Richmond Park College Bihać

Krški reljefi u BiH

SEMINARSKI RAD

Omer Hrnjić
Bihać, 2023.
Sadržaj

Uvod...........................................................................................................................................2

1. Bioraznolikost.....................................................................................................................3

2. Geološki procesi.................................................................................................................4

3. Podzemni vodeni sustavi....................................................................................................5

4. Kultura i povijest................................................................................................................6

5. Raznolikost krškog reljefa..................................................................................................7

6. Bosna i Hercegovina kao krški masiv.................................................................................9

7. Obilježja krškog reljefa hercegovine................................................................................12

8. Kraška polja......................................................................................................................13

9. Dinaridi.............................................................................................................................15

Reference..................................................................................................................................16

1
Uvod

Krš je reljefni tip koji nastaje na tlu od topljivih stijena, kao što su kalcijev karbonat (CaCO3)
ili magnezijev karbonat (MgCO3). Ako stijene sadrže više od 50% magnezijeva karbonata,
nazivamo ga dolomitnim kršem. Osnovna karakteristika krškog reljefa je selektivna topljivost
stijena, što dovodi do raznolikih oblika terena s brojnim udubinama i uzvišenjima. Vapnenac
je česta stijena na površini krša, često prekrivena tlom i vegetacijom.
Krš se obično razvija u gorskim i planinskim područjima. Udubine u kršu dijele se na
nadzemne (ponikve, škrape, kamenice, doline, uvale, polja) i podzemne (špilje, jame). Česta
su uzvišenja kukovi, što su strme stijene koje strše iznad terena.
Osnovna karakteristika vodotoka u kršu je da ima malo vode na površini, dok se većina vode
nalazi u podzemlju, gdje otapa stijene.
Speleologija je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem podzemnih krških reljefnih
oblika. Osoba koja se bavi speleologijom zove se speleolog.

2
1. Bioraznolikost

Bioraznolikost krškog ekosustava predstavlja jedan od najizvanrednijih i najkompleksnijih

aspekata ovih staništa. Krševi pružaju dom brojnim jedinstvenim i prilagođenim vrstama
biljaka i životinja koje su razvile strategije za opstanak u ovim specifičnim uvjetima. Evo
nekoliko ključnih aspekata bioraznolikosti u krškim ekosustavima:
- Endemske vrste: Krški ekosustavi često podržavaju endemičke vrste, što znači da se te vrste
mogu naći samo u određenom krškom području i nigdje drugdje na svijetu. To uključuje
endemične biljke, insekte, pauci i špiljske organizme. Primjerice, neke špilje u kršu skrivaju
jedinstvene vrste koje su prilagođene potpunom mraku i rijetkim izvorima hrane.
- Rijetke biljke: Na površini krškog terena možete pronaći rijetke biljne vrste koje su se
prilagodile ekstremnim uvjetima krša, uključujući siromaštvo tla i povremene suše. Neke od
ovih biljaka imaju iznimnu ljekovitu vrijednost ili su endemične za krška područja.
- Fauna u špiljama: Špilje i jame u kršu često su domaćin impresivnoj podzemnoj fauni. To
uključuje špiljske ribe, šišmiše, insekte i druge organizme prilagođene životu bez svjetlosti.
Mnoge od ovih vrsta su evoluirale u izolaciji, što ih čini jedinstvenim primjercima
ekosustava.
Prilagodba na ekstremne uvjete: Životinje na krškim terenima često moraju razviti posebne
adaptacije za preživljavanje. Na primjer, neke vrste šišmiša koriste špilje kao sklonište
tijekom dana kako bi izbjegle ekstremne temperature na površini, dok noću izlijeću u potragu
za hranom.
- Vodni ekosustavi: Podzemni vodeni sustavi u kršu često podržavaju jedinstvenu vodenu
biotu, uključujući ribe, školjke i rakove prilagođene životu u pećinama i podzemnim
rijekama. Ovi vodeni ekosustavi mogu biti vrlo osjetljivi na promjene u vodoopskrbi i
kvaliteti vode.
Ugrožene vrste: Iako krški ekosustavi često skrivaju rijetke i endemične vrste, mnoge od tih
vrsta su ugrožene ili čak na rubu izumiranja zbog ljudskih aktivnosti, kao što su izgradnja
cesta, turizam i devastacija špilja. Stoga je očuvanje ovih ekosustava i njihovih stanovnika od
iznimne važnosti za očuvanje bioraznolikosti.

Bioraznolikost krških ekosustava čini ih ne samo izvanrednim prirodnim laboratorijima za

proučavanje adaptacija i evolucije, već i važnim začeljem za očuvanje mnogih jedinstvenih i
3
ugroženih vrsta. Stoga je važno provoditi mjere zaštite i očuvanja kako bi se sačuvala ova
posebna i vrijedna bioraznolikost.

4
2. Geološki procesi

Geološki procesi koji oblikuju krške reljefe su ključni za razumijevanje ovih jedinstvenih
ekosustava. Krški reljef nastaje kao rezultat dugotrajnih geoloških procesa i kemijske
interakcije između stijena, vode i atmosfere. Evo nekoliko glavnih geoloških procesa koji
oblikuju krševe:
- Krasifikacija ili karstifikacija: Ovaj ključni geološki proces u kršu događa se kada se stijene
sastavljene od topljivih minerala, poput kalcijevog karbonata (vapnenac) i magnezijevog
karbonata, postupno otapaju pod utjecajem ugljičnog dioksida (CO2) u prisutnosti vode.
Voda koja prolazi kroz tlo i stijene apsorbira CO2 iz atmosfere, stvarajući ugljičnu kiselinu
koja otapa stijene. Na taj način stvaraju se špilje, jame, škrape i druge karakteristične krške
značajke.
- Dolazak vode: Padavine su ključni izvor vode u krškim ekosustavima. Kišnica se brzo
infiltrira kroz tlo i stijene, a zatim se kreće kroz podzemne pukotine i špilje. Ovaj proces
često rezultira formiranjem podzemnih rijeka i potoka, koji često prolaze kroz špilje i jame.
- Erozija i sedimentacija; Unatoč činjenici da krški reljef karakterizira otapanje stijena, i
erozija igra važnu ulogu u oblikovanju ovih terena. Voda koja brzo teče kroz podzemne
kanale može erozijom stvarati prostrane špilje i tunele. Na površini krša, erozija može stvarati
udubine poput dolina i kamenica te transportirati sedimente koji se talože na dnu tih oblika.
- Taloženje stijena: Tokom vijekova, procesi taloženja stijena odvijaju se u krškim špiljama.
Kapljice vode bogate kalcijem i magnezijem iz špiljskog stropa postupno talože ove minerale
na podu špilje. To rezultira stvaranjem špiljskih ukrasa poput stalaktita i stalagmita.
- Fromiranje povikvi i rješavanje tla: Ponikve su mjesta gdje površinska voda brzo ponire
kroz tlo i stijene. Ovaj proces često dovodi do rješavanja tla na dnu ponika, stvarajući plodna
polja i područja naseljena vegetacijom. Ponikve također igraju ključnu ulogu u pružanju vode
podzemnim vodama
- Podzemni rezervoari: Krški reljef može sadržavati ogromne podzemne rezervoare vode,
poznate kao akviferi. Ti akviferi često služe kao izvori pitke vode za ljude i stoku u blizini
krških područja. Voda u akviferima može biti starija od hiljadu godina jer se polako kreće
kroz podzemne pukotine.
Geološki procesi u krškim ekosustavima oblikuju pejzaž, kemijski sastav tla i dostupnost
vode, što direktno utječe na bioraznolikost i životne uvjete u ovim područjima.

5
Razumijevanje tih procesa ključno je za očuvanje i upravljanje krškim ekosustavima i
resursima.

6
3. Podzemni vodeni sustavi

Podzemni vodeni sustavi krških reljefa igraju ključnu ulogu u ekologiji, gospodarstvu i
očuvanju ovih područja. Raznolikost i složenost tih sustava čine ih iznimno važnim za
različite aspekte ljudskog života i prirodne okoline. Evo nekoliko ključnih činjenica o
podzemnim vodenim sustavima krških reljefa:

- Akviferi: Podzemni vodeni sustavi u krškim reljefima često se sastoje od velikih akvifera.
Akviferi su podzemni slojevi stijena i tla koji su sposobni zadržavati i prenositi vodu. Oni
djeluju kao prirodni rezervoari koji pohranjuju ogromne količine podzemne vode.
- Rezervoari pitke vode: Akviferi u krškim reljefima često služe kao izvori pitke vode za
okolna naselja i poljoprivredu. Ova voda često ima visoku kvalitetu jer je prirodno pročišćena
dok prolazi kroz stijene i tlo.
- Rezervoari za navodnjavanje: Voda iz podzemnih vodnih sustava često se koristi za
navodnjavanje poljoprivrednih usjeva. Ovo je ključno za održavanje plodnih polja u krškim
dolinama.
- Speleološki aspekti: Podzemni vodeni sustavi igraju ulogu u formiranju i održavanju špilja i
jama. Procesi taloženja stijena i minerala u špiljama, kao što su stalaktiti i stalagmiti, često su
rezultat vode koja kaplje s površine.
- Bioraznolikost: Podzemni vodeni sustavi podržavaju jedinstvenu i prilagođenu biotu koja
uključuje posebne vrste riba, školjki, rakova i mikroorganizama. Ovi organizmi su često
prilagođeni životu u podzemnom okolišu i često su endemični, što znači da ih možete naći
samo u određenim krškim područjima.
- Podzemne rijeke: Mnogi podzemni vodni sustavi krša uključuju podzemne rijeke i potoke.
Ovi vodeni putovi često prolaze kroz špilje i jame i igraju ključnu ulogu u hidrološkom
ciklusu.
- Očuvanje vodnih resursa: Uporaba podzemnih vodnih sustava za opskrbu pitkom vodom i
poljoprivredu zahtijeva pažljivo upravljanje kako bi se očuvala kvaliteta i količina vode.
Neodgovarajuće upravljanje može dovesti do iscrpljivanja vodnih resursa ili onečišćenja.
- Izazovi i prijetnje: Podzemni vodeni sustavi krških reljefa često su osjetljivi na onečišćenje
iz različitih izvora, uključujući poljoprivredne kemikalije, otpadne vode i nepravilno

7
odlaganje otpada. Klimatske promjene također mogu utjecati na dostupnost vode i cikluse
suše.

8
4. Kultura i povijest

Krški reljefi imaju bogatu kulturnu i povijesnu važnost u mnogim dijelovima svijeta. Ljudi su
hiljadama godina naseljavali ova područja i razvijali svoj jedinstveni način života koji je bio
usko povezan s krškim terenom. Evo nekoliko ključnih aspekata kulturne i povijesne važnosti
krških reljefa:
- Skloništa i stanovanje: Špilje u krškim reljefima često su korištene kao skloništa i mjesta za
stanovanje. U mnogim kulturama, ljudi su živjeli u špiljama zbog zaštite od ekstremnih
vremenskih uvjeta i prijetnji divljih životinja. Primjerice, stariji tragovi ljudskog naseljavanja
pronađeni su u špiljama u krškim područjima poput Francuskog Ardechea i Dalmacije.
- Religijski i kulturni spomenici: Krški reljefi često su bili kulturno i religijski značajni.
Mnoge špilje su služile kao svetištima ili mjesta obožavanja u različitim kulturama. U nekim
slučajevima, crkve i manastiri su izgrađeni unutar špilja, što je rezultiralo impozantnim
kulturnim spomenicima.
- Arheološka nalazišta: Mnoga krška područja sadrže arheološka nalazišta koja pružaju uvid u
povijest ljudskih civilizacija. Na primjer, u krškom reljefu sjeverne Meksike pronađeni su
dokazi o drevnim kulturama koje su živjele u tom području prije više hiljada godina.
- Poljoprivreda i stočarstvo: Polja na dnu dolina u krškim reljefima često su plodna i pogodna
za poljoprivredu. Vijekovima su ljudi koristili ova područja za uzgoj usjeva i stočarstvo, čime
su podržavali svoje zajednice.
- Speleologija i istraživanje: Krški reljefi privlače speleologe i istraživače koji proučavaju
špilje i podzemne sustave. Ova istraživanja pomažu u razumijevanju geologije, hidrologije i
ekologije krških ekosustava.
- Turizam: Krški reljefi često su popularna turistička odredišta zbog svoje ljepote i
jedinstvenosti. Turizam pridonosi gospodarstvu mnogih krških regija, ali istovremeno
postavlja izazove u očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti ovih područja.

Krški reljefi također igraju ključnu ulogu u očuvanju vodnih resursa i pružaju ljude sredstva
za opstanak u suhim klimatskim uvjetima. Stoga je razumijevanje kulturne i povijesne
važnosti krških reljefa važno za očuvanje ovih područja i njihovu buduću upotrebu.

9
5. Raznolikost krškog reljefa

Krški reljef karakterizira izvanredna raznolikost oblika i značajki terena, što ga čini jednim
od najzanimljivijih geografskih područja na planeti. Ovdje je pregled nekih od najčešćih i
najimpresivnijih značajki krškog reljefa:
- Špilje: Špilje su najpoznatija i najupečatljivija značajka krša. To su podzemni prostori
nastali otapanjem stijena, često bogato ukrašeni stalaktitima, stalagmitima i drugim ukrasima.
Špilje se često koriste za proučavanje geologije, ali i skrivaju bogatu podzemnu faunu,
uključujući šišmiše i druge organizme prilagođene životu u potpunom mraku.

Slika 1.: Špilja Vjetrenica

- Jame: Jame su duboke udubine u krškom terenu, često okomite i zastrašujuće duboke.
Nastaju erozijom i otapanjem stijena, a mnoge su prilagođene za speleološke ekspedicije.
- Ponikve: Ponikve su mjesta gdje površinska voda nestaje u podzemlju kroz otvore u
stijenama. Ovo je ključna značajka za krške ekosustave jer omogućuje ponovno punjenje
podzemnih vodnih sustava i očuvanje vodnih resursa.
- Doline: Doline su udubine srednje veličine koje se oblikuju erozijom i otapanjem stijena.
Često su obrasle vegetacijom i često predstavljaju plodna područja.
- Polja: Polja su najveće udubine u krškom reljefu. Formiraju se kad voda otapa stijene i
taloži rastresito tlo na dnu dolina. Polja su često plodna i pogodna za poljoprivredu.
- Uvale: Uvale su nepravilne doline koje su nastale spajanjem više ponikvi. Imaju složenu
topografiju i često su bogate biljnim i životinjskim vrstama.
- Kamenice: Kamenice su mala kružna udubljenja sa strmim stijenama i često su prekrivene
vegetacijom.
- Škrape: Škrape su izdužena udubljenja oblikovana djelovanjem vode. Mogu biti različitih
veličina, uključujući i duboke i rebraste škrape.

10
- Kukovi: Kukovi su strme stijene koje strše iznad terena. Oni često čine prepoznatljive
siluete krškog krajolika.
- Meandri: Meandri su vijugave stijene koje su rezultat dugotrajnog erozijskog djelovanja
vode.
Jame bez izlaza: Kaverne su špilje koje nemaju izlaz na površinu. Često se otkrivaju prilikom
bušenja tunela.
- Ponori: Ponori su udubine u koje poniru rijeke ponornice, ulazeći u podzemni svijet.
Raznolikost krškog reljefa stvara jedinstveno i spektakularno okruženje koje je fascinantno za
istraživanje i koje ima dubok utjecaj na bioraznolikost i život u tim područjima. Krški reljef
također igra ključnu ulogu u očuvanju vodnih resursa i pruža ljudima mnoge ekonomske i
kulturne vrijednosti.

11
6. Bosna i Hercegovina kao krški masiv

Stijene u kojima se razvija krš, prema dostupnim podacima, zauzimaju od jedne do dvije
trećine državnog teritorija Bosne i Hercegovine. Zapadni dio države duboki je i vrlo razvijeni
krš, u kojem su nastale osebujne i gotovo sve vrste krških pojava. U morfološkom smislu
karakteriziraju ga brojne zaravni, krška polja s ponorima, izvorima i rijekama ponornicama.
Krš se razvija u karbonatnim stijenama podložnim sekundarnim strukturnim utjecajima i
osebujna je vrsta reljefa u kojem ne vrijede pravila cirkulacije voda svojstvena homogenim
vodonosnicima. Stoga se krški proces razvija kroz mnoštvo manje ili više izdvojenih pojava
koje se međusobno povezuju, pa je kod njegova proučavanja u svakom novom slučaju
potrebno krenuti iz početka. Cirkulaciju voda obilježava velika brzina, količina i sezonske
razlike, što u slučaju onečišćenja smanjuje šanse za njegovo učinkovito suzbijanje. Bogatstvo
i raznolikost staništa, uz specifičnu geološku povijest krša, pružili su refugije biljnom i
životinjskom svijetu, diferenciranje mnoštva endema i neobično bogat i raznolik genski fond.
Krš u BiH je floristički i vegetacijski među najbogatijima u Europi, što je dokazano
serioznim stoljetnim istraživanjima, a sa stanovišta podzemne faune među najbogatijim u
svijetu, premda je to dokazano istraživanjima tek pojedinih područja. Pored toga, krš je kao
vrsta reljefa prvi put izučen u Krasu, slovenskom dijelu Dinarskog krša. Dinarskom kršu
pripadaju dijelovi BiH zapadno od crte Cazin, Lebršnik. Stoga, su neka mjesta u Bosni i
Hercegovini povijesno važna kao locus typicus pojedinih krških oblika. Pored znanstvene to
ima i nemalu kulturnu važnost, jer su dali nazive nizu stručnih termina u svjetskoj znanosti o
kršu. I sam naziv znanosti – karstologija – duguje ime slovenskoj pokrajini Kras. U svjetlu
predstavljenih prirodnih i znanstvenih vrijednosti krša, analizirana je njegova javna
percepcija kao i upotreba. Zaključeno je da je krajnje neprikladna i opasna po živote ljudi i po
očuvanje vrlo krhkih staništa i ugroženih vrsta. Čine je većinom kombinacija tradicionalnog i
industrijskog okolišnog svjetonazora, koja izaziva velike negativne promjene u okolišu.
Naseljena područja, osobito ona osjetljiva, izložena su onečišćenjima komunalnog otpada,
kanalizacije i industrijskih zagađenja. Pojedine ranjive točke pod pritiscima su brojnih
neadekvatnih septičkih jama koje dreniraju u podzemne vode. No najveće negativne
posljedice nastaju od hidrotehničkih zahvata i melioracija, kojima se isušuju velika podzemna
područja ili se staništa u opasnoj mjeri fragmentiraju. Takva praksa dovodi na rubove
opstanka pojedine životinjske zajednice, a ako im je usko rasprostranjenje, i do prijetnje

12
izumiranju vrsta. Industrijska upotreba krajolika suzbija vrlo propulzivnu gospodarsku granu
na kršu – turizam, koji na pojedinim lokalitetima u susjednim zemljama bilježi izvrsne
rezultate. Adekvatniji tretman krša treba temeljiti na rezultatima sveobuhvatnih znanstvenih
istraživanja. Za prihvat takvog pristupa treba izgraditi društvenu strukturu sposobnu za
razumijevanje njegovih vrijednosti te za donošenje i ostvarenje ozbiljnih odluka. Proces nije
brz i podrazumijeva izgradnju sustava istraživanja, obrazovanja, upravljanja i zaštite (studije,
institute, uprave i inspekcije). Veliku ulogu pri tome imaju mehanizmi zaštićenih područja,
koje proglašenjem parkova prirode Hutovo blato i Blidinje, tri dobra na Ramsarskoj listu, a
osobito proglašenjem Nacionalnog parka Una, ulazi u novo razdoblje. Njihova važnost je u
očuvanju izuzetnih vrijednosti Bosne i Hercegovine, demonstraciji pozitivnog odnosa prema
prirodi, okolišu i krajoliku, te budućim održivo-gospodarskim očekivanjima. Pri tome treba
koristiti najnovije domete svjetske konzervatorske znanosti i prakse, osobito one koje
preporučuje IUCN.
Krški reljefi igraju značajnu ulogu u Bosni i Hercegovini, koja je poznata po svojoj bogatoj
geološkoj raznolikosti i spektakularnim krškim značajkama. Ovdje su ključne informacije o
krškim reljefima u Bosni i Hercegovini:
- Raznolikost terena: Bosna i Hercegovina ima izuzetno raznolik krški teren koji se proteže
od planina do nizinskih područja. Najpoznatiji krški reljefi nalaze se u zapadnom i južnom
dijelu zemlje, gdje dominiraju visoke planine i duboke doline.
- Dinara: Planinska skupina Dinara proteže se kroz zapadnu Bosnu i Hercegovinu i obuhvaća
mnoge visoke vrhove i duboke doline. Ovdje se nalazi i nekoliko impresivnih špilja i jama,
uključujući špilju Vjetrenicu, koja je jedna od najbogatijih špilja u Europi po broju
speleoloških nalaza.
- Nacionalni parkovi: Bosna i Hercegovina ima nekoliko nacionalnih parkova koji
obuhvaćaju krške reljefe i prekrasne prirodne ljepote. Nacionalni parkovi Una i Sutjeska
poznati su po svojim krškim značajkama, uključujući duboke kanjone, šume i speleološke
nalaze.
- Vrelo Bune: Vrelo Bune je jedna od najpoznatijih prirodnih atrakcija u Bosni i Hercegovini.
Ovdje izvire rijeka Buna iz duboke pećine i stvara impozantan vodopad. Blizu Vrela Bune
nalazi se i stari franjevački samostan, koji je izgrađen u špilji.
- Naselja u krškim dolinama: Mnoga naselja u Bosni i Hercegovini smještena su u krškim
dolinama. Ova naselja često koriste resurse podzemnih vodnih sustava za opskrbu pitkom
vodom i poljoprivredu.

13
- Ugroženi ekosustavi: Unatoč svojoj prirodnoj ljepoti, krški ekosustavi u Bosni i
Hercegovini suočavaju se s brojnim prijetnjama, uključujući nekontrolirani turizam,
onečišćenje vode i devastaciju špilja. Očuvanje ovih ekosustava postaje sve važnije kako bi
se sačuvala bioraznolikost i vodni resursi.
- Speleološka istraživanja: Bosna i Hercegovina privlači speleologe iz cijelog svijeta zbog
svojih bogatih špilja i jama. Speleološka istraživanja pridonose razumijevanju geologije i
ekologije krških ekosustava.
Krški reljefi u Bosni i Hercegovini predstavljaju jedinstven i važan aspekt prirodne i kulturne
baštine te pružaju mnoge prilike za istraživanje, očuvanje i održivo upravljanje ovim
područjima.

Slika 2.: Štrbački buk

14
7. Obilježja krškog reljefa hercegovine

Krški fenomen i karakteristični oblici reljefa u njemu, oduvijek su predstavljali pravu

atrakciju i pobuđivali interesovanje mnogih istraživača. Problematikom dinarskog krša bavili
su se mnogi istraživači, međutim, ipak se ne može reći da su svi dijelovi ovog područja
podjednako kvalitetno i u dovoljnoj mjeri istraživani. Pojedini segmenti reljefa planinskog
lanca Dinarida su izazivali veći interes svojom atraktivnošću, pa su drugi zanemareni ili
veoma površno proučavani, što se naročito odnosi na krški reljef Bosne i Hercegovine.
Uloga Dinarskog krša u istraživanju i objašnjavanju svjetskih krških fenomena je veoma
značajna jer su prve detaljne naučne studije krša u svijetu, kao i prve teorije o cirkulaciji vode
u krškim terenima, razvijene upravo na Dinarskom kršu krajem 19. i početkom 20. stoljeća
(Bonacci i dr., 2008.) Geomorfološki oblici, kako na površini, tako i u podzemlju krša, ne
samo da sami po sebi predstavljaju pravi fenomen, već ove prirodne vrijednosti mogu biti
itekako iskoristiv resurs sa ekonomskog aspekta, pa je s toga neophodno poznavanje njihove
geneze, učestalosti i rasprostranjenosti na određenom prostoru. U tom pogledu reljef
Zapadnohercegovačke županije predstavlja idealan objekat za isticanje značaja i istinske
vrijednosti krša, kao osnovnovne karbonatne forme koja ima sve elemente holokarsta.

Slika 3.;Vrtače u blizini B. Petrovca

15
8. Kraška polja

Kraška polja su značajna zemljopisna obilježja u Bosni i Hercegovini, koja obogaćuju

njezinu geološku raznolikost i pružaju jedinstvena staništa za biljni i životinjski svijet. Ova
polja su tipična za krški reljef i nastaju procesom otapanja vapnenca ili drugih topljivih
stijena, što rezultira formiranjem ravnih ili lagano zakrivljenih površina. Evo nekoliko
ključnih informacija o kraškim poljima u Bosni i Hercegovini:
- Raznolikost kraških polja: Bosna i Hercegovina ima raznolikosti kraških polja, od manjih
polja koja se nalaze između brda i planina do većih polja koja se protežu na stotine hektara.
Ova polja često imaju karakteristične oblike, poput udubina i kanala.
- Nastanak: Kraška polja nastaju procesom otapanja vapnenca i drugih topljivih stijena, često
pod utjecajem podzemnih voda. Voda otopi stijene i kroz vrijeme stvori ravan ili blago
zakrivljen teren.
- Rijeke i ponori: Kraška polja često imaju rijeke i potoke koji teku površinom i često nestaju
u ponorima, gdje voda ulazi u podzemni svijet. Ovo je tipičan krški fenomen i pridonosi
složenim hidrološkim sustavima.
- Vegetacija: Kraška polja u Bosni i Hercegovini često podržavaju bogatu biljnu i životinjsku
raznolikost. Vegetacija varira ovisno o klimatskim uvjetima i geografskom položaju, ali može
uključivati travnjake, šume i močvare.
- Poljoprivreda: Mnoga kraška polja u Bosni i Hercegovini koriste se za poljoprivredu.
Plodna tla i dostupnost vode čine ih pogodnim za uzgoj usjeva kao što su žitarice, voće i
povrće.
- Kulturna baština: Kraška polja često su povezana s bogatom kulturnom baštinom.
Tradicionalna naselja, crkve i drugi kulturni spomenici često se nalaze u blizini ovih polja.
- Turizam: Kraška polja pružaju prilike za turizam, uključujući pješačenje, biciklizam i
istraživanje prirode. Posjetitelji mogu uživati u prekrasnim pejzažima i raznovrsnoj flori i
fauni.
- Očuvanje: Očuvanje kraških polja i njihove prirodne i kulturne vrijednosti izuzetno je
važno. Nepravilna urbanizacija, intenzivna poljoprivredna praksa i onečišćenje vode mogu
predstavljati prijetnje ovim područjima. Stoga se provode mjere zaštite kako bi se sačuvala
ova jedinstvena prirodna i kulturna baština.

16
- Kraška polja u Bosni i Hercegovini predstavljaju važan dio njezine geološke, ekološke i
kulturne raznolikosti. Ova područja igraju ključnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti i
prirodne ljepote te pružaju prilike za održivu uporabu i turizam.

Slika 4.: Kraška polja

17
9. Dinaridi

Dinaridi su planinski lanac koji se proteže kroz jugoistočnu Europu, a obuhvaćaju i dio Bosne
i Hercegovine. Ovaj planinski lanac ima bogatu geološku i kulturnu povijest te igra ključnu
ulogu u oblikovanju krajolika i života u Bosni i Hercegovini. Evo nekoliko ključnih
informacija o Dinaridima:
- Geografski položaj: Dinaridi se protežu od Italije preko Hrvatske, Bosne i Hercegovine,
Crne Gore i Albanije do Grčke. U Bosni i Hercegovini, Dinaridi zauzimaju veliko područje,
posebno u zapadnom i južnom dijelu zemlje.
- Reljef i vrhunci: Dinaridi obuhvaćaju mnoge planine i visoravni, uključujući Dinaru, Velež,
Čvrsnicu, Prenj i mnoge druge. Dinaridi su poznati po svojim oštrim vrhuncima, dubokim
dolinama i kanjonima te bogatstvu geomorfoloških oblika.
- Nacionalni parkovi: U Dinaridima u Bosni i Hercegovini nalazi se nekoliko nacionalnih
parkova, uključujući Nacionalni park Una, Nacionalni park Sutjeska i Nacionalni park
Blidinje. Ovi parkovi čuvaju prirodne ljepote ovog planinskog lanca i pružaju prilike za
ekoturizam i rekreaciju.
- Speleologija: Dinaridi su poznati po svojim špiljama i jamama koje privlače speleologe iz
cijelog svijeta. Primjerice, špilja Vjetrenica na planini Zelengora smatra se jednom od
najbogatijih špilja u Europi po broju speleoloških nalaza.
- Bioraznolikost: Planine Dinarida pružaju raznolika staništa za biljni i životinjski svijet.
Ovdje se mogu pronaći brojne endemične i rijetke vrste. Dinaridi su također dom
medvjedima, vukovima, risovima i drugim divljim životinjama.
- Kulturna baština: Planine Dinarida imaju bogatu kulturnu baštinu. Tradicionalna naselja,
crkve i dvorci često su smješteni u blizini ovih planina. Primjerice, stari gradovi poput
Počitelja i Jajca nalaze se u podnožju planina.
- Planinarenje i aktivnosti na otvorenom: Dinaridi su popularna odredišta za planinare,
alpiniste i ljubitelje aktivnosti na otvorenom. Posjetitelji mogu uživati u planinarenju,
biciklizmu, raftingu i mnogim drugim aktivnostima u ovim prekrasnim planinskim
predjelima.
Dinaridi su vitalni dio prirodne, kulturne i turističke baštine Bosne i Hercegovine. Očuvanje
ovih planina i njihovih ekosustava izuzetno je važno kako bi se sačuvala priroda i podržao
održivi turizam u regiji.

18
19
Reference

https://api.izzi.digital/preview/page/1810

https://geoubih.ba/V2/Izdanja/ActaVol3Br5/12.%20E.%20Kustura%20-%20KR
%C5%A0%20ZH%C5%BD.pdf

https://bs.wikipedia.org/wiki/Geografija_Bosne_i_Hercegovine#Depresije,_kotline_i_kra
%C5%A1ka_polja

https://hr.wikipedia.org/wiki/Kr%C5%A1

https://chat.openai.com/

20