Ovo je glavno značenje pojma Trokut. Za druga značenja pogledajte Trokut (razdvojba).

Trokut
Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice, 3 kuta i 3 vrha. Oznaka za trokut s vrhovima u

točkama A, B i C je ABC.

Vrste[uredi | uredi kôd]

Trokuti se prema vrsti kutova dijele na pravokutne, šiljastokutne i tupokutne:

• Pravokutan trokut ima jedan pravi kut

• Šiljastokutan trokut ima sve kutove šiljaste

• Tupokutan trokut ima jedan tupi kut.

Trokuti se nazivaju i prema odnosu duljina stranica; za neke se kaže da su jednakostranični, za
neke da su jednakokračni, a svi ostali su raznostranični:

• Jednakostranični trokut je onaj kome su sve stranice istih dužina

• Jednakokračni trokut je onaj kome su dvije stranice istih duljina, i te stranice se

nazivaju krakovi, dok je treća stranica (osnovica) različite duljine od duljine krakova
• Raznostraničan trokut je onaj trokut kome su sve stranice različitih duljina.

Jednakostraničan trokut
 •

Jednakokračan, šiljastokutan trokut

Raznostraničan, tupokutan trokut

Svojstva[uredi | uredi kôd]

Uobičajene oznake vrhova trokuta (ABC), pripadnih kutova

(αβγ) i njima nasuprotnih stranica (abc) Visine trokuta

Težišnice trokuta
Vrhovi trokuta su točke A, B i C. Njima nasuprotne stranice su dužine BC, CA i AB duljina a, b i c.
Te stranice u vrhovima A, B i C zatvaraju kutove α, β i γ. Visina trokuta iz danog vrha je dužina
okomita na pravac na kojem leži nasuprotna stranica čiji je drugi kraj na tom pravcu; u
tupokutnom trokutu sve visine ne završavaju na stranici trokuta nego na njenom produljenju.
Težišnica trokuta je dužina koja spaja vrh i polovište nasuprotne stranice. Srednjica trokuta
je dužina koja spaja polovišta dviju njegovih stranica.

Kutovi[uredi | uredi kôd]

Svojstvo kutova trokuta je da se nasuprot većoj stranici nalazi veći kut, a nasuprot manjoj stranici
se nalazi manji kut. Zahvaljujući tom svojstvu možemo zaključiti puno o trokutima: kod
jednakostraničnog trokuta imamo i sve jednake kutove 60°, kod jednakokračnog trokuta imamo 2
jednaka i 1 različit kut, a kod raznostraničnog trokuta imamo tri različita kuta. Zbroj sva tri
unutarnja kuta u trokutu uvijek iznosi α + β + γ = 180°.
Zbroj sva tri vanjska kuta u trokutu uvijek iznosi α1 + β1 + γ1 = 360°. Prema pravilu zbroja kutova
u trokutu vrijedi α1 = β + γ, β1 = α + γ, te γ1 = α + β.

Stranice[uredi | uredi kôd]

U trokutu je zbroj duljina bilo kojih dviju stranica uvijek veći od duljine treće stranice:

U pravokutnom trokutu stranice uz pravi kut zovu se katete, a stranica nasuprot pravom kutu je
hipotenuza. Za njihove duljine vrijedi Pitagorin poučak – zbroj kvadrata duljina kateta (a i b)
jednak je kvadratu duljine hipotenuze (c):

I općenito, za duljine stranica svih trokuta vrijedi poučak o kosinusima, ovdje iskazan samo za kut
nasuprot stranice c:

Opseg[uredi | uredi kôd]

Opseg trokuta je zbroj duljina svih njegovih stranica:

• za jednakostranični trokut opseg je 3a, gdje je a duljina stranice

• za jednakokračni trokut opseg je 2a + b, gdje je a duljina kraka, a b duljina osnovice

• za raznostranični trokut opseg je a + b + c, gdje su a, b i c duljine pojedinih stranica.

Površina[uredi | uredi kôd]
Površina trokuta P računa se kao:

gdje je a duljina stranice, a va duljina visine nad tom stranicom.

Površinu možemo računati i po Heronovoj formuli (Heronov obrazac), uz uporabu kratice za

poluopseg trokuta :