UVODNI PERFORMANS

Ženama je i danas teško da budu u svakom segmentu društva

ravnopravne s muškarcima, a možemo li i zamisliti kako je to bilo
prije 130 i više godina, kada se veoma mali broj njih uopće usuđivao
upustiti u tu „borbu s vjetrenjačama“. → Elma Mujić

I kad bi uspjele, njihov rad uglavnom nije bivao priznat, nego

minimiziran i marginaliziran. Ipak, nisu odustajale, a o našim
heroinama koje su učinile ogromne pozitivne pomake u emancipaciji
žena i ostvarivanju njihovih prava danas ne znamo ništa ili gotovo
ništa.
→ Hasija Haračić

Danas ti i ja imamo čast upoznati se sa tim ženama, makar i na ovaj

način, i malo doprinijeti da sjena nad njima ne bude pretamna.
→ Alema Valentić
UVOD U IZLOŽBU

Pozdravljamo sve prisutne koji su odvojili svoje vrijeme i svojim

prisustvom uveličali našu današnju izložbu pod nazivom KnjiŽenstvo
Bosne i Hercegovine. Kroz rad na izložbi smo željele da prikažemo
književnice koje su svojim djelovanjem učestvovale u stvaranju
bosanskohercegovačke književnosti, ali i kulturnog života općenito, ali na
čiji je rad pao val zaborava iz samo jednog razloga - jer su žene!

Izložbi Knjiženstvo Bosne i Hercegovina su doprinijele kolegica Alema

Valentić sa II godine Odsjeka za bhs jezik i književnost, potom kolegica
Hasija Haračić sa II godina Odsjeka za turski jezik i književnost, kolegica
Lejla Fermić sa Odsjeka za kulturalne studije (koja je danas opravdano
odsutna), te ja Elma Mujić, studentica IV godine Odsjeka za bhs jezik i
književnost.

Kada govorimo o književnosti, i kada razmislimo samo koliko

knjizevnika poznajemo, a koliko književnica, shvatimo da je Razlika je
sigurno značajna. Ali zašto je to tako se krije u prostoj činjenici - a to je
da su žene godinama bile smještene u prostor zaborava. Njihova imena,
likovi, dostignuća i borbe sa vjetrenjačama su rijetko bilježena.
Pisale su tajno, objavljivale potpisujući se muškim imenima, te njihovo
djelovanje je obojeno velom tajne. Ali unatoč svim preprekama su
stvarale i prkosile muškim silama i okvirima patrijarhata koji su
pokušavali umanjiti značaj njihove književnosti.

Upravo zbog toga mi danas ovdje stojima i ovom izložbom želimo iz ralja
zaborava izbaviti sve one književnice koje su svojim radom i zalaganjem
stvarale bosanskohercegovačku književnost, a sa njom i društvo u kojem
danas djelujemo.

→ ELMA MUJIĆ
Kada govorimo o književnosti i književnicama, porazna je činjenica da
samo ljudi koji se stručno bave književnošću, poznaju i i rad književnica
koje su podjednako stvarale našu bosanskohercegovačku književnost kao
i njihove muške kolege. Ukoliko pitamo nekoga za imena književnica
koje su pisale, koje i dalje pišu na prostoru Bosne i Hercegovine, mali je
broj onih koji će navesti više od tri imena. Upravo u tome leži razlog mog
učešća u ovom mini istraživanju. Željela sam da dam svoj doprinos i da
se čuje za sva ona značajna imena žena koje su svojim trudom utabale put
današnjim književnicama za slobodno izražavanje i djelovanje. Upravo
ovom izložbom želimo da odamo počast svim ženama u književnosti i da
poručimo da su njihova djela cijenjena, čitana i vrednovana.

→ HASIJA HARAČIĆ

Historijski gledano prelaz u XX vijek bio je doba paradoksa za žene jer ih

je sve više stjelcalo obrazovanje, a istovremeno je obrazovni nivo velike
većine žena u regiji bio katastrofalno nizak. Tek se sredinom XIX vijeka
javlja potreba da se ženska djeca obrazuju, jer su se do tada obrazovali
samo muškarci i to uglavnom vjerski, samim time pismenost je bila
veoma niska. I izuzetno poražavajuća činjenica je ta da su muškarci ti
koji vode rasprave o ženskim pravima, a ne same žene.

U našoj izložbi smo navele lik i djelo 20 književnica. Moramo naznačiti

da je taj broj mogao biti dosta veći, ali smo se ograničile ipak na broju 20
u želji da prenesemo i ispričamo priču onih književnica koje su utabale
put bosanskohercegovačke književnosti.
Ove žene, književnice je pokretao entuzijazam i želja za napredovanjem
društva u cjelini. Kao pojedinke koje su imale privilegiju obrazovati se u
ono vrijeme, željele su omogućiti bolji život drugima. Borile su se. Borile
su se svaka na svoj način. Te su se i izborile.

→ ALEMA VALLENTIĆ
Naša izlaganja o književnicama koje su stvarale bosanskohercegovačku
književnost ne možemo a da ne započnemo sa imenom Umihana
Čuvidina, za koju se kaže ti si prva bila Na Parnasu našem, pjesnikinja,
žena.

Umihana Čuvidina je potekla iz sredine u kojoj je narodna pjesma bila

njegovana i cijenjena, a živjela je u vrijeme punog procvata narodne
lirske poezije. Prva žena koja pripada piscima alhamijado književnost, a
sa sigurnošću se može tvrditi da joj pripadaju tri pjesme: Sarajlije iđu na
vojsku protiv Srbije, Pogibija aga Sarajlija pod Loznicom 1813., Čamdži
Mujo i lijepa Uma.

Pjevala je o svojim osjećajima, bolnom iskustvu te je sama sebe nazvala

Sevdom - zbog sevdaha (čežnje).

→ HASIJA HARAČIĆ

Prva žena koja je djelovala u javnom i kulturnom prostoru u Sarajevu,

osnovala prvu školu za žensku djecu, upisavši svoje ime velikim slovima
u našoj historiji i kulturi, doprinijevši svojim radom, ne samo
emancipaciji žena nego i kulturno-obrazovnom razvoju rodnoga grada i
države je bila Staka Skenderova.

Staka Skenderova je bila socijalna radnica, spisateljica i sarajevska

učiteljica. U oktobru 1858. je otvorila prvu školu za djevojčice i zajedno
sa svojom prijateljicom Miss Irby zagovarala obrazovanje žena. Kao žena
nije mogla učestvovati u javnom životu, pa se oblačila u ušku odjeću i
zahvaljujući tome uživala muška prava". Autorica je "Ljetopisa Bosne"
325-1856. Staka Skenderova je u duboko tradicionalnom patrijarhalnom
društvu svakodnevno pravila promjene i zalagala se za ravnopravnost.

→ ELMA MUJIĆ
Još jedno značajno ime za bosanskohercegovačku književnost jeste
svakako Habiba Stočević-Rizvanbegović. Jedina bosanskohercegovačka
divanska pjesnikinja, te iako je napisala cjelovit divan, sačuvana je samo
jedna njena pjesma “Kad od tvog oštrog pogleda” koja pjeva o ljubavi,
čežnji, patnji i nesretnom životu pjesnikinje. Upravo u neočuvanom
divanu književnice Habibe se očituje kako se odnosilo prema djelima
žena koje su stvarale.

→ ALEMA VALENTIĆ

Malo je poznato da je prva žena u Bosni Hercgovini, koja je objavila

zbirku poezije, bila Anka Topić i da je veći dio svog života provela u
Vitezu gdje je djelovala kao učiteljica. Autorica je prve knjige poezije
pod nazivom “Izgubljena zvijezda” (1908. ) u Bosni i Hercegovini koju je
objavila žena.

→ ELMA MUJIĆ

Književnica, pjesnikinja, prevoditeljica i prosvjetiteljica Laura Papo

danas je malo poznata široj javnosti. Čak ni za grob joj se ne zna, iako
znamo da je sahranjena na starom sefardskom groblju u Sarajevu 1942.
godine. Izuzetno važna osoba za kulturnu i žensku historiju Sarajeva i
Bosne i Hercegovine ostala je gotovo nepoznata čak i u svom Sarajevu,
prije svega zato što je pisala na jevrejsko-španskom, na jeziku bosanskih
Sefarda.

Najvažniji rad Laure Papo Bohoreta njena je studija La Mužer Sefardi de

Bosna (Sefardska žena u Bosni), prva kulturografska i etnografska knjiga
o sefardskoj ženi. Profesor Muhamed Nezirović o ovom tekstu kaže:
“Laura Papo-Bohoreta je ostavila jedno djelo po kojem bi, i da nije ništa
drugo napisala, ostala zapamćena.” Studiju je pisala 1917. godine.

→ ALEMA VALENTIĆ
Nafija Sarajlić je bila jedna od nekoliko predstavnica
bosanskohercegovačke književnosti austrougarskoga perioda, odgovarala
je tadašnjim književnim tendencijama, mada je u književnom svijetu
boravila veoma kratko. Objavila je zbirku priča „Teme“ pred početak
Prvog svjetskog rata, iako je zvanično objavljena tek u jugoslavenskom
periodu, 1986. godine.

U svojim pripovijetkama je problematizirala nemogućnost

bosanskohercegovačkih muslimanki da se obrazuju, pišu jer su sputane
društvenim ulogama unutar kojih žene ne treba da se obrazuju ili budu
književnice i u tim pripovijetkama poziva, kako muškarce tako i žene, da
pišu, makar stranicu, da žene budu zabilježene i zapamćene, bez obzira na
sve javne ili privatne prepreke.

→ HASIJA HARAČIĆ

Još jedna književnica koja je ostala manje poznata

bosanskohercegovačkoj javnosti je bila Šefika Bjelevac. Prvu pjesmu je
objavila u Gajretu 1911. godine, ali je objavljivala i u mostarskom Biseru
kada uz ime dodaje i nadimak Nesterin, što na perzijskom znači “divlja
bijela ruža”, te je zanimljivo da njenu sliku nigdje nismo uspjeli pronaći.

Njen značaj se ogleda i u osnivanju društva Osvitanje 1919. godine, čiji

je cilj bio zbrinjavanje nezaposlenih djevojaka muslimanki.

→ ELMA MUJIĆ

Revolucionarka i književnica čiji je rad obilježio žensko književno

stvaralaštvo u Drugom svjetskom ratu je bila Vera Obrenović.
Bila je prva žena u BiH koja je objavila roman. Prve pjesme i pripovijetke
objavljivala je u časopisu Gajret između dva svjetska rata. Bila je
učesnica NOB-a (Narodnooslobodilačke borbe), a nakon rata članica
glavnog odbora ARŽ-a (Antifašističkog fronta žena) u Sarajevu.
Njen angažman je izbrisan iz zvaničnih pregleda historije jugoslovenske i
bh. književnosti, što je svojevremeno bio potez koji je pokazivao da se
revolucionarno angažovana književnost smatrala isključivo muškim
poslom.

→ ALEMA VALENTIĆ
Uz stihove najveće bosanskohercegovačke spisateljice dječije poezije,
proze i drame Nasihe Kapidžić-Hadžić smo odrastali, divili se blagosti,
ljepoti i šarenilu koje su dočaravali, budeći u nama najljepša dječija
maštanja i snove.

Za svoje stvaralaštvo dobila je brojne nagrade, među kojima

Dvadesetsedmojulsku nagradu, Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva,
Nagradu “Veselin Masleša” grada Banje Luke i dvije godišnje nagrade
Izdavačke kuće “Svjetlost”.
Nasiha Kapidžić-Hadžić je jedna od značajnijih književnica koje je naša
zemlja ikad imala, što potvrđuju njena djela, a i činjenica da je
odštampana poštanska marka s njenim likom.

→ HASIJA HARAČIĆ

Vojka Smiljanić Đikić je još jedno od značajnih imena naše izložbe.

Vojka je bila pjesnikinja, prevoditeljica i urednica časopisa “Sarajevske
sveske”. Bila je urednica Trećeg programa predratnog Radio Sarajeva kao
i istoimenog časopisa. Poslije rata, pokrenula je i do kraja života
uređivala regionalni književni časopis “Sarajevske sveske”, kroz koje se
odvijao dijalog među intelektualcima i piscima s područja bivše
Jugoslavije.

Vojka Smiljanić Đikić vodila je malu redakciju koja je ostavila velikog

traga u kulturnoj povijesti BiH prije rata.

→ ALEMA VALENTIĆ

Književnica koja je ostavila traga i svojim djelima gradila

bosanskohercgovačku književnost je svakako i Bisera Alikadić. Bisera
Alikadic rođena 1939. godine u Livnu je među prvim književnica koje su
prve afirmirale žensko književno stvaralaštvo u BiH. Ono što je posebice
zanimljivo vezano za književno stvaralaštvo Bisere Alikadić jeste da je u
svojim djelima izašla iz okvira tabou tema, te progovorila o ženskoj
tjesnosti, kao i patrijarhalnim strahom od ženske seksualnosti,
raščinjavanjem mitova o ženskim i muškim reprezentacijama, kako u
svojoj poeziji tako i u prozi.

Koliko je to bilo neprihvatljivo za bosanskohercegovačku književnost,

posebice da autor takvih tema bude žena ogleda se u prvom romanu
Bisere Alikadić i vremenu njegovog objavljivanja, koji je prvenstveno
trebao biti objavljen 1966. godine, ali je objava odgođena zbog erotizacije
prisutne u djelu. Književna kritika ju je svojevremeno, zbog tema kojima
se bavila, smatrala osrednjom autoricom, ali unatoč takvoj kategorizaciji,
koja je sigurno bila donešena na osnovu ženkog pisma, Bisera Alikadić je
ostavila traga u bosanskohercegovačkoj književnosti.

→ ELMA MUJIĆ

Kroz našu izložbu želimo da pomenemo i značajno djelovanje Ljubice

Ostojić, koja je ostavila veliki utjecaj na dramsko književno stvaralaštvo
naše zemlje. Bila je književnica, dramaturginja, profesorica na Akademiji
scenskih umjetnosti. Dobitnica je više književnih i teatroloških nagrada i
priznanja, među kojima treba izdvojiti MESS-ov Zlatni lovorov vijenac
za doprinos umjetnosti teatra (2012), te međunarodnu nagradu za
doprinos razvoju dramskog odgoja Grozdanin kikot.

→ HASIJA HARAČIĆ

Značajno ime koje je utjecalo kako na bosanskohercegovačku

književnost, tako i na našu kulture je svakako Jasna Šamić. Bila je članica
redakcije časopisa Kulture istoka (Beograd), potpredsednica Udruženja
prevodilaca BiH, danas je članica Societe asiatique i Društva pisaca
Francuske, francuskog PEN kluba, Društva pisaca BiH, PEN centra BiH.
Uređuje časopis Književna sehara.

Laureat nagrada Stendahal i Gachez-Philippot za književnost, nagrade

publike Salona balkanske knjige u Parizu, međunarodne nagrade Naji
Naamans za poeziju i prozu, i nagrda Fondacije za izdavaštvo BiH za više
knjiga.
Romane, pripovetke, poeziju, drame, eseje, književnu kritiku piše i
objavljuje na bosanskom i francuskom jeziku.

→ ALEMA VALENTIĆ
Književnica koja u velikoj mjeri i danas ima značaj u
bosanskohercegovačkoj književnosti je svakako i Ferida Duraković -
pjesnikinja i spisateljica. Dobitnica je nagrade Književne omladine BiH i
nagrade "Svjetlosti" za najbolju prvu knjigu mladog autora.

A naše izlaganje o bosanskohercegovačkim književnicama čija se su

imena i djela našla na našoj izložbi, a kojih je naravno, mnogo više,
završit ćemo upravo sa riječima književnice Feride Duraković, koja je u
jednom intervju kazala sljedeće:

Zašto moram da šutim kad govore oni koji znaju manje od mene ili ne
znaju ništa a sude o meni? A rat i granične situacije u životu (smrt,
bolest, raskid s tradicijom i sukob s okolinom, čak s rodbinom i
prijateljima) ili te ubiju u pojam ako te već nisu fizički ubile, ili ti
pomognu da preživiš i shvatiš koliko si jedinstvena, drugačija, koliko
hiljada milja si morala preći od šutljive dobre djevojčice do samosvjesne
žene koja bira šta će i koga voljeti i s kim će dijeliti život, a koga će
amputirati i staviti u Tekst kao (ne)prijatnu uspomenu.

→ HASIJA HARAČIĆ

Kroz istraživanje djela i lika svake bosanskohercegovačke književnice

smo zapravo željele prikazati jedinstvenu ljudsku sudbinu žena. Upravo
navedene književnice su se borile za sve žene, borile za glas, slobodu
izraavanja i stvaranja. Slobodu koju danas živimo, upravo zahvaljujući
nekima od pomenutih žena.

Našom izložbom KnjiŽenstvo Bosne i Hercegovine smo željela da

prikažemo prošlost, ali i našu sadašnjost, u nadi da će ova izložba i djela
navedenih bosanskohercegovačkih književnica dugo živjeti i biti
pokazatelj svim mladim djevojkama u budućnosti da im upravo ove žene
budu pokazatelj neustrašivosti i ženskog aktivizma.

Još jednom se zahvaljujemo svima koji su prisustvovali današnjoj izložbi,

u nadi da će naredne generacije nastaviti ovakve priče.