TRGOVINSKA ZASTUPNIŠTVA

Srodni ugovori
 Distribucija (isključiva distribucija,selektivna distribucija , isključiva nabava)
 Frenčajzing
 Faktoring
 Zastupstvo
TRGOVINSKO ZASTUPNIŠTVO - AGENCIJA
 Karakteristike ugovora:
- trajno djelovanje za komitenta,
- preduzimanje pravnih i faktičkih radnji,
- djelovanje u tuđe ime i za tuđi račun,
- formalan ugovor, komutativan ugovor,
- preuzima se obaveza rada,
- agent je samostalan u svom radu,
- postojanje odnosa fiduciae — povjerenja,
- posao intuitu personae.
 Bitni elementi ugovora
- ličnost zastupnika / agenta,
- predmet ugovora,
- cijena / provizija i troškovi
Obaveze agenta: Obaveze komitenta:

- iznalaženje saugovorača, -predaja materijal potrebnih agentu

- učestvovanje u sklapanju poslova, - obavještavanje o relevantnim
- davanje obavještenja, činjenicama
- vođenje poslovnih knjiga, - plaćanje cijene
- staranje o interesima nalogodavca,
- primanje izjava od saugovorača,
- čuvanje poslovne tajne,
- vraćanje stvari primljenih od komitenta,
- polaganje računa,
- trpljenje odbijanja posla.
Posebne vrste zastupstva
• Isključiva agencja
• Neisključiva agencija
• Del credere agencija
• Vremenski ograničena i neograničena
• Teritorijalno ograničena i neograničena

1
Odgovornost ugovorenih strana
 Odgovornost agenta:
• administrativna,
• krivično — pravna,
• imovinsko — pravna.
 Odgovornost nalogodavca:
• imovinsko — pravna
 Prestanak uqovora
- ugovori na određeno vrijeme,
- ugovori na neodređeno vrijeme.

KOMISION
Bitni elementi
- komisionar,
- predmet ugovora,
- cijena
Obaveze komisionara
- postupanje po nalogu
- obavještavanje o poslu,
- zaštita komitentovih interesa
- čuvanje stvari,
- predaja rezultata posla,
- čuvanje poslovne tajne.
Obaveze komitenta
- davanje sredstava za izvršenje naloga i avansa
- plaćanje naknade / provizije,
- plaćanje troškova,
- trpljenje komisonarovih prava zaloge-retencije i prvenstvene naplate,
- prihvatanje komisionara kao saugovorača u komisiji.

Odgovornost stranaka
 Odgovomost komisionara:
- administrativno — pravna,
- krivično — pravna,
- imovinsko — pravna.
 Odgovornost komitenta:
- imovinsko — pravna.

2
  Posebne vrste komisionara:
- star del credere,
- konsignacija.
 Prestanak ugovora:
- opoziv naloga,
- otkaz,
- protek vremena,
- sporazumni raskid,
- nemogućnost ispunjenja
TRGOVINSKO POSREDOVANJE - MEŠETARENJE –
Bitni elementi
- Posrednik
- Predmet ugovora
- Cijena
Obaveze posrednika
- Dovođenje u vezu poslovnih
subjekta
- Postupanje po nalogu
- Postupanje pažnjom dobrog
stručnjaka
- Vođenje posredničkog dnevnika
- Izdavanje posredničkog lista
- Čuvanje poslovne tajne
- Obavještavanje o stanju na tržištu
Obaveze nalogodavca
- Plaćanje provizije
- Naknada troškova
- Trpljenje posrednikovih
prava zaloge, retencije i
prvenstva naplate
Odgovornost ugovornih strana

Odgovornost posrednika:

- administrativna
- krivično – pravna
- imovinsko – pravna
Odgovornost komitenta:
- imovinsko – pravna
UGOVOR O SKLADIŠTENJU

3
Bitni elementi ugovora
 Ugovorne strane
 Predmet posla skladištenja
 Cijena usluge
Obaveze skladištara
 Prijem robe  Pregled robe
 Vođenje skladišne knjige  Očuvanje prava ostavioca
 Čuvanje robe  Postupanje po nalogu
 Osiguranje robe  Izdavanje robe
 Prodaja robe u kvaru  Upozerenje na mane robe
Obaveze ostavioca
 Predaja robe i dokumenata
 Pregled robe pri prijemu i reklamacija
 Plaćanje usluge
Odgovornost ugovornih strana
 Odgovornost skladištara-subjekivna odgovornost
 Odgovornst za rad trećih lica
 Objektivna odgovornost (povjeravanje čuvanja robe bez saglasnosti
ostavioca i upotreba robe bez dozvole ostavioca)
 Odgovornost ostaviocaprema opštim pravilima obligacionog prava
Skladišnica
 Pojam skladišnice
 Skladišnica kao HOV
 Obaveza vođenja matične knjige skladišnica
 Pravo raspolaganja robom
 Sastoji se od dva dijela-priznanice i založnice (warrant)
 Roba iz skladišnice je predmet trgovanja
 Priznanica “ide” sa robom i njenim prenosom se stiče pravo raspolaganja
na robi
 Založnicom se utvrđuje pravo zaloge na uskladitenoj robi
 Izdavanje robe se vrši samo na osnovu oba dijela skladišnice
 Protest warrant-a
 Amortizacija skladišnice

4
 UGOVOR O ŠPEDICIJI

Pojam ugovora

 Ugovor o komisionu
 Samostalan ugovor
 Ugovor o agenciji
 Značaj špedicije
 Pravna vrela
 Zakon o obligacionim odnosima
 Špediterske isprave (špediterska potvrda, špediterska transportna potvrda,
špediterski konosman i špediterska skladišna potvrda)
 Ugovor je neformalne prirode
 Zaključivanje putem ponude i prihvata ponude
 Opšti uslovi poslovanja
 Prećutno zaključivanje ugovora
Bitni elementi ugovora

 Ugovorne strane
 Predmet špediterske usluge i
 Cijena usluge
Predmet špedicije

 Zaključivanje ugovora o prevozu

 Prevoz robe
 Skladištenje robe
 Kontrola kvaliteta i kvantiteta
 Manipulacija robom
 Obavljanje carinskih formalnosti
Obaveze špeditera

 Postupanje pažnjom savjesnog i urednog privrednika

 Rad po uputstvima
 Zaklljučivanje ugovora za komitenta
 Izbor prevoznog puta-instradacija
 Čuvanje stvari i zaštita prava
 Osiguranje stvari
 Izbršenje carinskih radnji i plaćanje carine
 Polaganje računa

5
Obaveze komitenta

 Plaćanje naknade-provizije
 Plaćanje troškova i novčani predujmova-avansa
 Obavještavanje o opasnim stvarima i dragocjenostima
Odgovornost

Odgovornost špeditera

 Odgovornost za svoje radnje-subjektivna odgovornost

 Odgovornost za izbor prevoznika
 Odgovornost za podšpeditera
 Odgovornost za međušpeditera
 Odgovornost za rad trećih lica
Posebne vrste špedicije
 Fiksna-forfetna špedicija
 Zbirna-skupna špedicija
UGOVOR O LICENCI

1. Pojam ugovora
 razlikovanje autorskih prava i prava industrijske svojine
 prava industrijske svojine
- pronalasci
- tehnička unapređenja
- modeli i uzorci
- robni i uslužni žigovi
- porijeklo proizvoda
 obilježja ugovora
- imenovan
- formalan
- teretan
- konsenzualan
- apsolutno dejstvo prava
 Izvori prava-domaći
- Z.O.O. (čl. 686 – 711); - Z.V.T.
- Zakon o industrijskom vlasništvu u BiH
- Međunarodne konvencije
1. Konvencija o svjetskoj organizaciji za intelektualnu svojinu
2. Pariska konvencija o zaštiti industrijske svojine
3. Madridski sporazum o registraciji žigova
4. Lokarnski sporazum o klasifikaciji modela i uzoraka
6
2. Elementi ugovora o licenci
 subjekti ugovora
• davalac licence
• primalac licence
• fizička i pravna lica (domaća i inostrana)
 predmet ugovora
 vrijeme trajanja ugovora
 cijena
• načini ugovaranja cijene
3. Vrste licenci
- isključiva i neisključiva licenca
- vremenski ograničena i vremenski neograničena licenca
- prostorno ograničena i prostorno neograničena licenca
- potpuna i djelimična licenca
- licenca za proizvodnju i licenca za prodaju proizvoda
- uvozne i izvozne licence
- pogonske i koncernske licence
- lične i nelične licence
4. Obaveze ugovorenih strana
Obaveze davaoca licence
predaja predmeta licence
• uručenje patenta
• uručenje dozvole za korištenje
• uručenje tehničke dokumentacije
davanje upustava i objašnjenja
garancija za tehničke osobine predmeta licence
• garancija za tehničku izvodljivost
• garancija za tehničku upotrebljivost
• garancija za neškodljivost
• garancija za tajnost know – how
• garancija za rezultat
• garancija za rentabilnost
garancija za pravne nedostatke
• garancija da nema ovlaštenja trećih lica na predmetu
licence
• garancija da ne postoji ograničenje prava
• garancija da pravo isključive licence nije ustupljeno nekom
drugom licu

7
Obaveze primaoca licence
iskorištavanje predmeta licence
plaćanje naknade
čuvanje tajnosti predmeta licence
čuvanje poslovne tajne
podnošenje izvještaja
poštovanje pravila vezanih za prijenos robnog žiga
5. Odgovornost ugovorenih strana
odgovornost za tehničku izvodljivost i upotrebljivost - objektivna
odgovornost za evikciju – objektivna
odgovornost za nepoštivanje ugovornih odredbi – subjektivna
odgovornost davaoca licence
odgovornost primaoca licence
subjektivna odgovornost
- pretpostavljena krivica
- oboriva krivica
6. Podlicenca

- odnos primaoca licence i trećeg lica

- podvrsta ugovora o licenci
- ugovorno isključenje prava na davanje podlicence
- relativno isključenje
- apsolutno isključenje
- pravni položaj primaoca licence na davanje podlicence

7.Prestanak ugovora o licenci

protekom vremena trajanja ugovora
otkazom
- po proteku jedne godine
- zakonski otkazni rok od 6 mjeseci
smrt fizičkog lica
stečaj i likvidacija pravnog lica
protekom zakonske zaštite
sporazumno
odlukom suda

8
 UGOVOR O OSIGURANJU
 1. Pojam i ciljevi osiguranja
 uzajamnost
 solidarnost
 ekonomska zaštita imovine i lica
 psihološki elementi
• socijalna sigurnost
• čuvanje imovine
 obnova uništenih dobara
 preduzimanje preventivnih mjera
 akumulacija novčanih sredstava
 2. Izvori prava i pravna priroda osiguranja
 ZOIL
 Z.O.O.
 Zakon o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi
 Autonomni izvori
• opšti uslovi poslovanja
• posebni uslovi poslovanja
• rješenja
• polise osiguranja
• liste pokrića
Poslovno organizovanje osiguranja
 Zakonodavni okvir poslova osiguranja u F BiH
 Zakon o agenciji za osiguranje u BiH (Sl. Glasnik BiH br. 12/04)
 Zakon o posredovanju u privatnom osiguranju (Sl. novine F BiH br. 22/05)
 Zakon o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju (Sl. Novine F BiH
br. 24/05)
 Zakon o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o
obaveznom osiguranju od odgovornosti (Sl. novine F BiH br. 24/05)
 Zakon o osiguranju imovine i lica (Sl. novine F BiH br. 2/95; 7/95; 6/98;
41/98); članovi: 27, 66, 69, 70, 71 i 72.
Pravna priroda osiguranja
• teorija naknade štete
• mješovita teorija
• aleatorna terija
• teorija prestacije
• teorija organizovanja zaštite od rizika
Djelatnost osiguranja-oblici organizovanja

9
  Djelatnost osiguranja mogu obavljati samo društva za osiguranja
obrazovana kao dioničko društvo ili kao društvo za uzajamno osiguranje.
 Za obavljanje poslova osiguranja potrebno je odobrenje Agencije za nadzor
(Agencija).
 Reosiguranjem se mogu baviti samo dionička društva registrovana za tu
vrstu djelatnosti uz odobrenje Agencije.
 Osiguravajuća društva mogu osnivati domaća i strana, fizička i pravna lica.
 Visina osnovnog kapitala iznosi:
 -1.000.000,00 i 2.000.000,00 KM u ovisnosti od vrste neživotnog
osiguranja
 -3.000.000,00 KM za poslove životnog osiguranja i
 -3.000.000,00 KM za poslove reosiguranja
 Polisa osiguranja
 elementi polise osiguranja
 ugovorne strane
 osigurana stvar
 rizik
 trajanje osiguranja
 svota osiguranja
 premija osiguranja
 datum izdavanja polise
 potpisi ugovornih strana
 odštampani uslovi osiguranja
 lista pokrića
 sadrži sve elemente kao i polisa osiguranja
 traje privremeno do izdavanja polise osiguranja
 polisa osiguranja kao H.O.V.
 na ime
 po naredbi
 na donosioca
 zalaganje
3. Elementi osiguranja
Ugovorne strane - osiguravač
- osiguranik
Predmet osiguranja - stvari
- lica
Rizik - budući, neizvjestan i nezavisan od volje ugovarača
- putativni rizik
- osiguranje od više rizika (pomorsko osiguranje)
10
 Premija - neto premija (statistička ili tehnička)
- funkcionalna premija (neto premija i naknada za
preventivu)
- bruto premija (funkcionalna premija i dio
sredstava za pokrivanje ukupnih troškova
osiguranja
Osigurana suma - podosiguranje
- nadosiguranje
- suosiguranje (višestruko osiguranje)
- osiguranje subjektivne vrijednosti
- osiguranje staro za novo
Trajanje osiguranja
4. Obaveze ugovoronih strana
Obaveze osiguranika
Podaci o riziku
Plaćanje premije osiguranja
• fiksne premije
• promjenjive premije
• raskid ugovora bez opomene
• raskid ugovora kod životnog osiguranja
Obavještavanje o osiguranom slučaju
Obavještavanje o riziku
Staranje o osiguranom predmetu
Obaveze osiguravača
Plaćanje naknade
• utvrđivanje osiguranog slučaja
• procjena štete
• određivanje visine naknade
• podosiguranje
• franšiza
Naknada štete = x stvarna šteta
• šteta kod životnog osiguranja
• štete u slučaju ratnih operacija
• namjerno prouzrokovanje štete
• otkup polise osiguranja
Obezbjeđenje pokrića obaveze iz osiguranja
Trajno obezbjeđenje izvršenja obaveze
Učini dostupnim javnosti opšte uslove poslovanja
Obavjesti osiguranike o uslovima osiguranja

11
 Organizacija zaštite od rizika

 5. Podjela osiguranja
 5.1. Osiguranje imovine
• osiguranje od požara i • lica u prevozu
drugih opasnosti
• kombinovano osiguranje
(elementarne
namještaja
nepogode)
• osiguranje dobitaka
• osiguranje od provalne
krađe • osiguranje troškova i
liječenja
• osiguranje od loma
stakla • garancijsko osiguranje
(odgovornost za
• osiguranje mašina od
nedostatke isporučenih
loma
proizvoda)
• montažno osiguranje
• osiguranje predmeta za
• osiguranje životinja naknadu ako radnik
strada ili se povrijedi na
• šomažno osiguranje
radu
• transportno osiguranje
• osiguranje od
• kasko odgovornosti
• kargo
5.2. Osiguranje lica
• osiguranje života (nedoživljenje)
• osiguranje od nesretnog slučaja (za slučaj bolesti, nezgode ili
nesposobnosti za rad)
5.3. Plovidbeno osiguranje
• kasko osiguranje
• kargo osiguranje
• osiguranje od posebnih rizika
• baraterija
5.4. Obavezno osiguranje
• putnika u javnom saobraćaju od nesretnog slučaja
• vlasnika motornih vozila od odgovornosti za štete pričinjene trećim
licima
• vlasnika vazduhoplova od odgovornosti za štete
• pričinjene trećim licima
• vlasnika brodica na motorni pogon od odgovornosti za štete
pričinjene trećim licima
5.5. Reosiguranje
• kvotno reosiguranje
• ekscedentno osiguranje
• osiguranje drugog rizika
• reosiguranje viška štete
12
 5.6. Ostale vrste osiguranja
 višestruko osiguranje (suosiguranje)
 dvostruko osiguranje
– osiguranje života
– osiguranje imovine
 podosiguranje
 nadosiguranje
 osiguranje staro za novo
 osiguranje subjektivne vrijednosti

Djelatnosti osiguranja
 NEŽIVOTNO OSIGURANJE
 Osiguranje nezgoda
 Zdravstveno osiguranje
 Osiguranje drumskih vozila
 Osiguranje šinskih vozila
 Osiguranje vazduhoplova
 Osiguranje plovila
 Osiguranje robe u transportu
 Osiguranje imovine od požara i prirodnih sila
 Osiguranje od ostalih šteta na imovini
 Osiguranje od odgovornosti za motorna vozila
 Osiguranje od civilne odgovornosti za vazduhoplove
 Osiguranje od opšte odgovornosti
 Osiguranje kredita
 Osiguranje jemstva
 Osiguranje od različitih finansijskih gubitaka (gubitak zaposlenja,
nedovoljnost prihoda, gubitak tržišne vrijednosti, gubitak rente ili prihoda,
nepredviđeni trgovački troškovi, ostali oblici finansijskih gubitaka)
 Osiguranje troškova pravne zaštite
 Osiguranje pomoći

ŽIVOTNO OSIGURANJE

 Osiguranje doživljenja određene starosne dobi

 Osiguranje samo za slučaj smrti
 Mješovito osiguranje doživljenja određene starosne dobi ili ranije smrti
 Životno osiguranje sa povratom premija

13
  Rente
 Osiguranje od tjelesne povrede
 Osiguranje za slučaj smrti od nezgode
 Osiguranje invaliditeta koje proizilazi iz nezgode ili od bolesti
 Osiguranje braka i osiguranje rođenja
 Zdravstveno osiguranje u slučaju bolesti ili nezgode
 Tontine
Poslovi povrata kapitala
 Upravljanje grupnim penzionim fondom (upravljanje inesticijama,
upravljanje imovinom koja predstavlja rezerve fondova, garantovanje
povrata kapitala ili određene kamatne stope i druge beneficije tipa
osiguranih programa grupnih penzija)
 Poslovi slični socijalnom osiguranju

Posredovanje u privatnom osiguranju

 Posrednici u poslovima osiguranja moraju biti registrovani kod Agencije
 Posrednici se pojavljuju kao: zastupnici i kao brokeri u osiguranju
 Zastupnik u osiguranju je pravno ili fizičko lice koje obavlja profesionalnu
djelatnost u ime i za račun ili samo za račun jednog ili više društava
 Zastupnik može pomagati u izvršavanju ugovora i pružati savjetodavne
usluge
 Broker mora biti registrovan u posebnom registru brokera koji vodi
Agencija
 Za registraciju brokera u osiguranju traže se deponovana sredstva u iznosu
od 200.000,00 KM i dokaz o osiguranju od profesionalne odgovornosti u
najmanjem iznosu od 400.000,00 KM
 Nadzor nad posrednicima u osiguranju obavlja Agencija

Prestanak ugovora o osiguranju

 poništenje ugovora
 raskid ugovora
 propast predmeta osiguranja
 istekom vremena
 stečaj osiguravača
 neplaćanjem premija
 jednostrani raskid
 otkaz ugovora od strane osiguranika

14
UGOVOR O INVESTICIONOJ IZGRADNJI

15
 UGOVOR I INVESTICIONOJ IZGRADNJI

Ugovor o djelu
Ugovor o
građenju građevinski
radovi
građevina
Posebni ugovori
Ugovor o građenju u užem smislu
Ugovor o građenju u širem smislu
Ugovor o konsaltingu
Ugovor o inžinjeringu
Ugovor po sistemu “ključ u ruke” (član 640.
Z.O.O.)
Ugovor o izgradnji investicionih objekata
Ugovor o konzorciju
Specifičnosti normi Z.O.O.
dispozitivnost
Jedinstvo
normi

Specifičnosti ugovora o investicionoj izgradnji

Učešće kooperanata – nominated subcontractor

Sistem odgovornosti kooperanata

Sistem solidarne odgovornosti u

poslovnom pravu (čl. 413. Z.O.O.)
Podsistemi ugovaranja
Nosilac posla – holder of turn key
contract
Kompletna usluga – I’ensemblier
Separte contracts
Comprehevisive contracts
Product in
hand
Guaranted market
Sold product
Consorzi
pilot
opšti punomoćnik

16
 Izvori prava / pravna vrela

Domaći Međunarodni

Zakon o obligacionim odnosima Pravila UNCITRAL-a

Posebne uzanse o građenju Pravila ECE
Opšte uzanse za promet robom Opšti uslovi RIBA
Ostali propisi Opšti uslovi FIDIC-a
Federalni UNIDO model ugovora
Kantonalni Pravila MTK
Opšti uslovi poslovanja Pravila ORGALIM-a

Primjeri:
Zakon o spoljnotrgovinskoj politici
Zakon o prostornom uređenju
Zakon o geodetskoj djelatnosti
Zakon o premjeru i katastru zemljišta
Zakon o građevinskom zemljištu
Pravilnik o tehničkom posmatranju visokih brana
Pravilnik o tehničkim propisima za građenje u seizmičkim područjima

Hijerarhija izvora prava

 Ugovor
 Zakon i podzakonski akti
 Opšti uslovi poslovanja
 Trgovinski i poslovni običaji
 Sudska praksa
 Arbitražna praksa
 FIDIC Uslovi ugovora (međunarodni) za građevinske radove
 FIDIC Uslovi ugovora (međunarodni) za električne i mehaničke radove sa
obrasicma ponuda (uključena i montaža na gradilištu)
 UN ECE Opšti uslovi za isporuku i montažu postrojenja i opremu u
uvozu i izvozu
 UN ECE Vodič za sastavljanje ugovora za izgradnju velikih industrijskih
postrojenja

17
  ORGALIME Model konzorcijskog sporazuma za određeni ugovor
 MTK Vodič za međunarodne investicije
Arbitražne odluke
 Pojam i vrste arbitraža
 Predmet sudovanja
 Način ugovaranja
 Domet arbitražnih odluka
 Prednosti arbitražnog sudovanja
 Izvršenje inostranih sudskih i arbitražnih odluka
 Da je inostrani sud bio nadležan po pravilima o međunarodnoj sudskoj
nadležnosti domaćih sudova,
 Da je uvodoljeno načelu kontradiktornosti,
 Da je predmetna sudska odluka snabdjevena klauzulom pravosnažnosti i
izvršnosti prema pravu države u kojoj je donesena,
 Da postoji reciprocitet,
 Da priznanje strane sudske odluke nije protivno javnom poretku naše
zemlje
Domašaji uzansi, poslovnih običaja i opštih uslova
 Odnos opštih i posebnih propisa
 Odnos uzansi i Z.O.O.

Dispozitivni karakter odredbi Zakona

Član 20.
Učesnici mogu svoj obligacioni odnos urediti drukčije nego što je ovim zakonom
određeno, ako iz pojedine odredbe ovog zakona ili iz njenog smisla ne proizilazi
što drugo
Primjena dobrih poslovnih običaja

Član 21.
Učesnici u obligacionim odnosima dužni su da u pravnom prometu postupaju u
skladu sa dobrim poslovnim običajima.

Na obligacione odnose se primjenjuju uzanse ako su učesnici u obligacionim

odnosima ugovorili njihovu primjenu ili ako iz okolnosti proizilazi da su njihovu
primjenu htjeli.
Primjena običaja

Član 1107.

18
Odredba opštih ili posebnih uzansi kojom se utvrđuje pretpostavka da su
ugovorne strane pristale na primjenu uzansi, ukoliko ih nisu ugovorom
isključile, neće se primjenjivati poslije stupanja na snagu ovog zakona. (1)

Opšte uzanse za promet robom neće se primjenjivati poslije stupanja na

snagu ovog zakona u pitanjima koja su njime regulisana. (2)

Ako su opšte ili posebne uzanse ili drugi trgovinski poslovni običaji
suprotni dispozitivnim normama ovog zakona, primjenjivaće se odredbe
ovog zakona, osim ako su strane izričito ugovorile primjenu uzansi,
odnosno drugih trgovinskih običaja. (3).

Primjena uzansi-sudska praksa

 Posebne uzanse o građenju primjenjivaće se ako učesnici obligacionog
odnosa ugovore njihovu primjenu ili ako iz okolnosti proizilazi da su njihovu
primjenu htjeli u onim slučajevima koji su regulisani odredbama Zakona o
obligacionim odnosima.
Posebne uzanse o građenju primjenjivaće se samo onda kada je njihova
primjena izričito ugovorena.

U pogledu Opštih uzansi za promet robom, poslije donošenja Posebnih

uzansi o građenju i posebno Zakona o obligacionim odnosima, ne bi bilo mjesta
njihovoj primjeni u odnosu na ugovor o građenju.

 Uzanse se neće primjenjivati na odnose koji su regulisani prinudnim

normama.

 Uzanse se mogu primjenjivati samo na odnose koji su regulisani

odredbama dispozitivnog karaktera, ali uz uslov da su stranke njihovu
primjenu izričito ugovorile”. (Presuda Vrhovnog suda Hrvatske, Rev-22/87
od 06. 05. 1987. God.)

 “Nakon stupanja na snagu Zakona o obligacionim odnosima, opšte i

posebne uzanse čiju su primjenu stranke ugovorile, neće se primjenjivati
jedino ako su suprotne strogim odredbama Zakona o obligacionim
odnosima”. (Presuda Vrhovnog suda Hrvatske, Rev-455/85 od 18. 04.
1985. god.)

19
UGOVOR O GRAĐENJU

UGOVOR O GRAĐENJU

Prethodne faze

Forma ugovora

Bitni elementi
predme
t
cijena
rokovi
ostali elementi
garancij
e
garantni rokovi
ugovorna kazna
zatezna kamata
premije
nadzorna funkcija
kontrola kvaliteta
tehnički prijem
kolaudacija
superkolauda
cija
privremeni prijem (provizorij)

NAČINI UGOVARANJA

20
 NAČINI UGOVARANJA

Domaći Međunarodni
javno direktni
nadmetanje pregovori
prikupljanje
licitacija
ponuda
neposredna ograničena licitacija
pogodba
licitacija sa
pretkvalifikacijom
otvorena licitacija

Pravni značaj odluke o izboru izvođača

upravni akt
Opšti uslovi ECE
pravo prigovora Opšti uslovi FIDIC-a
upravni spor Pravila IBRD-a

DEJSTVO ZAKLJUČENJA UGOVORA

DEJSTVO ZAKLJUČENJA UGOVORA

rimsko sunt
Princip pacta pravo servanda (čl. 17. ZOO – dužnost
ispunjenja ugovorne
anglosaksonsko pravoobaveze)
Istorijat
francusko pravo

evropsko-kontinentalna škola
njemačko pravo

švicarsko pravo
italijansko pravo

domaće pravo

SPECIFIČNOSTI KOD UGOVARANJA

 Pregovori

21
- negativni ugovorni interes
- pozitivni ugovorni interes
 Predugovor
 Oblici štete koja se nadoknađuje
- obična šteta
- izmakla dobit
- konkretna šteta
- apstraknta šteta
 Oblici odgovornosti
- predugovorna
- subjektivna
- dokazivanje krivice
- pretpostavljena krivica
- objektivna
 Sudska praksa
- domaća
- Inostrana
SISTEM ODGOVORNOSTI
 Ugovorna odgovornost
- po osnovu krivice
- pretpostavljena krivica
- dokazivanje krivice
- objektivna odgovornost
 Odgovornost ugovornih učesnika
- odgovornost izvođača radova (bonus artifex)
- odgovornost generalnog izvođača radova
- odgovornost kooperanata
- odgovornost projektanata
- odgovornost konsultanata
- odgovornost ostalih učesnika

odgovornost ostalih učesnika

- ispitivanje zemljišta
- kontrola kvaliteta
- isporuka opreme
- isporuka tehnologije
- obuka kadrova
- tehnički prijem

22
  Posebni oblici odgovornosti
- odgovornost za kvalitet radova
- odgovornost za kvalitet materijala
- odgovornost za rad drugih
- odgovornost stabilnost objekta
- dužina trajanja garantnih rokova
- odgovornost prema kasnijim sticaocima
- odgovornost prema trećim licima
- odgovornost za isporučenu opremu
- odgovornost za pribavljenu tehnologiju
- odgovornost za solidnost zemljišta
- odgovornost za vidljive nedostatke
- odgovornost za skrivene nedostatke

RASKIDANJE ILI IZMJENA UGOVORA ZBOG PROMIJENJENIH OKOLNOSTI

Pretpostavke za raskidanje
Član 133.
• Ako poslije zaključenja ugovora nastupe okolnosti koje otežavaju
ispunjenje obaveze jedne strane, ili ako se zbog njih ne može ostvariti
svrha ugovora, a u jednom i u drugom slučaju u toj mjeri da je očigledno
da ugovor više ne odgovara očekivanjima ugovornih strana i da bi, po
opštem mišljenju, bilo nepravično održati ga na snazi takav kakav je,
strana kojoj je otežano ispunjenje obaveze, odnosno strana koja zbog
promijenjenih okolnosti ne može ostvariti svrhu ugovora može zahtijevati
da se ugovor raskine.
(2) Raskid ugovora ne može se zahtijevati ako je strana koja se poziva na
promijenjene okolnosti bila dužna da u vrijeme zaključenja ugovora uzme u obzir
te okolnosti ili ih je mogla izbjeći ili savladati.
(3) Strana koja zahtijeva raskid ugovora ne može se pozivati na promijenjene
okolnosti koje su nastupile po isteku roka određenog za ispunjenje njene
obaveze.
(4)Ugovor se neće raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se
odgovarajući uslovi ugovora pravično izmijene.
(5) Ako se izrekne raskid ugovora, sud će na zahtjev druge strane obavezati
stranu koja je zahtijevala da naknadi drugoj strani pravičan dio štete koju trpi
zbog toga.

Dužnost obavještavanja
Član 134.
 Strana koja je ovlašćena da zbog promijenjenih okolnosti zahtijeva raskid
ugovora dužna je da o svojoj namjeri da traži raskid ugovora obavijesti
drugu stranu čim je saznala da su takve okolnosti nastupile, a ako to nije

23
 učinila, odgovara za štetu koju je druga strana pretrpjela zbog toga što joj
zahtjev nije bio na vrijeme saopšten.

Okolnosti od značaja za odluku suda

Član 135.
 Pri odlučivanju o raskidanju ugovora, odnosno o njegovoj izmjeni, sud se
rukovodi načelima poštenog prometa, vodeći računa naročito o cilju
ugovora, o normalnom riziku kod ugovora, odnosno vrste, o opštem
interesu, kao i o interesima obiju strana.
Odricanje od pozivanja na promijenjene okolnosti
Član 136.
• Strane se mogu ugovorom unaprijed odreći pozivanja na određene
promijenjene okolnosti, osim ako je to u suprotnosti sa načelom
savjesnosti i poštenja.
NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA
Nemogućnost za koju ne odgovara nijedna strana
Član 137.
• Kad je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo
nemoguće zbog događaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana,
gasi se i obaveza druge strane, a ako je ova nešto ispunila od svoje
obaveze, može zahtijevati vraćanje po pravilima o vraćanju stečenog bez
osnova.
• U slučaju djelimične nemogućnosti ispunjenja zbog događaja za koji nije
odgovorna ni jedna ni druga strana, druga strana može raskinuti ugovor,
ako djelimično ispunjenje ne odgovara njenim potrebama, inače ugovor
ostaje na snazi, a druga strana ima pravo da zahtijeva srazmjerno
smanjenje svoje obaveze.
Nemogućnost ispunjenja za koju odgovara druga strana
Član 138.
• Kad je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo
nemoguće zbog događaja za koji odgovara druga strana, njena obaveza se
gasi, a ona zadržava svoje potraživanje prema drugoj strani, s tim što se
smanjuje za ojoliko koliko je ona mogla imati koristi od oslobađanja od
sopstvene obaveze.

• Pored toga, ona je dužna ustupiti drugoj strani sva prava koja bi imala
prema trećim licima u vezi sa predmetom svoje obaveze čije je
neispunjenje postalo nemoguće.

PREKOMJERNO OŠTEĆENJE
Očigledna nerazmjera uzajamnih davanja
Član 139.
• Ako je između obaveza ugovornih strana u dvostranom ugovoru postojala
u vrijeme zaključenja ugovora očigledna nerazmjera, oštećena strana
može zahtijevati poništenje ugovora ako za pravu vrijednost tada nije
znala niti je morala znati.

24
 • Pravo da se zahtijeva poništenje ugovora prestaje istekom jedne godine od
njegovog zaključenja.
3. Odricanje unaprijed od ovog prava nema pravnog dejstva.
4. Ugovor će ostati na snazi ako druga strana ponudi dopunu do prave
vrijednosti.
5. Zbog ove nesrazmjere ne može se tražiti poništenje ugovora na sreću javne
prodaje, kao ni onda kad je za stvar data viša cijena iz osobite naklonosti.
ZELENAŠKI UGOVOR
Član 141.
• Ništav je ugovor kojim neko, koristeći se stanjem nužde ili teškim
materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom,
lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili nekog trećeg korist koja
je u očiglednoj nerazmjeri sa onim što je on drugom dao ili učinio, ili se
obavezao dati ili učiniti.
• Na zelenaški ugovor shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o
posljedicama ništavosti i o djelimičnoj ništavosti ugovora.
3. Ako oštećeni zahtijeva da se njegova obaveza smanji na pravičan iznos,
sud će udovoljiti takvom zahtjevu ako je to moguće, a u tom slučaju ugovor sa
odgovarajućom izmjenom ostaje na snazi.
4. Oštećenik može podnijeti zahtjev za smanjenje obaveze na pravičan iznos
u roku od pet godina od zaključenja ugovora.

Promijenjene okolnosti-sudska praksa

 “Zahtjev za povećanje cijene zbog promijenjenih okolnosti sadrži u sebi
prijedlog za izmjenu ugovora u tom pogledu”. Presuda vrhovnog
privrednog suda Sl-465/61.

 “Na postojanje promijenjenih okolnosti sud ne pazi po službenoj dužnosti.

Kao osnov za izmjenu ili raskidanje ugovora promijenjene okolnosti se
uzimaju u obzir po prijedlogu zainteresovane strane”. Presuda Vrhovnog
suda Sl-40/55.
 “Ugovor neće biti raskinut zbog promijenjenih okolnosti ako druga strana
ponudi ili pristane da se odgovarajući uvjeti ugovora pravedeno izmijene”.
Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-959/82 od 13. 01. 1983. godine.
Pregled sudske prakse br. 23., str. 89.
 Kod ugovora o građenju dopušteno je utanačenje o fiksnoj cijeni, pa i o
otklanjanju primjene pravnog pravila o zaključivanju ugovora pod
klauzulom nepromijenjenih okolnosti, no s tim da sve to ima samo
ograničeno djelovanje u smislu da ni takve klauzule ne mogu isključiti
pravo ugovarača da zahtijeva izmjenu cijena kada do toga dođe uslijed
državnih mjera ili drugih koje slično djeluju...” Presuda Vrhovnog suda G.Z.
73/67.
 “Izraz fiskna cijena, sam po sebi, ne mora značiti da su ugovorne strane,
upotrijebivši taj izraz, htjele već unaprijed da isključe bilo kakav uticaj
naknadno promijenjenih okolnosti na visinu ugovorne cijene”. Presuda
Vrhovnog privrednog suda Sl. 867/53.
 “Zahtjev za izmjenu i raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti može
biti u načelu osnovan i u slučaju kada su stranke izričito ugovorile da se
25
 ugovorom predviđena cijena ne može mijenjati ni po kom osnovu i to samo
onda ako je poslije zaključenja ugovora došlo do promijenjenih okolnosti,
do takvih razlika u cijenama koje ne samo da prelaze okvire navedenog
rizika u poslovanju, nego znatno premašuju i onaj povećani rizik koji su
stranke nesumnjivo primile na sebe kada su se ugovorom odrekle prava na
izmjenu ugovorne cijene zbog promijenjenih okolnosti”. Presuda Vrhovnog
privrednog suda S. 269/67.
Zelenaški ugovor
 “Okolnosti koje nastanu nakon sklapanja ugovora, a koje otežavaju
ispunjenje obveze jedne strane, nisu odlučujuće za procjenu je li neki
ugovor zelenaški ili nije. Naime, za procjenu je li riječ o zelenaškom
ugovoru potrebno je da ugovor već u vrijeme njegova sklapanja ima sve
objektivne i subjektivne elemente propisane odredbom člana 141. Z.O.O.”
Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-1243/91 od 25. 06. 1991. g.
“Da bi se ugovor mogao smatrati zelenaškim u vrijeme sklapanja ugovora mora
imati sve “objektivne i subjektivne elemente o kojima govori član 141. Z.O.O.”
Presuda Okružnog suda Rijeka Gž-163/90 od 21. 02. 1990. godine. Pregled
sudske prakse br. 45/66.
Prekomjerno oštećenje
 “Ako je između obaveza ugovornih u vrijeme sklapanja ugovora postojao
očiti nesrazmjer, a druga strana ponudi dopunu do prave vrijednosti, u
parnici se ne može osnovano ustrajati na zahtjevu za poništenje ugovora,
već su time ispunjene pretpostavke za preinačenje tužbe u skladu sa
kojom će sud obavezati dužnika na isplatu novčane svote u visini razlike
između ugovorne cijene i prave vrijednsoti”. Presuda Vrhovnog suda Rev-
10809/90 od 16. 04. 1991. g.
 “Pravni posao se ne može pobijati samo zbog same objektivne okolnosti
oštećenja preko polovine prave vrijednosti već je za uspješno pobijanje
pravnog posla potrebna i dalja pretpostavka da je saugovarač postupio
protivno načelu savjesnosti i poštenja”. Rješenje Vrhovnog suda Jugoslavije
Sl-491/58. Zbirka sudskih odluka br. VII/3.
 “Protivan je javnom poretku i ne proizvodi pravno dejstvo sporazumom
kojim se jedna ugovorna strana odriče prava da teretni ugovor pobija zbog
oštećenja preko polovine”. Rješenje Vrhovnog suda Jugoslavije Rev-
3011/64. Zbirka sudskih odluka IX/3.
 “Ugovorna strana može tražiti raskid ugovora zbog oštećenja preko
polovine iako je prilikom zaključenja ugovora izjavila da se odriče ovog
pravnog sredstva”. Rješenje Vrhovnog suda BiH Gž-592/56. Zbirka sudskih
odluka II/1.
 “Klauzula o odricanju od prava pobijanja ugovora zbog oštećenja preko
polovine protivna je unaprijed javnom moralu i ne proizvodi nikakav pravni
učinak, stoga se niko pravovaljano ne može unaprijed odreći prava da
pobija ugovor zbog oštećenja preko polovine”. Rješenje Vrhovnog suda
Jugoslavije Rev-2827/65 od 15. 04. 1966. Godine. Pravni život, Beograd,
1971. Godina, str. 47.
 Rok od godine dana u kojem oštećena strana ima pravo zahtijevati
poništenje ugovora zbog očitog nesrazmjera uzajamnih davanja
prekulzivne je naravi, na čiji istek sud pazi po službenoj dužnosti”. Presuda
Privrednog suda Hrvatske Pž-1647/90 od 11. 09. 1990. godine. Pregled
sudske prakse br. 47., str. 171.

26
“Odbijanje izvođača da zaključi ugovor pod nepovoljnim uslovima od onih pod
kojim mu je ustupljeno izvođenje radova, ne sadrži u sebi odricanje od prava
na naknadu štete nastale zbog toga što je naručilac zaključio ugovor sa
drugim izvođačima”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-190/68.
 “Ne može se pružiti pravna zaštita odredbi iz ugovora o građenju, kojem su
ugovorne strane isključile buru kao jedan od uzroka koji bi inače opravdao
zakašnjenje tuženog sa radovima. U pitanju je takva privremena
nemogućnost ispunjenja, kakvu ugovorne strane nisu mogle isključiti
svojim ugovorom”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-407/71 od 11.
04. 1972. Godine. Privreda pravo br. 2/74, str. 65.
 “Nesavjesna strana iz poništenog ugovora o prodaji dužna je savjesnoj
strani naknaditi štetu nastalu zbog poskupljenja materijala i usluga u
građevinarstvu do kojih je došlo od vremena kad bi započela gradnju da
nije bio poništen ugovor do vremena kada je započela gradnja na drugom
mjestu”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-553/85 od 23. 01. 1986.
godine. Pregled sudske prakse br. 30., str. 56.
Nemogućnost ispunjenja
 “Okolnost da građevinska organizacija nije mogla da dovrši izgradnju
građevinskog objekta do ugovornog roka zbog nedostajanja građevinskog
materijala i stručne radne snage, ne oslobađa tu organizaciju obaveze na
naknadu štete prouzrokovane neispunjenjem ugovorne obaveze, jer je
mogućnost nastupanja takvih okolnosti ona dužna unaprijed, prilikom
zaključenja ugovora da predvidi”. Rješenje Vrhovnog suda Hrvatske Gž-
1024/76 od 02. 06. 1976. godine. Zbirka sudskih presuda br. II/3, str. 311.
 “Kada je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo
nemoguće zbog događaja za koji nisu odgovorne ni jedna ni druga strana
(u ovom slučaju ratne operacije) gasi se obaveza i druge strane, no ako je
ova nešto ispunila od svoje obaveze, može zahtijevati vraćanje prema
pravilima o vraćanju stečenog bez osnova”. Presuda Vrhovnog trgovačkog
suda Hrvatske Rev-369/94 od 09. 02. 1994. g.
 “Ako je izvođač propustio pribaviti odobrenje za gradnju, zbog čega je
započeta gradnja zabranjena, a nakon promjene urbanističkog plana
daljnja gradnja nije dopuštena, obavezan je naručitelju vratiti ono što je
primio, bez prava na naknadu učinjenih troškova jer oni nisu korisni za
naručitelja”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-21158/88 od 25. 04.
1989. Godine. Pregled sudske prakse br. 46., str. 74.
 “Kad ispunjenje obaveze jedne straneu dvostranom ugovoru postane
nemoguće zbog događanja za koja nije odgovorna ni jedna strana, gasi se i
obaveza druge strane, a ako je ona ispunila dio svojih obaveza, može
zahtijevati vraćanje po pravilima o vraćanju stečenog bez osnova”.
Presuda Višeg privrednog suda Hrvatske Pž-672/82 od 21. 09. 1982.
Godine. Pregled sudske prakse br. 22., str. 165.
“PRATEĆI” UGOVORI I ROKOVI
• Ugovor o geološkim radovima
• Ugovor o projektovanju
• Ugovori sa kooperantima vezano za izvođenje pojedinih radova
• Ugovori o kupoprodaji
• Ugovori o različitim oblicima kontrole
• Ugovori o isporuci opreme

27
• Ugovori o licenci
• Zakon o industrijskom vlasništvu u BiH
- Predmet ugovora
- Patenti
- Robni i uslužni žigovi
- Industrijski dizajn
- Tehničko unapređenje
- Know-how
- Ugovorno i zakonsko trajanje prava
- Prinudna licenca
- Podlicenca
ROKOVI
 Pojam rokova
 Određivanje rokova
- Zakonsko
- Ugovorno
- Faktičko
 Vrste rokova
- Prethodni rokovi
- Rok za početak radova
- Rok za izvođenje radova
- Garantni rokovi
- Garantni rokovi za kvalitet izvedenih radova
- Garantni rok za stabilnost objekta
- Garantni rok za ugrađenu opremu
 Rokovi kod pribavljanja tehnologije
- Garancija za tehničku izvodljivost
- Garancija za tehničku upotrebljivost

PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH STRANA

• OBAVEZE IZVOĐAČA RADOVA

- proučavanje tehničke dokumentacije

- notifikacija investitora o manama u tehničkoj dokumentaciji
- Izvođenje radova u skladu sa ugovorom, projektnom dokumentacijom i
pravilima struke
- Izvođenje radova u roku
- Ugovori kod kojih je rok bitan element ugovora – fixni poslovi
- Ugovori kod kojih rok nije bitan element ugovora
28
- Produženje rokova
- Utjecaj produženja rokova na promjenu cijene
- Osiguranje objekta i trećih lica
- Vođenje građevinskih knjiga
- Obezbjeđenje gradilišta
- Omogućavanje uvida u radove
- Obavljanje nadzora
- Uređenje gradilišta
- Učešće u tehničkom prijemu objekta
a) OBAVEZE INVESTITORA
 Izrada fizibiliti studije – elaborat o ekonomskoj opravdanosti projekta
 Izrada projektno-tehničke dokumentacije
 Pribavljanje infrastrukturnih saglasnosti i odobrenje za građenje
 Postupanje po primjedbama izvođača radova na projektno-tehničkoj
dokumentaciji
 Uvođenje izvođača radova u posao
 Obavljanje nadzornih funkcija
 Isplata ugovorene cijene
- Ugovoranje fiksne cijene
- Dejstvo klauzule ključ u ruke i promijenjenih okolnosti
 Primopredaja objekta
- Tehnički prijem
- Koloudacija i superkoloudacija
- Provizorno preuzimanje
 Konačni obračun

PREDMET UGOVORA I CIJENA

 Prikupljanje i obrada informacija
 Snimanje prirodnih uslova
 Predinvesticione studije
 Investicioni program
- Ekonomska opravdanost investicije
- Tehnička i tehnološka opravdanost investicije
- Idejni projekti
 Investiciono-tehnička dokumentacija
- Arhitektonski projekt
- Građevinski projekat
- Projekti instalacija

29
- Projekti unutrašnjeg uređenja
- Ostali projekti
 Elaborati:
- Elaborat fizikalnih svojstava objekta
- Elaborat akustičkih svojstava objekta
- Elaborat zaštite od požara
- Elaborat protiveksplozivne zaštite
- Elaborat zaštite od buke
- Elaborat zaštite spomenika kulture
- Ekološki elaborat
PRIMJER ZA GRAĐEVINSKI PROJEKTI
 Kategorizacija objekata
I klasa
 HE instalirane snage do 1 MW
 Pribranske HE s betonskim branama do 5 visine
 Nasute pregrade
II klasa:
- HE instalisane snage do 1-15 MW
- Pribranske HE s betonskim branama od 5 – 10 m visine
III klasa:
- HE instalisane snage veće od 15 MW
- Pribranske HE s betonskim branama preko 10 m i visine
- Derivacijske HE
 Metodi kalkulacije cijene
- Opšti metod kalkulacije
- Kalkulativna cijena
- Troškovi poslovanja
- Ukupan prihod
 Metod zajedničkih normativa
- Kalkulativna cijena
- Troškovi poslovanja
- Ukupan prihod
- Broj norma sati
 Metoda postotka od investicione vrijednosti
 Metoda jediničnih cijena
 Metoda ukupne cijene
 Ugovaranje cijene kod ugovora o građenju
- Fiksne cijene

30
- Promjene cijene
- Promjene cijene u ugovorenom roku
- Promjena cijene izvan ugovorenog roka
 Kontrola kvaliteta
- Unutrašnja kontrola tehničke dokumentacije
- Kontrola stabilnosti
- Kontrola računske tačnosti
- Kontrola kvalitete materijala
- Kontrola kvalitete opreme
- Kontrola kvalitete tehnoloških procesa
- Nostrifikacije i prevodi
- Mišljenja i ocjene
 Nadzorna funkcija
- Nadzor nad izradom tehničke dokumentacije
- Nadzor nad izvođenjem radova
- Nadzor nad kontrolom kvaliteta
- Usklađivanje rada kooperanata
- Nadzor nad probnim radom
- Učešće u tehničkom prijemu objekta
- Praženje projekta u garantnoj fazi
- Praćenje projekta u izvangarantnoj fazi
 Izvođenje radova
- Vrste radova
- Naknadni radovi
- Nepredviđeni radovi
- Viškovi radova
- Manjkavosti radova
 Ostale usluge
- Geološki radovi
- Geodetski radovi
- Prikupljanje podloga i informacija
- Marektinške usluge
- Obuka kadrova
- Izrada različitih studija i ekspertiza

31
Ugovor
“Stan proizveden za tržište koji je na tržištu i prodan ima karakter robe pa
prodaja takvog stana, koju je obavila organizacija koja se bavi izgradnjom i
prodajom stanova, ima karakter prometa robe. Rezident neosnovano ističe da
ugovor sklopljen između parničnih stranaka ima karakter ugovora o građenju zato
što tada predmetni stan još nije bio izgrađen, jer se prema članu 458. Stav 3.
ZOOO prodaja može odnositi ina buduću stvar”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske
Rev-491/88 od 22. 10. 1988. g. Pregled sudske prakse br. 44., str. 84.
“Za razgraničenja i kvalifikaciju ugovora o prodaji od ugovora o građenju
značajna je odluka Vrhovnog suda Rev-491/88 od 22. 10. 1988. Godine prema
kojoj stan proizveden za tržište koji je na tržištu i prodan od strane organizacije
koja se bavi izgradnjom i prodajom stanova ima svojstvo robe, te se ne radi o
ugovoru o građenju, nego o prodaji jer se prema članu 458. Stav 3 ZOO prodaja
može odnositi i na buduću stvar”.
“Zahtjev pismene forme ispunjen je kada je sastavljena pisana ponuda za
izvođenje građevinskih radova u kojoj su navedeni svi bitni elementi o građenju,
a tu je ponudu druga strana prihvaila plaćanjem predviđene cijene putem
pisanog naloga datog banci”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-1866/85 od
07. 01. 1980. Godine. Informator 3425-3426.
“Ugovor o građenju sklopljen usmeno koji se nije počeo ostvarivati nema pravni
učinak”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-2261/85 od 27. 02. 1986. godine.
Pregled sudske prakse br. 31., str. 58.
“Ugovor o građenju prema izričitoj odredbi člana 630. Stav 2. ZOO mora biti
sklopljen u pismenoj formi, dakle riječ je o ugovoru koji po sili zakona pripada
kategoriji formalnih ugovora. Sankcija nepostojanja potrebnog oblika utvrđena je
u odredbi člana 70. ZOO kojom je u osnovi propisano da ugovor koji nije sklopljen
u propisanom obliku nema pravni učinak – apsolutno je ništav”. Presuda
Vrhovnog suda Hrvatske Rev-2261/85 od 27. 02. 1986. godine. Pregled sudske
prakse br. 31., str. 54.
“Ako su stranke nakon skalapanja ugovora izmijenile broj ugovora, tak ošto su
izostavile klauzulu “ključ u ruke”, onda je ta izmjena morala uslijediti u pismenom
obliku”.Presuda Privrednog suda Hrvatske Pž-1977/87 od 30. 08. 1988. Godine
“Ugovor obavezuje stranke premda nije sklopljen u pismenom obliku kada je
nesporno da su radovi u cijelosti izvršeni, te ih je tuženik preuzeo”. Presuda
Privrednog suda Hrvatske Pž-1247/85 od 12. 12. 1985. Godine
“Ako je izvođač bez pismene saglasnosti naručioca izveo radove koji nisu
projektovani ni ugovoreni, nema pravo na povećanje cijene za vrijednost radova
izvedenih bez saglasnosti”. Presuda Vrhovnog suda Vojvoine Pž-692/90 od 19. 10.
1990. Godine
“Ugovor o građenju mora biti zaključen u pismenom obliku. Taj oblik je obavezan
i za sve izmjene ugovora pa izvođač ne smije preduzimati radnje bez pisanog
naloga, odnosno pisane saglasnsoti naručitelja”. Presuda Vrhovnog trgovačkog
suda Hrvatske Pž-654/94 od 06. 09.1994. godine
Odgovornost
“Izvođač radova odgovara naručiocu zajedno sa projektantom za štetu nastalu
izvođenjem radova prema projektu koji sadrži greške ukoliko se radilo o
očiglednim greškama koje je izvođač morao zapaziti”. Presuda Vrhovnog
privrednog suda Sl. 318/65.
“Izvođač radova, po pravilima svoje struke mora postupati sa pojačanom
pažnjom i uočiti greške u projektu i na greške upozoriti investitora”. Presuda
Vrhovnog privrednog suda Sl. 2260/69.

32
“Pretpostavlja se da izvođač radova mora poznavati tehničkči proces objekta koj
izvodi barem u onim granicama u kojima greške u projektovanju mogu dovesti u
pitanje sigurnost objekta. U suprotnom pored projektanta snosiće odgovornost u
granicama svojih propusta i grešaka”. Odluka Vrhovnog privrednog suda Sl.
239/67.
“Izvođač je dužan upozoriti naručioca ne samo na uočene nedostatke u tehničkoj
dokumentaciji već i kad smatra da tu dokumentaciju treba mijenjati radi njenog
poboljšanja ili drugih razloga”. Presuda Vrhovnog suda BiH Pž-511/88 od 31. 08.
1989. Godine. Privreda i pravo br. 3-4/90.
“Izvođač odgovara solidarno sa naručiocem za štetu koja je nastala za treća lica
krivicom izvođača i u slučaju ako između izvođača i naručioca postoji ugovor po
kome se izvođač oslobađa odgovornosti za učinjenu štetu, jer takav ugovor nema
uticaja na prava oštećenog”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-1045/64.
“Za štetu nastalu rećem licu, u toku izvođenja radova, solidarno odgovaraju
izvođač i naručilac, pri čemu nije odlučeno da li je šteta nastala njihovom
krivicom, nego je bitno da je šteta u uzročnoj vezi sa izvođenjem radova i da nije
posljedica neke radnje samog oštećenika”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-
1569/69.
“Krivnja nije odlučna pošto izvođač i naručilac odgovaraju po načelu objektivne
odgovornosti”. Presuda Vrhovnog suda BiH Rev-201/89 od 21. 01. 1989. Godine,
Informator br. 3820.
“Izvođač odgovara i za štetu koja je nastala nakon što je napustio gradilište
ostavljajući nedovršen objekt jer se i takva šteta ima smatrati štetom u vezi sa
izvođenjem radova”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Gž-146/83 od 01. 11.
1983. Godine. Pregled sudske prakse br. 24., str. 57.
“Izvođač odgovara za nedostatke predma je rad izveo po nalogu naručioca ako
je, kao specijalizirana organizacija mogao uočiti nedostatke u nalogu”. Presuda
Vrhovnog suda BiH Pž-133/89 od 27. 11. 1989. Godine, Informator br. 3792.
“Izvođač se ne može osloboditi odgovornosti za nedostatke kao se nije pridržavao
pravila struke, iako je postupao po naručiočevim uputama”. Presuda Vrhovnog
suda BiH pž-372/89 od 27. 07. 19990. Godine, Informator br. 3856.
“Izvođač mora po pravilima svoje struke postupiti sa pojačanom pažnjom i o
načelnoj greški upozoriti investitora. U protivnom odgovara za štetu”. Rješenje
Vrhovnog privrednog suda Sl-2260/69 od 14. 07. 1970. Godine.
“Izvođač odgovara za štetu nastalu na objektu ne samo ako je grešku u projektu
sam utvrdio, a propusti da na grešku u projektu upozori investitora, nego i onda
ako grešku u projektu nije utvrdio, a mogao je ili morao da je uoči”. Rješenje
Vrhovnog privrednog suda Sl-513/56 od 23. 06. 1956. godine.“Izvođač radova
koji je napustio gradiilšte ostavljajući nedovršene objekte u stanju koje znači
opasnost za treće osobe je solidarno odgovorno sa naručiteljem radova, neovisno
o njihovim međusobnim odnosima, za štetu koju pretrpi treća osoba, jer i takvu
štetu valja smatrati u vezi sa izvođenjem radova”. Presuda Vrhovnog suda
Hrvatske Gž-420/80 od 13. 06. 1979. godine.
“Odgovornost izvođača u odnosu na naručioca u pogledu saobraznog izvršenja
ugovora se ne umanjuje kada izvršenje posla povjere drugoj osobi. Njegova
odgovornost se ne može svesti na odgovornost radi nepažljivog postupanja
prilikom izbora osobe kojoj je povjerio posao (culpa in eligendo)”. Presuda
Vrhovnog privrednog suda Sl-1163/6 od 15. 09. 1968.g.
“Izvođač odgovara u svemu za rad svojih radnika, kao i drugih osoba kojima je
povjereni posao djelimično ili u cijelosti ustupljen”. Presuda Vrhovnog suda
Hrvatske Rev-1633/84 od 14. 01. 1984. g.

33
OSLOBAĐANJE OD ODGOVORNOSTI
 Promijenjene okolnosti
 Zelenaški ugovor
 Prekomjerno oštećenje
 Nemogućnost ispunjenja
- Objektivna
- Subjektivna
- Prethodna
- Naknadna
- Ekonomska
- Prirodna
- Trajna
- Prolazna
- Djelimična
- Potpuna
UTICAJ VIŠE SILE
 Opasna stvar
 Opasna djelatnost
 Definisanje više sile
- Nepredvidivost
- Nesavladivost
- Odsustvo krivice
- Spoljašnjost
- Pravno-ekonomske posljedice
- Postojanje štete
- Nemogućnost ispunjenja obaveza
 Viša sila i slučaj
 Pojavni oblici više sile
- Prirodni događaji
- Društveni događaji
- Zakoniti društveni događaji
- Nezakoniti društveni događaji
 Uticaj krivice na višu silu
- Subjektivna teorija
- Objektivna teorija
- Mješovita teorija
- Krivica koja prethodi višoj sili
- Krivica koja djeluje uporedo sa višom silom

34
- Krivica poslije prestanka dejstva više sile
 Viša sila na međunarodnom planu
- Vodič za međunarodne investicije MTK
- Opšti uslovi FIDIC-a
- Posebni rizici
- Izuzeti rizici
- Frustration

POSEBNE TEORIJE
 Frustration
- Frustrated conctracts Act 1943. G.
- Frustration of the contract
- Frustration of the comman venture
- Frustration evenst
 Impracticability
 Imprevizija
- Zakon Faillat 1918 i 1949. G.
 Granica žrtve
 Otpadanje osnovice posla
 Sudska intervencija u ugovorne odnose
 Intervencija zakonodavca u ugovorne odnose
Viša sila
 “Za raskidanje ili izmjenu ugovora nije dovoljno da je nastupio izvanredan
događaj, nego i da je taj događaj bio nepredvidiv”. Presuda Vrhovnog
privrednog suda Sl-160/56.
 “Oštećenja nastala zbog elementarnih nepogoda čije su posljedice trajale
nekoliko dana ne smatra se izvanrednim i nepredvidljivim događajem zbog
kojeg se može tražiti raskid ili izmjena ugovora”. Pravni život br. 10-12/88,
str. 1781.
 “Dužnik ne odgovara za štetu ako nije mogao ispuniti svoju obavezu zbog
ratnih događaja koji su nastali nakon sklapanja ugovora jer ih nije mogao
spriječiti, ukloniti ili izbjeći”. Presuda Vrhovnog trgovačkog suda Hrvatske
Pž-3547/93 od 29. 11. 1994. G.
 “Da bi neki događaj imao pravno obilježje više sile, potrebno je, uz ostalo,
da je nepredvidiv, izvanredan, a prodor vode u tunel ne može se smatrati
takvim događajem, jer su osobe koje izvode radove pod zemljom (u
tunelima, rudnicima i sl.) redovito izložene od prodora vode”. Presuda
Vrhovnog suda Hrvatske Gž-3903/75 od 16. 12. 1976.
 “Onaj koji se bavi krajnje opasnom djelatnošću odgovara za štetu koja
odatle nastane onomu u pogledu čije je osobne, nepokretne ili pokretne
imovine morao priznati vjerovatnost oštećenja greškom koja se u toj
35
 djelatnosti ne da unaprijed izbjeći (unpreventable imiscarriage) uprkos
najvećoj mogućoj pažnji poduzetoj da se šteta predusretne”. Paragraf 519 i
520. Restatement at the Law Contracts.
 “Kada zakon govori o opasnim stvarima (za razliku od onih koje to nisu) i
propisuje pooštrenu odgovornost za štetu nastalu u vezi s njima, on ima u
vidu takve stvari koje po svojoj namjeni, osobinama, položaju, mjestu i
načinu upotrebe ili na drugi način čine povećanu opasnost štete za okolinu
za pa ih zato valja nadzirati povećanom pozornošću”. Rješenje Vrhovnog
suda Rev-845/83-2 od 03. 11. 1983. G. Pregled sudske prakse br. 25/73.
 “Neka je djelatnost povećana opasnost samo onda kada u njenom
redovnom roku, po njenoj samoj tehničkoj prirodi i načinu obavljanja, može
biti ugroženo zdravlje ljudi ili imovina, takoda to ugrožavanje zahtijeva
povećanu pažnju osoba koje tu djelatnost obavljaju”. Pregled sudske
prakse br. 43/76.
 “Kao opasna stvar smatra se ona čiji položaj ili upotreba ili samo
postojanje predstavlja opasnost za okolinu, kao što su slučajevi šteta koje
prouzrokuju svojom aktivnošću razna transportna preduzeća, fabrike,
građevinska, rudarska, kao i druga preduzeća”. Presuda Vrhovnog
privrednog suda NR BiH Gž-12/56 od 29. 02. 1956.g.
 “Svako ko obavlja dozvoljenu djelatnost, odnosno gradnju, mora kao
graditelj da nadoknadi svu štetu koju je susjedima svojom gradnjom
prouzrokovao. Odgovornost u ovakvim slučajevima je objektivna i
nezavisna od krivice prouzrokovane štete”. Presuda Vrhovnog suda SR
Slovenije Gž-221/69 od 30. 05. 1969.g.
 “Kada zakon govori o opasnim stvarima i propisuje pooštrenu odgovornost
za štetu nastalu u vezi sa njima, on ima u vidu takve stvari koje po svojoj
namjeni, osobinama, položaju, mjestu i načinu upotrebe ili na drugi način
čine povećanu opasnost štete za okolinu, pa ih valja nadzirati povećanom
pozornošću”. Presuda Vrhovnog suda Rev-845/83-2 od 03. 11. 1983.
godine. Pregled sudske prakse br. 25/73.
 “Neka je djelatnost povećana opasnost samo onda kada u njenom
nedavnom toku, već po samoj njenoj tehničkoj prirodi i načinu obavljanja,
može biti ugroženo zdravlje ljudi ili imovine, tako da to ugrožavanje
zahtijeva povećanu pažnju osoba koje tu djelatnost obavljaju”. Presuda
Vrhovnog suda Rev-298/88 od 13. 10. 1988. Godine. Pregled sudske
prakse br. 43/76.
Podizvođači
 “Ako su izvođač i podizvođač ugovorom predvidjeli da će podizvođač moći
naplatiti radove tek kada izvođač naplati ove radove od investitora, tada je
preuranjena tužba ako ovi radovi nisu plaćeni od naručioca – inostranog
investitora”. Rješenje Višeg privrednog suda u Beogradu Pž-1109/05 od 29.
03. 1995.g.
 “Podizvođač radova ima pravo da od glavnog izvođača radova po
zaključenom ugovoru traži isplatu cijene, osim ako tim ugovorom isplata
nije uslovljena naplatom od investitora”. Presuda Vrhovnog suda Srbije
Prev.173/94 od 21. 06. 1994.g.
“Angažovanje podizvođača na strani poslenika ne podrazumijeva dovođenje u
vezu podizvođača neposredno sa naručiocem posla, niti oslobađa poslenika od
njegovih osnovnih obaveza. Kod ugovora o djelu poslenik može povjeriti izvršenje
posla trećem licu, ukoliko ugovor nije sačinjen s obzirom na ličnost poslenika, ali i
kada odgovara naručiocu posla za blagovremeno i uredno izvršenje posla”.
Presuda Vrhovnog suda Srbije Prev. 624/95 od 09. 01. 1996.g
36
  “Ako je izvođač radova angažirao podizvođača, a on u vezi sa izvođenjem
tih radova nanese štetu trećoj osobi, za tu štetu odgovaraju, i to solidarno,
obojica. Način na koji oni ugovorno reguliraju svoje odnose ne utječe na
njihovu odštetnu odgovornost prema trećim osobama”. Presuda Vrhovnog
suda Hrvatske Gž-420/79 od 13. 06. 1979. Godine. Pregled sudske prakse
br. 16., str. 42.
 “Izvođača građevinskih radova ne oslobađa odgovornosti činjenica da je
štetu prouzrokovao podizvođač, jer on odgovara za osobe koje su po
njegovu nalogu radile na poslu”. Presuda Privrednog suda Hrvatske Pž-
963/91 od 09. 04. 1991. Godine, Zakonitost, Zagreb, 1991. Godina, br. 9-
10, str. 1096.
Cijena
 “Cijena je bitni element ugovora o građenju i zbog toga mora biti izražena
u pismenom obliku”. Presuda privrednog suda Hrvatske Pž-24/88 od 21.
02. 1988. Godine. Pregled sudske prakse 42/136.
 “Cijena kod ugovora o građenju mora biti određena ili barem odrediva, a
ako se cijena ne može odrediti, ugovor ne proizvodi pravne učinke”.
Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-1785/69.
 “Cijenu ne može određivati sud u parnici. Cijena se može mijenjati ali samo
na način i pod uvjetima koji su propisani”. Presuda Privrednog suda
Hrvatske Pž-1977/87 od 30. 08. 1988. Godine. Pregled sudske praske
42/136.
 “Kada ugovor o građenju sadrži klauzulu “ključ u ruke” ugovorena cijena
obuhvata i vrijednost svih nepredviđenih viškova radova”. Presuda
Vrhovnog suda Rev-998/83 od 25. 05. 1983. Godine. Pregled sudske
prakse br. 29/99.
 “Ako ugovor o građenju sadrži odredbu “ključ u ruke” tada ugovorena
cijena obuhvata i vrijednost svih nepredviđenih i viškova radova, a
isključuje uticaj manjkova radova na ugovorenu cijenu. Stoga izvođač
radova nema pravo zahtijevati nanadu za nepredviđene radove i viškove
radova, ali ni naručilac nema pravo od ugovorene cijene odbiti iznos manje
izvedenih radova”. Presuda Privrednog suda Pž-4/83 od 27. 09. 1983.
Godine. Pregled sudske prakse br. 23/268.
 “Nakon dolaska u docnju sa izvođenjem radova izvođač nema pravo na
pvoećanje cijene, odnosno primjenu klizne sklae po čl. 397 u vezi sa čl. 636
i 637. Zakona o obligacionim odnosima. Primjene klizne skale nakon isteka
ugovorenog roka bila bi moguća samo ako izvođač dokaže da je došao u
docnju sa završetkom radova zbog neizvršenja obaveza i propusta
naručioca”. Rješenje Vrhovnog suda Srbije Prev. 123/97 od 09. 04. 1997. g.
 “Iako je ugovorom o građenju ugovorena izvedba po sistemu inženjeringa
(ključ u ruke), pa ako nije drugačije ugovoreno može se zahtijevati izmjena
ugovorene cijene uslijed promijenjenih okolnosti”. Vrhovni privredni sud Sl.
875/67.
Kamata
 “Odluka o visini stope zateznih kamata po svojoj pravnoj prirodi prisilni je
propis, pa se stranke iz ugovora u parnici ne mogu pravovaljano odreći
prava na zahtijevanje plaćanja tih kamata”. Stav prihvaćen na sjednici
Građanskog odjela Vrhovnog suda od 05. 02. 1975. godine. Pregled sudske
prakse br. 26/73.

37
  “Ako je ugovorena veća kamata od dopuštene, primijeniće se najveća
dopuštena osoba koja se određuje posebnim zakonom za odnose između
pravnih osoba. Kako takvog posebnog zakona nema, to se ima uzeti da je
najveća dopuštena kamatna stopa ona stopa koju banka plaća odnosno
ugovora za takvu ili sličnu vrstu posla. Dakle, tužitelj ima pravo zahtijevati
zatezne kamate po stopi ugovorene kamate iz ugovora o zajmu, a po članu
277. St. 2. ZOO. Rješenje Privrednog suda Pž-1093/93 od 14. 09. 1993. g.
 “Ako su u vrijeme zaključenja ugovora o izvođenju građevinskih radova već
bili na snazi propisi o izmjenama ekonomskih instrumenata, izvođač neće
moći zahtijevati izmjenu ugovora u cilju povećanja ugovorene cijene
pozivom na te propise”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-1929/60 od
26. 12. 1960. g.
 “Izraz fiksna cijena upotrijebljen u ugovoru ne znači da su ugovarači htjeli
da unaprijed isključe bilo kakav uticaj promijenjenih okolnosti na visinu
ugovorene cijene”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-867/59.
 “Izvođač može tražiti izmjenu cijene ukoliko su ispunjeni uslovi za primjenu
causula rebus sic stantibus”. Presuda Višeg privrednog suda u Sarajevu Pž-
935/78 od 08. 12. 1978. Godine. Pravni život 10-12/78, Beograd 1978.g.,
str. 1379.
 “Kada nije donesen poseban zakon koji bi određivao najvišu ugovornu
kamatnu stopu između drugih osoba (a ne između pojedinaca) u svakom
slučaju valja ocijeniti ima li stopa ugovorenih kamata elemente zelenaškog
ugovora”. Rješenje Vrhovnog suda Hrvatske Rev-47/93 od 21. 10. 1993.g.
Izbor sudskih odluka 95-1/11.
Kvalitet
 “Izvođač radova dužan je da prethodno stručno ispita da li osnovni
materijal koji mu je stavljen na raspolaganje od strane investitora ima
svojstva nužna za svrhu i sigurnost objekta”. Presuda Vrhovnog suda Sl-
2181/61.
 “Izvođač odgovara za nedostatke materijala, bez obzira na to da li je
materijal dao on sam ili naručilac. Dužan je upozoriti naručioca na
nedostatke materijala koji je ovaj predao, a koje je primjetio ili morao
primijetiti inače odgovara za štetu”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-
584/64.
 “Specijalizovani izvođač odgovara za štetu nastalu upotrebom neispravnog
materijala bez obzira što je takav materijal bio predviđen projektom jer je
kao stručnjak bio dužan da zna da li takav materijal odgovara namjeni”.
Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-613/64.
 “Nenavođenje u ponudi vrste materijala od kojeg će se izgraditi put, ne
oslobađa izvođača radova da u put ugradi materijal po pravilu posla kojim
se bavi i izda garanciju da će se put moći upotrijebiti za normalan
saobraćaj”. Presuda Višeg privrednog suda Srbije Pž-1921/89 od 13. 04.
1989. godine. Sudska praksa br. 11/80., str. 27.
 “Prema pravilima građevinske struke izvođač je dužan da pri izgradnji
objekta materijala prethodno stručno ispita u cilju provjeravanja da li taj
materijal ima svojstva koja su neophodna za sigurnost objekta. Ako
propusti da to na vrijeme učini, neće se moći pozvati na skrivene mane
materijala”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-40/59 od 17. 11. 1970.
g.
RAT KAO OBLIK VIŠE SILE

38
  Pojam rata
 Vrsta oružanih sukoba
 Povelja UN
 Ženevska konvencija o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba
 Četvrta haška konvencija o zakonima i običajima rata
 Zakon o utvrđivanju ratne štete R BiH
- Šteta na pokretnoj imovini
- Šteta na nepokretnoj imovini
- Gubitak nacionalnog dohotka
- Šteta za okolinu
- Sve druge vrste šteta
 Pravo na ratne štete
- Aktivna legitimacija
- Pasivna legitimacija
- Trust fund
 Javni dugovi
Prava izvođača radova da se nadoknadi:
 Svaki trajni rad ili materijal koji je oštećen
 Sve štete ili razaranja na radovima
 Sve materijale ili drugu imovinu koja se upotrijebila ili se namjerava
upotrijebiti za izvođenje predmetnih građevinskih radova
 Sva razaranja, štete, povrede života ili gubitak života uzrokovan
eksplozijom ili udarom ma koje mine, bombe, topovskog zrna, granate ili
drugog eksploziva
 Sve povećane ili posebne troškove koji su povezani ili su rezultat dejstva
posebnih rizika
 Razumne troškove za uklaganjanje građevinske opreme, te povratak iste u
glavno skladište izvođača
 Razumne troškove povratka u domovinu cjelokupnog osoblja i radnika
zaposlenih na gradilištu
FRANCUSKA
 Kraponski kanal
 Teorija zajedničke namjere ugovor ide dotle dokle se proteže
saglasnost volja. Volja stranaka se odnosi na ono što je u vrijeme ugovora
predvidljivo. Ako se pređe predvidljivo prelazi se granica obavezne snage
ugovora.
 Teorija pravednog rješenja polazna tačka joj je uzajamnost prestacija.
 Zakon Faillot 1918 i 1949
Sud može na traženje bilo koje strane raskinuti trgovačke ugovore
zaključene prije početka rata, ako su premašila predviđanja koja su razumno
mogla biti učinjena u vrijeme zaključenja ugovora. To su ugovori o isporuci robe
ili izvođenja radova ili drugi sa sukcesivnim ili odložnim prestacijama.
39
  Teorija imprevizije odnosi se na administrativne ugovore i prvi put se sreće
za vrijeme I-g svjetskog rata. Sud je ovlašten kod nenormalnih i
nepredvidljivih događaja koji su nastupili nezavisno od volje stranaka i
doveli do bitnog poremećaja ekonomije da interveniše i oštećenoj strani
dodjeli obeštećenje. Ovo su po jednima promjenjene okolnosti, a po
drugima nastanak pojam više sile kao stranog uzroka koji mora biti
nepredvidiv i neotklonjiv.
NJEMAČKA
 CC govori o višoj sili a BGB o __________ nemogućnosti ispunjenja. Dužnik
će odgovarati ako je kriv za nemogućnost ispunjenja, a ona može biti
prvobitna i naknadna i može biti objektivna i subjektivna.
 Teorija otpadanja osnovice posla govori o ekonomskoj nemogućnosti,
nepoštenom teretu, granici _____ i ekvivalentnosti prestacija. Osnovica
posla su bitne okolnosti za koje jedna ili obje ugovorne strane uzimaju da
postoje ili da će postojati ili u budućnosti nastupiti.
 Kod ove teorije nastupaju nove okolnosti po zaključenju ugovora koje
dovode do poremećaja osnovice posla. Posljedice su raskid ugovora ili
izmjena ako to žele obje ugovorne strane – tzv. Zahtjev za __________. Ona
ima sličnosti sa ___________________________. Ide se za iznalaženjem “dobre
vjere” (exastisima diligentia) i ona ne dozvoljava da se izvrši obaveza koja
finansijski uništava dužnika. Dobra vjera je opšte mjerilo po kome se cijeni
da li se može odobriti zahtjev za raskid ili izmjene ugovora.
 Vidimo u Francuskoj je rebus sic.s primjenjen samo kod administrativnih
ugovora, a u građevinskom pravu interveniše zakonodavac.
Anglo-saxonske teorije
 Cases. Paradin/Jane i Taylot/caldwel i Krell/Henry VII
 Inglied condition – u ugovoru se nalazi implicirani uslov da će ugovorna
strana biti oslobođena ako prije roka ispunjenje postane nemoguće.
 Osjećanje zajedničkog posla i ugovora – sa nemogućnošću ispunjenja zbog
nastupanja događaja poslije zaključenja ugovora – od Henrya VII. Obje
teorije polaze od pojma “nemogućnost”
 Frastrating events – događaji koji osujećuju su: uništenje predmeta,
protivzakonitost i bitna promjena okolnosti. Subjektivne teorije govore o
_________ obje stranaka objektivna teorija traži utvrđivanje objektivnih
okolnosti pod kojima je ugovor zaključen i kada skriveni – implicirani uslov
nastupa.
 Sud je taj koji raskida ugovor i o ulozi suda postoje dvije koncepcije:
zajednička namjera stranak ai pravedno i rezervno rješenje.
 Frustrated contracst Act 1943 s kojim se željela da izvrši razumna podjela
gubitaka koje su stranke usljed _______ pretrpjele. Njima je dozvoljen
povrat novca i onda kada u momentu nastupanja ________ nije bilo
potpunog otpadanja osnovice posla – considiration. Do ovoga zakona
gubitak je snosio onaj “koga snađe”. Kod _________ je prisutan i princip sve
ili ništa ne postavlja se pitanje izmjene ugovora. Ovo je modificikovano
postojanjem suspenzivnog ______. FCA se nije primjenjivao na prevoz robe
morem, brodarske ugovore i osiguranje.

SAD

40
  Impracticability – nerazumnost zbog oslobađajućih razloga koji proizvode
krajnje i nerazumne teškoće, troškove, štete ili gubitke. Nemogućnost
znači i nerazumnost i dijeli se naobjektivnu (koja izvinjava) i subjektivnu
(koja ne izvinjava). U ____________ ot the Law of Contracts govori se o
neanticipiranoj teškoći – ako nastupjele promjene čine ispunjenje obaveze
težim ili skupljim.
 Commercially impracticable – trgovačka nerazumnost zbog nastupiti u
nepredviđenih okolnosti koje u vrijeme ugovaranja stranke nisu imale u
vidu. UCC pod uslovom da se bitno mijenja priroda posla. Dejstvo ovoga se
ogleda da se ugovorna strana oslobađa obaveze ali se vrši i restitucija
onog što je dato. Ovdje dejstvo rasida nastupa ex tunc za razliku od
engleske gdje je to ex nunc.
Italija, Švicarska i B.G.B.
 Oslobađanje od odgovornosti se zasniva na nemogućnosti ispunjenja.
Nemogućnost mora biti objektivna i definitivna, a ne privremena. Koriste
se termini pretjerane, velike teškoće.
 “Vanredni i nepredvidljivi događaji”
Raskid se može izbjeći pravičnom izmjenom uslova ugovora. Sud nije, u Italiji,
ovlašten da mijenja ugovor “zbog pretjerane _________” nego samo treba da
utvrdi da li su ili nisu predložene mjere – izmjene takve da ugovor svede na
pravičnost.
Viša sila
 Corpus iuris civiliss razlikuje v.s. I slučaj; a _______ ga pojmovno
izjednačavaju, kao i npr. građanske kodifikacije. Slučaj se dešava često,
redovni i tipično. Nema nepredvidivosti i nesavladivosti.
 V.S. ___________ i srednjovjekovnom pravu je bio skupni naziv za veoma
uzak krug događaja.
 Subjeektivna koncepcija Goldšmita ima polaznu tačku u postojanju krivice
kao jedinog osnova ugovorne odgovornosti. Svi osnovi oslobađanja od
odgovornosti treba da se dovedu u neposrednu zavisnost od nepostojanja
krivice za prouzrokovanu štetu. I ovdje je neotklonjivost jedini element više
sile.
 Obje koncepcije je prisutna kod Exera i _____. Kod Exuera ti elementi su
__________ kao kvalitativni momenat, vanrednog i izuzetna snaga događaja
koja znači neotklonjivost, kao kvantitativni momenti. Žosnon otklanja sve
tragove krivice kod exuera. On zahtjeva samo exteriornost v.s. V.S. Je
apstraktna štetna sila, kao opšte čovječanski rizik i zbog toga oslobađa
dužnika od odgovornosti. Ova koncepcija se bazira na razlikovanju slučaja i
više sile.
Razlika p.o. i n.i.
 N.i. Je mnogo starija od p.o. Francuzi p.o. Nadovezuju na znatno proširenje
pojma v.m.
 Kod p.o. Izvršenje obaveze je moguće ali je znatno “otežano”. Pravila o n.i.
Regulištu one situacije kad je zbog p.o. Ispunjenje obaveze postalo
nemoguće, a ne samo otežano. Svrha ugovora, kao kod p.o. Nije više od
značaja. N.j. Postoji i kad je obavezu moguće izvršiti ali uz nerazumno
visoke troškove tzv. “praktična nemogućnost izvršenja ugovorne obaveze”
 Posljedica p.o. nastupaju na zahtjev zainteresovane strane uz intervenciju
suda. Sud neće usvojiti takav zahtjev za raskid ili izmjenu ugovora, ako je
41
 ispunjenje dužnikove obaveze otežano zbog događaja koji se može
smatrati “normalnim poslovnim rizikom” (čl. 135. Z.O.O.).
 Dužnik se oslobađa od odgovornosti za štetu ako svoju obavezu nije
mogao da ispuni zbog okolnosti nastalih poslije zaključenja ugovora koje
nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći. On će odgovarati ako je, pri
zaključenju ugovora mogao predvidjeti nemogućnost ispunjenja. Dužnik ne
odgovara za n.i. i usljed više sile.
UGOVOR O GRAĐENJU
 Razlozi izbora teme
- Specifičnost principa P.S.S. (Kraponski kanal, Pardine/Jane)
- Evolucij aprincipa P.S.S. I današnji domašaji:
- Zakon Faillot
- Frustration
- F.C.A. – grustration events
- Implicirani uslov (impliced term, Taylor Caldwell i coronation cases)
- USA impracticability
2. Razlozi za izbor ugovora o građenju i korelacija naspram principa P.S.S.
- Složena pravna priroda
- Različiti modaliteti
- Učešće državnih organa i niz prethodnih radnji
- Dugo trajanje
- Veća vrijednost radova
- Postojanje javnog interesa/interesa društva
- Veći broj učesnika/kooperanata
- Predmet ugovora je opasna stvar
- Građenje j eopasna djelatnost
- Građevinska oprema su opasne stvari
- Garantni rokovi su specifični i duži
- Pitanje cijena je specifično
- Postoji obaveza postupanja pažnjom dobrog privrednika ali i pažljivog stručnjaka
– bonus artifex
- Postoje različita međunarodna pravila
- Postoji niz garancija i kolaterala
- Uvijek postoji obaveza da se postigne djelo
3. Razvoj različitih osnova za oslobađanje od odgovornosti i njihov uticaj na
ugovor o građenju:
Promijenjene okolnosti/rebus sic stantibus:
- Definicija okolnosti koje otežavaju ispunjenje ugovora
- Raskid i revizija
- Predvidljivost i docnja i odricanje
- Pojavni oblici:

42
- Ekonomske pojave
- Akti vlasti
- Viša sila
- Utjecaj na ugovor o građnju
 Nemogućnost ispunjenja:
- Definicija okolnosti koje se nisu mogle spriječiti, otkloniti ili izbjeći
- Definicija okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, ni izbjeći ili otkloniti
- Razlike nemogućnosti ispunjenja i promijenjenih okolnosti
- Vrste nemogućnosti:
- Objektivni i subjektivni
- Prethodna i naknadna
- Prirodna i pravna
- Djelimična i potpuna
- Ekonomska
- Proširenje odgovornosti predvidivost nastupanja
- Sredstva obezbjeđenja ugovora
- Dejstvo na ugovor o građenju
 Prekomjerno oštećenje /laesio enormis:
- Definicija očigledne nesrazmjere i pravnog standarda “nije znala niti morala
znati”
- Poništaju u roku 1 g. I revizija i nemogućnost odricanja
objektivni izuzetak i 3 posebna slučaja
- Subjektivna koncepcija ZOO
- Ugovorna teorija i teorija štete
- Uticaj na ugovor o građenju

 Zelenaški ugovor:
- Definicija iskorištavanja stanja nužde, teško materijalnog -stanja, nedovoljnog
iskustva, lakomislenosti ili zavisnosti
- Raskid i revizija u roku 5.g.
- Pojam “znao ili morao znati” za stanje nužde
- Uticaj na ugovor o građenju
 Ostali osnovi
Viša sila
- Pojam i definicija više sile kao događaja koji je spoljan i nije se mogao
predvidjeti ni izbjeći ili otkloniti:
- Obilježja:
- Neprevidivost,
- Nesavladivost,
- Spoljašnjost,
43
- Odsustvo krivice
- Pravno-ekoomske posljedice
 Vrste
- Prirodni događaji
- Društveni događaji
- Zakoniti
- Nezakoniti
- Uticaj krivice i tri slučaja
- Objektivno subjektivna koncepcija
- Problem pooštrene odgovornosti
 Viša sila na međunarodnom planu
- MTK viša sila
- Promjenjene okolnosti
- FIDIC
- Posebni rizici/excepted risks
- Izuzeti rizici7special risks
- Razlike ova dva rizika
- ECE
- Reilifes
- Generalna klauzula
 RAT kao oblik više sile
- Pojam i definicija
- Stanje u BiH i svijetu
- Posljedice
- Uloga države
- Uticaj na ugovor o građenju
- Uporedno viša sila i promjenjene okolnosti
- Tri koncepcije više sile:
- Goldšmit
- Exner
- Žosran
5. Specifičnosti ugovora o građnju – posebne
- Promjena cijene 2,5,10%
- Znatna promjena cijene
- Nastupanje više sile poslije prijema objekta
- Rušenje objekta unutar 10 godina
- Zakašnjenje u rokovima
- Isključenje odgovornosti za višu silu i pojedine oblike krivice (namjera, krajnja i
obična nepažnja)

44
- Dejstvo raskida ex tunc i ex nunc
- Prisutnost pojedinih osnova za oslobađanje od odgovornosti
- Uticaj rata, ratne štete i reparacije
6. Teorije:
- Francuska:
- Zajednička namjera
- Pravedno rješenje
- Njemačka:
- Otpadanje osnovice posla
- Nepošten teret
- Granica žrtve
- Iznalaženje dobre vjere
 Engleska:
- Implied term/T.Coldwel
- Frustration/coranation cases
- Furstrationg events
- F.C.S /sve ili ništa/ saspenzivni period
 USA
- Impracticability – nerazumnost
- Impracticable commercial

45