HRVATSKI JEZIK – KNJIŽEVNI VREMEPLOV

- razvojem književnosti tijekom vremena bavi se povijest književnosti koja taj razvoj prikazuje
slijedom književnih epoha, razdoblja ili stilova
- pojam književna epoha odnosi se na duže vremensko razdoblje u povijesti književnosti koje
se prema osobinama (poetici, općem shvaćanju uloge književnosti, žanrovskim sustavima)
razlikuje od drugih razdoblja

NAJSTARIJE CIVILIZACIJE
- plodne ravnice uz velike rijeke u pojasu tople klime prostori su nastanka najstarijih
civilizacija: sumerske, egipatske, indijske, kineske
- za ulazak ljudskoga postojanja u civilizacijsko doba smatra se najznačajnijim izum pisma koji
se pripisuje Sumeranima - klinopis
- najstarija zapisana djela pripadaju staroegipatskoj, mezopotamijskoj (babilonsko-asirskoj),
kineskoj, indijskoj, arapskoj i hebrejskoj književnosti - ta su djela ishodište svjetske
književnosti, stoga ih nazivamo temeljnim civilizacijskim djelima
BABILONSKO – ASIRSKA KNJIŽEVNOST
- Ep o Gilgamešu (oko 1700. g. pr. Kr.):
- na 12 glinenih ploča, na akadskom jeziku, klinastim pismom
- nije sačuvan u cijelosti
- Gilgameš – sumerski kralj koji je oko 2700. g. pr. Kr. vladao gradom Urukom
- tema djela: vječna ljudska potraga za besmrtnošću
- Prvi dio epa obuhvaća sadržaj od 1. do 7. pločice i pripovijeda o Gilgamešu kao kralju. On
gradi hramove, ali je nemilosrdan prema narodu na čiju molbu bogovi od gline stvore
Enkidua koji bi ga trebao poraziti u borbi. Enkidu je divlji čovjek koji živi sa životinjama u
šumi. Nakon izjednačene borbe, sprijatelji se s Gilgamešom i njih dvojica zajednički
proživljavaju niz pustolovina, boreći se s raznim čudovištima. Pobjeđuju Humbabu, čuvara
začarane cedrove šume i nebeskoga bika zbog čega Enkidu biva kažnjen smrću.
- Drugi dio obuhvaća sadržaj od 8. do 12. pločice i pripovijeda o Gilgamešu kao čovjeku, koji
tugujući zbog Enkiduove smrti postaje svjestan vlastite konačnosti, smrtnosti. Kreće u
potragu za vječnim životom, odnosno besmrtnošću. Dospije na kraj svijeta, do Utnapištima
koji je od bogova nagrađen besmrtnošću i jedini je preživio opći potop o kojemu će pričati
Gilgamešu. Otkrit će mu i tajnu vječnoga života (travu što raste na dnu slatkovodnoga mora),
koju će Gilgameš pronaći, no putem će mu je ukrasti zmija. Gilgameš se vraća u Uruk gdje
ubrzo umire.
STAROEGIPATSKA KNJIŽEVNOST
- najstariji zapisi: Tekstovi piramida, Knjiga mrtvih i Tekstovi sarkofaga (grobnica)
- sačuvani pjesnički zapisi datiraju iz 3. tisućljeća prije Krista
- Egipćani su se još u 4. tisućljeću koristili hijeroglifskim pismom o kojemu svjedoče natpisi iz
piramida (religijska svrha - govore o smrti, odnosno odlasku u zagrobni svijet)
- sačuvane su i zbirke pouka (Pouka mudrosti čije se autorstvo pripisuje Ptahotepu), zbirke
ljubavnih pjesama i himna u čast bogovima
INDIJSKA KNJIŽEVNOST
- Vede (1500. – 500. g. pr. Kr.):
- u prijevodu sa sanskrta – znanje
- prenošene su usmenom predajom
- sastoje se od četiriju zbirki proznih tekstova obrednog, mitološkog i praktičnoga karaktera
te zbirke pjesama (Rgveda)
- Mahābhārata (4. st. pr. Kr. – 4. st. pos. Kr.):
- u prijevodu sa sanskrta - Velika pjesma o plemenu Bhārata
- veliki ep sastavljen od 100 000 osmeračkih katrena (šloka) podijeljenih u 18 knjiga –
najopsežnije djelo svjetske književnosti
- mitovi, legende, basne, filozofski i poučni sadržaji
- promišljanje uloge odgovornosti i dužnosti u čovjekovu životu
- Ramājāna (između 5. st. pr. Kr. i 1. ili 2. st. pos. Kr.):
- ep o progonstvu kralja Rāme i njegove žene Site, protkan mitološkim i fantastičnim
zbivanjima
- ep je ustrojen u 7 knjiga, ispjevan je strofama od dva šesnaesterca
- Pančatantra (3. st.):
- zbirka poučnih priča i basni podijeljenih u 5 knjiga
- priče su u prozi i ispričane jednostavnim jezikom
- nastala je kao priručnik o vladanju namijenjen mladom vladaru
KINESKA KNJIŽEVNOST
- Ši-king (9. – 6. st. pr. Kr.):
- knjiga od 300 narodnih pjesama s motivima prirode, ljubavi,…
- Napis na papirusu (oko 1600. g. pr. Kr.):
- lirske pjesme
- Klasici:
- pretpostavlja se da ih je sakupio, zapisao i objavio filozof Konfucije (551. – 479.)
- sastoje se od 5 knjiga koje sadrže magijske i obredne, proročke, povijesne, mudrosne i
pjesničke tekstove
- jedan od Klasika je Knjiga pjesama koja je nastala u razdoblju od 13. do 4. st. pr. Kr., a sadrži
tristotinjak tematski raznovrsnih narodnih pjesama
ARAPSKA KNJIŽEVNOST
- Kur'an (611. – 634. g.):
- sveta knjiga muslimana
- temelj Islama
- 114 sura
- ajet = rečenica
HEBRESJKA KNJIŽEVNOST
- Talmud (2. – 6. st.):
- talmud = studij, poučavanje, nauk
- religijsko – moralni zakonik
- sveta knjiga Židova
- često spaljivan
- Biblija (1300. g. pr. Kr. – 100. g.):
- sveta knjiga Židova i kršćana
- zbornik povijesti, religijske i književne predaje židovskog naroda
- naziv Biblija izveden je prema imenu starofeničke luke Biblos, odnosno prema grč. tà biblía
– knjižice
- sastoji se od 73 knjige podijeljene na dva dijela: Stari zavjet i Novi zavjet
- Matej, Marko, Luka, Ivan – evanđelisti
- sinoptičko evanđelje – evanđelja koja opisuju Kristov život od rođenja do smrti (Evanđelje
po Mateju, Evanđelje po Marku i Evanđelje po Luki)
- Stari zavjet prikazuje povijest izabranoga naroda (Židova) i njegov savez s Bogom, vrijeme
iščekivanja Mesije (Spasitelja)
- u početku usmena predaja
- najčitanija i najprevođenija knjiga na svijetu
- Septuaginta (prijevod sedamdesetorice) – prijevod Satrog zavjeta sa hebrejskog na grčki (3.
– 2. st. pr. Kr.)
- Vulgata (sv. Jeronim) – prijevod Biblije u cijelosti na latinski (4.st.)
- prijevod na hrvatski: 17. st., Bartol Kašić
- 1456. – prva tiskana knjiga na svijetu – Biblija, Gutenbergov stroj
- inkunabule – naziv za knjige tiskane do 1500. g.
- 1831. – prva tiskana Biblija na hrvatskom jeziku u prijevodu Matije Petra Katančića
- Knjiga Postanka:
- Genesis
- 1. i sadržajno najzanimljivija knjiga Petoknjižja
- razna pitanja: podrijetlo čovjeka, pitanje dobra i zla
- Knjiga Izlaska:
- Exadus
- 2. i najvažnija s vjerskog stajališta
- Mojsije
- Psalmi:
- grčkog podrijetla, pjesme pjevane uz harfu
- kralj David (autor)
- Pjesma nad pjesmama:
- Mudrosne knjige
- pohvala ljubavi
- lirski, epski i dramski elementi
- Salomon (autor)
- Knjiga o Juditi:
- Povijesne knjige
- visok retorički stil
- simbolika
- lirska romansa
- Ivanovo evanđelje:
- duhovno evanđelje
- knjiga simbola
- nije sinoptičko evanđelje
- Proslov
- hvalospjev Bogu
- svrha: da bi smo mi vjerovali i imali život
- Novi zavjet prikazuje događaje od rođenja Isusa Krista do njegova uskrsnuća, odnosno novi
savez Boga i čovjeka

Stari zavjet (46 knjiga) Novi zavjet (27 knjiga)

 Petoknjižje ili Tora  Evanđelja

 Povijesne knjige  Djela apostolska
 Psalmi  Poslanice apostola Pavla
 Mudrosne knjige  Katoličke poslanice
 Proročke knjige  Otkrivenje (Apokalipsa)

hebrejski i aramejski jezik grčki jezik

Izvorno zapisane na svitcima pergamenta. Knjige Novoga zavjeta nastale su u 1. st.

KLASIČNA (ANTIČKA) KNJIŽEVNOST

- antika:
- dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan
- u osnovnom značenju odnosi se na kulture stare Grčke i Rima i kulture pod njihovim
utjecajem
- u širem smislu znači "davnina"
- grčka književnost:
- napravila je velik utjecaj na europsku kulturu, a ujedno i onu svjetsku te na zapadnu
civilizaciju
- osim izrazitog utjecaja na kulturu, grčka je književnost unaprijedila i književnost
- dijelimo ju na četiri pregledna razdoblja koja karakteriziraju specifični oblici koji nastaju i
pisci koji djeluju u tom vremenu
- 1. PRETKLASIČNO (Arhajsko doba) (750. g .pr. Kr. – 450. g. pr. Kr.):
- karakterizira ga različitost naglasaka i dijalekata u tadašnjoj Grčkoj, plemena, razjedinjenost i
narodna predaja
- u to doba ne koristi se puno pismo i tekstualni oblik bilježenja književnih djela (iako je
alfabet poznat) nego je težište na usmenoj narodnoj predaji
- iz toga razdoblja najpoznatija djela su epovi Ilijada i Odiseja, ali tu su i neke lirske vrste
poput elegije - svaka pjesma pisana u elegijskom distihu (dvostih koji se sastoji od
heksametra i pentametra)
- grčki lirski pjesnici:
- Alkej – Lađi
- Sapfa (o) – Ljubavna strast
- Anakreont – Pijuckajmo
- Pindar – Pjesnik o ratu
- 2. KLASIČNO DOBA (450. g. pr. Kr. – 323. g. pr. Kr.):
- odlikuje ga procvat atenske diplomacije i kulture, ponovno ujedinjenje polisa te početak
kolonizacije Sredozemlja
- u ovom vremenu najveći procvat doživljavaju dramske vrste zajedno sa svojim velikim
piscima: Eshilom, Sofoklom i Euripidom
- u to doba na snazi je i filozofija i različite filozofske škole poput Platonove i Aristotelove
- 3. HELENISTIČKO DOBA (323. g. pr. Kr. – 30. g. pr. Kr.):
- ovo razdoblje obuhvaća grčku kulturu pod utjecajem makedonske kulture sve do raspada
Makedonije i pada pod rimsku vlast
- u tom vremenu popularne su kraće vrste, a ističe se visokoobrazovana manjina i književni
život nije više ograničen na manji prostor
- epilij - vrsta kraćeg epa, duljine od 100 do 600 heksametara, u helenističkoj i rimskoj
književnosti, odlikuje se obradbom ljubavnih i mitoloških tema, učestalim digresijama i
obraćanjem obrazovanijim slojevima publike
- epigram - kraći stihovni sastavak razvijen iz anonimnih epigrafa, pisan je pretežno elegijskim
distihom, ali se susreću i drukčije metričke forme (npr. jambi), premda je tematski repertoar
epigrama iznimno raznolik, težište mu je na iskazivanju duhovitih, satiričkih pa i zajedljivih
zapažanja izrečenih u sažetu obliku
- 4. CARSKO (RIMSKO) DOBA (30. g. pr. Kr. – 476. g. POSL. KRISTA):
- u ovome vremenu nastaje roman, grčka književnost je pod utjecajem rimske i u svom je
opsegu ograničena
- pisci tadašnjega vremena pišu i pobuđuju motive vezane uz doba velike, herojske Grčke te
na epski način nastoje pobuditi interes za nezavisnu i samostalnu Grčku