STARI ISTOK

Prve države Starog Istoka nastale su oko velikih rijeka. Rijeke Nil u Egiptu, i
rijeka Eufrat i Tigris u Mezopotamiji. Velike rijeke izlijevale u se iz korita svake
godine i izazivale poplave. Poplave su donosile mulj, plodno tlo za poljoprivredu.
Narodi Starog Istoka radili su kanale i nasipe da bi obuzdali rijeku.

Pored rijeka su nastali prvi gradovi – države. Imali su svoje zakone, pravila,
obaveze, društvene slojeve. Imali su razvijene razne obrte, poljoprivredu i trgovinu.
Svaki grad - država imao je svoje hramove i svog vladara. Oko gradova bila su plodna
polja i kanali za navodnjavanje. Gradovi su bili omeđeni zidinama za zaštitu i obranu.
Neki gradovi su imali vodovod i kanalizaciju.

Tu je nastao i razvio se najveći ljudski izum, pismo (oko 3500 g.pr.Krista). Zbog
toga Stari Istok nazivamo kolijevkom civilizacije.

MEZOPOTAMIJA
Područje između rijeka Eufrat i Tigris u jugozapadnoj Aziji. Riječ Mezopotamija
znači međurječje. Mezopotamija je imala planine na sjeveru i pustinju na jugu, pa se
život odvijao najviše uz rijeke.

Područje uz rijeku bilo je izloženo poplavama i suši. Ljudi su nakon nekog

vremena shvatili da se poplave i suša izmjenjuju u određenim periodima. Te su cikluse
zapisali u prvim kalendarima, koji su pratili kretanje zvijezda na noćnom nebu.

Počeli su graditi kanale i nasipe. Veća plodnost zemlje i zaštita od poplava

omogućili su razvoj naselja i život ljudi na tom području. Tako su nastali prvi gradovi –
države.

Sumerani
Prvi narod koji se spominje u Mezopotamiji bili su Sumerani. Živjeli su na jugu
Mezopotamije, najpoznatiji gradovi su Ur, Uruk, Eridu, Kiš, Lagaš i Nipur. Gradovi su
bili samostalni i nikad se nisu udružili u veliku državu.

U središtu svakog grada bio je hram i kraljevska palača. Hram se nalazio na vrhu
stepenaste piramide – zigurata, i služio je i kao zvjezdarnica. Sumerani su
proučavali kretanje zvijezda na nebu i računali i bilježili vrijeme poplava. Tako je
nastao prvi kalendar.

Akađani
Sumerane je pokorio kralj Sargon (oko 2300 g.pr. Krista). Pripadao je narodu
Akađana. Akađani su ujedinili cijelu Mezopotamiju, sve do Sredozemnog mora, u
Akadsku državu. Od Sumerana su preuzeli pismo, kulturu i religiju.

Akadska država se s vremenom raspala na Asirsku državu na sjeveru i

Babilonsku državu na jugu.
Babilonci i Asirci
Grad Babilon na rijeci Eufrat bio je jedan od najvažnijih i najbogatijih gradova
juga Mezopotamije. Za njegov razvoj zaslužan je kralj Hamurabi koji ga je odabrao za
svoju prijestolnicu.

Na sjeveru Mezopotamije, u planinskom prostoru, razvila se Asirska država.

Glavni grad, na rijeci Tigris, bio je grad Ašur. Asirci su ostali zapamćeni kao
neustrašivi ratnici. Pobjede u ratu omogućile su asirskim vladarima da sagrade novu
raskošnu prijestolnicu, grad Ninivu. Najpoznatiji vladar bio je Asurbanipal.

U Ninivi je postojala velika kraljevska biblioteka i arhiva, s 25000 glinenih

pločica. Na pločicama su klinastim pismom bila zapisana znanstvena djela, kraljevski
dokumenti i ugovori, i književna djela. Najpoznatiji je Ep o Gilgamešu. Ninivu je
poslije napao i razrušio narod Kaldejaca, ali je biblioteka ostala sačuvana.

Kaldejci
Kaldejci su osvojili Babiloniju, potom i cijelu Mezopotamiju. Obnovili su grad
Babilon i sagradili palače , hramove, parkove i raskošne, oslikane zidine. Najpoznatiji
vladar iz tog perioda je Nabukodonozor. Nakon njegove smrti, Babilon gubi moć i
osvajaju ga Perzijanci u 6 stoljeću pr. Krista.

EGIPAT
Egipat se razvio zahvaljujući rijeci Nil, velikoj i dugačkoj rijeci koja protječe
čitavom dužinom Egipta. Egipćani su gradili kanale kako bi cijele godine imali vodu za
usjeve, čak i u vrijeme suše.

Jedno od prvih gradskih središta bio je grad Memfis. Osnovao ga je faraon

Menes, kad je ujedinio Gornji i Donji Egipat. Memfis na egipatskom jeziku znači „Bijeli
zidovi“. U Memfisu su se nalazile palače, upravne zgrade, obrtnička naselja, tržnice.
Imao je i veliku luku, iz koje se trgovalo s čitavim Egiptom. Trgovina je bila jako
razvijena.

Seljaci su živjeli van gradova, njihove su kuće bile na poljima koje su obrađivali.
Van grada bili su i robovi, na poljima koje su obrađivali za veleposjednike. Na poljima
su se uzgajale žitarice, voće i povrće, a proizvodili su i pivo, nekad i vino. Kuće seljaka
su bile od blata i trske, prekrivene palminim lišćem. Nisu imale vrata na ulazu, ni
prozora. Klima u Egiptu je topla, pa se moglo tako živjeti.

Drugi veliki grad bio je grad Teba, u Gornjem Egiptu, kojeg pjesnik Homer
naziva „gradom sa sto gradskih vrata“. Tu su još i gradovi Piramese i Avaris.

Egipćani su bili mnogobošci. Faraon Amenhotep Ehnaton uveo je štovanje samo

jednog boga, Atona. To se razdoblje naziva razdobljem Amarne. Glavni grad bio je
El-Amarni, u kojem je postojala velika biblioteka s glinenim pločicama. Nakon
faraonove smrti, njegovi zakoni su ukinuti i Egipat se vratio staroj vjeri. Faraonima su
se gradile velike grobnice – piramide.
 DRUŠTVO STAROG EGIPTA I MEZOPOTAMIJE
Stanovništvo Egipta i Mezopotamije živjelo je strogo podijeljeno u društvene
slojeve. Svaki je sloj imao prava i obaveze kojih se morao držati. Pravila je određivao
vladar, koji je imao apsolutnu moć. Nakon vladara bio je sloj svećenika, vojnika i
ponekad kraljev zamjenik. Sljedeći su bili pisari, koji su bili jako ugledni zbog svog
obrazovanja, pa trgovci, seljaci i obrtnici. Najmanje prava imali su robovi.

Sumerani
Sumerani su živjeli u južnom dijelu Mezopotamije, u gradovima – državama. Na
čelu svakog bio je kralj kojeg su štitili bogovi (tako se vjerovalo). Kralj je imao dosta
zaduženja, od sigurnosti grada, do donošenja zakona, bio je sudac, štitio siromašne,
određivao je i gdje će se graditi hramovi.

Zato je imao svoje zamjenike, Kraljevog namjesnika koji je bio zadužen za

svjetovni život i zakone, i Kraljevu svećenicu koja je bila zadužena za vjerski život,
prikupljala darove za bogove i upravljala hramovima.

Ugledni u društvu bili su i pisari, svećenici i vojnici, te veleposjednici koji su

imali velike posjede zemlje. Njihovu zemlju obrađivali su robovi, najniži sloj društva.
Robovi nisu bili slobodni, ali se prema njima vlasnik pažljivo odnosio, te ih je nekad i
školovao. Mogli su otkupiti svoju slobodu.

Sljedeći sloj bili su trgovci, obrtnici i seljaci. Važni obrti bili su zlatarstvo,
stolarstvo i obrada kože. Trgovci su se bavili uvozom i izvozom robe, seljaci su uzgajali
žitarice, datulje i životinje. Bavili su se i ribarstvom i pomorstvom.

Žene su imale važnu ulogu u društvu. Iako nisu imale prava kao muškarci, bile
su poštovane, a nakon smrti muža nasljedile bi sve. Djevojčice nisu išle u školu ali su
mogle učiti od roditelja.

Babilonci
Babilonci su imali svoje zakone, koje je propisao vladar Hamurabi. Zakoni su bili
strogi, i prvi su primjer pisanih zakona. Zapisani su na kamenim stupovima u
hramovima, da ih svi mogu vidjeti.

Egipat
Na čelu Egipta bio je faraon. Smatrao se božanstvom, a titula se nasljeđivala s
oca na sina i ponekad kćeri, ako nije imao sinove. Upravitelji dijelova Egipta zvali su se
veziri. Nakon njih, bili su nomarsi, koji su upravljali gradovima, te razni drugi
upravitelji.

Svećenici su upravljali hramovima. Pisari, trgovci, obrtnici i seljaci također

su bili važni dio društva zbog poslova koje su obavljali. Vojnici su imali posebnu ulogu
jer su štitili gradove. Robovi su bili najniži sloj društva. Žene su bile cijenjene i imale
su prava i slobode skoro kao i muškarci.