NOVI JEZIK FORME

UTJECAJ AVANGARDNIH POKRETA I NOVA TIPOGRAFIJA

R USIJA
Sredinom drugog desetljeća u Rusiji se događaju velike promjene, ze-
mlja je razorena građanskim ratom i u posljedicama Prvog svjetskog rata
Boljševiška vojska izlazi pobjednički. Za vrijeme tih političkih trauma i
posljedica rata u Rusiji dolazi do procvata i razvoja kreativnih ideja koje
su imale veliki utjecaj na grafički dizajn i tipografiju 20. stoljeća. Umjet-
nici upijaju ideje kubizma i futurizma iz Marinettijevog manifesta,
te se razvojem tehnologije ideje razvijaju nevjerojatnom brzinom. Ekspe-
rimentiranja s tipografijom i raznim načinima printa i tiska kao i foto-
montaže okarakterizirala su period Ruske umjetnosti 20.-ih godina 20.
Ruska revolucija 1917. stoljeća.

S UPREMATIZAM

Crni kvadrat 1913.

Kompozicija VII 1913.
Wassily Kandinsky
Kazimir Maljevič
Pod utjecajem umjetničkih pokreta u Europi Kazimir Maljevič stva-
ra novi slikarski stil zvan suprematizam. Stil se sastoji samo od
osnovnih oblika i formi s čistim bojama, stil odbija funkciju i za-
laže se za prevlast čistog osjećaja u umjetnosti. Svojim jednostav-
nim i apstraktnim kompozicijama traži bit umjetnosti. Najranijom
demonstracijom suprematizma Maljevič radi kompoziciju crnog
kvadrata na bijeloj pozadini, tvrdeći da je osjećaj koji ovaj kontrast
predstavlja esencija umjetnosti. Za vrijeme revolucije Maljevič i
Wassily Kandinsky jedni su od rijetkih umjetnika koji se zalažu da
umjetnost treba ostati zasebna spiritualna aktivnost pojedinca. Od-
bijaju svaku socijalnu i političku ulogu umjetnosti.

1
 Umjetnici koji su se našli usred revolucije, pronalaze se u ulo- Proun 1922.

K ONSTRUKTIVIZAM zi gdje imaju mogućnost svojim radom pridonjeti društvu. El Lissitzky

Protive se starom redu i konzervativnom pogledu na umjet-
nost, te 1917. za vrijeme početka Ruske revolucije okreću se
potpori Boljševicima. Konstruktivisti odbijaju “umjetnost
radi umjetnosti”, već smatraju da njihovo djelovanje ima ko-
risti za društvo te da je to put u novi život. U potpunosti od-
bacuju tradicionalne norme umjetnosti, i vjeruju u spoj um-
jetnosti s tehnologijom koja će stvarati konkretne i korisne
ideje za novo nastalo društvo.

Teoretičar pokreta Aleksei Gan 1922. godine objavljuje Kon-

struktivistički manifest kojim kritizira apstraktne slikare u
njihovoj nemogućnosti da se odvoje od tradicionalizma, te
nalaže umjetnicima da se posvete praktičnoj primjeni. Pokret
smatra više filozofijom nego umjetničkim stilom. Filozofija se
odražava u vjerovanju u umjetnost za društvenu promjenu.

Prva naslovnica
The Isms of Art 1914–1924

za časopis
El Lissitzky i Hans Arp

Veshch (“Objekt”)
El Lissitzky
i Ilya Ehrenburg

Konstruktivistički ideal se ostvaruje s umjetnikom El Lissitzkiyem,

koji radi kao slikar, arhitekt, grafički dizajner i fotograf. Ostvaruje
uspjehe na području grafičkog dizajna te je jedna od istaknutijuh fi-
gura 20. stoljeća na tom području. Lissitzky na revoluciju gleda kao
novi početak za čovjeka. “Stvoriti će se društvo gdje će komunizam
napraviti novi poredak, tehnologija će pružati za čovjekove potrebe,
a umjetnik-dizajner kako je sebe nazivao, će stvoriti novu poveznicu
tehnologije i umjetnosti konstruirajići nove objekte koji će obogatiti
društvo i okolinu”. Kao mladi umjetnik stvara novi slikarski pravac
zvan PRUNE, koji u kontrastu s apslutnom ravninom ploha slika Ma-
levicha upoznaje trodimenzionalne objekte. “PRUNE naziva postajom
između slikarstva i arhitekture”.1 Svojim djelovanjem Lissitzky po- 1 A History of Graphic Design,
stavlja standard za buduće dizajnere. Philip B. Meggs, str. 272

2
 DE STIJL
Umjetnički pokret osnovan u Ni- Kompozicija II. 1929.
zozemskoj 1917. godine. Utemelji- Piet Mondrian
telj Theo van Doesberg pridružen
mladim umjetnicima poput Piet
Mondriana, Bart van der Lecka,
Vilmos Huszara, arhitekt Jacobus
Johannes Pieter Oud i ostalima
zastupaju teoriju neoplasticizma.
Težili su stvaranju univerzalnog li-
kovnog jezika, utemeljenog na ge-
ometrijskoj apstrakciji sa čvrstim
matematičkim odnosima eleme-
nata. Nastojali su iskazati utopijske
Simul tana kontra
ideale harmonije i reda u svojim kompozicija 1929.
djelima. Theo van Doesburg

Filozofija je nastala prema Mon-

drianovim slikama. Čisti svoje sli-
ke svih bezpotrebnih elemenata, i
kubizam pretvara u čistu geome-
trijsku abstrakciju. “Filozof M. H.
J. Schoenmakers definira horizon-
talne i vertikalne linije kao dvi-
je osnovne suprotnosti koje čine
svijet, a crvenu, žutu i plavu kao
osnovne boje”. 2

Strijelac 1919. Vizualni vokabular umjetnika de

Theo van Doesburg
2 A History of Graphic Design,
Philip B. Meggs, str. 279
3 De Stijl, I. K. Bonset
Stijla je sveden na minimum, te je
iz toga razloga ponekad nemoguće
raspoznati tko je autor kojega dje-
la. Umjetnici svojim djelima izra-
žavaju svijest njihova doba, traže
novi izraz i odbacuju stare predrat-
ne vrijednosti. Theo van Doesberg
primjenjuje principe neoplasticiz-
ma kroz arhitekturu, tipografiju
i dizajn. Urednik je časopisa de
Stijl od 1917. do svoje smrti 1931.
godine. Časopis je postao pokretač
i vodilja cijelog pokreta. Van Do-
esberg je surađivao sa dadaistima,
smatrao je da su to dva komple-
mentarna pokreta. “Dadaizam je
tu da uništi stari poredak, a de Stijl
da stvori novi red”.3

3
 TIPOGRAFIJA
Jan Tschichold kao mladi kaligraf i tipograf
N OVA
pod utjecajem modernih umjetničkih pokreta
poput de Stijla, Konstruktivizma, Bauhausa itd.
uzima njihove ideje i stvara im primjenu. Ekspe-
rimentiranja provođena u tim pokretima pri-
mjenjuje u stvarnim problemima dizajna.

U knjizi Die Neue Typographie predstavlja

i nameče svoje ideje. Njegov cilj je objektivni i
funkcionalni dizajn, svako tipografsko djelo
mora prenjeti poruku na najučinkovitiji i naj-
kraći način. Dekoracija se izbjegava, smatra da
dizajn mora biti planiran za čistu i funkcionalnu
komunikaciju. Unatoč tome tvrdi da se simatrija
i utilitarizam trebaju izbjegavati jer su umjetni.
Dinamična sila bi trebala biti prisutna u sva-
kom dizajnu, tipografija bi trebala biti u pokretu.
“Forma koju dizajner stvara dolazi prije sadr-
žaja.”4 Praksa koji Tschichold prakticira postaje
standardni pristup dizajnu knjiga, plakata, rekla-
ma...

Plakat “Žena bez imena” 1927.
Jan Tschichold
Tschichold kasnijim djelovanjem počinje shva-
ćati i osjećati da nova tipografija dolazi do
mjesta gdje nema napretka. Nastavlja svoj rad te
propagira da bi dizajneri trebali poštovati tradi-
ciju, te da bi svaki rad trebao biti u skladu s vre-
menom u kojem nastaje.

4 De Stijl, I. K. Bonset
Elementare typographie, 1925.

Literatura:

1. A History of Graphic De-

sign, Philip B. Meggs

2.http://tipografos.net/fonts/
Jan-Tschichold-DE.pdf
Jan Tschichold

3. https://www.architectu-
ral-review.com/archive/
the-pavilion-and-the-co-
urt-cultural-and-spatial-pro-
blems-of-de-stijl-architecture