se spriječilo i omogućilo pravilan
rad građevine, rade se dilatacije (odvodne razdjelnice).
36
Na građevini iste visine ali na tlu različitih materijala i debljina slojeva, također
postavljamo dilatacije ili odvodne razdjelnice na onom mjestima na kojim očekujemo
različita slijeganja (max 40 metara).
37
Dilatacije se rade širine 3 cm za građevine do 5 m visine, a za svakih sljedećih
5 m po 2 cm više i radi se po cijeloj visini zgrade – od temelja do krova.
Dinamičke dilatacije (seizmičke dilatacije) određene su propisima.
Odvodnjavanje se različito izvodi, zavisno od toga dali je krov neprohodan,
prohodan ili se nalazi između više ili niže građevine.
Reške ne smijemo ispunjavati žbukom nego ih moramo jasno naglasiti. Ako di-
lataciju ispunimo žbukom ona će se zbog rastezanja ili stezanja otvoriti i nastati će
pukotina. Da bi se spriječio propuh ili vlaženje kroz dilataciju zatvaraju se reške trajno
elastičnim kitovima, letvicama, trakama od plastične mase, aluminija i sl. Naročito pa-
žljivo dilataciju treba zatvoriti na ravnim krovovima, temeljima, podrumskim zidovima
i sl. Temperaturne razlike u neutralnoj osi kod ravnog krova ne bi smjele biti veće od
10-170C.
Svaki statički proračun sadrži i proračun dilatacija odnosno naprezanja koja
nastaju u konstrukcijama uslijed temperaturnih promjena.
38
5.Detalji ravnog krova
39
Slika.61.Neprohodni krov
40
Slika.62.Detalj slivnika
41
6. Odvodnja s ravnog krova
Kiša, snijeg i led mogu prouzročiti vlaženje slojeva ravnog krova na nepravilno
izvedenim ili oštećenim područjima ravnog krova. Ti problemi se najčešće javljaju kod
prodora kroz slojeve ravnog krova (dimnjaci, od zračnici, itd.) i mjesta spojeva kon-
strukcija (zidovi, ograde, nadsvjetla). Odvodnju oborinskih voda riješit ćemo raznim
odvodnjama (rine).
42
Slika 66. Načini odvodnje s ravnog krova
43
Slika 67. Prikaz odvodnje oborinske vode po vanjskim rubovima
44
SBS-styrol butaadienstirenske polimerizirane
trake koje su elastičnije, naročito kod nižih
temperatura ili kombinacija obliku traka
PVC-materijal na bazi plastičnih materijala ili kaučuka.
Svi prodori kroz ravni krov, svi detalji moraju biti pažljivo projektirani i izvedeni,
jer su naknadni radovi otežani i vrlo rizični (slaba mjesta ravnog krova).
45
Slika 70. Presjek neprohodnog krova – odvodnja
46
Slika 72. Odvodnja neprohodnog kova s nadozidom
47
Slika 74. Rina sa mrežastim poklopcem koji sprječava prolazi krupnih kamenčića
48
Slika 76. Klasični dijelovi sustava odvodnje
49
Slika 78. Izvedba strehe kod ležećih žljebova i ugradnja snjegobrana na krovnoj površini
50
Slika 79. Klasični način rješavanja limarije
51
52
Slika 81. Sandu časti oluci
53
Slika 82. Viseći oluci
54
6.1. Ravni krovovi sa slivnikom
Slika 84. Sustav odvodnje vode sa ravnog krova ( vodo odvodno grlo )
55
Slika 86. Detalj odvodnje oborinskih voda pomoću slivnika –prohodni i neprohodni krov
Slika 87. Detalj odvodnje oborinskih voda pomoću slivnika –prohodni krov
Slika 88. Detalj odvodnje oborinskih voda pomoću slivnika –neprohodni krov
56
6.2. Odvodnja vode s zelenog krova
57
Bočne završetke ravnog krova (tamo gdje nema oluka) možemo riješiti:
nadvišenjem ili
u ravnini krova.
Završetak hidro izolacije ravnog krova uz neki zid ili vertikalnu površinu mora
biti izvedena sa bar 20 cm nadvišenja.
58
Slika 94. Završni zidni profili
59
Slika 96. Detalj odvodnje oborinskih voda kod nadozida –(3D)
60
Slika 97. Detalj svjetlosne kupole
61
Slika 99. Spoj na svjetlosnu traku
62
Slika 101. Prodor dimnjaka kroz ravan krov
63
Slika 102. Prodor cijevi kroz ravan krov
64
Slika 104.Prodor ventilacije kroz ravan krov
65
Slika 105. Detalj prodora cijevi kroz ravni krov
66
8. Prijemnici sunčeve energije na ravnom krovu
Pravila za montažu
Prijemnici sunčeve energije ili kolektori služe za pretvaranje sunčeve energije
u toplinsku energiju. Da bi iskoristivost sunčeva zračenja bila što veća, poželjno bi bi-
lo nastojati da ti prijemnici što je više moguće budu postavljeni pod pravim kutom na
upadni kut sunčevih zraka. Za smještaj u prostoru vrlo je važno da na njih ne padaju
sjene obližnjih građevina ili visokog drveća. Stoga se uobičajeno za njihovu montažu
koriste krovovi kuća, zgrada, pomoćne građevine, nadstrešnice i sl.
67
Slika 108. Princip rada sunčevog kolektora
Solarni kolektori
68
inicijativu i financirale ugradnju solarnih kolektora na velikim potrošačima, bolnicama,
studentskim domovima. Foto naponski paneli se još uvijek ne proizvode u Hrvatskoj,
uvozom se poskupljuje ugradnja, i smanjuje dostupnost građanstvu. Škole su prvo
mjesto gdje treba početi sa ugradnjom foto naponskih panela i preko djece podići
ekološku svijest.
69
11. Zeleni krovovi
70
11.1.Ekološke i ekonomske prednosti zelenih krovova
71
II. IZOLACIJSKI RADOVI
NA RAVNIM KROVOVIMA
72
1. Uvod
73
2. Izolacijski radovi na ravnim krovovima
74
3. Ravni krovovi
75
4. Slojevi ravnog krova
76
Slika 119. Bitumenska traka (materijal sloja za izjednačavanje)
4.4. Parna brana - sprečava prodor vodene pare difuzijom kroz konstrukci-
ju u termoizolaciju.
Parna brana predstavlja kvalitetni izolacijski sloj, koji se postavlja
ispod toplinske izolacije. Osigurava da vodena para ne uđe u sloj toplinske
izolacije, čime se izbjegava stvaranje kondenzacije u toplinskoj izolaciji i na
taj način osigurava da ne dođe do sniženja izolacijske vrijednosti toplinske
izolacije.
77
Parne brane se koriste u kosim i ravnim krovovima, zidovima i spu-
štenim stropovima. Izrađene su od poli etilenske (PE) folije ojačane mreži-
com u svrhu povećanja čvrstoće, a mogu imati i toplinski refleksivni sloj od
aluminija koji toplinu vraća u unutrašnji prostor. Parna brana u ravnome
krovu predstavlja vrlo važan sloj.
Ako se parna brana izvodi kao poseban sloj ravnog krova, tada se aluminijske
folije primjenjuju bilo kao bitumenske trake sa uloškom od aluminijske folije, bilo kao
jednostrano bitumenom obložene aluminijske folije ili kao čiste (ne bitumenizirane)
aluminijske folije. Pri tome je debljina folija obično od 0,08 – 0,20 mm.
Za osnovne premaze, kao dio parne brane i sredstva za lijepljenje, pri-
mijenjuju se odgovarajući bitumenski materijali:
78
Parna brana visoke efikasnosti
79
Parne brane su slojevi u obliku folija, premaza ili sl. koji imaju malu ili
gotovo nikakvu paro propusnost zahvaljujući velikom faktoru otpora difuziji vo-
dene pare njihovih materijala. Osobine parnih brana imaju metali (npr. alumi-
nijska folija), guma, bitumenski premazi, asfalt, plastične mase i dr. Za razliku
od parnih brana paro propusne folije omogućuju prolaz vodene pare u jednom
smjeru, dok je u suprotnom smjeru taj prolaz onemogućen.
Materijali:
ploče od kamene vune
ploče od staklene vune
tvrde sintetske pjene (poli uretan, porofen, poli stiren)
materijali biljnog porijekla (pluto ili drvena vuna)
Toplinska izolacija se računa, s obzirom na vanjske i unutarnje klimatske
uvjete, u pokrivenim prostorijama neposredno ispod krova. Kod pravilno izra-
čunate toplinske izolacije, temperatura pri kojoj se, uz određenu relativnu vlaž-
nost zraka, stvara kondenzacija trebalo bi se nalaziti u toplinskoj izolaciji,
iznad parne brane.
80
Slika 126. Presjek ravnog krova Slika 127. Presjek ravnog krova
81
4.6. Gornji sloj za izjednačavanje parnog tlaka (vodene pare)-
treba spriječiti kondenzaciju vodene pare u termoizolaciji, ukoliko se do-
godi da je prodrla i izjednačiti je s vanjskom atmosferom.
82
Slika 130. Postavljanje hidro izolacije Slika 131. Gotov proizvod hidro izolacije
83
Slika 132. Postavljanje hidro izolacije
84
Hidro izolacije nove generacije (bijele)
85
4.8. Sloj za zaštitu gornje površine (zaštita hidro izolacije)
Slika 138. Balkon sa elasto mjernim trakama – spoj na zid- zaštitni sloj keramičke pločice
86
Zaštitu izolacije zapravo čini pokrov ravnog krova. Prema vrsti i namjeni po-
krivenih prostora, u svakom pokrovu mora biti sigurna hidro izolacija uz manje ili više
potrebnu termičku i zvučnu izolaciju.
Slika 139. Topli krov kao terasa - završni loj betonske ploče
87
Prema upotrebi pokrova razlikuju se oni po kojima se ne hoda i ne obavljaju
neki poslovi, osim kad je potreban neki popravak ili izniman pristup do nekih dijelova
zgrade. Drugi su oni kojima je namijenjena neka svrha, pa se po njima ljudi zadrža-
vaju, kreću ili obavljaju neke poslove.
Slika 140. Topli krov sa šljunkom ili sa završnom bitumenskom trakom – spoj na zid
88
U novije vrijeme, sve višim zahtjevima estetike i ljepote u načinu izgradnje na-
ših objekata, sve više na našim građevinama pojavljuju se zeleni krovovi. Osim što
su lijepi na izgled, zeleni krovovi imaju i vrlo dobra izolacijska svojstva. Zeleni krovovi
imaju mnoge prednosti pred običnim krovovima: djeluju kao toplinska izolacija, te ta-
ko smanjuju troškove grijanja i hlađenja u zgradama pod njima za oko 20%, zatim,
produljuju životni vijek krova štiteći ga od ultraljubičastog zračenja, velikih temperatu-
rnih promjena i mehaničkih oštećenja (npr. tuča). Također upijaju zvuk i smanjuju
utjecaj buke, te filtriraju zrak i stvaraju kvalitetniju mikro-klimu.
Sloj za zaštitu gornje površine Ima zadatak zaštititi krovnu hidro izolaciju od
UV-zračenja te mehaničkih, toplinskih i atmosferskih utjecaja, ali kod suvremenih vi-
soko vrijednih sintetskih polimernih membrana taj sloj više nije potreban.
89
III. MATERIJALI KOD
RAVNIH KROVOVA
90
1. Materijali za nosivu konstrukciju
91
1.2.1. Vezivo
Cement - je građevinski vezivni materijal dobiven usitnjavanjem i pečenjem
vapnenca i lapora u fini prah. Koristi se za dobivanje mortova, žbuka i betona kada
se miješa u određenim omjerima s pijeskom (šljunkom), i vodom. Prema kemijskom
sastavu cement dijelimo na dvije skupine silikatne i aluminatne cemente.
1.2.2. Agregat
Pijesak - je prirodni granulirani materijal sačinjen od fino razdijeljenih čestica
stijena i minerala.
1.2.3. Voda
Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednog atoma kisika. Kemijska fo-
rmula vode je H2O. Čista voda pri običnoj temperaturi je bez mirisa i okusa. Ima ta-
lište na 0 °C (273K ili 32F°) i vrelište na 100 °C (373K ili 212 °F). Voda pokriva tri če-
tvrtine Zemljine površine u obliku oceana. Također je prisutna u obliku vodenih toko-
va (rijeke, jezera, itd.) i podzemnih voda.
1.2.4. Armatura
Čelične šipke kojima se prožima betonska masa nazivaju se armatura, a pro-
ces njihovog postavljanja - proces armiranja ili jednostavno armiranje. Njihov zaje-
dnički rad omogućen je zahvaljujući tome što:
beton i čelik približno isto reagiraju na temperaturne promjene
beton dobro prianja uz armaturu
beton dobro štiti armaturu od korozije.
92
Vrste armature :
1) Rebrasta
Slika 148. Šipke rebraste armature Slika 149. Tlocrt i presjek rebraste armature
2) Mrežasta
3) Bi
93
da pritisak nastao od difuzne pare i građevinske vlage ispod parne brane
izjednači i omogući postepeni izlazak vodene pare
Sloj se postavlja ispod parne brane i ispod hidro izolacije i treba imati vezu sa
zrakom.
Ovaj sloj mora biti izveden na način da može odgovarati svojoj namjeni. To
znači da ne smije biti zalijepljen za podlogu ili smije samo onako i onoliko koliko je to
potrebno i predviđeno, pri čemu nezalijepljene površine ne smiju biti potpuno razdije-
ljene zalijepljenim mjestima. Mora se voditi računa da ovaj sloj bude ravan s gornje
strane i de se ne ošteti prilikom izvođenja radova. Ako se na rubovima krova predvi-
đa potpuno lijepljenje izolacije za podlogu, veza ovog sloja sa spojnim zrakom posti-
že se preko određenih uskih, za podlogu nezalijepljenih traka koje se postavljaju is-
pod ovih slojeva. Navedene trake se postavljaju u potpunosti. Ima zadatak zaštititi
parnu branu od hrapave površine podloge i njezinih kemijskih utjecaja, a također i
premostiti male pukotine uslijed stezanja i naprezanja nosive konstrukcije. Za izradu
sloja za izjednačavanje koriste stakleni voal sa sitnim mineralnim posipom sa gornje
strane i krupnijim (veličine zrnca preko 1,5 mm) sa donje, bitumenizirane ili bitume-
nske trake koje se točkasto lijepe na podlogu.
Vrste sloja za izjednačavanje parnog pritiska:
94
Slika 153. Bitumenska traka Slika 154. Sintetički voal
95
Slika 155 Slika 156
96
Slika 158. Pravilno postavljanje parne braneu
97
Slika 159.. Toplinski izolacijski materijali
98
Slika 160.. Toplinski izolacijski materijali
99
Toplinska izolacija ako je nedovoljna, dovodi do povećanih toplinskih gubita-
ka zimi, hladnih obodnih konstrukcija, oštećenja nastalih kondenzacijom (vlagom), te
pregrijavanja prostora ljeti. Posljedice su oštećenja konstrukcije, te neudobno i ne-
zdravo stanovanje i rad. Zagrijavanje takvih prostora zahtijeva veću količinu energije,
što dovodi do povećanja cijene korištenja i održavanja prostora, ali i do većeg zaga-
đenja okoliša. Poboljšanjem toplinsko izolacijskih karakteristika zgrade moguće je po-
stići smanjenje ukupnih gubitaka topline građevine za prosječno od 40-80%. Dobro
poznavanje toplinskih svojstava građevinskih materijala jedan je od preduvjeta za
projektiranje energetski učinkovitih zgrada. Toplinski gubici kroz građevni element
ovise o sastavu elementa, orijentaciji i koeficijentu toplinske vodljivosti. Bolju topli-
nsku izolaciju postižemo ugradnjom materijala niske toplinske provodljivosti, odnosno
visokog toplinskog otpora. Toplinski otpor materijala povećava se s obzirom na deblji-
nu materijala.
Na toplinsku zaštitu utječu debljina sloja toplinske izolacije i koeficijent topli-
nske vodljivost materijala k (W/mK). Ponuda toplinsko izolacijskih materijala na tržištu
je raznolika, a možemo ih podijeliti na anorganske i organske materijale. Od anorga-
nskih materijala najviše se koriste kamena i mineralna vuna, dok je među organskim
materijalima najpopularniji polistiren. Većina uobičajenih toplinsko izolacijskih mate-
rijala ima koeficijent toplinske vodljivosti k = 0,030-0,045 W/mK, pa potrebna debljina
za koeficijent prolaska topline U = 0,40 W/m2K iznosi oko 20 cm.
100
4.1. Aerogel
Aerogel je umjetno tvorivo s najnižom gustoćom od bilo koje poznate porozne krutine.
Izveden je iz gela u kojem je tekući sastojak gela zamijenjen s plinom. Rezultat je krutina s
nekoliko izvanrednih svojstava, a kao najznačajnije su učinkovitost kao toplinski izolator i
iznimno niska gustoća. Naziva se još i smrznuti dim, kruti dim ili plavi dim zbog svoje prozi-
rne prirode i načina rasipanja svjetlosti u tvorivu. Prvi aerogelovi su se izrađivali od silicijskog
gela. Kistlerov kasniji rad uključio je aerogelove na temelju aluminija, kroma i kositrova oksi-
da. Aaerogelovi od ugljika su razvijeni u kasnim 1980-ima. Aerogelovi su dobri toplinski izola-
tori jer se gotovo u cijelosti sastoje od plina, a plinovi su vrlo slabi vodiči topline. Gustoća ae-
rogela iznosi samo 0,3 - 3 g/dm3 a gustoća nekih aerogelova je samo za nekoliko postotaka
veća od gustoće zraka. Iako naizgled imaju krhku građu, mnogi aerogelovi imaju vrlo dobra
mehanička svojstva, a posebno su otporni na tlak i vlak. Sposobni su izdržati tlak na glatku
površinu mase do i 2000 puta veće od njihove. Ipak, vrlo su lomljivi i nisu otporni na savijanje
i rezanje. Silicijski aerogelovi su postojani do temperature topljenja silicija koja iznosi 1200
°C.
4.2. Polistiren
102
stvara se prašina. Kao i svaka druga prašina mineralnog porijekla i ova prašina može
izazvati određenu nadraženost očiju. Vlakna mineralne vune posjeduju neznatnu po-
stojanost (brzo se razlažu). Ispitivanja bio postojanosti (biološke perzistentnosti) ne-
dvojbeno pokazuju da se vlakna danas proizvedene staklene i mineralne vune bio-
loški razlažu već nakon 40 dana. Vlakna kamene i staklene vune koje su se ranije
proizvodile trebale su oko nekoliko stotina dana za potpunu razgradnju. Za uspore-
dbu: vlakna plavog azbesta podložna su biološkoj razgradnji tek nakon više od 100
godina. Postojanosti vlakana označava činjenicu da se vlakna moraju određeno vri-
jeme zadržati u plućima (ne dolazi do njihove razgradnje) kako bi izazvala rak. Tije-
kom tog vremena ona se zadržavaju u plućima i predstavljaju veliku opasnost za
zdravlje čovjeka.
4.6.Drvena vuna
104
4.7.Poliuretanska pjena
Poliuretanska pjena ili PU pjena također se dosta koristi, naročito pri sanaci-
jama krovova. Ima još bolja toplinsko izolacijska svojstva pa koeficijent toplinske vo-
dljivosti k iznosi između 0,020 i 0,035 W/mK. Ima dobra svojstva na vlagu i tempera-
turne promjene. Međutim, znatno je skuplja od polistirena i mineralne vune, te zbog
toga nije u široj primjeni.
Iz područja organske kemije postoje tvrde pjene koje se dobijaju ekspandira-
njem poliuretana ili poliizocianurata u autoklavima (moltopren je meki poliuretan). Mo-
guća je realizacija pjena različite gustoće, u prosjeku od 30 - 100 kg/m3. Blokovi se
kasnije režu u polutvrde ploče 100 x 50 cm, otporne na temperaturu i samogasive.
Kratkoročno izdržavaju temperature i do 250 °C, tako da su ploče iz poliuretanske
tvrde pjene pogodne i za obradu bitumenom (odnosno kao podloga). Ploče se često
kaširaju aluminijskim folijama ili i krutim limovima, ivericama i sl. Poliuretanska pje-
na može se i štrcati na površinu ili u šupljinu.
4.8.Ekspandirani perlit
4.9.Porofen
105
4.10.Ovčija vuna
Ovčja vuna ima toplinska izolacijska svojstva koja su slična mineralnoj vuni.
Niska toplinska koeficijent toplinske vodljivosti k zamotuljka ovčje vune je 0,039 W/m
K na 10 °C, što je slično ostalim vlaknastim izolatorima. Prikupljena prirodna vuna
isprana je nekoliko puta da bi uklonio lanolin, te se zatim miješa sa poli esterom koji
pomaže da zadrži svoj oblik. Zamotuljak vune općenito sadrži 85% vune pomiješane
sa 15% poli-estera. Ovčja vuna je prirodno vlakno dobiveno od potpuno obnovljivog
resursa. Čišćenje, izlaganje zraku i toplinska obrada vezivanja tijekom proizvodnje
troši minimalnu energiju. Ona koristi samo 14% energije koja se inače koristila za
proizvodnju izolacije od mineralne vune. Ovčja vuna je higroskopna i stoga će apso-
rbirati i osloboditi vodenu paru. ne narušavajući njezinu toplinsku učinkovitost. Kod
hladnog vremena, ovčja vuna apsorbira toplinu iz vlage u zraku, što joj omogućuje
da se smanji gubitak topline iz zgrade. U toplo vrijeme, oslobađanje vlage ima učinak
hlađenja na vlakna koja smanjuje protok topline u zgradi. Vuna ima višu vatrootpo-
rnost od celuloze i celularno plastičnih izolatora. Topi se kada dođe u dodir sa izvo-
rom plamena, ali bi se trebala sama i ugasiti. Tretirana je sa neopasnim vatrootpo-
rnim sredstvom kako bi poboljšala svoju vatrootpornost, zapaljivost i površinu širenja
plamena.
4.11.Balirana slama
Tipičan zid od slame (najčešće debljine oko 45 cm) ima ovaj koeficijent
prolaska to-pline U oko 0,13 W/m2K, dakle dva do tri puta niži od modernih
građevinskih materijala i mnogo niži od trenutačnih građevinskih propisa. Slama je
obnovljivi materijal koji se može proizvoditi (uzgajati) svake godine. Energija potrebna
za proizvodnju ovog materi-jala dolazi od Sunca – obnovljivog izvora energije. Kada
106
objekt prestane biti u funkciji, slama se i nakon dugog niza godina može kompostirati
ili koristiti u povrtlarstvu za malčiranje. Nema problema s otpadom.
Slama gori. Da, ali ožbukani slamnati zidovi su manje skloni požaru nego tra-
dicionalne drvene kuće. Budući da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema
dovoljno kisika da bi se zapalila. Slama predstavlja izrazito zdravu alternativu mode-
rnim građevinskim materijalima. Slama je prirodan materijal i nema štetnih utjecaja.
Ne uzrokuje alergije jer se ne radi o sijenu, pa ne sadrži pelud (slama je od žitarica, a
sijeno je pokošena livada, pa sadrži pelud poljskog cvijeća). Kvaliteta zraka u kuća-
ma od slame bitno je bolja, jer ne ispušta nikakva isparavanja, kao što su primjerice
formaldehidi koje često ispuštaju moderni materijali. Osim toga, za razliku od betona,
slamnati zidovi dišu, što rezultira bitno svježijim zrakom u prostorijama.
4.12.Vakumska izolacija
S obzirom da se projektirani volumeni građevina najčešće ne mogu mijenjati,
(ne može se dodavati relativno debela izolacija od 20 cm jer bi to izlazilo izvan proje-
ktiranog volumena), mogu se primijeniti vakuumski izolirajući paneli (tzv. VIP paneli)
koji za istu toplinsku propusnost imaju i po desetak puta manju debljinu nego sta-
ndardne izolacije.
Paneli se sastoje od specijalne izolacijske jezgre iz koje je izvučen zrak, te
zatvorenu u zrako nepropusnu foliju.
Vakuumski izolacioni paneli – VIP (Vakuum Insulation Panels) formirani su po
principu termos boca. VIP se proizvode od poroznih materijala kao što su ploče od
prešanog praškastog materijala, staklenih vlakana ili organskih pjena. Materijal jezgra
je specijalnom metodom obostrano obložen nepropusnom folijom i vakumiran, a
potom zapečaćen.
Termo propusnost vakuumskih panela tipa va-Q-tec je 10 puta manja od ko-
nvencionalnih izolacionih materijala poput mineralne vune ili pijena, tj. od 0,0035 do
0,0010W/mK u odnosu na 0,040W/mK.
Tako 2 cm vakuumskog panela odgovara 20 cm izolacije od mineralne vune.
107
Vakumski paneli su odlično rješenje uvijek kada je potrebna izuzetna izolacija uz
što manji utrošak prostora.
108
+
Slika 176. Izolator
Polja uporabe:
toplinska izolacija;
zvučna izolacija;
između zidova;
krovovi;
podovi.
Do velikih gubitaka topline dolazi uslijed provođenja topline zračenjem. Zimi
reflektivne folije ovog materijala reflektiraju toplinu nazad u unutrašnjost, a ljeti za-
državaju dozračenu energiju u vanjskom prostoru.
Primjenjivo na toplinsku izolaciju tavanskog prostora (krov i zidovi).
Moguće je postići značajno smanjenje debljine materijala, budući da osam
reflektivnih slojeva i središnje punjenje od nekoliko centimetara debljine ima ekvi-
valentan učinak kao standardni materijal za toplinsku izolaciju od 21 cm.
Reflektiranje dozračene Sunčeve energije zimi smanjuje toplinskii dobitak što
može dovesti do povećanja potrebe za grijanjem i troškova u zimskim mjesecima.
109
zdravo stanovanje i rad. Zagrijavanje takvih prostora zahtijeva veću količinu energije,
što dovodi do povećanja cijene korištenja i održavanja prostora, ali i do većeg zaga-
đenja okoliša. Poboljšanjem toplinsko izolacijskih karakteristika zgrade moguće je
postići smanjenje ukupnih gubitaka topline građevine.
Dobro poznavanje toplinskih svojstava građevinskih materijala jedan je od pre-
duvjeta za projektiranje energetski učinkovitih zgrada. Toplinski gubici kroz građevni
element ovise o sastavu elementa, orijentaciji i koeficijentu toplinske vodljivosti. Bolju
toplinsku izolaciju postižemo ugradnjom materijala niske toplinske provodljivosti,
odnosno visokog toplinskog otpora. Toplinski otpor materijala povećava se s obzirom
na debljinu materijala. Ponuda toplinsko izolacijskih materijala na tržištu je raznolika,
a možemo ih podijeliti na anorganske i organske materijale. Od anorganskih materi-
jala najviše se koriste kamena i mineralna vuna, dok je među organskim materijalima
najpopularniji polistiren.
110
Slika 178. Prohodni krov
111
Kod prohodnog ravnog krova se najčešće koriste :
kamene ploče
112
keramičke pločice
113
Slika 184. Keramičke pločice kao završna obloga inverznog krova
1) nasip šljunka
114
2) Hidro izolacijska membrana (AKWALAN)
115
6. DETALJI
116
Slika 190. Rubni detalj zelenog krova
117
Slika 191. Priključak na zid sa vidljivom opekom
118
Slika 192. Krovna terasa priključak na prag vrata
119
Slika 193. Priključak na zid čeličnog skeletnog sistema sa zidanom oblogom
120
Slika 194. Priključak na zid od AB
121
Slika 195. Završetak krova sa parapetom
122
Slika 196. Standardni detalji ravnog krova – kod zida
123
IV. PROJEKTIRANJE I IZVOĐENJE
RAVNOG KROVA
124
1. Projektna dokumentacija i upute za opis radova
125
Slika 198. Primjer postavljanja ravnog krova.
126
Potrošnja energije:
Zgrade troše oko 41% ukupne energetske potrošnje
80% potrošnje energije u zgradarstvu je za grijanje i hlađenje.
Postoje veliki potencijali uštede (procjena uštede u zemljama EU, 15
starih zemalja), iznosi 22% do 2010.g. za grijanje, klimatizaciju,
pripremu tople vode i rasvjetu.
Energetska učinkovitost u zgradarstvu = korištenje manje energije
za grijanje za grijanje, hlađenje, rasvjetu, pripremu tople vode.
Mali nagib (1%) osigurava pravilno otjecanje vode s krova kroz sustav za
odvodnju.
Faktori koji utječu na projektiranje krova:
Investicija i trajnost objekta
Ušteda energije
Vrijednost i osjetljivost sadržaja objekta
Vrsta krovne ploče
127
Klima
Održavanje
Dostupnost materijala i obučenih izvođača
Zakonski okvir
Utjecaj na okolinu
2. Projektiranje izolacije
128
Slika 204. Detalj ravnog krova sa protupožarnim zidom.
129
Slika 206. Vrsta padova na ravnom krovu i padovi riješeni bez betona za nagib,
već sa termoizolacijom
Slika 207. Topli krov na trapeznom limu sa šljunkom ili završnom elastomernom trakom - svjetlarnik
130
3.3. Toplinska izolacija
Najčešće može izvesti kao lijepljena (najčešći slučaj s klasičnim izolacijama na
bazi bitumena) i slobodno položena (suvremeni način u kojem se koriste hidro izola-
cijske PVC i TPO krovne membrane). Također se hidro izolacije mogu izvoditi i ra-
znim tekućim premazima, koji se puno plošno nanose na podloge u jedan ili više.
Slika 208. Topli krov na trapeznom limu sa šljunkom ili sa završnom elastomernom trakom
-spoj na parapet
131
3.4. Hidro izolacija
Najčešće može izvesti kao lijpljena (najčešći slučaj s klasičnim izolacijama na
bazi bitumena) i slobodno položena (suvremeni način u kojem se koriste hidro izola-
cijske PVC i TPO krovne membrane). Također se hidro izolacije mogu izvoditi i ra-
znim tekućim premazima, koji se puno plošno nanose na podloge u jedan ili više slo-
jeva.
Slika 211.Topli krov na trapeznom limu ili sa šljunkom ili završnom elastomernom trakom
-slivnik
132
3.5. Insolacijska izolacija
Izvodi se nasipom šljunka debljine 6 - 8 cm, zaštitnim pločama u pijesku ili su-
vremenije, na gumenim ili plastičnim podmetačima koji omogućuju ventiliranje ispod
ploča. Naravno, u slučaju izvođenja hidro izolacijskim krovnim membranama i prema-
zima koji su otporni na UV zračenja, insolacijska izolacija nije potrebna.
133
Slika 213. Završna obrada sa betonskim pločama
134
4. Sadržaj projekta
Bez obzira da li se krovne izolacije posebno projektiraju ili ne, njihova obrada
u projektu mora biti u skladu sa postojećim tehničkim propisima i moraju se predvi-
djeti odgovarajuće kvalitete, sigurne i trajne izolacije. Iz obrade u projektu neophodno
je jasno vidjeti kako su izolacije konstruktivno predviđene , od kojih materijala i kako
se izvodi.
135
b) crteže potrebnih presjeka kroz krov ( naznačenih na crtežima tlocrta) u is-
tom mjerilu (1:50 do 1:100) sa unesenim zidovima, dimnjacima, ventilacija-
ma i ostalim sa naznačenim dimenzijama.
136
Slika 219. Presjek građevine
d) crteže presjeka svih izolacija koje u krovu postoje ( parne brane, toplinske
izolacije, hidro izolacije, insolacijski sloj) u prirodnoj veličini – debljini ili ne-
što umanjenom mjerilu (M1:2), sa unesenim svim premazima , namazima,
nanosima i slojevima traka i drugih izolacijskih materijala, tako da se jasno
može vidjeti što se za izolacije predviđa i redoslijed ugrađivanja.
137
Slika 220. Detalj dilatacije na ravnom krovu
138
e) crtež presjeka svih detalja važnih za ravne krovove, sa crtežima tlocrta i
aksonometrijskog izgleda tamo gdje je to potrebno, pri čemu treba obratiti
pažnju na detalje rješenja izolacije (sa svim zaštitnim i drugim slojevima)
na ivicama zgrada, uz zidove i ograde, na detalje rješenja bravarije i lima-
rije i njihove veze sa izolacijom, na detalje rješenja prodora kroz krovove ( i
izolacije) raznih cijevi, antena, gromobrana, slivnika, dimnjaka, ventilacije,
stubišta isl., na detalje rješenja dilatacija između dijelova građevine i građe-
vina iste ili različite visine i dr.
Slika 221. Topli krov sa šljunkom ili sa završnom bitumenskom trakom – svjetlarnik
139
Slika 222. Topli krov kao terasa -svjetlarnik
140
unošenjem svih premaza, namaza, nanosa, slojeva izolacionih traka i
izolacijskih materijala, njihova debljina i gdje je to potrebno, utroška
materijala, tako da se može steći dovoljno jasna predstava o sustavu i
sadržaju izolacija u krovu.
141
5. Opis radova
142
7. Izrada parne brane
Parna brana se može predvidjeti i izvesti kao posebni dio (element ravnog kro-
va), a može biti djelomično sastavni dio toplinske izolacije, tvornički proizvedena i ka-
širana na toplinsko izolacijske ploče.
Ukoliko se izvodi od slojeva aluminijske folije (bibitumenizirane ili ne bitumenizi-
rane) i drugih traka kao poseban dio ravnog krova, cijeli posao mora biti izveden tako
da premazi i namazi budu dovoljni i potpuni, odgovarajuće folije ili trake zalijepljene
kako je to predviđeno, sa odgovarajućim preklopima. Parna brana mora biti s gornje
površine ravna i ničim neoštećena. Ukoliko su aluminijske ili druge folije ili trake kaši-
rane s donje strane termo izolacijskih ploča, tada prepusti, folije ili trake, ostavljeni za
preklope moraju biti ispravljeni i pravilno ugrađeni da stvarno posluže kao ne propu-
stljivi preklopi parne brane. Pri izvođenju, tj. postavljanju i lijepljenju slojeva parne
brane, također treba voditi računa da se oni dobro povežu (vodonepropusno i paro-
nepropusno), sa raznim prodorima kroz korov, da na tim mjestima ne bi prodirala di-
fuzna par u toplinsku izolaciju.
Pošto prema svojoj funkciji parna brana treba da je u određenoj sračunatoj mjeri
nepropustljiva za paru i potpuno nepropustljiva za vodu, pri njenom izvođenju o tome
se neprestano mora voditi računa. Parna brana, poslije završetka, mora biti kvalitetna
i samo onakva kakva je predviđena i sračunata.
Slika 226. Poli etilenska parna brana Slika 227. Bitumenska traka
Parne brane su slojevi u obliku folija, premaza ili sl. koji imaju malu ili gotovo
nikakvu paro propusnost zahvaljujući velikom faktoru otpora difuziji vodene pare u
njihovih materijala.
Osobine parnih brana imaju :
metali (npr. aluminijska folija),
guma,
bitumenski premazi,
asfalt,
plastične mase i dr.
Za razliku od parnih brana paro propusne folije omogućuju prolaz vodene pare
u jednom smjeru, dok je u suprotnom smjeru taj prolaz onemogućen.
Zato su takve folije našle primjenu kao slojevi sekundarnih pokrova, tj. slojeva
kod kojih je važno da vodena para prolazi kroz njih prema vanjskom prostoru, a isto-
vremeno taj sloj služi kao zaštita od prodora vode npr. kod krovova i/ili zidova kod ko-
jih postoji realna opasnost od prodora oborinskih voda.
143
Zadatak mu je spriječiti ulazak vodene pare iz unutrašnjosti zgrade u sloj to-
plinske izolacije gdje može kondenzirati. Sloj također može vršiti funkciju privremene
hidro izolacije za vrijeme građenja.
Trake parne brane moraju biti međusobno nepropusno zabrtvljene. Za uobiča-
jene uvjete korištenja zgrade, mehaničko učvršćenje slojeva kroz sloj parne brane
obično ne šteti njenoj funkciji.
Kod svih priključaka, prodora i završetaka radova parna brana se podiže u ve-
rtikalu do gornje površine sloja toplinske izolacije i nepropusno spaja na vertikalne
građevne elemente. Ovisno o fizikalnom proračunu koriste se polietilenske folije ili ja-
če parne brane tipa bitumenskih traka s uloškom od aluminijske folije.
Smjer je kretanja vodene pare iz područja višeg parcijalnog tlaka prema ni-
žem, sa težnjom njihova izjednačavanja. Zimi je parcijalni tlak vodene pare veći u gri-
janim prostorima zgrade nego vani. Zato zimi vodena para prolazi kroz vanjske gra-
đevne dijelove zgrade iznutra prema vani.
Prolazeći kroz slojeve vanjskog zida, ravnog krova ili građevnog dijela prema
negrijanom prostoru dolazi u sve hladnije slojeve i ovisno o temperaturi i relativnoj
vlazi može nastati kondenzat.
Sloj toplinske izolacije u višeslojnom se građevnom elementu navlaži, poveća
se njegova toplinska provodljivost odnosno smanjuje se vrijednost svojstava njego-
ve toplinske izolacije. Ako se tijekom ljetnog razdoblja kondenzat ne može dovoljno
isušiti, toplinsko izolacijski materijal trajno i sve više gubi svoja izolirajuća svojstva, a
rezultat su građevinske štete (navlaženje sloja, procurenje kondenzirane vode u pro-
store ispod krova), veća potrošnja energenata i nezdrav boravak u prostorima zgra-
de.
Parna brana spriječava prodiranje vodene pare iz prostora zgrade kroz krovnu
ploču u sloj toplinske izolacije do hidroizolacije i funkcionalno je obvezan sloj ravnog
jednodijelnog krova.
144
8. Izrada toplinske izolacije
145
Toplinska izolacija ravnog krova je vrlo bitna jer značajno smanjuje toplinske
gubitke pri grijanju zimi i hlađenju ljeti
Zadatak mu je ograničiti gubitke topline (uštediti energiju krova i spriječiti ko-
ndenzaciju vodene pare na povrπini stropa, a time i razvoja plijesni i gljivica.
Toplinska izolacija mora imati minimalnu nosivost 20 kPa. Kamena vuna Kna-
uf Insulation DDP, DDP RT i DDP G uz toplinsku izolaciju i smanjiti emisiju CO2),
omogučiti postizanje ugodne mikroklime u prostoru ispod učinkovita je protupožarna i
zvučna izolacija, čime ispunjava velik dio bitnih zahtjeva za građevine.
Toplinska izolacija ravnih krovova je vrlo bitan faktor u izgradnji objekta jer ga
štiti od utjecaja svih atmosferilija tj. oborina, topline te hladnoće. Ispavno projektiranje
slojeva je od ključne važnosti. Na nosivu betonsku konstrukciju se postavlja sloj za
pad koji se najčešće izvodi od klasične glazure, laganog betona ili od stiropor ploča
rezanih u padu. Na sloj za pad se uobičajeno postavlja toplinska izolacija na koju se
slobodno polaže hidroizolacijska polimerna. Rubovi trake se lijepe i uzdižu uz para-
petne zidove na krovu ili spajaju na okapnu limariju. Ugrađuju se slivnici koji se spa-
jaju na odvodne vertikale ili se izrađuju slobodni izljevi kroz zid. Slivnici i izljevi se
spajaju na hidroizolaciju i tako se ukupno dobiva homogena cjelina (svojevrsni ba-
zen) na krovu koji onemogućuje prodor vode u objekat. Kako bi se traka zaštitila od
utjecaja vjetra mora se ili mehanički (vijcima) učvrstiti u podlogu ili opteretiti dodatnim
slojem (najčešće šljunkom). Izolacijska traka je otporna i postajana na UV zračenje i
kao takva štiti objekat od vanjskih utjecaja dugi niz godina.
Funkcija je ovog sloja da smanji toplinske gubitke kroz krov građevine zimi, da
osigura toplinsku stabilnost krova ljeti, da osigura stacionarnost difuzijskog toka vo-
dene pare te da smanji toplinski rad nosive krovne konstrukcije. Ispravan položaj to-
plinske izolacije je na vanjskoj strani krova iznad nosivih dijelova krovne konstrukci-
je. Idealan položaj bio bi iznad svih slojeva ravnog krova, ali zbog karakteristika ve-
čine toplinsko izolacijskih materijala takav položaj nije moguć pa se kao optimalan
uzima položaj ispod hidroizolacije.Iznimno se dio toplinske izolacije (do 25%) može
postaviti kao unutarnja dodatna toplinska izolacija kod prostora koji se zagrijavaju
povremeno. Za toplinsku izolaciju ravnog krova koristimo se tvrdim sintetskim pje-
nama ( polistirenom, poliuretanom), pločama od kamene vune.
146
9. Izrada hidroizolacije
147
Slika 232. Detalj odvodnje s krova.
148
Jednoslojne hidroizolacijske membrane su čvrste, fleksibilne membrane izra-
đene od sintetičkih polimera koje tvore kontinuiranu hidroizolaciju na krovu. U kombi-
naciji s ostalim komponentama tvore potpuni krovni sustav.
Vodonepropustnost i druga kemijsko-fizikalna svojstva izolacijskih traka koje
se primijenjuju za izvedbu završetaka hidroizolacije, moraju biti jednaka sa svojstvi-
ma traka punoplošne hidroizolacije veza između metalnih djelova, kao što su alumi-
nijski, bakreni ili pocinčani lim i bitumenskih traka može biti dvojbena, jer su velike ra-
zlike u koeficijentima linijskog izduženja. Treba primjeniti izolacijske trake izrađene od
polimerima modificiranoga bitumena. Kada se ne može izbjeći veza između lima i bi-
tumenske izolacije, preporučljivo je podići hidroizolaciju u vertikalni položaj, odnosno
na višu razinu, sve završetke hidroizolacije treba podići najmanje 25 cm iznad za-
dnjeg sloja hidroizolacije odnosno završnog sloja krovne obloge.
149
Prag izlaznih vrata na terasu trebao bi biti viši za 10 – 15 cm od razine zavr-
šne zaštite terase ili od razine sloja na kojem se može u slučaju pljuska zadržati sloj
vode, a hidroizolacija produžena na tu visinu i mehanički učvršćena i zabrtvljena. Na
vertikalnim djelovima završeci hidroizolacije trebaju biti pričvršćeni sa metalnim profi-
lima i po potrebi zabrtvljeni trajno elastičnim kitom (ne silikonskim), koji ne smije doći
u dodir sa podlogom onečišćenom bitumenom ili bitumenskom trakom jer se neće
dobro prionuti za podlogu.
Kada je zaštita hidroizolacije izvedena s nasipom oblutaka uz završetke je kro-
va preporučljivo postaviti trake od betonskih ploča da se sprijeći migracija nasipa.
Trake se izvode i na zonama staza za održavanje krova.
150
PVC je osnovni materijal za jednoslojne hidroizolacijske membrane, koji se
koristi već preko 50. godina a ima dokazanu tehnologiju.
Proizvedeni materijali su jednolični i konzistentni, visoke gustoće (bez pora)
i manje osjetljivi na vlagu. PVC ima dobar omjer cijene i perfomansi (visoke perfo-
manse i trajnost uz ekonomičnost materijala i ugradnje te niske troškove održavanja.
Dobra paropropusnost, omogućava im primjenu u skladu sa zahtjevnim
karakteristikama građevinske fizike (čak i u lošim uvjetima) na sanacijama starih kro-
vnih površina sa zaostalom vlagom. Membrane se postavljaju bez upotrebe otvore-
nog plamena što ih čini najsigurnijim sistemom ugradnje.
Polimerne hidroizolacijske membrane posjeduju otpornost na zakorijenjivanje
što je značajno u slučaju "zelenih krovova" i opterećenih krovova. Kod novih obje-
kata, kao i kod sanacija postojećih, svi detalji mogu biti obrađeni efikasno i sigurno.
PVC membrane ostaju "zavarljive" za vrijeme čitavog vijeka trajanja.
Slika 237.Bitumenska traka. (crna hidroizolacija). Slika 238.Bitumenska traka. (crna hidroizolacija).
151
Traka na jednoj strani ima pvc foliju koju treba skinuti.
Trake se moraju preklapati najmanje 10 cm jedna preko druge. Spojeve dvo-
struko zavariti.
Stare bitumenske podloge mogu se iskoristiti za novi sloj, samo se mora dobro
očistiti od nečistoća i prašine.
Pošto su trake debljine oko 3,5 mm, treba pripaziti kod zavarivanja, jer uslijed
nepažnje i neopreznog rukovanja plamenikom mogu pregorjeti. Ukoliko traka pregori,
ostrugati je sa podloge i nanijeti novu.. Ukoliko nanosimo više slojeva traka, moramo
to napraviti tako da se preklopi ne nalaze na istom mjestu.
152
10. Izrada zaštite preko izolacije
Prohodni ravni krovovi moraju imati ravnu hodnu plohu koja omogućava sigu-
rno kretanje i štiti slojeve ravnog krova. Zaštita može biti izvedena kamenim pločama
ili keramičkim pločicama. Ploče od prirodnog ili umjetnog kamena mogu biti položene
na sloj pijeska ili na podloške. Podlošci se izrađuju od gume ili plastike.
Ovi uvjeti izvođenja odnose se samo na izradu međuslojeva između izolacija u
ravnim krovovima i terasama i na zaštite izolacija protiv djelovanja sunca, koje se sa-
stoje od premaza i namaza, kao i granuliranog šljunka.
Kad se izvode slojevi za odvajanje izolacijskih ili drugih slojeva između sebe,
tada se ti slojevi moraju u svemu izvesti kako je to predviđeno da bi odgovarali na-
mjeni.
Ukoliko se ti odvajajući slojevi, predviđeni kao privremeno izolacijski izvode
od izolacijskih traka, tada se u svemu polažu kao izolacijske trake, sa preklopima,
bilo da se ti preklopi ljepe ili ne.
Ukoliko su u pitanju slojevi koji služe za odvajanje sloja od sloja, slojevi za pri-
jem i raspodjelu opterećenja na izolaciji, ili slojevi za nagib i izvode se kao slojevi koji
ostaju trajno čvrsti, tada njihovo izvođenje ne smije biti na rudu kvaliteta podložnih
izolacija ili gornjih izolacija koje se kasnije izvode. Ukoliko su u pitanju koji najviše,
odnosno posljednje ili završne zaštite hidroizolacija (protiv djelovanja sunčevih zra-
ka), koje se sastoje od premaza i namaza, tada one moraju biti izvedene sa ujedna-
čenim debljinama premaza ili namaza i ujednačenim izgledom boje, bez nepremaza-
nih ili nedovoljno premazanih mjesta (ili slabo isprskanih, ukoliko se boja za zaštitu
nanosi prskanjem)
Svi ovi slojevi, bez obzira čemu služe i od kojih se materijala, moraju biti izve-
deni sa takvim sredstvima, alatom i mašinama i na takav način da rad na njihovom
izvođenju ni u čemu štetno ne utječe na kvalitetu izvedenih izolacija.
153
Slika 242. Detalj obrade uz zid
154
Slika 244. Detalj obrade holkera uz ogradu sa rigolom
155
Slika 245. Detalj odvodnje kroz nadzidak , zaštizna obloga od šljunka
156
Slika 246 Detalj zaptivanja prodora gelendera
157
Slika 247. Detalj izolacije oko ventilacionog kanala.
158
V. PRIKAZ PROJEKTNE OBRADE
IZOLACIJE RAVNOG KROVA
159
1. Crteži
160
Slika 250. Ravni krov na AB konstrukciji s padom od kamene ili staklene vune
161
Slika 252. Ravni krov – spoj sa nadozidom
162
Slika 253. Detalj odvodnje s ravnog krova – nosiva konstrukcija je AB
Slika 254. Detalj odvodnje s ravnog krova – nosiva konstrukcija je od čeličnog lima
163
Slika 255. Detalj Atike – krovni parapet
164
Slika 257. Detalj slivnika
165
Slika 260. Detalj kod lijepljenih sistema
Ravni krovovi su kompleksne konstrukcije kod kojih su svi slojevi u vezi jedni
sa drugim i u zavisnosti jedni od drugih i da se mogu pojedinačno promatrati.
Naravno rješenja izolacija i uopće uzevši ravne krovove u cjelinu, mnogo su
uspješnija i povoljnija kada postoji čvrsta suradnja između onoga tko rješava noseću
ploču i onih koji dobro poznaju i rješavaju izolacije i detalje.
166
2. Nosiva armirano betonska konstrukcija
Slika 262. Armatura kod AB. Ploče Slika 263. Vibrator za AB. ploču
167
3. Sloj za pad
168
Slika 267.Sloj za izjednačenje pritiska Slika 268.Pstavljanje sloja za pad
5. Parna brana
.
Slika 269. Postavljanje parne brane Slika 270. Postavljanje parne brane
169
Slika 271. Parna brana u kolutima Slika 272.Toplinska izolacija s folijom
6. Toplinska izolacija
Nizak koeficijent prolaska topline kamene vune jamči minimalne topli-
nske gubitke. Drugim riječima, toplina ostaje tamo gdje je želimo, u
unutrašnjosti objekta. Energetske potrebe objekta su stoga znatno niže nego
inače jer je temperatura u prostorijama jednakomjerna i ne susrećemo se s
neugodnim osjećajem stalno hladnih zidova ili podova. Pored uštede na
troškovima grijanja tako postižemo i izuzetno zdrave i ugodne uvjete
stanovanja. Trajna izloženost buci može uzrokovati ozbiljne zdravstvene
teškoće. Pri izboru izolacije kamena vuna je svakako pravi izbor jer uz izvrsna
toplinsko izolacijska svojstva ima i odlična svojstva u pogledu apsorpcije
zvuka. Struktura kratkih isprepletenih vlakana u kamenoj vuni jamči izvrsnu
apsorpciju zvuka i dobru toplinsku izolaciju. Kod ugradnje na vanjskoj strani
fasada, kao i na ravnim krovovima, kamena vuna značajno smanjuje razinu
buke u prostoru i time jamči ugodan i zdrav boravak u objektima.
7. Hidro izolacija
170
Slika 273. Crna hidro izolacija Slika 274. Bijela hidro izolacija
Slika 275. Šljunak kao gornji sloj Slika 276. Kamene ploče kao gornji sloj
171
Ovo je prikaz izrade zelenog ravnog krova. Zeleni ravni krov je na našim po-
dručjima još možemo reči neotkriven, jer su investitori vjerojatno skeptični zbog ze-
lenog pokrova na svojim objektima. Međutim zeleni krov bi u budućnosti mogao po-
stati pravi hit zbog očuvanja okoliša.
On se sastoji od:
vegetacije
podloge za rast vegetacije (zemlja)
drenaže odnosno skladišta za vodu
toplinske izolacije
membranske zaštite za korijenje
hidro izolacije, (krovne membrane)
nosivog dijela, odnosno strukturne podrške
Kada govorimo očuvanju okoliša, prvo što nam pada na pamet je obnovljiva energija. Za sva-
ko kućanstvo najbolje rješenje je postavljanje kolektora na krov svoje kuće. Sunčani kolektori
su idealni za ravne krovove jer upijaju maksimalnu dozu sunčeve svjetlosti. Prednost je tako-
đer što se puno lakše postavljaju na ravan krov, nego na strmi, jer nema straha od pada.
172
11. Proračuni
Φ = A × U × (T1 - T2)
gdje je: Φ - količina prenesene topline u 1 sekundi (W), U - koeficijent prolaska topli-
ne (W/m2K), T1 – viša temperatura s jedne strane strukture (K), T2 - niža temperatura
s druge strane strukture (K) i A - površina kroz koju toplina protječe (m2).Koeficijent
prolaska topline za većinu zidova i krovova se može izračunati prema standardu ISO
6946, a ako postoji metalni toplinski most, onda se može izračunati prema ISO
10211.
173
11.2.Unutarnja kondenzacije vodene pare
Provjetravanjem se u prostoriju uvodi svježi i hladniji zrak, a zrak u prostoriji
koji je topao i vlažan isušuje se, i tako može primiti više vlage, što u normalnom slu-
čaju traje nekoliko sati. Ako provjetravanje pravilno dozira neće doći do toga da se
vlažan zrak gomila i tako stvara kondenzaciju na površini predmeta. Ukoliko je vla-
žnost zraka toliko visoka izdvaja se suvišna vlaga i taloži se. Nedostatak je upravo u
tome jer ova osobina zraka razlog je nastanka kondenzacije. U dodiru toplog zraka i
hladnijih površina rashlađuje površine predmeta i on postaje sve vlažniji i taloži se na
hladnije površine u vidu kondenzata. Zbog današnjeg ubrzanog ritma života, buke,
tehnologije koja nas okružuje, kad krećemo u gradnju poslovnog ili stambenog obje-
kta, svi težimo tome da nam bude osiguran mir, pa od stambenih objekata gradimo
prave male izolirane zabrtvljene utvrde.
Slika 281. Mjerač za vodenu paru Slika 282. Kondenzirana vlaga na staklu.
174
11.4.Dinamička toplinska karakteristika
Iako je udio krova zastupljen sa svega oko 10-20 % u ukupnim toplinskim gu-
bicima u kući, krov ima posebno važnu ulogu u kvaliteti i standardu stanovanja. On
štiti kuću od kiše, snijega, hladnoće i vrućine. Vrlo često se prostor ispod krova na-
mjeni za stanovanje iako nije odgovarajuće toplinski izoliran. Kod takvih slučajeva
pojavljuju se veliki toplinski gubici zimi, ali i još veći problem pregrijavanja ljeti. Ako
krov nije toplinski izoliran, kroz njega može proći i 30 % topline. Naknadna toplinska
izolacija krova je jednostavna i ekonomski vrlo isplativa, jer je povratni period inve-
sticije od 1 do 5 godina. Za toplinsku izolaciju kosih krovova treba koristiti nezapa-
ljive i paro propusne toplinsko izolacijske materijale, kao što je npr. kamena vuna.
Detalj spoja toplinske izolacije vanjskog zida i krova treba riješiti bez toplinskih
mostova. Ako prostor ispod kosog krova nije grijan, tj. nije namijenjen za stanovanje,
toplinsku izolaciju treba postaviti na strop zadnje etaže prema negrijanom tavanu.
Preporučljiva debljina toplinske izolacije na kosom krovu iznosi 16-20 cm. Izolaciju
treba po-staviti u dva sloja; jedan sloj između rogova, a jedan sloj ispod rogova kako
bi se spriječili toplinski mostovi. Toplinsku izolaciju s donje strane najčešće
zatvaramo gipsanim pločama ili drvetom. Ravni krovovi su najviše izloženi
atmosferskim utjecajima od svih vanjskih elemenata zgrade. Zato je važno kvalitetno
ih izolirati i toplinskom i hidro izolacijom, te pravilno riješiti odvodnju oborinskih voda.
Ravni krov može biti riješen kao prohodni, neprohodni ili tzv. zeleni krov. U skladu s
time izvodi se završna obrada krova.
175
12. Opisi radova
176
Slika
287. Postavaljanje hidro izolacije
177
13. Projektna obrada ravnog krova
178
Slika 291. Rješavanje nagiba toplinskom izolacijom
179
14. Primjeri
180
Detalj ravnog krova kod dilatacije.
181
Slika 295. Presjek ravnog krova
182
Slika 296. Presjek ravnog krova kod parapetnog zida
183
Slika 297. Presjek ravnog krova kod svjetlarnika
184
Slika 298. Presjek prohodnog ravnog krova kod slivnika
185
Slika 299. Presjek prohodnog ravnog krova kod zida stambenog prostora
186
Slika 300. Vanjski rub balkona – parapet na ploči
187
Slika 301. Spoj balkonskog praga i okvira stolarije
188
Slika 302. Spoj poda i zida s termo izolacijskim panelom
189
Slika 304. Podni slivnik s bočnom odvodnjom
190
15. Temperaturna dilatacija konstrukcija
191
Slika 306. Dilatacija uz zid .
192
VI. RAVNI KROVOVI – POKROVI
RAVNOG KROVA
193
1. Vrste pokrova i pokrovnog materijala
194
1.1 Starije vrste pokrova
Kod nas su se prvi ravni krovovi primjenjivali na dvorišnim zgradama onih gra-
dskih ulica u kojima je bio propisan zatvoren način izgradnje, pa su se oko većeg
dvorišta uz tri susjedne međe nizale obično jednokatne zgrade s jedno strešnim ra-
vnim drvenim krovovima. Takve se zgrade još i danas upotrebljavaju za obrtničke ra-
dionice. Na takvim su krovovima tradicionalni pokrovi na daščanim podlogama.
Starije vrste pokrova su:
slama i trstika
drvo
zeleni krov
škriljevac
glineni pokrov
ravne ploče (plastika, lim i sl.)
valovite ploče (plastika, i sl.)
krovna ljepenka (hidro izolaciona, bitumenska ljepenka)
Slama i trstika
195
Slika 313. Pokrov od drvenih ploča
Drvo
Škriljevac
196
lim (limene ploče) – u trakama
197
ravne ploče (plastika, lim i sl.)
198
valovite ploče (plastika, i sl.)
199
Slika 321.Pokrivanje valovitim pločama
200
Slika 322.Slaganje ploča od lima
201
Slika 323. Shema postavljanja ploča za nagibe od 10%-15%
202
krovna ljepenka (hidro izolaciona, bitumenska ljepenka)
Slika
327. Pokrivanje krovnom ljepenkom
203
1.2 Novije vrste pokrova
328.Zeleni krov
204
Slika 330. Sendvič lim
205
Slika 333.Lexan ploče
206
Slika 335. Betonske ploče
207
Slika 337.završni sloj od šljunka
Slika 338.Topli krov sa šljunkom ili završnom bitumenskom trakom ili membranom - dilatacija
208
1.3 NAJNOVIJI POKROVI
Primjer:
209
Slika 340. Neprohodni ili prohodni krov – Sika sistemi
210
Premazi – „SIKA“
Visoko elastični vodonepropusni poliuretanski premaz s izvrsnim svoj-
stvom premoštavanja pukotina. Zadržava svojstva i pri vrlo niskim temperatu-
rama. Primjenjuje se za hidro izolaciju krovova i kao zaštitni premaz infrastru-
kturnih objekata u graditeljstvu na ne prometnim površinama. Može se prema-
zivati i zaštititi od UV zračenja. Izvrsna prionljivost za beton, zidane konstrukci-
je, eternit, krovne keramičke pločice i dr. Ugradnja: s četkom, valjkom ili prska-
njem. Izvodi se u tri sloja, prvi 0,3 kg/m2 s dodatkom Sika razrjeđivača C od
15%, a drugi i treći 0,45 kg/m2 po sloju. Boja: bijela.
Prednosti
Premošćuje pukotine
Visoko elastičan
Brzo otvrdnjava
Lako se ugrađuje
Ekonomičan
Površina mat svilenkasta
Otpornost na korijenje
211
2. Pokrovi na drvenim pregradama
212
2.1 Drvo cementni pokrovi
213
Slika 347. Drvo cementni pokrovi
214
Slika 348. Viseći žljeb Slika 349. Viseći žljeb
215
2.2. Pokrovi sa slojevima krovne ljepenke i asfalta
216
3. Pokrovi na masivnim podlogama
217
3.4. Jednostavni pokrovi od asfalta
Ako se iznad stropova nekih prostorija mora odvijati promet, ili obavljati neke
manipulacije, pa ako su površine na kojima to bude izvrgnute kiši, ili se inače moraju
polijevati, onda se na takvim površinama može izraditi jednostavni pokrov od asfalta.
Betonsku podlogu treba dobro očistiti i natopiti bitumenskom emulzijom, zatim
treba rasprostrti vruću asfaltnu masu i poravnati ga specijalnim glačalima na debljinu
od 3cm. Veće se debljine moraju raditi u dva sloja. Tako za primjer za debljinu asfalta
5 cm treba izraditi dva sloja po 2,5 cm.
Slika 356. Pokrov od jednoslojnog asfalta Slika 357. Pokrov od dvoslojnog sloja asfalta
218
Slika 359. Parking sa asfaltom – spoj na parapet
219
Slika 360. Parking sa asfaltom – spoj na zid
220
4. Pokrovi balkonskih istaka
Prije izrade hidro izolacije treba izraditi i učvrstiti rubni opšav s okapnicom i
branikom. Opšav se na svakih 50 cm učvršćuje nosačem, kojoj se prednji kukasti kraj
kvači u unutarnju stranu okapnice (pertlovanje), a stražnji se kraj pričvršćuje na una-
prijed u betonirane drvene uloške ili se pričvršćuje tiplama i vijcima.
Na osušenu se površinu balkonskog istaka nanosi (namazuje) najprije hladni
sloj bitumenske emulzije, npr. resitola, a zatim se izrađuje namaz vrućeg bitumena,
uz postepeno polaganje krovne ljepenke ( danas V2 ili V3). Ako se upotrebi jača lje-
penka (br.80), može se povrh nje izraditi još jedan premaz vrućeg bitumena, pa po-
vrh njega uraditi pad betona.
Umjesto jednog sloja ljepenke i dva namaza polažu se često dva sloja ljepe-
nke (br.100 i br.80) sa tri namaza vrućeg bitumena.
Povrh zadnjeg namaza izrađuje se definitivni pad balkona ili kao monolitni pod
od brušenog ili ispiranog umjetnog kamena (kulira), ali se češće , osobito na većim
površinama radi tarac od gotovih ploča umjetnog kamena, s monolitnim obrubom
(frizom) na obrubima. Na vanjske se obrube ugrađuju štapovi balkonske ograde, za
koje unaprijed treba ostaviti rupe u konstrukciji i obrubu.
221
Slika 362. Hidro izolacija terase iznad nastanjenih područja
222
Slika 364. Hidro izolacija balkona i lođa
223
Slika 365. Izvedba balkona
224
Slika 366. Izvedba balkona kod balkonskih vrata i okapnica
225
Slika 367. Izoliranje balkona na postojeću keramiku
226
Slika 368. Izoliranje balkona na postojeću keramiku iznad grijanog prostora
227
Slika 369. Izrada balkona sa I bez izravnavajućeg sloja
228
Slika 370. Izoliranje terase iznad grijanog prostora
229
Slika 371. Izrada balkona sa parapetnim zidom
230
Slika 372. Izrada balkona sa parapetnim zidom – obložen s keramikom
231
Slika 373. Dilatacije i proboji na AB ploči
232
Slika 374. Lokalna sanacija na keramici
233
Slika 375. Prikaz sidrenja ograde I završetak čela balkona
234
Slika 377. Detalj vanjskog ruba balkona
235
5. Podloge, izolacijski i zaštitni slojevi normalnih pokrova
Masivni su stropovi najviših etaža izloženi utjecajima mnogo više nego stropo-
vi nižih etaža. Zbog toga se pokrovima iznad takvih stropova, osim hidro izolacijskih
slojeva, moraju izraditi i slojevi za toplinsku izolaciju, a prema potrebi i za zvučnu izo-
laciju.
Armiranobetonski sitno rebrasti stropovi, stropovi s ugrađenim šupljim eleme-
ntima, to stropne ploče s proizvedenim uzdužnim šupljinama, preuzimaju jedan dio
termičke izolacije, osobito u etažama u kojima i elementi podova pomažu toj izola-
ciji U najvišoj etaži treba termičku izolaciju pojačati dodatkom posebnih termo
izolacionih slojeva, a u tome će pomoći hidro izolacijski i završi zaštitni slojevi
pokrova. Najčešće su svi spomenuti slojevi i dobra akustička izolacija, a ako nisu
treba u pokrov dodati daljnje slojeve i za to izolaciju.
Najjednostavniji i najjeftiniji termo izolacioni sloj je nasip od šljake (talioni-
čke drozge). Šljaka mora biti odležana, suha, čista i pravilno granulirana, kako bi u
nasipu bila dovoljno porozna a ipak čvrsta.
Šljaka se rasprostire izravno na stropnu površinu i poravnava tako da joj je
debljina na najnižim rubovima, odnosno uz mjesta odvodnje, oko 5 do 6 cm, a
odatle da se pravilno podebljava u nagibu 1:2 do 1:4. Tako je šljaka i termički izo-
lator i regulator nagiba pokrovne površine.
Povrh poravnate šljake stavlja se jedan sloj krovne ljepenke br. 150, sa 6
do 8 cm prijeklopima podmazanim bitumenskim ljepilom. Glavna je svrha ljepenke
da spriječi prodiranje cementnog mlijeka u nasip kad se betonira podloga za
hidroizolaciju. Povrh ljepenke se izrađuje betonska podloga MB 110 debljine 5 do 7
cm, ili lako betonska podloga debljine 7 do 9 cm. Povrh podloge se rasprostire i
zaglađuje sloj cementnog morta debljine 1 do 2 cm. Kad se osuši, podmazuje se
hladnom bitumenskom emulzijom (resitolom iii sl. da bolje prima vrući bitumenski
namaz).
Hidro izolacija se izrađuje kao prvi namaz vrućeg bitumena preko
emulzijom premazane podloge i tlačenjem u namaz prvog sloja ljepenke. Preko
nje se na-stavlja drugi namaz vrućeg bitumena i tlaćenje drugog sloja ljepenke.
Slijedi treći namaz vrućeg bitumena, kojim se često završavaju hidroizolacijski
slojevi. Često se zbog veće sigurnosti izolacije na treći namaz stavlja treći sloj lje-
penke i izrađuje četvrti, završni namaz.
Kao zaštitni sloj hidro izolacije na krovu po kojem se ne hoda najviše do-
lazi u obzir granulirani riječni iii potočni šljunak promjera zrna 6 do 12 mm. Uz po-
stepeno razastiranje završnog sloja vrućeg bitumena postepeno se sipa taj šljunak,
obično zagrijan, pa se deblji sloj šljunka tlači ručnim metalnim valjkom, da debljina
sloja ugrađenog šljunka bude 2-3 cm .
Pri odabiranju šljunka treba dati prednost onome kojemu su zrna bijele iii
svijetle boje, jer takve boje bolje odbijaju toplinske sunčane zrake, koje inače bitu-
men vrlo rado prima, a zbog toga omekšava i „stari“.
Umjesto nasipa od šljunka može se kao termo izolacijski sloj povrh očišćene
i pokvašene stropne površine izraditi podloga od šljako betona, poroznog betona, iii
pjeno betona, u debljini uz odvodna mjesta od 5 do 7 cm, treba rasti u nagibu 1:1
do 1:3 prema najvišim mjestima, ali debljina na tim mjestima neka ne prelazi 15 cm.
Iznad lako betonske podloge treba izraditi cementni namaz, hidro izolaciju i
njezin zaštitni sloj, u svemu kako je opisano u prethodnom primjeru .
236
Slika 378. Normalni pokrovi betonskih i armirano betonskih ravnih blago nagnutih površina
237
Slika 380. Prohodan krov kod parapetnog zida
238
Slika 381. Postavljanje sloja za zaštitu termo izolacije
Mapei
239
6.2. Krovna hidro izolacija (krovne membrane)
240
Slika 386. Poliuretanska hidro izolacija- AKWAGARD ST
241
Slika 387. Detalj jednostavne dilatacije
242
Slika 389. Detalj sa uzdignutim rubnim limom
243
Slika 391. Detalj sa obradom nosača na ravnom krovu
244
Slika 393. Detalj postavljenja novih pločica na stare
245
Slika 395. Prekid postavljanja membrane
246
Slika 397. Rješenje uz od zračnik
247
Slika 399. Detalj spajanja na postojeći oluk
248
Slika 401. Atika bez toplinske izolacije
249
7. Razdjelni sloj/sloj za izjednačenje tlaka vodene pare
250
9. Sloj parne brane
251
10. Sloj za izjednačenje
Ima zadatak zaštititi parnu branu od hrapave površine podloge i njezinih kemi-
jskih utjecaja, a također i premostiti male pukotine uslijed stezanja i naprezanja nosi-
ve konstrukcije. Za tu svrhu se najčešće koristi sintetički voal.
Ima zadatak da zatvori prostor zgrade prema gore, preuzme vanjsko optere-
ćenje od vlastite težine krova, te ovisno o materijalu i površinskoj masi akumulira to-
plinu.
U pravilu se izvodi u nagibu radi brže odvodnje krova, a za njenu izvedbu se
koriste sljedeći materijali:
ljevani beton –armirani beton
pred gotovljeni elementi od AB ili pred napregnutog betona
pred gotovljeni elementi od poro betona
čelični trapezni lim
daščana oplata ili ploče na bazi drva.
252
Slika 408. Sastavni dijelovi ravnog krova s opterećenjem
253
Slika 410. Balkon iznad grijanog prostora
254
Slika 411. Odvodnja oborinske vode
255
12. Sanacija oštećenja
256
Ove se hidro izolacije jednostavno postavljaju preko postojećih slojeva.
Hidro izolacija koja se može primjenjivati u takvim slučajevima treba zadovoljiti
uvjete otpornosti na sve vrste oborina, otpornost na ultraljubičasto zračenje, podno-
šenje temperaturnih oscilacija, neovisan rad u odnosu na podlogu, otpornost na ke-
mikalije, zadovoljavajuće mehaničke karakteristike te ekološka prihvatljivost.
Suvremeni toplinsko izolacijski materijali moraju imati sljedeće karakteristike:
visoka to-plinsko izolacijska svojstva, čvrstoća i postojanost oblika, negorivost i neto-
ksičnost pri gorenju, postojanost na starenje, truljenje, vibracije, kemijska neutralnost,
ekološka prihvatljivost, te pojedini ovisno o sustavu i načinu primjene visoku paro
propusnost i vodo neupojnost.
Hidro izolacija ravnog krova koja se ne može zbog financijskih razloga kva-
litetno zamijeniti, može se dovesti u funkciju u određenim slučajevima izvedbom po-
pravaka kritičnih detalja i oštećenja. Pri sanaciji detalja koristimo najsuvremenije PU
premaze kao i druge hidro izolacije.
Slika 414. Termo kamera Slika 415. Snimka krova termo kamerom
U svrhu dodatne sigurnosti koristimo i infracrvenu termografiju upotrebom IR
termo kamere, a u određenim slučajevima također koristimo postupak elektro ispitiva-
nja hidro izolacijskog sloja kako bismo na precizan način pokušali pronaći mjesto ula-
ska vode kroz hidro izolaciju.
257
VII. ZAKLJUČAK
U vezi ravnih krovova treba naglasiti dvije stvari, a to su prednosti i nedostatci.
Prednosti ravnog krova su mogućnost korištenja krovne terase, ušteda prostora, bolji
izgled zgrade i jednostavnost, dok su nedostatci visoka cijena i mogućnost velikih
oštećenja ukoliko se slojevi krova ne postave po pravilima projekta. Nedostatci su i ti
što kod ravnih krovova ako nisu dobro izvedeni dolazi do procurivanja, dođe li do to-
ga tada nastaju veliki problemi koji se rješavaju velikim zahvatima.
U budućnosti će se ravni krovovi još više početi nadograđivati raznim materija-
lima. Dakle, bit će bolja izolacija i zaštita objekta jer današnja tehnologija napreduje,
a i ravni krovovi s tim. Već danas su ravni krovovi dosta popularni i traženi što nam
govori da će s vremenom i potražnjom cijena rasti. Dakle, proizvođačima će se ispla-
titi proizvoditi što bolje i suvremenije zaštite krova (materijale), a nama će s tim pružiti
bolju zaštitu od atmosferskih utjecaja, a samim time mi ćemo dobiti dobre i dugotraj-
ne ravne krovove.
Kod materijala ravnog krova je bitno paziti na kvalitetu i pridržavati se uputa
koje su propisane za te materijale. Vrlo je važno biti pažljiv pri ugradnji određenih ma-
terijala, jer se pogreške ne mogu i ne smiju prikriti i popraviti naknadnim radovima.
Posebno trebamo paziti kod neprohodnih ravnih krovova jer su oni najosjetljiviji i naj-
lakše se oštećuju, dok kod prohodnih i zelenih možemo slobodno hodati po podlozi.
Kada uzmemo u obzir sve prednosti i mane ravnog krova dolazimo do toga da
sve više investitora, a pogotovo vlasnika obiteljskih kuća i zgrada odabire ravan krov
ili blago nagnuti krov kao rješenje. Osim arhitektonskih i praktičnih prednosti koje su
nedvojbene ravni krov omogućuje korištenje prostora u zadnjoj etaži u potpunosti.
Ravne krovove također može iskoristiti u različite svrhe, mogu služiti kao tera-
se i drugi korisni prostori koje bi nas inače vrlo skupo koštali.
Uz najmodernije materijale i tehnologije te nas kao izvoditelja sa velikim
iskustvom na takvim objektima više se ne moramo brinuti o procurivanju ili premaloj
trajnosti izolacije ravnog krova.
Kada sagledamo sve aspekte ravnog krova možemo vidjeti kako su to najbolji
krovovi, ali ako nisu dobro postavljeni mogu izazvati velike probleme, jer je sanacija
teška i dugotrajna. Međutim ako se postavi prema propisima imat ćete zahvalan i li-
jep krov na kojemu možete provoditi slobodno vrijeme.
258
1. Popis literature
259
Slika 417. Uređenje prohodnog krova (gore) i zeleni krov (dolje)
260