SVEUČILIŠTE U SPLITU

POMORSKI FAKULTET U SPLITU

MATE ERLIĆ

POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI

SEMINARSKI RAD

SPLIT, 2022.
 SVEUČILIŠTE U SPLITU
POMORSKI FAKULTET U SPLITU

Zavod/studij: Pomorska nautika

POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Poslovni informacijski sustavi

Mentor: dr. sc. Vinko Vidučić
Student: Mate Erlić
Matični broj: 0269139358

Split, 2022.
SADRŽAJ

1. UVOD.........................................................................................................................1

2. UPRAVLJANJE POSLOVNIM SUSTAVOM......................................................2

2.1. RAZINE UPRAVLJAČKE PODRŠKE...............................................................3

2.2. AKTIVNOSTI INFORMACIJSKOG SUSTAVA..............................................4

3. POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI............................................................6

4. MENADŽMENT INFORMACIJSKIH SUSTAVA..............................................8

4.1. TIPOVI OBAVLJANJA POSLOVNIH PROCESA..........................................9

4.2. ODLUKE MENADŽMENTA.............................................................................11

5. KORIŠTENJE POSLOVNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA....................12

6. ZAKLJUČAK..........................................................................................................13
 1. UVOD

U današnjem svijetu svaki čovjek je u korelaciji sa sustavom, uzimajući u obzir

poslovno ili privatno kroz društveni život. U ovom radu će biti razrađena tema poslovni
informacijski sustavi kao jedna od temelja svih skupina poslovnih procesa, a koji su važni za
napredak ljudi, poduzeća te u konačnici prosperiteta same države. Poduzeće, tvrtka ili neka
manja organizacija koja obavlja poslovne procese sadrži sustav, a taj sustav nazivamo
poslovni informacijski sustav. Poslovni subjekti ulažu u svoje poslovne jedinice, te u
poslovne informacijske sustave kako bi svaka inovacija pridonijelo njihovom probijanju, bilo
to na nacionalno ili svjetsko tržište. Sam naziv poslovni informacijski sustavi daje uvid u ono
što se reprezentira tim sustavom, a to su informacije i podaci. Svi poslovni subjekti nailaze na
prepreke i probleme u vlastitom poslovanju, upravo iz tog razloga je važno razvijati poslovne
informacijske sustave kako bi se mogli kompenzirati nedostatci i što bolje uvidjeti na nastale
pogrešne korake u donošenju odluka.

Upravljanje poslovnim sustavom sadrži tri konsolidirana elementa niza aktivnosti, a to

su: planiranje, organiziranje, kontroliranje. Kako bi poslovni sustav funkcionirao u skladu sa
očekivanjima moramo slijediti ova tri elementa u skladu sa svim propisima.

Kroz ovaj rad će biti proučena i detaljno objašnjena tematika: upravljanje poslovnim
sustavom, razine upravljače podrške, aktivnosti informacijskog sustava, poslovni
informacijski sustavi, menadžment informacijskih sustava, tipovi obavljanja poslovnih
procesa, odluke menadžmenta, korištenje poslovno informacijskog sustava i na kraju
zaključak.

1
 2. UPRAVLJANJE POSLOVNIM SUSTAVOM

Složeni poslovni proces zahtjeva dirigiranje s više razina, uz raznolike ciljeve, sredstva
i informacijske mogućnosti i dostupnosti, a to su:

Operativno upravljanje koje je najniža razina menadžmenta koja se bavi

organiziranjem i nadgledanjem svakodnevnih poslovnih procesa koje se obavljaju za
određeno poslovno odjeljenje ili poslovnu jedinicu, uz odluke viših razina menadžmenta u
poduzeću.

Taktičko upravljanje spada u centralni dio menadžmenta, proučava i rješava probleme

koji su u korelaciji sa srednjoročnim upravljanjem, a to je raspodjela dostupnih resursa kako
bi se što maksimalnije proveli srednjoročni planovi uz postavljene ciljeve, koji su u vezi sa
strateškim namjerama cjelokupnog poduzeća ili nekog sustava. Cjelokupno taktičko
upravljanje je bitan element, koji je efikasan temelj za dugoročno planiranje poduzeća.

Strateško upravljanje je vodeća funkcija poduzeća koja generira najbitnije, a to su

dugoročne poslovne namjere kroz koje je poduzeće poslovno usmjereno i predodređeno.
Temelj poslovnog planiranja su upravo djelatnost i procesi koje to poduzeće izvršava kroz
trenutne poslovne procese, ali i one koji će se odvijati u budućem razdoblju. [1]

Da bi se složeni poslovni procesi efektivno provodili i adekvatno izvršili treba

pravilno provesti mehanizam odlučivanja, u pravilu je to mehanizam koji upravlja poslovnim
procesom. Predstavlja se kao usmjerivač koji postavlja smjer kojim će se poduzeće voditi.

2
 2.1. RAZINE UPRAVLJAČKE PODRŠKE

Poslovni informacijski sustav je veoma složen koji se sastoji od mnogobrojnih

funkcija. Dok se razina upravljačke podrške kao nositelj upravljanja poslovnim sustavom
može smjestiti u tri skupine funkcija, odnosno na razine podrške upravljanja poslovnim
sustavom, a to su:[1]

- dokumentacijska funkcija,

- informacijska funkcija i

- upravljačka funkcija.

Sve funkcije su temelj ili preduvjet za zadovoljavanje viši razina informacijskog

sustava. Razvoj poslovnih informacijskih sustava tekao je ovisno o raspoloživim aktualnim
tehnološkim sredstvima i alatima. Pojedine funkcije su bile voditelji poslovnih informacijskih
sustava koje su se postepeno pretvarale u složenije i korisnije oblike. Informacije su bitan
element za strateško poslovanje poduzeća, ali isto tako sve informacije ne sadrže istu razinu
složenosti i bitnosti.

Dokumentacijska funkcija bilježi poslovne procese koji su se kompletirali i bilježi

njihovu evidenciju. Dokumentacija se mora evidentirati zbog sustava ali i zbog skupine
korisnika evidencije, a to su: vlasnici poduzeća, uprava poduzeća i država. Država je korisnik
dokumentacije zbog mogućnosti kontroliranja financijskih i pravnih postupaka poduzeća.

Informacijska funkcija osigurava potrebne informacije o stanju sustava u realnom

vremenu, što predstavlja dobru informacijsku podlogu za potrebe odlučivanja i upravljanja.
Veže se uz kategoriju integralnih informacijskih sustava koji su omogućeni pojavom
tehnoloških inovacija kao što su baze podataka, terminali i daljinska obrada. Ovaj oblik
podrške informacijskog sustava sadrži i njegovu dokumentacijsku funkciju.[1]

Upravljačka funkcija je proširena razina integralnih informacijskih sustava, ova razina

je namijenjena menadžerima koji donose bitne poslovne odluke i nositelji su upravljanja
poduzećem. Osim informacija kao što su: baze podataka, terminali i daljinska obrada, nalaze

3
se informacije o mogućim događajima sustava koji će se odviti u budućem razdoblju i
odvijanje događaja okoline.

2.2. AKTIVNOSTI INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Primarne zadaće informacijskog sustava su: prihvat, obrada, čuvanje i raspoređivanje

podataka.

Slika 1. Informacijski sustav[3]

Prihvat podataka zapisuje podatke na nositelje podataka koji su za sustav razumljivi.

Suvremene tehnologije imaju opcije unosa podataka, na taj način rad prihvata i unosa podatak
se sjedinjuje. Odlika tog načina procesa je da se podaci unose na mjestu događaja, a to može
biti na autobusnim stanicama, računalnim centrima. Ovaj način procesa rada je pod kontrolom
sustava, uvelike povećava efikasnost i efektivnost sustava, te redovitu kontrolu danih
podataka.

Obrada podataka očituje transformaciju ulaznih podataka u izlazne podatke, završni

proces obrade imenuje se rezultatom obrade.[3]

Čuvanje podataka predstavlja relevantnu operaciju u skupu informacijskog sustava.

Prilikom primanja podatka primatelj taj tren dobiva novost, podatak će dugo vremena biti
relevantan i koristan, ali ne više i novost, spremanje podataka ili memorija predstavlja
temeljnu operaciju informacijskog sustava. U pravilu ljudski mozak nije primjeren za veliku i
složenu količinu informacija pa memoriranje predstavlja olakšani pristup informacija. Podaci

4
koji se memoriraju u baze podataka, također se koriste i u kasnijim odlučivanjima jer mogu
biti korisni.

Raspoređivanjem podataka ili informacija nastoji se da određeni podaci ili informacije

budu na pravom mjestu u pravo vrijeme kako bi određeni sustav funkcionirao što efikasnije i
efektivnije. Ovim činom i ispunjenjem postavljenog cilja povećava se učinkovitost
informacijskog sustava.[3]

Nakon što su svi potrebni podaci dokumentirani potrebno je donošenje odluke i

praćenje realizacije donijete odluke. U slučaju da se radi o delikatnoj odluci, mora postojati
veći broj osoba koje će sudjelovati u izvršenju tih odluka.

Svaka razina odlučivanja donosi uvjete koji su relevantni za izvršenje odluke.

Odluke moraju biti memorirane u informacijskom sustavu ako bilo koja mjerodavna
osoba u bilo koje vrijeme želi provjeriti stupanj realizacije određene odluke, na nekom od
područja djelovanja poduzeća ili javne agencije, ako se radi o odluka vezanim za društvene
zajednice.

Sve donesene odluke nose sa sobom i odgovornost za određene radnje koju su

izvršene. Uz donošenje odluka mora postojati i razina odgovornosti na donesene odluke. U
pravilu odgovornost podrazumijeva negativne posljedice koje netko mora snositi za loše
donesene odluke. Veća razina nadležnosti je ekvivalentna većoj odgovornosti u procesu
odlučivanja. U slučaju da postoji veći broj osoba koji su uključeni u donošenje odluka,
raspoređuje se razina odgovornosti pa s tim činom u slučaju negativnih ishoda donesene
odluke, odgovornost se prenosi, dijeli ii u konačnici gubi.

Informacijski sustav odluka u kojem se mogu pretraživati odluke po vrstama,

područjima, dinamici, nadležnim subjektima odlučivanja, izvršiteljima u procesu realizacije
omogućuje odgovarajuću alokaciju odgovornosti po određenim subjektima odgovornosti. [4]

5
 3. POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI

Svrha sustava je da bi u konačnici izvršio izrečene ciljeve. Ciljevi će se ostvariti ako

sustav funkcionira u skladu sa izrečenim ciljevima. U pravilu pozitivnom ishodu ciljeva
prethodi upravljanje sustavom, odabir adekvatnih odluka, ali adekvatnim odlukama prethode
informacije koje su pokretač svih radnji u sustavu. Prošle, buduće i sadašnje informacije
sustava su validni subjekti za donošenje odluka.

Sve ove radnje primjenjuju se na mnoge oblike poslovanja, najčešće se primjenjuje

kod organizacijskih oblika, manjih organizacija. Najzastupljeniji sustavi su poslovni sustavi
pa se i tom prigodom njihovi sustavi nazivaju poslovni informacijski sustavi. U konačnici se
može reći kako su informacijski sustavi grana poslovnog sustava.[1]

Kako bi poslovanje određenog poduzeća funkcioniralo u najboljem mogućem izdanju

neizbježno je posredovanje informacijskog sustava. Poduzeće koje dobro prakticira
informacijski sustav i sadrži kvalitetnu mrežu aktivnosti u svakom segmentu će se osjetiti
izuzetno poboljšanje radnih procesa. Sve aktivnosti su se nekad obavljale kroz različite načine
obrade podataka, danas je to nepotrebno jer u suvremene tehnologije poboljšavaju pristup
svim informacijama i bržu obradu podataka koji su relevantni za određeni dio aktivnosti
poduzeća.

Poslovni sustav uz posredovanje informacijskog sustava koristi podatke iz različitih

načina. Informacijski sustav sabire podatke, obrađuje ih te od njih nastaje output koji se
naziva informacija, u konačnici informacijski sustav šalje informacije određenim subjektima
kojima će to pomoći pri upravljanju poslovnim sustavom, te kako bi se svi poslovni procesi
izvršili na najbolji mogući način.

Poboljšanjem informatičkih sustava dolazi do smanjenja tradicionalnih načina obavljanja

poslovnih radnji, u nekim slučajevima i potpuna eliminacija tradicionalnog načina procesa

6
rada. Dolazi do sve veće zastupljenosti automatiziranih sistema rada. U svakom pogledu
informatizacija povećava efikasnost i efektivnost radnih učinaka.
Globalizacija i razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologije uvelike su pridonijeli
svakom obliku poslovanja koji se svakodnevno izvršava. Informacija nije samo tehnološko
posredovanje, već posredovanje svih živih bića i živog svijet. Razvijanje čovjeka i njegovog
uma dovodi do širenja aktivnosti, tim činom se povećavaju i drugi segmenti ljudskog života
pa na taj način dolazi do sve većeg broja informacija za ljudski um, informacije koje čovjek
nesvjesno memorira. Informacije neće nestati ako se koriste, već se na taj način obnavljaju.

Danas, u suvremenom poslovnom svijetu aktualno je šest temeljnih organizacijskih resursa, a

to su:[4]

1. ljudi,
2. strojevi,
3. novac,
4. materijali,
5. menadžment i
6. informacija .

Informacija se nalazi na šestom mjestu glavnih organizacijskih resursa koja svojim

rastom iz dana u dan sve više pridonosi pojedincima, skupini i društvu.

Zaključuje se kako je informacija moćan alat bez koje suvremena organizacija i

suvremeno poslovanje ne bi bilo moguće. Korištenje poslovnog informacijskog sustava traži
organiziranje, plan, i kontrolu informacija, dok e- poslovanje je postalo glavni oblik novog
poslovanja tzv. Ovaj način poslovanja krenuo se razvijati krajem 20. stoljeća, pa sve do danas
se revidira i poboljšava u svim segmentima svog djelovanja. Uz sve prednosti e- poslovanje
sadrži i svoje nedostatke. Temeljna ili vodeća prednost e- poslovanja je brza i efikasna
dostupnost informacija, distribucija informacija, smanjenje troškova poslovanja, niska razina
troškova publiciranja i izražena brza komunikacija. Temeljni nedostatak e- poslovanja se
odnosi na sigurnost, kod e- poslovanja prijeti opasnost od zloupotrebe podataka koji su
povjerljivi i strogo čuvani.

7
 4. MENADŽMENT INFORMACIJSKIH SUSTAVA

Poduzeće je orijentirano na izradu informacijskog sustava koje će mu pružiti

adekvatne, brže i korisnije informacije. Organiziranje adekvatnog informacijskog sustava
bazira se na poslovanju informacijskog menadžmenta. Pozicija informacijskog menadžera
započinje planiranjem i temeljenjem strategije za korištenje informacija koje su prihvaćene.
Informacijski menadžer određuje važnost pojedinih informacija za poslovanje, bilo to u
sadašnjem ili budućem razdoblju. Temelj u radnom procesu menadžera je da otkrije ponašanje
drugih poduzeća na tržištu, njihove načine operacija i poslovne namjere. Odnos između
informacijskog menadžera i informacije prikazan je Slikom 2.

Slika 2. Odnos između informacijskog menadžera i informacija[4]

Iz Slike 2. vidimo kako informacijski menadžer pohranjuje informacije i koristi ih za

buduće informacije koje će koristiti pri izvršenje nekog poslovnog procesa, tj. Iz slike se vidi
da informacijski menadžer iste obrađuje, koristi, prosljeđuje, a one koje mu ne ostavljaju
nikakav značaj i nisu potrebne njih odbacuje.

8
 Informacijski menadžer igra jako važnu ulogu u organizaciji. Korištenje, ali i
upravljanje sustavom je jako kompleksno i zahtjeva visoke reference samog menadžera.
Funkcija informacijskog menadžmenta upravo zbog svoje složenosti, zahtjevnosti treba biti
promatrana kao zasebna jedinica poslovnog sustava.

Zasebne jedinice informacijskog menadžmenta praktički se mogu imenovati

separacijama informacijskog sustava. U praksi možemo naići na različite oblike, svako
poduzeće sadrži različiti obujam posla, različiti ustroj i različiti stupanj tehnoloških alata
kojima se koriste informacijski menadžeri.[4]

4.1. TIPOVI OBAVLJANJA POSLOVNIH PROCESA

Menadžment informacijskog sustava bio je usmjeren centralizirano. Tu postoje dva

čimbenika koja su uvjetovala je menadžment informacijskog sustava bude centraliziran, prvi
čimbenik je bio tehnološki uvjetovan centraliziranim načinima obrade podataka, drugi
čimbenik je bio upravljanje. Prvi čimbenik je ima utjecaja na drugi jer tim načinom bilo je
lakše kontrolirati sustav.

Odjeli za informacijski sustav su bili smješteni u jedinice za organizaciju, prihvatili su

proces informatizacije koji se kasnije prolongirao na druge odjele poduzeća. Odjel za
informacijski sustav u većini slučajeva bi ostao lociran na mjestu svog nastanka.

Razvojem tehnologije dolazi do razvoja sustava, decentraliziranim informacijskim

sustavima nastaju decentralizirane razine upravljanja, koje se prolongiraju na menadžere
pojedinih odjela.

Promjene koje su se dogodile u informacijskom menadžmentu su pridonijele većem

stupnju iskoristivosti tehnoloških sustava. Temeljna promjena je postavljanje krajnjeg
korisnika u aktivnu ulogu sustava, a ne kao prije pasivnu ulogu. Ovim činom su adaptirani

9
informacijski centri, pomažući korisnicima pri rukovanju informacijskim tehnologijama uz
svu stručnu i adekvatnu pomoć.

Sve aktivnosti poslovnog sustava imaju mogućnost izvođenja na drukčije načine, o

tom ovisi mnogo faktora poput same organizacije sustava, zahtjevima sustava i uz sve jako
bitan element su tehnološka ograničenja. Postoje tri temeljna načina organizacije načina
izvođenja rada, a to su: centralizirani informacijski sustav, decentralizirani informacijski
sustav, integrirani informacijski sustav.

Centralizirani informacijski sustav bazira se na upravljanju i izvođenju svih aktivnosti

na jednom mjestu, a to mjesto obično predstavlja organizacijski sklop poslovnog sustava.

Decentralizirani informacijski sustav se očituje izvođenjem aktivnosti pojedino na više

mjesta, ovisno o strukturi poslovnog sustava i cjelokupnoj organizaciji.

Integrirani informacijski sustav temelji se na integraciji svih aktivnosti u sve poslovne

procese i nije moguće vršiti kontrolu odvojeno.

Nijedno poduzeće ne funkcionira na isti način, pa tako i ne biraju iste metode rada,
načine upotrebe informacijskog sustava, organizacijski oblik, upravljanje poslovnim sustavom
i druge segmente koji utječu na poslovanje poduzeća. Danas je sve više i više zastupljen
decentralizirani način rada, koji omogućuje kontrolu, upravljanje i donošenje odluka s
različitih lokacija, pa čak i diljem svijeta. Ovaj način izvođenja dodatno motivira sudionike
poduzeća te im omogućuje ugodno s korisnim.[1]

10
 4.2. ODLUKE MENADŽMENTA

Konceptualni ustroj odlučivanja razvija se na temelju analize vremenskog horizonta odluka.

Vremenski horizont je razdoblje na koje se odnosi svaka pojedina odluka, odnosno razdoblje
u kojem se manifestiraju posljedice donesene odluke. S obzirom na vremenski horizont,
razlikujemo tri temeljna tipa odluke:[2]

- dugoročne (strateške) odluke,

- srednjoročne (taktičke) odluke i

- kratkoročne (operativne) odluke .

Dugoročne (strateške) odluke donose se na najvišoj razini menadžmenta i obično se

donose na razdoblje od nekoliko godina.

Srednjoročne odluke donose se na srednjim

razinama menadžmenta na razdoblje od nekoliko dana do nekoliko godina.

Kratkoročne odluke donose se na najnižim razinama menadžmenta na vrijeme od nekoliko

dana.

Menadžeri određenog poduzeća planiraju u skladu s planovima poduzeća, uzimajući u obzir

tehničke planove koji se moraju osigurati kvalitetom sustava i referencama.

Organiziranje se provodi na dnevnoj bazi informacijskog sustava, operacija kontrole i

održavanja, sigurnosti i dokumentacije. [1]

Nakon svih izrečenih radnji dolazi do provedbe provjere, koliko su efikasno planovi
ispunjeni po razinama, ali i do revidiranja aktivnosti koje nisu izvršene po navedenim
očekivanim planovima sustava.

11
 5. KORIŠTENJE POSLOVNOG INFORMACIJSKOG
SUSTAVA

Poslovni informacijski sustav se koristi na dnevnoj bazi u izvršenju poslovnih procesa,

početak je obrada podataka pa svojim rastom sve do analiza koje su korisna izvješća
unutarnjim i vanjskim korisnicima poslovno informacijskog sustava.

Poslovna organizacija poduzeća zahtijeva informacije za svoje uspješno poslovanje

među konkurentnim poduzećima na tržištu, izražena komunikacija između unutrašnjih i
vanjskih subjekata je bitan element za održavanje pozicije na tržištu. Informacijski sustav
stvara vrijednosti na više načina, neki od skupnih načina su:[5]

- Informacijski sustav uz praćenje izrečenih uputa može povećati kvalitetu

proizvoda i same usluge, na taj način se mogu smanjiti troškovi;

- Informacijski sustav koristi automatizirane tehnike, gdje postoji opcija ponavljanja

radnji koje kvalitetno utječu na produktivnost poduzeća. Automatizirana poduzeća
su produktivnija iz razloga što se vrši stalna kontrola nad sustavom i dolazi do
manjeg broja pogrešaka pri operacijama poslovnih operacija, uz sve to dosta
poduzeća prakticira Lean upravljanje nad automatiziranim sustavom koje uklanja
nepotrebne i neprofitabilne radnje radi povećanja produktivnosti cjelokupnog
sustava;

- Informacijski sustav poboljšava svoje procese upravljanja na način, da osigura

informacije na vrijeme i da budu korisne za sustav. Kroz planiranje, kontroliranje i
ocjenjivanje poslovnih operacija, informacijski sustav smanjuje neizvjesnost
odlučivanja kako bi se povećala razina kvalitete same odluke.

12
 6. ZAKLJUČAK

Razvojem digitalne tehnologije stavlja se uvjet i na nove načine poslovanja svih vrsta
poduzeća koje obavljaju neku djelatnost. Informacijski sustav poslovanja sadrži temelj svog
načina rada, a to je informacija koja je pokretač svakog poslovnog procesa i bitan element za
održavanje istog. Poslovni informacijski sustav je dinamičan oblik poslovanja koji se sastoji
od prihvata podataka, obrade podataka, analiziranja i korištenja onog što utječe na poslovanje
određenog poduzeća, dok se ne kvalitetne i ne bitne informacije odbacuju. Najbitniji nositelj
informacija je informacijski menadžer koji svojim vještinama i znanjem rukuje sa
informacija, uz pravovremeno djelovanje informacije prosljeđuje ostatku poduzeća ili
organizacije kako bi se operativni dio izvršio u najboljem mogućem izdanju.

Upravljanje poslovnim informacijskim sustavom nije nimalo lak posao, zahtjeva

visoku razinu poznavanja svih segmenata poslovanja, postupno planiranje, ponekad brzo i
efikasno odlučivanje, organizaciju i kontrolu nad cjelokupnim sustavom.

Zaključujemo kako je upravljanje poslovnim sustavom stvaranje temelja za

odlučivanje, tj. Upravljanje poslovnim sustavom u svim oblicima upravljačkih funkcija.
Odlučivanje je funkcija koju karakterizira visok stupanj odgovornosti, zahtijeva sigurnost i
smirenost pri donošenju odluka koje mogu utjecati kako kratkoročno tako i dugoročno na
poslovanje poduzeća.

Sigurno da budućnost donosi daljnje razvijanje tehnologije, s tim činom se automatski

podrazumijeva i razvijanje poslovno informacijskog sustava, naravno da će uz sve to
automatizacija proširit svoje djelovanje na ostale segmente poslovanja.

13
POPIS LITERATURE:

[1] Garača, Ž., Poslovni informacijski sustavi, Ekonomski fakultet, Split, 2008.

[2] Panian, Željko, Poslovna informatika, Potecon, Zagreb, 2001.

[3] https://www.fpz.unizg.hr/ztos/iszp/a2.pdf (pristupljeno: 17.10.2022.)

[4] https://repozitorij.efos.hr/islandora/object/efos%3A3932/datastream/PDF/view
(pristupljeno: 18.10.2022.)

[5] http://www.efos.unios.hr/poslovni-informacijski-sustavi/wp-
content/uploads/sites/216/2013/04/1.-POSLOVNI-INFORMACIJSKI-SUSTAVI.pdf
(pristupljeno: 19.10.2022.)

14
POPIS SLIKA

Slika 1. Informacijski sustav...........................................................................................4

Slika 2. Odnos između informacijskog menadžera i informacija...................................8

15