Misal po zakonu rimskoga dvora, prva hrvatska knjiga tiskana glagoljicom, izašla je na svjetlo dana 28

godina od izuma tiskarskog stroja, odnosno tiskanja Gutenbergove Biblije. To je i prva knjiga na
svijetu koja nije tiskana latinicom. To prvo izdanje Misala, tiskano je vjerojatno u Kosinju, iako za
takvo što još nema materijalnih dokaza. No zato se pouzdano zna gdje je 11 godina kasnije tiskano
drugo ozdanje Misala. Bilo je to u Senju, na današnji dan. Naime, u Vrbniku na otoku Krku nalazi se
spomenik Blažu Baromiću, jednim od najvažnijih grafičara odnosno tiskara u hrvatskoj povijesti i
kulturi. Baromić je u rodnom Vrbniku najprije rukom prepisivao brevijare, i to glagoljicom. Jedno je
vrijeme boravio u Dubrovniku, gdje ga je vjerojatno zatekla velika vijest o izumu tiskarskog stroja.
Blaž Baromić vratio se na rodni otok, a potom se zaputio u Veneciju u potrazi za tiskarskim strojem i
detaljima ove za ono vrijeme revolucionarne vještine. U Veneciji je Baromić tiskao svoj prvi brevijar,
bilo je to 15.ožujka 1493. godine. Potom se vraća u senjsku biskupiju, gdje je inače bio kanonikom, te
tamo radi na konstrukciji tiskare i glagoljaških slova. U tome mu pomažu Gašpar Turčić i Silvestar
Bedričić. Konačno, 7. Kolovoza 1494. godine, senjski kanonik Baromić tiska drugo izdanje
spomenutog Misala, 11 godina nakon prvog izdanja. Kao i u tom prvom, tiskan je dvobojno, crveno i
crno, na dva stupca po stranici. U Uvodu se izričito navodi 7.kolovoz 1494. Kao nadnevak tiskanja,
spominje se da je to bilo za vladavine ugarskog kralja Ladislava te papinstva pape Aleksandra VI.
Sačuvana su tri primjerka ove inkunabule, jedan je u Nacionalnoj knjižnici u Petrogradu, drugi u
Nacionalnoj knjižnici u Budimpešti, a treći u samostanu svetoga Frane na otoku Cresu. Nakon Misala,
u senjskoj je tiskari tiskano još sedam drugih knjiga.