Brodski motori

Prof.dr.sc. Ivica Šegulja

 Literatura

Miroslav Mikuličić : MOTORI I

Josip Šretner : BRODSKI MOTORI S UNUTARNJIM IZGARANJEM

Parat : BRODSKI MOTORI S UNUTARNJIM IZGARANJEM

Dragutin Krpan : KLIPNI MOTORI S PREDNABIJANJEM

LAKI MOTORI
 Motori s izgaranjem
Strojevi, u kojima se kemijska energija goriva u procesu izgaranja pretvara
u toplinu, a zatim procesom ekspanzije u mehaničku energiju, nazivaju se
motori s izgaranjem.

Osnovne pretvorbe energije u MSUI

Kemijska energija goriva

Kemijski proces:
Izgaranje

Toplina
Termodinamički
proces: Ekspanzija

Mehanička energija
 Motori s izgaranjem

- Motori s unutarnjim izgaranjem (internal combustion engines,

Verbrennungsmotoren mit innerer Verbrennung): izgaranje se odvija unutar
motora,
- Motori s vanjskim izgaranjem (external combustion engines,
Verbrennungsmotoren mit ausserer Verbrennung): izgaranje se odvija izvan
motora, a toplina se predaje radnom mediju putem izmjenjivača topline (npr.
parne turbine, parni strojevi).

- Klipni motori (piston engines, Kolbenmotoren): energija tlaka se odaje prije

svega u obliku potencijalne energije (djelovanjem tlaka) na pokretni klip,
- Turbine ( turbines, Turbinen): energija se predaje prije svega u obliku
kinetičke energije izmjenom količine gibanja
Motori s izgaranjem
Stupanj djelovanja, %

Dizelski motor 2T dizelski motor

Kombinirani proces

Kombinirani proces
plinske i parne
turbine
4T dizelski motor

4T Ottov motor

Plinske turbine

Snaga stroja
 MSUI kao pogonski stroj broda

PREDNOSTI pred drugim brodskim pogonima :

1. visoki stupanj iskoristivosti ( 40 - 50 %)
parni strojevi ( 14-22 %)
plinske turbine (15-30 %)
2. Uvijek “stand by”
3. polumjer plovidbe broda je veći pri istim zalihama goriva
4. manje temperature u strojarnici
5. manje osoblja za posluživanje

NEDOSTACI :
1. relativno komplicirana konstrukcija zahtjeva kvalificirano osoblje
2. neprikladni na preopterećenja ( 10 % za 1 sat)
3. loša tegljačka svojstva tj. mali zakretni moment pri malom broju
okretaja
4. traže relativno kvalitetna goriva
5. bučnost i vibracije veće nego kod parnih pogona
 ZAHTJEVI PRED BRODSKIM PORIVNIM MSUI

1. mogućnost rada u širokom pojasu okretaja

2. mogućnost sigurnog prekretaja smjera vrtnje u kratkom
vremenu
3. sigurno upućivanje toplog i hladnog motora
4. najmanje moguće dimenzije i masa, ali ne na uštrb trajnosti
i sigurnosti
5. mogućnost blokiranja svih organa upravljanja u svrhu
spriječavanja krivog manevra
6. ugrađen regulator max. broj okretaja, za sprečavanje
povećanja broja okretaja od 10-15 %
7. potpuno bezopasno upućivanje i siguran rad motora pri
valjanju i posrtanju broda
 PODJELA MSUI

1. prema mediju koji se komprimira

- kompresija gorive smjese ( OTTO motori )
- kompresija čistog zraka (DIESEL motori)

2. prema radnim stapajima

- 4 taktni - na svakih 4 stapaja jedan radni
- 2 taktni- na svakih 2 stapaja jedan radni

3. prema djelovanju na stap

- jednoradni : porast pritiska samo sa jedne strane klipa
- dvoradni : porast pritiska sa obje strane klipa
 PODJELA MSUI

4. prema vrsti radnog procesa

- izgaranje pri V = konst. OTTO proces
- izgaranje pri p = konst. DIESEL proces

5. prema načinu stvaranja smjese

- s vanjskim stvaranjem smjese
- s unutarnjim stvaranjem smjese

6. prema načinu paljenja

- s prisilnim paljenjem - el. iskra ( OTTO motori)
- samozapaljenjem ( DIESEL motori)
- s pomoćnim paljenjem - vruće stjenke
- s kombinacijom paljenja - komprimirana smjesa plinova
se pali pomoću male kolićine uštrcanog goriva. ( plinski
diesel motori)
 PODJELA MSUI

7. prema načinu punjenja cilindra

- bez nabijanja (atmosferski motori)
- s (pred)nabijanjem

8. prema vrsti goriva

- benzinske motore
- plinske
- diesel

9. prema upotrebi na brodu

- porivni ili glavni motor
- pomoćni motori
 PODJELA MSUI

10. prema konstrukcionoj izvedbi

- motori bez križne glave
- mot. s križnom glavom
- jednoredni, višeredni
- V, H,X, zvjezda
- prekretni, neprekretni

11. prema broju okretaja

- sporookretni - � 250 okr./min
- srednjeokretni - 250 - 750 okr./min
- brzookretni - � 750 okr./min

12. prema prosječnoj brzini stapa ( c = 2sn/60)

- sporohodni - 4-6 m/s
- srednjehodni - 6-9 m/s
- brzohodni - � 9 m/s
 PODJELA MOTORA PREMA BROJU CILINDARA

Motor s jednim cilindrom Motor s više cilindara

Motor s više cilindara omogućuje mirniji rad motora i bolje uravnoteženje sila i
momenata motora. Proizvođači motora mogu promjenom broja cilindara, uz
zadržavanje jednakih pokretnih dijelova motora zadovoljiti potrebe tržišta za
različitom snagom motora.
 PODJELA MOTORA PREMA POLOŽAJU OSI CILINDARA

Stojeći motor Viseći motor Ležeći motor Nagnuti motor

Danas najčešća Danas se često koristi Danas se često koristi
izvedba motora kod motornih vlakova i kod osobnih vozila,
gradskih autobusa, gdje kako bi se smanjila
se ugrađuje u noseću visina prednjeg dijela
konstrukciju ispod poda vozila i omogućio
vozila vozaču bolji pregled
ceste neposredno
ispred vozila
 PODJELA MOTORA PREMA RASPOREDU CILINDARA

Linijska izvedba V izvedba Bokser izvedba

Najčešća izvedba motora. Vrlo česta izvedba motora. V Sve osi cilindara su u horizontalnoj
Osi svih cilindara položene izvedbom se skraćuje dužina motora ravnini.
su paralelno u jednoj
ravnini.
PODJELA MOTORA PREMA RASPOREDU CILINDARA
 STAPNI STROJ

• Stapni strojevi su strojevi koji pretvaraju potencijalnu energiju

tlaka radnog medija u mehanički rad. Tlak medija koji se
iskorištava u stapnom stroju može se postići izvan ili unutar
samoga stroja.
• Kada se tlak postiže izvan stroja, a medij je voda-vodena para
tada kažemo da se radi o stapnom parnom stroju. Ako radni medij,
sposoban za izgaranje izgara unutar stroja , takav stroj zovemo
motor sa unutarnjim izgaranjem.

• Osnovu stapnog stroja čini STAPNI MEHANIZAM.

 STAPNI MEHANIZAM

• Stapni stroj se sastoji od prostora u koji se uvodi ili u kojem se

stvara povećani pritisak zbog izgaranja gorive smjese, koji se
naziva CILINDROM. Jedna stijena cilindra se izvodi pokretna tj.
omogućava cilindru mijenjanje volumena koji on zauzima. Ta
pokretna stijena cilindra se naziva STAP. Cilindar se najčešće
izvodi kružnog presjeka,pa isto tako i stap, no moguće su i izvedbe
sa drugaćijim presijecima.
• Povećanjem pritiska u cilindru iznad pritiska okolne atmosfere, na
čelu stapa će se stvorit sila F, koja će uzrokovati pomicanja
pomićne stjenke cilindra tj. stapa. Plinovi djeluju na stap silom F.

pa
pc
F � ( pc � p a ) A
• Pomicanjem stapa za put s pri konstantnoj razlici pritisaka (pc - pa)
biti će izvršen rad L

L � Fs � ( pc � pa ) As

• Snaga koju će dati ovo kretanje stapa ovisi o brzini kretanja stapa
tj. o vremenu koje je potrebno za prevaljivanje puta s .

s
P�F
t
 STAPNI MEHANIZAM

• Da bi ovako dobiveni rad mogli iskoristiti izvan stroja , stap ćemo

spojiti s motkom koja izlazi van cilindra i naziva se STAPAJICA.
Da bi linearno gibanje stapa pretvorili u kružno kretanje i da bi ga
mogli trajno izvršavati stapajicu ćemo spojiti na motku koja može
rotirati oko jedne točke. Ta motka se naziva KOLJENO ,a osovina
oko koje se ona vrti se naziva KOLJENASTO VRATILO , pa se ta
motka onda naziva MOTKA KOLJENASTOG VRATILA. Još je
potrebno spojiti kraj stapajice i slobodni kraj koljena koljenastog
vratila, i ta motka se naziva OJNICA. Ona spaja točku koja vrši
pravocrtno gibanje (točka stapajice) i točku koja vrši kružno
gibanje (slobodna točka koljena koljenastog vratila), pa se često
kaže da ona pretvara pravocrtno gibanje u kružno !!! Ovako
dobiveni stroj se naziva stapni mehanizam.
 STAPNI MEHANIZAM -POJMOVI

Stap • Put stapa je ograničen dvijema krajnjim

položajima, koji se nazivaju GORNJA MRTVA
Stapajica TOČKA (GMT) i DONJA MRTVA TOČKA(DMT).
Ovi termini su proizašli iz činjenice da su cilindri
Križna glava
motora najčešće uspravno položeni, pa se najviša
točka koju dosiže klip naziva GMT,a najniža DMT.

Ojnica

Koljenasto Stap
vratilo

Ojnica

Koljenasto
vratilo
 STAPNI MEHANIZAM - POJMOVI

• Put koji stap prijede od GMT do DMT , tj izmedu dviju krajnjih

točaka naziva se STAPAJ. On se nalazi u odnosu prema dužini
koljena koljenastog vratila (r)

s � 2r

• Volumen koji istisne stap kretanjem od DMT prema GMT se naziva

stapajnim volumenom

Vs � As
 STAPNI MEHANIZAM -STAPAJ=TAKT

GMT
GMT

DMT
DMT
4 takta

1 takt predstavlja
hod klipa od jedne
do druge mrtve
točke, tj. polovicu
okretaja koljena
 STAPNI MEHANIZAM

• Kada stap pod djelovanjem sile plinova F dođe u DMT , potrebno

je da isti promijeni smjer kretanja. To je moguće izvesti samo ako
se stvori sila koja će vratiti klip u GMT. Ta sila može nastati tako
da djelujemo silom na slobodni kraj koljena koljenastog vratila
stvarajući moment ili da i prostor "ispod stapa" zatvorimo pa u
njemu vršimo isto djelovanje kao i u prostoru "iznad stapa". Ako se
povečanje pritiska vrši samo na jednoj strani stapa, onda se takav
stroj naziva jednoradni ,a ako se povečanje pritiska vrši na obje
strane stapa stroj se naziva dvoradni.
 STAPNI MEHANIZAM
• Periodičkom izmjenom gore navedenih operacija postiže se
kontinuirano okretanje koljenastog vratila, no pri tom okretanju
jasno je da brzina okretanja koljenastog vratila, a ni stapa nije
konstantna, pa govorimo o prosiječnoj brzini vrtnje n [okr./min] i
prosiječnoj stapnoj brzini cs. [m/s].

2 sn � m �
cs �
60 �� s ��

• Iz prosiječne brzine vrtnje se izvodi i prosiječna kutna brzina w.

2�n � rad �
��
60 �� s ��
 STAPNI MEHANIZAM
• Prilikom kretanja stapa prostor koji zauzima cilindar se mijenja.
Kada se stap nalazi u GMT tada je taj prostor najmanji i naziva se
kompresioni prostor. Ukupni volumen cilindra je jednak sumi
stapajnog volumena i volumena kompresionog prostora

Vc � Vs � Vk
• Omjer ukupnog volumena cilindra i kompresionog volumena se
naziva KOMPRESIONI OMJER ili STUPANJ KOMPRESIJE.
Vc
��
Vk

• Kod MSUI se izgaranje radnog medija vrši unutar cilindra pa se

unutarnji dio cilindra zatvoren izmedu čela stapa i poklopca
cilindra naziva prostor za izgaranje.
• Najviši pritisak koji se ostvaruje u motoru se naziva pritisak
izgaranja, a pritisak na kraju kompresije, kompresioni pritisak.
 �D STAPNI MEHANIZAM
Vc GMT (gornja mrtva točka)

Stap
Vmax

VS s=2r
Stapajica

Križna glava
DMT (donja mrtva točka)
l

Ojnica

Koljenasto
� vratilo

r 2r
kraj -> termod.kruzni procesi
Brodski motori
II
Prof.dr.sc. Ivica Šegulja
 TERMODINAMIČKI KRUŽNI PROCESI

• Za tehniku su izuzetno interesantni procesi koji se ponavljaju . Da bi se neki

proces mogao ponoviti potrebno je radni medij vratiti u prvobitno stanje. Ako je
npr. rad dobiven ekspanzijom radnog medija od 1 do 2 , onda promijenu stanja
medija u toku te ekspanzije možemo izvesti putem a., a dobiveni rad je La.

a
b

• Medij se može vratiti u prvobitno stanje 1 , na bezbroj načina,a mi odaberimo

put b koji se razlikuje od puta a. Da bi se medij vratio u prvobitno stanje,
potrebno je izvršiti kompresiju tj. rad Lb, pa je ukupno dobiveni rad jednak razlici
dobivenog i uloženog rada.
L � La � Lb
 TERMODINAMIČKI KRUŽNI PROCESI
• Dobiveni rad je predočen površinom koju zatvara krivulja koja opisuje put a i put
b, pa se takvi procesi nazivaju zatvoreni kružni procesi. Kretanje po toj krivulji je
bilo u smjeru kazaljke na satu , pa takve procese nazivamo desnim . Ukupni
rad je pozitivan za razliku od procesa kod kojeg bi put a bio ispod puta b, pa
takve procese nazivamo lijevim i kod njih je sveukupni rad negativan, tj.
moramo ga se više utrošiti nego dobiti .
• Da bismo izvršavali kružni proces, moramo upravljati dovođenjem i odvođenjem
topline. U jednom dijelu procesa potrebno je toplinu dovoditi, a u drugom
odvoditi. Razlika dovedene i odvedene topline iz procesa jednaka je dobivenom
radu.

L � Q1 � Q2
Omjer dobivenog rada i dovedene topline se naziva termodinamički
stupanj iskorištenja ili djelovanja

L
� t � �1
Q1
 TERMODINAMIČKI KRUŽNI PROCESI
• Radni medij u motorima sa unutarnjim izgaranjem su pare ili plinovi. Njihovo
ponašanje možemo aproksimirati s ponašanjem idealnih plinova, a idealni
plinovi su oni plinovi koju zadovoljavaju jednadžbu stanja idealnog plina

pV � n�T �
pV � mRT R�
w
pv � RT v�
V
m
Svrha proučavanje idealnih kružnih procesa je da se odrede granice iskoristivosti
toplinske energije u pojedinim procesima i da se oni međusobno usporede.

Kružni procesi se mogu predstaviti kao :

�idealni procesi
�idealni plin, nepromijenjivog sastava i karakteristika (cp i cv)
�nema gubitaka topline na okolinu
�nema izmjene medija već samo izmjena topline
�teoretski, sve pretpostavke kao i kod idealnog procesa, osim što se događa
izmjena medija
�stvarni : kao i kod teoretskog osim što se osobine medija mijenaju
 LENOIR-OV KRUŽNI PROCES
• Godine 1860 Lenoir je napravio prvi motor sa unutarnjim izgaranjem, na
slijedeći način: u cilindar stapnog stroja je doveo gorivu smjesu zraka i plina. Da
bi ju doveo u cilindar iskoristio je dio puta stapa od GMT do DMT,a zatim
zatvorio cilindar, te izvršio paljenje gorive smjese. Zbog izgaranja smjese
(teoretski, pri konstantnom volumenu) pritisak u cilindru je naglo porastao iznad
atmosferskog i djelovao na stap, potiskujući istog prema DMT.
Q1 � Cv (T2 � T1 ) Toplina dovedena u proces
Točka 3
Točka 2
� �
p2 v2 � RT2 p2 v2 � p3v3
v2 � v1 v3 v4
�� � stupanj ekspanzije

Q v2 v1
T2 � T1 � v1 �
cv p3 � p2 ( )
v4
R Q1 L � Q1 � Q2 � Q3
p2 � * (T1 � )
v1 cv
L
�t �
Q1
 LENOIR-OV KRUŽNI PROCES

Utjecaj na �t :
- većim volumenom V1 se povećava količina usisanog medija , pa time i dovedene
topline Q1, ali i smanjuje mogućnost ekspanzije tog medija pa se više topline
odvodi (baca), što vodi do slabijeg stupnja termodinačke iskoristivosti.
- smanjenjem volumena V1 se smanjuje dovedena toplina Q1, ali se ekspanzija
medija može izvršiti u većoj mjeri , pa raste stupanj term. iskoristivosti
 PROCES S KOMPRESIJOM
• Ako se volumen ispunjen radnim medijem poveća na V4 i tada zatvori dovod

medija, a zatim izvrši kompresija medija do volumena V2, ulažući rad ...
• Volumen V2 se sada naziva

kompresioni volumen ,a omjer

V1
��
V2
• kompresionim omjerom. On definira
stanje medija na kraju kompresije
p2 � p1� �
T2 � T1� � �1
p2 v2 � RT2
Q1 � Cv (T3 � T2 ) p3v3 � RT3 p3 • se naziva omjer porasta
�� tlaka pri izgaranju, i on je
V2 � V3 p2 proporcionalan sa
Q1 dovedenom toplinom Q1 ,a
T3 � T2 � obrnuto proporcionalan za
cv stupnjem kompresije.
T3
p3 � p2
T2
 PROCES S KOMPRESIJOM
�
p3V3� � p4V4
V3 � p3
p4 � p3 ( ) � �
V1 �
� �1 � �1 V2 � �1 1
TV3 3 � T4V4 � T4 � T3 ( ) � T3 � �1
V1 �

(� �1)
1 p4
Le � p3V2 (1 � ( ) �
)
(� � 1) p3
 PROCES S KOMPRESIJOM
• Ukupno dobiveni rad je jednak razlici dobivenog rada ekspanzijom i utrošenog rada
kompresijom

•
L � Le � Lk
Termicki stupanj djelovanja primjenom kompresije je onda
L Q1 � Q2 Q c (T � T ) 1
�t � � � 1 � 2 � 1 � v 4 1 � 1 � � �1
Q1 Q1 Q1 cv (T3 � T2 ) �

0.8

0.7

0.6
Prvi koji je predložio upotrebu
0.5
iskoristivost

0.4 '1.4
kompresije je bio Nicolaus
0.3
'1.3 August Otto (1876).
'1.2
0.2

0.1

0
1 3 5 7 9 11 13 15 17
kompresioni omjer
 KLASIČAN DIESEL PROCES

p2 � p1� � Q1 � c p (T3 � T2 )

T2 � T1� � �1 T3 � T2 �
Q1
cp
p2 v2 � RT2
p3v3 � RT3
T2 T3
p2 � p3 � �
� �
p 3 v3 � p4 v4 V2 V3
V3
V3 � 1 V4 T3 � T2
p4 � p3 ( ) � p3 � �� V2
V4 � V3
V3
��
V4 � �1 1 � � �1 � V2
T4 � T3 ( ) � T3 � �1 � T1 � �1 � T1 � �
V3 � � T3 � T2 � � T1� � �1 �
V3 V1 V3 �
�� � �
V2 V2 V1 �
 KLASIČAN DIESEL PROCES

Q2 Cv (T4 � T1 ) T1 � � � T1
�t � 1 � � 1� � 1�
Q1 C p (T3 � T2 ) � (T1� � �1 � T1� � �1 )

� � �1 K1
�t � 1 � � �1 � 1 � � �1
�� ( � � 1) �

� � �1
K1 �
� ( � � 1)

+ kompresioni omjer �
- omjer dovođenja topline �
SUVREMENI DIESEL MOTOR - SABATHE ILI SEILIGER-ov proces
� �1
T2 � T1�
p3 � �1
T3 � T2 � T2� � T1� �
p2
� �1
T3' � T3 � � T1� ��
T3' � �1 1 �
T4 � � �1 � T1� �� � �1 � T1��
� �

p3 V3 ' V1 �
�� �� �� ' ��
p2 V2 V3 �
 SUVREMENI DIESEL MOTOR - SABATHE ILI SEILIGER-ov proces
-kada je �=1 radi se o Otto procesu
-kada je �=1 radi se klasičnom Diesel procesu.

+ kompresioni omjer �
- omjer dovodenja topline �

Q2 cv (T4 � T1 ) T4 � T1
�t � 1 � � 1� � 1�
Q1 '�Q1" cv (T3 � T2 ) � c p (T3 '�T3 ) T3 � T2 � � (T3' � T3 )

K2 �� � � 1
�t � 1 � � �1 K2 �
� � � 1 � ��� � ��
 USPOREDBA PROCESA
• Ako bi usporedili prethodna tri procesa (otto, diesel, sabathe), pri istom
kompresionom omjeru ottov proces bi bio najefikasniji. No za konstrukciju
motora je bitno :
• najveći pritisak kao mjera mehaničkog opterećenja djelova motora
• dovedena toplina po ciklusu kao mjera toplinskog opterećenja
Millerov proces (Atkinson)
V7 V4
�k � �e �
V2 V3

�e
��
�k

1 �1�� � � (1 � � ) � � p7V7
�t � 1 � � �1
�
(�� k ) � �1 Q1

� � 1,�t � �otto
 STVARNI PROCES

• realni plinovi imaju promijenjivu specifičnu toplinu. Pojava disocijacije u tijeku i

nakon izgaranja smanjuje temperaturu na kraju izgaranja pa to smanjuje
termodimačku iskoristivost.
• U tijeku procesa dolazi do prijelaza topline između radnog medija i stijenki
cilindra i stapa (u oba smjera). To sve smanjuje toplinu koja stoji na
raspolaganju za pretvorbu u rad, pa također smanjuje termodinamičku
iskoristivost.
• U toku kretanja stapa (i stapnog mehanizma) dolazi do pojave trenja na koju se
gubi dio energije. Trenje jako ovisi o tlaku u cilindru.
 Taktovi motora

GMT
GMT

DMT
DMT
4 takta

1 takt predstavlja
hod klipa od
jedne do druge
mrtve točke, tj.
polovicu okretaja
koljena
 NAČINI RADA MSUI 4T
1. STAPAJ 2. STAPAJ 3. STAPAJ 4. STAPAJ

IZGARANJE
USIS KOMPRESIJA ISPUH
I EKSPANZIJA
NAČINI RADA MSUI
4T
 NAČINI RADA MSUI - 2T
1.STAPAJ 2. STAPAJ

USIS KOMPRESIJA IZGARANJE ISPUH

I EKSPANZIJA I ISPIRANJE
 NAČINI RADA MSUI - 2T

Indikatorski dijagram 2T
NAČINI RADA MSUI
2T
 2T
Prednosti
• kompaktna, lagana, jednostavna i jeftina izvedba (nema prigona ventila),
• visoka specifična snaga i niža masa motora,
• manji gubici trenja zbog manjeg broja pokretnih dijelova i zbog manjeg trajanja
procesa,
• niska emisija dušikovih oksida zbog velikog udjela zaostalih plinova izgaranja,
• relativno niski srednji tlak.
Nedostaci
• visoki gubici na izmjeni radnog medija (gubici na kompresiju svježeg medija za
ispiranje), viša potrošnja goriva,
• viša emisija neizgorenih ugljikovodika (gotovo 10 puta više nego kod 4T motora),
• veliki udio zaostalih plinova izgaranja, prije svega pri manjim opterećenjima i u
praznom hodu, zbog čega je rad nemiran jer područja zaostalih plinova u blizini
svjećice često dovode do ispada upaljivanja razrijeđene gorive smjese,
• zbog gubitaka izmjene radnog medija, udjela zaostalih plinova izgaranja i vremena
upravljanja, dostizivi srednji tlakovi su značajno niži nego kod četverotaktnih
motora. Time se smanjuje prednost 2T procesa,
• podmazivanje svježim uljem i izgaranje ulja značajno povećavaju potrošnju ulja
 Taktovi procesa motora
1 takt je hod klipa između dviju mrtvih točaka

Četverotaktni (4T) proces = 2 okretaja koljenastoga vratila

GMT DMT Kompresija GMT Ekspanzija DMT Ispuh GMT

Usis
1. okretaj 2. okretaj

Dvotaktni (2T) proces = 1 okretaj koljenastoga vratila

Ispiranje Ispiranje

GMT Ekspanzija DMT Kompresija GMT Ekspanzija DMT Kompresija GMT

1. okretaj 2. okretaj
 SNAGA MOTORA
• Izgaranjem radnog medija u cilindru dolazi do povišenja pritiska i temperature
medija. Djelovanjem tog pritiska na stap, stvara se sila (sila plinova) koja se
preko stapnog mehanizma pretvara u zakretni moment. Intenzitet sile plinova
se mijenja u toku hoda stapa, jer se mijenja i pritisak u cilindru. Da bi se
pojednostavio proračun snage, PRETPOSTAVLJA SE da u toku radnog stapaja
na stap djeluje konstantni pritisak tj. sila. Taj pritisak se naziva prosječni tlak ili
srednji tlak.
• Sila koja djeluje na klip u tom stapaju je onda :

F � ApS
• Rad za vrijeme tog radnog stapaja je

d � 2
L1S � Fs � pS s
4
 SNAGA MOTORA
Qdov
3 3’
p

Qdov

W
psr
4
W Qodv
1
V
 SNAGA MOTORA
• Rad za vrijeme jednog ciklusa se dobije, ako se u obzir uzme koliko radnih stapaja ima
pojedini tip motora za vrijeme jednog ciklusa. Broj koji kazuje koliko ukupno stapaja u jednom
ciklusu otpada na jedan radni stapaj, naziva se taktnost motora i iznosi
• za jednoradni dvotaktni motor �=1/2 tj. na dva stapaja, jedan je radni
• za jednoradni četverotaktni motor �=1/4 tj. na četiri stapaja (2 okreta) ,1 je radni
pa je rad osloboden u jednom uprosječenom stapaju ciklusa jednak

Lc � L1S�
• Snaga motora se dobije, ako se izračuna trajanje jednog stapaja

60
n 30
t1S � �
2 n

d � 2
n d � 2
P� pS s � P� pS cs�
4 30 4
 SNAGA MOTORA

B
Mmax

O 0
0 180 360 540 720 �
Kut koljena
 SNAGA MOTORA
• Pri svakom radnom stapaju u cilindar se dovodi masa Gp gorive smjese:
d 2�
G1 p � s� s�v
• Toplina po jednom ciklusu dovedena u cilindar je onda 4
Q1 p � H s G1 p
• Ta toplina se dovodi za vrijeme jednog stapaja , tj. u vremenu
60
n 30
t1S � �
• pa je onda snaga uprosječenog stapaja ciklusa 2 n

Q1 p d � 2
n
P � �t � � �t s� s� v H s �
t1S 4 30
 SNAGA MOTORA
• Izjednačimo li snagu izraženu preko srednjeg tlaka i snagu izraženu po dovedenoj toplini :

d � sn
2
d � 2
n
pS� � �t s� s� v H s �
4 30 4 30
• dobivamo

p S � H s� v � s� t
• Ovisno o korisnosti koju upotrebimo za izračunavanje gornjeg izraza dobivamo i
izraze za srednji indicirani tlak ,srednji efektivni tlak., ...

• Snaga (rad u jedinici vremena), koju su plinovi predali klipu, naziva se indicirana
snaga.
• Snaga, koju motor predaje potrošaču na svojoj spojci, naziva se efektivna snaga.
• Indicirana snaga je veća od efektivne snage za snagu mehaničkih gubitaka na
putu od klipova do spojke motora.
 SNAGA MOTORA
Lt
• Termodinamički stupanj iskoristivosti: � � �t �
Q
Li
• Stupanj savršenstva �s �
Lt
• Odnos �s i �t je dan izrazom - indicirani stupanj iskoristivosti �i � � s�t

Le
• Mehanički stupanj iskoristivosti �m �
Li

• Efektivni stupanj iskoristivosti � e � �t� s� m

Snaga predana klipovima

Snaga na spojci motora

Snaga mehaničkih gubitaka

Izraz za srednji tlak se može takoder izraziti

Hd
pS � H s� v � s�t � � v � s�t
1� �Z 0

Hd ogrijevna moć smjese

Hs �
1 � �Z 0

� pretičak zraka

Zo stehiometrijski broj - količina kg zraka potrebna za

potpuno izgaranje 1 kg goriva

Z
��
Z0
UTJECAJNI ČIMBENICI SNAGE

d �2
P� pS cs�
4

d � 2
n
P � �t s� s� v H s �
4 30
 UTJECAJNI ČIMBENICI SNAGE
d, s � V povećanje volumena
Hd
pS pS � H s� v � s�t � � v � s�t
1� �Z 0
sn
CS � �n povećanje brzine vrtnje
30
�
Hs
�v
�s
�t
 IZGARANJE
H - vodik

2 H 2 � O2 � 2 H 2O
2[ kmol ]H 2 � 1[ kmol ]O2 � 2[kmol ]H 2O
2 � 2 H 2 � 1� 32O2 � 2 �18H 2O[kg ]
1kgH 2 � 8kgO2 � 9kgH 2O � 120559[kJ / kg ]
 IZGARANJE
C - ugljik

C � O2 � CO2
12kgC � 32kgO2 � 44kgCO2
32 44
1kgC � kgO2 � kgCO2 � 34000[kJ / kg ]
12 12
 IZGARANJE
S - sumpor

S � O2 � SO2
32kgS � 32kgO2 � 64kgSO2
1kgS � 1kgO2 � 2kgSO2 � 9260[kJ / kg ]
 IZGARANJE
STEHIOMETRIJSKI BROJ

H - vodik

1kgH 2 � 8kgO2 � 9kgH 2O

8
Z0 � � 34.8kg 22.4 � mn3 �
0.23 8kgO2 � 8kg � � 2
32 � kg �
O � 5 . � �
6 m 3
n O2

Z 0 � 34.8h[kg ]zraka
m0 �
5 .6
0.21
� �
� 26.6 mn3 zraka

� �
m0 � 26.6h mn3 zraka
 IZGARANJE
STEHIOMETRIJSKI BROJ

C - ugljik

1kgC � 2.66kgO2 � 3.66kgH 2O

2.66
Z0 � c � 11.6c�kg �
0.23
m0 � c
22.4
32
2.66
1
0.21
� �
� 8.9c mn3 zraka
 IZGARANJE
STEHIOMETRIJSKI BROJ

S - sumpor

1kgS � 1kgO2 � 2kgH 2O

1
Z0 � s � 4.35s�kg �
0.23
m0 � s
22.4 1
32 0.21
� �
� 3.33s mn zraka
3
 IZGARANJE
STEHIOMETRIJSKI BROJ

Ako je sastav goriva zadan u masenim omjerima :

c�kg �C � h�kg �H 2 � s�kg �S � o�kg �O2 � 1�kg �goriva

Omin � ( 2.66c � 8h � s � o)�kg �O2

Omin 2.66c � 8h � s � o
Z0 � � �kg / kg �
0.23 0.23
 SPECIFIČNI POTROŠAK GORIVA

• Količina goriva, potrebna za proizvodnju jedinice snage se naziva specifični

potrošak goriva.
L
B
b� � �
L
� t �
P
P Q Q Qt
� kg � t
B � s � Qt � BH d
b� � J �
P � � P � �Qt � � BH d
� s �
B 1
b� � [ kg / J ]
� BH d � H d
1 3600
b� [kg / J ] � b � �g / kWh�
�H d �H d
 SPECIFIČNI POTROŠAK GORIVA
� kg �
B � s �
b� � J � • Uvrštavanjem za korisnost : indiciranu
P ,efektivnu ili termodinamičku
� � iskoristivost, dobivamo odgovarajući
� s � izraz za indiciranu, efektivnu ili
teoretsku specifičnu potrošnju.
B 1
b� � [ kg / J ]
� BH d � H d
1 3600
b� [kg / J ] � b � �g / kWh�
�H d �H d
632.3
b� [kg / KSh]
� Hd
Kraj -> dijelovi motora
Brodski motori
III
Prof.dr.sc. Ivica Šegulja
DIJELOVI MOTORA

- Poklopac cilindra

- Kučište cilindara

- Dijelovi za pripremu goriva

- Stapni mehanizam
- Kučište motora

- Temeljna ploča
 DIJELOVI MOTORA

- Temeljna ploča s temeljnim ležajima

- Kučište motora
- Kučište cilindara
- Poklopac cilindra (glava motora)
- Stapni mehanizam (stap-klip, stapajica, križna glava, ojnica, kolj.osovina)
- Dijelovi za pripremu goriva
- Dijelovi za upućivanje
- Dijelovi za regulaciju rada motora
DIJELOVI MOTORA

Exhaust valve – ispušni ventil

Fuel injector – Rasprskač (goriva)
Liner – Cilindarska košuljica
Piston – Stap (Klip)
Turbocharger – Turbopuhalo
Entablature – Ispirno kućište (s rashladnim prostorima)
Fuel Pump – Visokotlačna pumpa za ubrizgavanje goriva
Stuffing Box – Brtvenica
Camshaft – Bregasto vratilo
Crosshead – Križna glava
Frames – Stalak
Connecting Rod – Ojnica
Crankshaft – Koljenasto vratilo
Bedplate – Temeljna ploča
Tie Bolts – kotveni vijci
 KINEMATIKA STAPNOG MEHANIZMA - HOD KLIPA

s � l � r � (l cos � � r cos � )
l sin � � r sin �
r
��
l
sin � � � sin �
sin 2 � � cos 2 � � 1
cos � � 1 � �2 sin 2 �
s � r (1 � cos � ) � l (1 � 1 � �2 sin 2 � )
 KINEMATIKA STAPNOG MEHANIZMA - HOD KLIPA

�2
ili razvojem u red člana 1 � � sin � � 1 � sin 2 �
2 2

�
s � r (1 � cos � � sin � )
2

2
 KINEMATIKA STAPNOG MEHANIZMA - BRZINA KLIPA

ds ds d� ds
c� � � �
dt d� dt d�
�
c � �r (sin � � 2 sin � cos � )
2
�
c � �r (sin � � sin 2� )
2

prosiječna ili srednja brzina stapa.

2 sn sn 2r� 30 2
cs � � � � r�
60 30 30� �
n�
��
30
 KINEMATIKA STAPNOG MEHANIZMA - UBRZANJE KLIPA

dc dc d� dc
a� � � �
dt d� dt d�
a � � 2 r (cos � � � cos 2� )
 SILE U STAPNOM MEHANIZMU

� sile uzrokovane tlakom plinova

� sile uzrokovane masama u gibanju, tj. inercione sile
� sile uzrokovane težinom dijelova stapnog mehanizma
� sile trenja i ventilacije
SILE UZROKOVANE TLAKOM PLINOVA

d � 2
F � �pA � �p
4

F
O�
cos �
N � F tan �
T � O sin(� � � )
R � O cos(� � � )
 SILE INERCIJA MASA U KRETANJU
INERCIONE SILE MASA U LINEARNOM KRETANJU

r
Fm � ma � mr� (cos � � cos 2� )
2

l
n�
��
30

FmI � mr� cos �2

FmII � mr� � cos 2�

2
SILE INERCIJA MASA U KRETANJU
SILE ROTIRAJUĆIH MASA

Fc � mr r� 2
 URAVNOTEŽENJE SILA STAPNOG MEHANIZMA
• Ako sile koje djeluju na tijelo nisu međusobno u ravnoteži, tj. kažemo da se sile
ne poništavaju, doći će do pomicanja tijela. Najčešće to gibanje mi vidimo kao
VIBRACIJE. Da bi smanjili vibracije potrebno je izvršiti poništenje tzv. slobodnih
sila u motoru.
• Sile plinova su uravnotežene djelovanjem stap-glava.
 URAVNOTEŽENJE SILA STAPNOG MEHANIZMA
• Inercione sile uzrokovane MASAMA U ROTACIONOM KRETANJU se potpuno
poništavaju ugradnjom jednakih protuutega.
 URAVNOTEŽENJE SILA STAPNOG MEHANIZMA
• Inercione sile uzrokovane MASAMA U LINEARNOM GIBANJU, se djelomično
mogu poništiti dodavanjem protuutega na koljeno koljenaste osovine :
 URAVNOTEŽENJE SILA STAPNOG MEHANIZMA
• Inercione sile uzrokovane MASAMA U LINEARNOM GIBANJU, potpuno se
mogu poništiti ugradnjom LANCESTER SISTEMA

Lancasterovi protuutezi
II reda

Nazubljeni
remen
URAVNOTEŽENJE SILA STAPNOG MEHANIZMA
 URAVNOTEŽENJE SILA STAPNOG MEHANIZMA
VIŠECILINDRIČNI MOTORI
• Povoljnim izborom broja i rasporeda koljena koljenaste osovine i redoslijeda
paljenja se nastoje same poništiti.
• Potpuno uravnoteženje znači :
• - suma sila i momenata se moraju poništavati

�F � 0
i

�M � 0 i

Inercione sile se najčešće poništavaju, ali momenti se nikada ne

mogu potpuno poništiti.
 TANGENCIJALNI DIJAGRAM
• Djelovanjem tangencijalne sile na koljeno koljenaste osovine, stvara se zakretni
moment. Zakretni moment stapnog stroja je nejednolik i mijenja se periodički;
kod dvotaktnog motora svaki okret, a kod četverotaktnog svaki drugi okret.
Uzrok nejednolikosti je nejednolikost tangencijalne sile.
• Tangencijalna sila je rezultat djelovanja sila plinova na stap i inercionih sila
masa u linearnom gibanju.
• Skupni tangencijalni dijagram višecilindričnog stroja se dobije zbrajanjem
krivulja tangencijalnih sila pojedinih cilindara.
 TANGENCIJALNI DIJAGRAM
• Prosiječni zakretni moment i prosiječna tangencijalna sila se dobiju :

P
Ms �
�
P
Ts �
r�
 RAVNOMJERNOST RADA MOTORA

• Kako rezultirajuća tangencijalna sila nije jednolika duž jednog ciklusa, slijedi da
je brzina vrtnje koljeničastog vratila također nejednolika.
• Neravnomjernost brzine vrtnje se izražava stupnjem neravnomjernosti (�):

� max � �min
��
�s
�max � � min
�s �
2

Za različito pogonjene sustave se dozvoljava slijedeća neravnomjernost :

- za generatore 1/300 = 0.0033
- za automobile i brodske pogone 1/20 = 0.05
- za pumpe 1/25=0.04
Stupanj neravnomjernosti se smanjuje ugradnjom većeg broja cilindara i povećanjem
mase zamašnjaka.
OZNAČAVANJE CILINDARA MOTORA
OZNAČAVANJE CILINDARA MOTORA
 VIBRACIJE

Elastična tijela tj.sustavi , kada se izvedu iz položaja ravnoteže počnu vršiti gibanje koje
nazivamo vibracije.
Vibracije dijelimo na :
- fleksione
- aksijalne
- kutne ili torzione
Složeni sustavi mogu vibrirati na sva tri načina.
Ako je gibanje točke sustava koji vibrira , po jednadžbi sinusoide ili cosinusoide , te
vibracije nazivamo harmoničkim vibracijama.

AMPLITUDA je najveći otklon iz položaja ravnoteže.

TITRAJ je kada je wt=360" = 2 PI.
PERIOD VIBRACIJE (T) je vrijeme za koje točka koja vibrira napravi jedan puni titraj.
FREKVENCIJA je broj titraja u jedinici vremena.
 VIBRACIJE

VLASTITE VIBRACIJE ili SLOBODNE ili PRIRODNE - izvodi elastični sustav bez
djelovanja vanjskih sila. Frekvencija titranja ovisi samo o elastičnosti tijela.

PRISILNE VIBRACIJE - na sustav djeluje vanjska poremećajna sila. Frekvencija

vibracija je jednaka frekvenciji poremećajne sile.
REZONANCIJA je trenutak kada se poklope vlastita frekvencija i frekvencija
periodične sile.
Broj okretaja kod kojeg sustav dolazi u rezonanciju se naziva KRITIČNI BROJ
OKRETAJA.
 VIBRACIJE
Uzročnici vibracija na motoru :
• moment prevrtanja motora : stvara torzione oscilacije kučišta.
• inercione sile uzrokovane masama u rotaciji. Stvaraju fleksione vibracije.
• inercione sile uzrokovane masama u linearnom gibanju. Stvara fleksione
vibracije.
• nejednoliki zakretni moment tj. tangencijalna sila. Stvara torzione vibracije i
aksijalne vibracije.

Torzione vibracije se ublažuju TORZIONIM UBLAŽIVAČIMA.

Mehaničko Hidrauličko
Kraj -> nabijanje motora
Brodski motori
IV
Prof.dr.sc. Ivica Šegulja
 NABIJANJE MOTORA
Snaga proizvedena u MSUI je približno proporcionalna izgorenom gorivu, a ono je
ovisno o količini zraka u motoru. Iz izraza za srednji tlak
ps � H s� s � s�

vidimo da se snaga motora može povečati i povećanjem gustoće zraka koji se

usisava u cilindar. Metode povećavanja gustoće usisnog zraka se nazivaju metode
nabijanja motora.

Povećanje gustoće usisnog zraka se postiže povećanjem pritiska tog zraka,pa

motore kod kojih je pritisak na usisnom otvoru jednak atmosferskom , nazivamo
atmosferskim motorom, za razliku od motora kod kojih je pritisak na usisnom
otvoru veći od atmosferskog, nazivamo ih nabijeni motori.
Prilikom podizanja tlaka usisnog zraka , temeperatura tog zraka se podiže, a time
smanjuje gustoću �s . Da bi dobili bolje efekte nabijanja , uobičajeno je taj zrak
ohladiti u nekom rashladniku, pa je uz uređaj za nabijanje uvijek spojen i rashladnik
zraka.
 NABIJANJE MOTORA
Zašto se nabija motor :
� da se poveća srednji tlak, a time i volumska snaga motora
� da se održi snaga avionskih motora na visini
� da se održi snaga motora, pri prelazu na goriva sa manjim Hd

Prednosti nabijanja :
� povećanje specifićne snage �lakši i manji motor (30-35%)
� smanjena specifična potrošnja goriva
� manja osjetljivost na visinu kod aviona

Nabijanje MSUI se može izvršiti :

� koristeći dinamiku plinova tj. valne efekte, npr. određivanjem dužine usisnog
cjevovoda, ispušnog cijevovoda.....
� primjenom puhala
 NABIJANJE MOTORA
Puhala mogu biti izvedena kao:
- stapne pumpe
- centrifugalne pumpe (malih dimenzija i težina, velika iskoristivost)
- aksialne pumpe
- ROOTS-ova puhala (pulzirajuća dobava i bućnost su mane)

Pri čemu puhalo može biti pogonjeno:

- elektromotorom
- mehanički spojeno s koljeničastim vratilom (preko zupčanika,
remenice,...)
- pogonjeno turbinom na ispušne plinove , pa se takav spoj puhala i
turbine naziva turbo-puhalo
 NABIJANJE MOTORA

Lamelno puhalo Puhalo Lysholmen

Rootsovo puhalo Vijčano puhalo

Volumetrijska puhala
 NABIJANJE MOTORA

Rootsovo puhalo
 MEHANIČKI POGONJENA PUHALA
Nabijanje u kučištu 2 T motora - koristi se donja strana
stapa kao stapna pumpa.

Mane :
- mala količina zraka na raspolaganju
- tlak propuhivanja pada sa otvaranjem otvora
- zbog podmazivanja temeljnih ležaja u gorivo se
dodaje ulje, pa se javlja problem nepotpunog
izgaranja tog ulja tj. koksiranje
- za višecilindrične motore je nepodesno , jer se svako
kučište mora odvojiti
- troši se dio snage motora za nabijanje (2-3%)
 MEHANIČKI POGONJENA PUHALA
Prigradnjom stapnog kompresora
Najčešče se stapni kompresor pogoni direktno
sa koljeničaste osovine.

Mane :
- relativno velika težina dodatnih uređaja.
- komplicirana izvedba
- relativno veliki gubici snage na nabijanje
 MEHANIČKI POGONJENA PUHALA
Mehanički ili električno pogonjenim rotacionim puhalima
 NABIJANJE TURBOPUHALOM
• Ispušni plinovi nakon
ekspanzije u cilindru predaju
preostalu energiju(toplinsku i
kinetičku) rotoru turbine,na čijoj
istoj osovini se nalazi i rotor
puhala, koji nabija zrak u
cilindar. Turbina može biti
izvedena kao radijalna ili
aksijalna, a puhalo se najčešće
izvodi kao radijalno.
NABIJANJE TURBOPUHALOM
 NABIJANJE TURBOPUHALOM
Prema načinu iskorištavanja preostale energije ispušnih plinova razlikujemo
sustave nabijanja :
� sa konstantnim tlakom - ispušni plinovi se nakon ekspanzije vode u ispušni
spremnik gdje se sabiru, a zatim se vode na rotor turbine.
� impulsni sistem - ispušni plinovi se vode direktno na rotor turbine, gdje predaju
kinetičku i toplinsku energiju, a rotor puhala komprimira zrak.
 PREDNABIJANJE S KONSTANTNIM TLAKOM
� s konstantnim tlakom - ispušni plinovi se nakon ekspanzije vode u ispušni
spremnik gdje se sabiru, a zatim se vode na rotor turbine.
4-1 odvođenje topline pri V = konst. (u spremnik)
1-5 miješanje u spremniku pri p=konst.
5-6 adijabatska ekspanzija u turbini
6-7 ispuh u atmosferu
7-1 kompresija u puhalu
Prednosti:
- dobra iskoristivost turbine zbog punog privoda isp.
plinova
- mogućnost smještaja turbine bilo gdje
- manji broj turbina
- jednostavan ispušni vod

Mane :
- slaba prilagodljivost promjeni opterećenja
- polagano ubrzanje turbopuhala kod naglog
povećanja brzine vrtnje motora
- veći pad tlaka nabijanja kod malog broja okretaja

Primjenjuje se za veće tlakove nabijanja. Kod manjih

opterećenja se dodaju dodatna mehanički pogonjena
pomoćna puhala ili se iskorištava pumpni efekt donje
strane stapa.
 IMPULSNI SUSTAV PREDNABIJANJA
impulsni sistem - ispušni plinovi se vode direktno na rotor turbine, gdje predaju
kinetičku i toplinsku energiju, a rotor puhala komprimira zrak.
4-5 ekspanzija u turbini
5-6 izlaz u atmosferu
6-1 kompresija u puhalu

Prednosti :
- dobro iskorištenje kinetičke energije ispušnih plinova
- dobro prilagođavanje turbine promijeni opterećenja
- dobro ispiranje i kod malih opterećenja motora

Mane :
- slaba iskoristivost turbine zbog ventilacijskih gubitaka i
nestalnog privoda.
- veći promjeri turbine
- komplicirane izvedbe ispušnih vodova , što vodi
ugradnji većeg broja turbina
- nemogućnost postavljanja T-P na bilo kojem mjestu ,
zbog potrebe za istom dužinom privodnih vodova.

Upotrebljava se za niže tlakove nabijanja.

TOPLINSKA BILANCA MOTORA – SANKIJEV
DIJAGRAM
Kraj -> stvaranje gorive smjese
Brodski motori
V
Prof.dr.sc. Ivica Šegulja
 STVARANJE GORIVE SMJESE
Po načinu stvaranja smjese razlikujemo :
- stvaranje smjese izvan radnog cilindra-vanjsko stvaranje smjese
- stvaranje smjese u radnom cilindru - unutarnje stvaranje smjese
 VANJSKO STVARANJE SMJESE
Postupak vanjskog stvaranja smjese se naziva
rasplinjavanje, a uredaj koji služi za vanjsko
stvaranje gorive smjese se naziva rasplinjač.

Uvjete koje mora zadovoljiti takav uredaj su

slijedeći :
- lagano i sigurno stavljanje u pogon , ali bez
pretjeranog potroška goriva
- ravnomjeran, siguran i ekonomičan rad motora u
cijelom rasponu okretaja
- sigurno ubrzanje i usporenje rada motora
- što manje štetnih sastojaka u ispušnim
plinovima (CO2,NOx,CH spojevi)

HOMOGENA SMJESA - ��1

VANJSKO STVARANJE SMJESE
Jednostavni rasplinjač
 VANJSKO STVARANJE SMJESE
RASPLINJAČ Prigušna
komora s
filtrom zraka

Rasplinjač

Filter goriva

Leptir za
regulaciju
snage

Dobavna
pumpa goriva

Razvodnik Spremnik
paljenja goriva
Motor
 PALJENJE GORIVE SMJESE
Uvjeti za paljenje:
1. Smjesa odredenog volumskog sadržaja goriva i zraka
2. Jedna točka mora dostići temperaturu paljenja
3. Paljenjem male količine smjese mora se osloboditi dovoljna količina topline da
točke oko nje prihvate izgaranje
Do paljenja može doći : SAMOZAPALJENJEM ili VANJSKIM PLAMENOM.
 PALJENJE I IZGARANJE U OTTO MOTORU
•Kod Oto motora paljenje smjese nastupa neposredno prije GMT kada dolazi do
preskakanjam iskre preko elektroda svjećice (točka A). Do paljenja gorive smjese
ne dolazi odmah, već dolazi do kašnjenja paljenja �t. Tek nakon točke B dolazi do
naglog porasta pritiska u cilindru kao rezultat izgaranja gorive smjese.

�t=1/600 sek.
900 o/min = 9’
3000 o/min = 30’
PALJENJE I IZGARANJE U OTTO MOTORU
 SVJEĆICA

VN priključak

Brtve

Brtveni prsten Izolator

Navoj
Središnja elektroda s jezgrom iz bakra
Elektroda
mase
 SVJEĆICA

Središnja elektroda Središnji priključak

(bakar prevučen (prevučen niklom)
niklom)
Gotovi izolator,
Vodljivo
zataljen staklom
Prešani staklo
izolator
Složena svjećica
Polirano
Sinterirano Oznaka Glazura Pečeno

Gotova
svjećica
Granulat
Al oksida Unutarnja
Vanjska
brtva
brtva

Elektroda
svinuta, prevlaka
Otkivak
iz nikla ili cinka
Tokareno i Zavarena
Stupnjevi hladnog prešanja 1 - 6
bušeno elektroda
Elektroda iz Projektirani Navoj M12 Kompaktna
platine zazor Ključ 16.0 mm izvedba

Navoj M12 Navoj M10 Navoj M8 Svjećica za utrke

Elektroda iz Svjećica za
platine utrke

Svjećica za Svjećica za
Wankel motore utrke

Oko 70%
Oko 20%
topla
Duži put provođenja
topline, veći otpor i
viša temperaturna
razlika
Kraći put provođenja
topline, manji otpor i niža
temperaturna razlika
Hlađenje svjećice
Toplinsko područje svjećice
određuje sposobnost
svjećice da odvodi toplinu
dovedenu na svjećicu. Oko
70% dovedene topline na
svjećicu predaje se preko
navoja i brtvenog prstena
na cilindarsku glavu. Veći
hladna
otpor provođenju topline
uzrokuje višu radnu
temperaturu svjećice. Manji
otpor provođenju daje nižu
temperaturu svjećice.
 Temperaturno područje rada svjećice

Upaljivanje na užarenim mjestima

900° C
Granica sigurnosti
850° C
(topla)

Optimalno
područje rada

hladna)
450° C
Područje stvaranja
naslaga čađe
Brzina vrtnje
REGULACIJA SNAGE KOD OTTO MOTORA
 NEPRAVILNO IZGARANJE U OTTO MOTORU

Detonacija
 Svježa goriva smjesa

1. Niži kompresioni omjer

2. Bolje hladenje
3. Bolja geometrija prostora za
izgaranje
4. Povećanjem broja okretaja
Kompresija i Produkti
paljenje izgaranja
oktanski broj

Mjesta predplamenih Mjesta jezgri

reakcija izgaranja

Mehanizam pojave
detonacijskog izgaranja
NEPRAVILNO IZGARANJE U OTTO MOTORU
 CFR motor

Područje podešavanja

Manji stupanj kompresije Veći stupanj kompresije

 UNUTARNJE STVARANJE SMJESE
Smjesa se kod dizel-motora stvara u unutrašnjosti cilindra. Stvaranje smjese se
odvije dijelom pri uštrcavanju goriva, a dijelom i pri izgaranju. Za cijeli proces
stvaranja smjese na raspolaganju je kratko vrijeme ( od 0,05 do 0,005 sekundi),
pa zbog te kratkoće vremena na raspolaganju se ne može postići dobro
miješanje . Zbog toga se kod diesel motora pojavljuje i znatno veći pretićak
zraka( � = 1,5 - 2).
Mlaz goriva, koje pod visokim tlakom ulazi u prostor izgaranja, raspada se u
kapljice pod djelovanjem turbulentnih vrtloga u mlazu i sudara s komprimiranim
zrakom. Veliki utjecaj u raspadu mlaza ima Reynoldsov broj. Što je veći
Reynoldsov broj (veća turbulencija u mlazu goriva), mlaz će se brže raspadati
na kapljice. Poželjno je da se mlaz raspada na što sitnije kapljice jer će se time
ubrzati njihovo isparavanje i priprema gorive smjese.
 IZGARANJE U DIZEL MOTORU
• DIFUZIJSKO IZGARANJE - do
miješanja reaktanata dolazi tek
tijekom reakcije
• velike razlike u pretičku zraka u
prostoru izgaranja
 STVARANJE SMJESE I IZGARANJE U DIZEL MOTORU
Početak ubrizgavanja Ubrizgavanje dizelskog goriva

Raspad mlaza goriva u kapljice

Fizikalno
zakašnjenje
mikro smjesa
Zagrijavanje kapljica
paljenja

Isparavanje kapljica

Miješanje para goriva i zraka

makro smjesa
Kemijsko
zakašnjenje Pripremne kemijske reakcije
paljenja
Početak izgaranja Lokalno samoupaljivanje

Cijepanje Izgaranje
Izgaranje i molekula gorive smjese
stvaranje goriva
polutanata Podjela procesa
Kraj izgaranja
Nepotpuno
izgaranje
Potpuno
izgaranje
tijekom zakašnjenja
goriva goriva upaljivanja i
izgaranja
Produkti nepotpunog Produkti
izgaranja goriva (npr. potpunog
CO, HC, NOx, čađa) izgaranja goriva
(npr. CO2, H2O )
 IZGARANJE U DIZEL MOTORU

• I faza - zakašnjenje paljenja

• II faza - nagli porast tlaka- opasnost udaraca
• III faza - izgaranje pri p=konst
• IV faza - naknadno izgaranje
IZGARANJE U DIZEL MOTORU

• CETANSKI BROJ - definira zapaljivost goriva

• LUPANJE U DM
- viša temperatura zraka - veći stupanj kompresije
- viši CB
- manji broj okretaja
JEDNOKOMORNI PROSTORI IZGARANJA
DVOKOMORNI PROSTORI IZGARANJA
IZGARANJE U DIZEL MOTORU
REGULACIJA SNAGE KOD DIZEL MOTORA
 Razvoj pripreme gorive smjese kod Ottovih motora
Nakon motora s rasplinjačem počeli su se koristiti sve više motori s ubrizgavanjem
benzina u usisni kanal ispred usisnog ventila svakoga cilindra. U novije vrijeme se sve
više koriste Ottovi motori s direktnim ubrizgavanjem benzina u cilindar.

Ventil za Ventil za
Rasplinjač ubrizgavanje ubrizgavanje

Usisni kanal

GDI

MPI

Rasplinjač
 Regulator
Centralno ubrizgavanje tlaka goriva
goriva
Rasprskač
goriva

Leptir s detektorom
položaja

Filter
goriva
Detektor detonacijskog
izgaranja
Lambda sonda

Razvodnik
paljenja

Elektroničko Spremnik goriva s

upravljanje pumpom goriva
Mapa protoka goriva
 Dijelovi sustava regulacije

Jedinica
elektroničkog
upravljanja Jedinica s
rasprskačem
goriva i
leptirom

Detektor detonacija Lambda sonda

Pumpa goriva Filter goriva

 Sekvencijalno ubrizgavanje goriva u usisne kanale
Regulacija ubrizgavanja goriva i paljenja
Sabirnica
goriva

Mehanički uređaj za
Regulator tlaka goriva mjerenje protoka zraka

Injektor Leptir

Temperatura
Lambda motora
sonda

Filter goriva

Motor
Elektronička Pumpa goriva Spremnik
regulacija
goriva
 Sekvencijalno ubrizgavanje goriva u usisne kanale
Regulacija ubrizgavanja goriva i paljenja

Sabirnica
goriva

Regulator
tlaka goriva

Leptir Injektor

Lambda
sonda
Temperatura
motora
Filter
goriva Osjetnik
kuta koljena

Motor

Elektronička
regulacija
Spremnik
goriva Pumpa goriva
 UREDAJI ZA STVARANJE SMJESE KOD DIZELSKOG
MOTORA
• ostvariti tlak ubrizgavanja
• raspršiti gorivo u točno određeno vrijeme
• regulirati količinu dobave

Razlikujemo (ovisno o trenutku stvaranja tlaka ubrizgavanja):

• impulsne sustave
• akumulacijske
IMPULSNI SUSTAVA ZA STVARANJE SMJESE KOD
DIZELSKOG MOTORA

1. VT pumpa
2. VT cjevovod
3. rasprskač
UREDAJI ZA STVARANJE SMJESE KOD DIZELSKOG
MOTORA
 VT PUMPA

- daje tlak ubrizgavanja

- regulira količinu ubrizganog goriva

po konstrukciji (STAPNA PUMPA):

a) linijska b) aksijalna c) radijalna
VT PUMPE
 VT PUMPE

Element (klip i cilindar) pumpe

Da bi se postigao visoki tlak

ubrizgavanja goriva, zračnost
između klipa i pumpe mora biti
vrlo malena (0.2 do 5 �m, ovisno
o promjeru klipa). Zbog toga se
Dlaka kod popravaka mijenja cijeli
element pumpe
0.2 �m
 LINIJSKA VT PUMPA

Nepovratni
ventil

Zupčasta
letva
Element VT
pumpe
Rasprskač

Bregasto vratilo
Regulator

Visokotlačna linijska pumpa za ubrizgavanje goriva

(svaki cilindar motora ima svoj cilindar pumpe)
 AKSIJALNA VT PUMPA
Dobavna
pumpa Ploča s
Pogonsko Odrivni
goriva brijegovima
vratilo valjci
za pogon Cilindarski
klipa blok pumpe

Regulator kuta Nepovratni

predubrizgavanja ventil
 RADIJALNA VT PUMPA

Pogonsko vratilo

Dobavna pumpa

VT pumpa
Rasprskač

Radijalna visokotlačna pumpa za ubrizgavanje goriva s

elektroničkim upravljanjem
 VT PUMPA

po regulaciji dobavne količine:

- s promjenom hoda klipa VT pumpe
- s preljevnim ventilom
Iglasti Iglasti
ventil 1 ventil 2

Klip VT pumpe

Vratilo s
ekscentrom Vratilo s
1 ekscentrom
2
 VT PUMPA

- s zakretnim klipom
 VTP s zakretnim klipom

Početak hoda klipa. Klip je svojom Donji kosi rub na U nastavku hoda
Gorivo struji u bočnom površinom boku klipa počeo je klipa gorivo istječe
cilindar i protječe zatvorio oba otvora otkrivati otvor u van iz cilindra.
dalje u povratnu u stjenci cilindra. stjenci cilindra.
cijev. Sada može početi Gorivo iz cilindra
tlačenje goriva i počinje istjecati van
njegovo iz cilindra i
ubrizgavanje. ubrizgavanje se
prekida.
Faze hoda klipa pumpe
VTP s zakretnim klipom
 Rasteretni ventil ima zadatak da
spriječi refleksiju tlačnog vala
prema rasprskaču na kraju
ubrizgavanja goriva. Određivanje
najpogodnijeg rasteretnog
volumena vrši se
eksperimentalnim istraživanjem ili
putem proračuna. Optimum je
moguće postići samo za usko
područje brzina vrtnje. On služi
da bi se na kraju ubrizgavanja u
visokotlačnoj cijevi zadržalo
gorivo pod tlakom od barem 50
bar.

Umjesto rasteretnog ventila

danas se često koristi paralelni
Rasteretni spoj dva nepovratna ventila s
volumen različitim tlakovima otvaranja
VT cijev

Zatvoren Otvoren

Rasteretni ventil Prostor pumpe

 RASPRSKAČI
- funkcija : raspršivanje goriva u prostor za izgaranje

- fino i jednoliko raspršivanje

- određenu probojnost mlaza
- dugotrajan i pouzdan rad

1. Igličasti ventil
2. Kučište
3. Dovodni kanal goriva
4. Sjedište igličastog ventila
5. Sapnica
6. Opruga igličastog ventila

1-igla ventila, 2-kučište sapnice, 3-gornja

komora, 4-vrh igle, 5-donja komora, 6-kanal za
Rasprkač zatvorenog tipa gorivo, 7-rupice sapnice
 RASPRSKAČI

Izvedbe sapnica

Otvoreni i zatvoreni tip rasprskača

 RASPRSKAČI

Rasprskač

Visokotlačna pumpa
Elek
Elektroničko
troničko upravljanje Mehanički
Mehanički pogon

VT pumpa

Rasprskač "Unit-Injector”
pumpa-rasprskač
 Ubrizgavanje Bez ubrizgavanja

Djelovanje Unit-Injectora s elektromagnetskim upravljanjem

VT PUMPA S HIDRAULIČNIM POGONOM
Visokotlačna cijev
goriva pg

�d Visokotlačna pumpa
goriva

Rasprskač
pu2
Klip za hidrauličko
pojačanje tlaka

�D pu1

Kontrolirani dovod ulja

pod tlakom
 AKUMULACIJSKI SUSTAVI
COMMON RAIL
Prednosti:
• tlak ubrizgavanja goriva ne ovisi o brzini vrtnje motora (800 do 1600 bara).
• mogućnost elektronske regulacije početka i kraja ubrizgavanja
Nedostaci:
• brojni dijelovi pod visokim tlakom goriva sve vrijeme rada motora-> zamor materijala zbog
pulzacija tlaka
• opasan tlak za poslužioce kod propuštanja
• potrošnja energije za pogon VT pumpe (stalno max. kapacitet; višak preko pretlačnog ventila u
povrat).
 COMMON RAIL
Pretlačni ventil za Spremnik goriva
regulaciju tlaka goriva
Visokotlačna sabirnica goriva

Rasprskač

Visokotlačna
pumpa goriva
 COMMON RAIL
Common Rail sustav ubrizgavanja goriva

Elektromagnetski
upravljani
rasprskači

Akumulator
Common Rail

Visokotlačna
pumpa goriva Jedinica elektroničkog
upravljanja
 Povrat goriva Električni Kuglica ventila ne dopušta gorivu pod
priklučak
tlakom da istječe prema povratu
goriva. Tlak goriva na iglu je s obje
Dovod goriva strane igle jednak, a igla je dodatno
pod tlakom
pritisnuta oprugom.
Svitak
Kada želimo početi s ubrizgavanjem,
elektromagnet će otvoriti protok
Jezgra
magneta
goriva prema povratu. Tlak goriva
iznad igle će se smanjiti, a tlak ispod
Kuglica igle će biti dovoljan za svladavanje
ventila prednapona opruge i otvaranje igle.
Ubrizgavanje započinje i trajati će
Prigušno
mjesto dokle god elektromagnet drži
otvorenu kuglicu ventila.
Suvremeni rasprskači mogu se otvoriti
i zatvoriti više puta tijekom jednoga
ubrizgavanja.

Elektromagnetski upravljani
rasprskač za Common Rail
Igla
tehniku ubrizgavanja goriva

Mirovanje Ubrizgavanje
 Električni signal

Struja elektromagneta

Hod elektromagneta

Tlak nad iglom

Hod igle

Protok goriva

Detalji procesa na elektromagnetski upravljanom rasprskaču

Dizelski motor s bregastim vratilom Dizelski motor bez bregastog vratila
Kraj -> IZMJENA MEDIJA U MSUI
Brodski motori
VI
Prof.dr.sc. Ivica Šegulja
 IZMJENA MEDIJA U MSUI
• Da bi se proces u motoru ciklički ponavljao, potrebno je nakon izgaranja gorive
smjese istu evakuirati iz prostora cilindra, te obnoviti sadržaj unutrašnjosti
cilindra sa svježom smjesom ili zrakom. Proces u kojem se vrši ta izmjena se
naziva izmjena radnog medija. Način izvedbe i trajanje tog procesa kod 4T i
2T motora se bitno razlikuju.
IZMJENA MEDIJA U MSUI
•Izbaciti iz cilindra produkte
izgaranja iz ranijega procesa,
•Dovesti potrebnu masu svježega
radnog medija,
•Da bi motor razvio veću snagu
potrebno je dovesti čim više radnoga
medija,
•Spriječiti gubitak dovedenoga
svježeg radnog medija u ispušni
vod,
•Organizirati početno strujanje u
cilindru,
•Pri izmjeni radnoga medija potrošiti
čim manje energije.
 IZMJENA MEDIJA kod 4T MSUI
• Kod 4T motora najčešće se koristi sustav ventila
čijim se točnim otvaranjem i zatvaranjem regulira
proces izmjene medija. Sustav ventila se sastoji od
ventila koji omogućavaju izlaz ostataka izgaranja i
oni se nazivaju ispušni ventili, te ventila koji

omogućavaju ulaz svježeg medija; usisni ventili.

Pogon ventila se vrši putem bregastog
mehanizma s bregastim vratilom. To se vratilo
vrti s pola brzine vrtnje koljenastoga vratila.
• Brijegovi su smješteni na bregastom vratilu i
služe za otvaranje ventila, najčešće putem
klackalica. Oblik brijega i dijelova za prijenos
gibanja na ventil određuje krivulju podizaja ventila i
kuteve otvorenosti ventila.
• Klackalice služi za prijenos gibanja s brijega,
podizača i podizne šipke na ventil
 IZMJENA MEDIJA kod 4T MSUI
• USIS
• - teoretski počinje u GMT, a završava u DMT
• - stvarno predusis � i naknadni usis �

• ISPUH
• - teoretski počinje u DMT, a završava u GMT
• - stvarno predispuh � i naknadni ispuh �.

• Ukupno trajanje usisa � + 180 + �

• Ukupno trajanje ispuha � + 180 + �

• UKUPNO TRAJANJE IZMJENE MEDIJA � + 180 + � + � + 180 + �

• DISTRIBUCIONI DIJAGRAM - prikazuje otvorenost usisnog i ispušnog ventila izraženog

u stupnjevima koljena koljeničaste osovine.
DISTRIBUCIONI DIJAGRAM kod 4T MSUI
 IZMJENA MEDIJA kod 4T MSUI
Izvedbe sustava izmjene radnog medija s ventilima s obzirom na pogon ventila može biti :

1. Stojeći ventili s bregastim

vratilom smještenim ispod ventila
(side valves). Nemamo dobrih
mogućnosti izvedbe prostora
izgaranja, pogotovo kod motora s
višim stupnjem kompresije. Ova se
izvedba još rijetko koristi kod malih
motora.
2. Viseći ventili s bregastim
vratilom smještenim dolje
(overhead valves OHV),
3. Viseći ventili s bregastim
vratilom nad njima (smještenim u
cilindarskoj glavi) (overhead
camshaft OHC). Prednost ove
izvedbe je u malim masama u
gibanju
 Brijeg
Klackalica Klackalica Brijeg
Poluklackalica
Tanjurić
opruge Podizač

Opruga

Oslonac Brijeg
Vodilica
ventila poluklackalice

Podizna
šipka

Ventil Ventil Ventil Ventil

Klasični pogon Pogon ventila s Pogon ventila s Izravni pogon

ventila s bregastim poluklackalicom i klackalicom i ventila s bregastim
vratilom u kućištu bregastim vratilom bregastim vratilom vratilom u cil. glavi
Podizač
motora u cil. glavi u cil. glavi

Brijeg
Izvedbe pogona ventila
 IZMJENA MEDIJA kod 2T MSUI

• Kod 4T MSUI nam stoji na raspolaganju jedan cijeli okretaj motora za izmjenu
radnog medija, a kod 2T se koristi samo jedan dio takta ekspanzije, odnosno
kompresije. Na raspolaganju nam stoji mnogo kraće vrijeme, tako da je
potrebno isprati cilindar svježim medijem koji, smo prije toga komprimirali.
• Taj cijeli proces izmjene radnog medija kod dvotaktnog motora, zbog odsustva
djelovanja potiskivanja i posisavanja klipom, nazivamo ispiranje.

• DOBAR SUSTAV ISPIRANJA:

• - dobro ispiranje i punjenje cilindra sa što manjim predtlakom i gubitkom zraka
• - dovoljno zraka za ispiranje u svim režimima rada motora
• - konstrukciono jednostavan
• - ekonomičan
 SUSTAVI ISPIRANJA 2T
POPREČNI SUSTAV ISPIRANJA
 SUSTAVI ISPIRANJA 2T
POPREČNO-POVRATNI SUSTAV ISPIRANJA
 SUSTAVI ISPIRANJA 2T
POPREČNO-POVRATNI SUSTAV ISPIRANJA
 SUSTAVI ISPIRANJA 2T
UZDUŽNI SUSTAV ISPIRANJA
Kompresioni omjer 2T MSUI

V1 volumetrijski
��
V2
V 1' ( s � h) A � V 2 stvarni
�� �
V2 V2
 VANJSKA KARAKTERISTIKA MOTORA
• Označava ovisnost snage, momenta, pe,pi,be… o broju okretaja
pri raznim položajima ručice goriva.

M�pe � x
VANJSKA KARAKTERISTIKA MOTORA

P=n * M
VANJSKA KARAKTERISTIKA MOTORA

1 - nedovoljno zraka
2 - preveliko termičko opterećenje
VANJSKA KARAKTERISTIKA MOTORA
VANJSKA KARAKTERISTIKA MOTORA
 REŽIMI RADA MOTORA
• a) NOMINALANA ili PUNA SNAGA - proračunska efektivna snaga
koju motor može trajno davati (30% vremena).
• b) MAKSIMALNA SNAGA - najveća dopustiva snaga (110-120%
PN=1-2 sata)
• c) EKSPLOATACIJSKA SNAGA - najveća snaga bez vremenskog
ogranićenja (0.85% PN)
• d) EKONOMIČNA SNAGA - najmanji specifični potrošak (0.75 PN)
• e) MINIMALNA SNAGA - minimalan stabilan broj okretaja
Kraj -> DIJELOVI MOTORA