Dena Babajić, SV 1

Pred vama se nalazi uvod u istoriju umjetnosti srednjeg vjeka – naravno, njegova sažeta
verzija. Potrudiću se da vam dam osnovne smjernice za poznavanje hrišćanske umjetnosti.
Unaprijed se izvinjavam kolegama koje iskreno vjeruju i u crkvu idu zbog vjerskih osjećanja.
Izlagaću onako kako smo radili na fakultetu – jasno i objektivno, bez uplitanja ličnih stavova.

Scene koje se javljaju u freskoslikarstvu uobličene su prema tekstovima: Svetom pismu,

žitijima svetitelja, crkvenim legendama i pseudojevanđeljima (jevanđeljima koja nisu ušla u
Sveto pismo). Glavni dijelovi Svetog pisma koji su poslužili kao izvor za nastanak hrišćanske
umjetnosti su: Stari zavjet i Novi zavjet. Stari zavjet se sastoji od ,,knjiga‘‘ – najvažnije je
Petoknjižje Mojsijevo (početak Svetog pisma, govori npr. o stvaranju svijeta). Najvažniji dio
Novog zavjeta čine četiri jevanđelja – svjedočanstva apostola, Hristovih učenika: Jovana,
Marka, Mateje i Luke. Jevanđelja direktno opisuju događaje iz Hristovog života.

Bilo bi dobro da prije početka čitanja sami pronađete osnovne podatke o Hristovom i
Bogorodičinom životu. Na taj način steći ćete uvid u glavne događaje i biće vam lakše da
vizuelni materijal (freske i ikone) povežete sa pričom.

Potrudiću se da pronađem primjere fresaka iz crkava i manastira koje su u itinereru.

Još nešto što vam niko neće zamjeriti, ali osjećam neku vrstu obaveze da napomenem –
pravilno se kaže Isus HristOS. Ali, kada se riječ Hristos mijenja kroz padeže, slušamo Hrista,
razmišljamo o Hristu, Bogorodica razgovara sa Hristom.

Uz sve ovo, neophodno je da se i sami spremate za polaganje – ne bih voljela da ovaj ,,vodič’’
postane jedini oslonac ili da se prosljeđuje u druge grupe. Pišem ga isključivo da bih pomogla
kolegama da se snađu u srednjovjekovnoj umjetnosti.

VELIKI PRAZNICI
Ciklus Velikih praznika obuhvata najznačajnije hrišćanske praznike. Uglavnom obuhvata
događaje iz Hristovog života, ali i dešavanja koja su najavila njegovo rođenje ili su se zbila
poslije njegove ovozemaljske smrti. Sastoji se od dvanaest praznika:

1. Blagovjesti (Bogorodici)
2. Rođenje Hristovo
3. Sretenje
4. Krštenje
5. Preobraženje
6. Vaskrsenje Lazarevo
7. Ulazak u Jerusalim – Cvijeti
8. Raspeće
9. Silazak u Ad – Vaskrsenje
10. Vaznesenje
11. Silazak Svetog Duha na apostole – Duhovi – Pedesetnica
12. Uspenje Bogorodice

1
 Dena Babajić, SV 1

Ovo je ikona (diptih, jer je sastavljena iz dva dijela) koja prikazuje Velike praznike. Dajem je
kao primjer jer na dobar način prikazuje ustaljene sheme po kojima se prikazuju Veliki
praznici. Na prvoj polovini imate redom: Blagovijesti, Rođenje, Sretenje, Krštenje,
Preobraženje, Vakrsenje Lazarevo; na drugoj: Cvijeti, Raspeće, Silazak u Ad, Vaznesenje,
Duhove, Uspenje Bogorodice.

U crkvama se ciklus Velikih praznika drugačije slika – scene (prikazi događaja) – naslikane
su uglavnom na velikim zidnim površinama, i uglavnom se nalaze u višim zonama
(dijelovima) zidova. U freskoslikarstvu nećete naći ovako ,,školski’’ raspoređene scene,
moraćete malo više da gledate, tako da vam savjetujem da pamtite detalje koji se ponavljaju u
prikazivanju događaja. Naročito će vam biti od pomoći ukoliko se nađete u crkvi koja ima
jako oštećen živopis.

1. BLAGOVIJESTI (25. mart; 7. april)

Označavaju trenutak kada je Arhanđel Gavrilo Bogorodici (tada Mariji) saopštio da će začeti
sa Duhom Svetim i roditi Božjeg sina (kasnije, Isusa Hrista).

2
 Dena Babajić, SV 1

Ovo je takođe ikona, ali poslužiće kao primjer. Kao što vidite, prikazane su dvije ličnosti:
Arhanđel Gavrilo i Bogorodica (Marija). Bogorodica sjedi na prestolu. Gestovi su veoma
važni u freskoslikrastvu, pa tako ovdje jasno vidite da Arhanđel prilazi Bogorodici i da joj
nešto govori. Donosi joj blage vijesti, odnosno saopštava da će roditi Božjeg sina: ,,Raduj se
blagodatna...’’ Ona je iznenađena, a na nekim primjerima freskoslikarstva izgleda čak i
uplašeno. U slikanju Blagovjesti uvijek se javlja jedan detalj koji se ovdje ne vidi baš najbolje
– to je prikaz Svetog Duha koji se spušta na Bogorodicu. Ovdje je prikazan u vidu zraka
svjetlosti koji silazi s neba na njenu glavu. Na nekim primjerima naslikan je i bijeli golub koji
simboliše Svetog Duha.

U nekim primjerima ove scene, Bogorodica čita ili samo drži knjigu na krilu, sjedi na običnoj
stolici ili stoji, događaj se odvija u vrtu, Bogorodica plete zastor za Jerusalismski hram, ali sve
su to pojedinosti koje prate osnovnu shemu. Kao poseban detalj može da se javi bijeli

3
 Dena Babajić, SV 1

ljiljan/krin– cvijet koji simboliše Bogorodičino djevičanstvo. Sve su to varijacije na temu, i

liče jedna na drugu.

Blagovijesti su u freskoslikarstvu uglavnom razdvojene na dva dijela – na jednoj polovini je

Gavrilo, a na drugoj Bogorodica. U tom slučaju, njihove figure stoje sjeverno i južno,
odnosno desno i lijevo od oltarskog prostora, kao u sljedećem primjeru iz Sopoćana.

Moraću da pronađem još primjera iz srpske srednjovjekovne umjetnosti. Naknadno ću ih

okačiti, ne brinite.

Zapadna umjetnost (katolička) mnogo više vodi računa o detaljima, naročito u scenama koje
se vezuju za Bogorodicu. Na njima se jasno vide pojedinosti koje sam navela (ljiljani, knjiga,
riječi koje Gavrilo izgovara...).

4
Dena Babajić, SV 1