ISPITNA PITANJA INDUSTRIJSKA

PROIZVODNJA LIJEKOVA
 UVOD U DPP

1. Koji je zadatak industrijske proizvodnje lijekova?

Industrijska proizvodnja lijekova pronalazi sredstva, načine, aparate i mašine neophodne za
tvorničku proizvodnju lijekova, odnosno proizvodnju na veliko prema pravilima DPP.

2. Koji je cilj industrijske proizvodnje lijekova?

Cilj ove proizvodnje je da osigura terapijski učinkovit, kvalitetan i siguran lijek na čiju
promjenu učinka utiču doza, način aplikacije, oblik u kome se nalazi i način čuvanja.

3. Šta je biotransformacija lijeka?

Biotransformacija predstavlj metabolizam lijeka u ljudskom organizmu na odgovarajući način
s ciljem pravilnog djelovanja lijeka i njegovog normalnog izlučivanja iz organizma.

4. Koje su faze biotransformacije?

Nesintetske reakcije (oksidacija, redukcija, hidroliza) i sintetske reakcije (konjugacija sa
kislinama).

5. Koji je osnovni cilj dobre proizvođačke prakse?

Jedan od osnovnih ciljeva je da se prate ispravnosti u toku procesa proizvodnje i obazbijedi
odgovarajuća dokumentacija.

6. Koje su dvije smjernice DPP?

Osnovni zahtjevi (DPP za proizvodnju lijekova) i posebni aneksi ( odnose se na aktivne
supstance).

7. Koje prostorije imamo prema pravilima DPP?

Proizvodni prostor, prosto za skladištenje, prostor za kontrolu kvaliteta i pomoćn prostorije.

8. Koji je cilj kontrole kvaliteta?

Osnovni cilj je pronaći grešku, odnosno prevenirati je.

9. Na koji način se povlači lijek iz prometa?

Povlačenje lijeka iz prometa vrši odgovorna osoba i mora o namjei povlačenja odmah
obavjestiti sve institucije kojima je distribuirala lijek.

2
 POMOĆNE SUPSTANCE ZA IZRADU LIJEKA

1. Šta čini tabletnu smjesu?

Tabletnu smjesu čini jena ili više ljekovitih supstanci uz dodatak pomoćnih supstance.

2. Šta su sredstva za dopunjavanje?

To su materije koje dodajemo s ciljem postizanja odgovarajuće konzinstencije lijeka.
(laktoza, glikoza, sorbitol, saharoza, celuloza..)

3. Šta su sredstva za vezivanje i koja imamo?

To su materije koje imaju ulogu vlaženja i povezivanja praškastih supstanci u kompaktan
oblik.Kod vlažne granulacije to su: žlatina, dervati celuloze, saharoza, skrob, PEG i PVP.Kod
suhe granulacije to su: metil celuloza, PVP i PEG.

4. Šta su adhenzivne supstance?

Adhenzivne supstance su pomoćne supstance koje sprječavaju lijeoljenje smjese u mašini to
su talk, skrob, magnezij stearat i sl.

5. Šta su lubrikansi?
To pomoćne supstance koje omogućuju izbacivanje gotove tblete iz kalupa bez oštećenja
(stearinska kiselina, magnezij stearat, hidratantna biljna ulja)

6. Šta su adsorbensi?
Pomoćne supstance koje omogućuju da se tabletna smjesa odupre djelovanju tečnih i žitkih
preparata, daje sugoću tableti, najčešće korištena su jedninjena silicijuma.

3
 POSTUPCI IZRADE TABLETA

1. Kako se izrađuju tablete?

Tablete se moraju izrađivati kompresijom smjese praškova ili kompresijom granulata
dobivenih vlažnim ili suhim postupkom granulacije.

2. Zašto se vrši usitnjavanje?

Usitnjavanje se vrši da se poveća dodirna moć što utiče na brzinu raspadanja, biološku
raspoloživos čime imamo preciznije doziranje, veću protočnost i ubrzano klizanje.

3. Po pravilu koje grupe usitnjavanja imamo?

-smanjuje se veličina krupnih čestica
-smanjuje se veličina vlažnog materijala (granulata)
- mljevenje već gotove tablete koju treba preraditi zbog greške.

4. Kako se vrši odabir mlina za mljevenje i koje vrste imamo?

Odabir mlina se vrši na osnovu osobina proizvoa i kapaciteta mlina, odnosno količine
potrebnog prouzvoda. Najčešće korištene vrte mlina su: mlin ćekičar, kuglični i mikrorizer.

5. Šta je mješanje i pomoću čega se izvodi?

Mješanje je postupak kojim se smjesa homogenizuje za tabletiranje. Za izvođenje se moriste
rotacione mješalice, modifikovane i trakaste.

6. Šta je kompresija i pomoći čega se izvodi?

Kompresija praškaste smjese označava smanjenje volumena mase praška, istiskivanje
vazduha prijmjenom sile ili pritiska. Vrši e aparatima za tabletiranje koji mogu biti
ekscentrični i rotacioni.

7. Koje su prednosti vlažne granulacije?

Vezivne supstance sljepljuju prašak te je olakšano komprinovanje, pogodna za granuliranje
nestabilnih supstanci, dobija se tableta ujednačenog sadržaja, lako prihvata boju.

8. Nedostatci vlažne granulacije?

Skupa je zbog velike količine operacija, nemoguća za supstance osjetljive na vlagu, gubi se
velika količina maze zbog mnoho operacija, vlažne supstance u procesu proizvodnje
usporavaju raspadanje tablete.

9. Kada se posež za sugom granulacijom?

Ova granulacija se koristi kada vlažna nije pogodna jer postoji osjetljivost na vlagu boju. Te
kada nije izvodivo direktno tabletiranje zbog osobine ljekovite supstance.

4
10. Od kojih postupaka se sastoji vlažna granulacija?
Posupak se sastoji od formiranja kompatnog obilka kompresijom praška, zatim mljevenjem
radi dobivanja granulata i ponovnim komprinovanjem za dovijanje tablete.

11. Koje su prednosti suhe granulacije?

Potrebno je malo opreme i postupaka, pogodna je za supstance osjetljive na vlagu i toplotu.

12. Koji su nedostatci suhe granulacie?

Metoda zahtijeva upotrebu specijalizovanih tehničkih tabletnih presa sa velikim pritiskom,
teško prima boju, mož biti usporeno raspadanje ljekovite supstance iz gotove tablete i zbog
velike količine praškastih supstanci postoji veliki rizi od unakrsne kontaminacije.

13. Šta je direktna kompresija?

To je proces u kome se tableta komprimuhje iz smjese ljekovitih i pomoćnih supstanci bez
prethodne granulacije.

14. Koje su faze direktne kompresije?

-mljevenje ljekovite i pomoćne supstance
-mješanje
-komprimovanje u tablete.

15. Koje su prednosti direktne kompresije?

Smanjenj je broj operacija, brža izrada, iskljućena je vlaga, toplota i pritisak, smanjen e broj
parametara koji utiču na proces granuliranja, tablete se dobro raspadaju o organizmu.

16. Koji su nedostatci direktne kompresije?

Ovaj postupak zahtijeva veću količinu ljekovite supstance, dobijaju se velike tablete koje se
teško gutaju, pomoćne supstance su skupe, često se javljaju problemi prilikom miješanja
smjese oje je otežano zbog nedostatka vlage.

5
 TABLETE

1. Koje su tri grupe oblaganja tableta?

1.Dražiranje ili oblaganje šećerom
2.Film oblaganje
3.Specijalne tehnike oblaganja

2. Kada se vrši dražiranje?

Ovaj postupak vrši se u fazi bubrenja tablete odnosno u procesu rotiranja velikom brzinom.

3. Zašto se nanosi šećer?

Nanosi se u velikoj količini da bi se dobila kvalitetna dražea.

4. Koje su faze u procesu dražiranja?

1. Izolovanje ili zaštita jezgra
2. Prevlačenje jezgra ili zaobljavanje
3. Glačenje
4. Bojenje
5. Poliranje

5. Pomoću čega se vrši zaštita jezgra?

Obično se vrši pomoću alkoholnog rastvora.

6. Pomoću čega se vrši prevlačrnje jezgra i na kojoj temperaturi?

Vrši se pomoću sirupa saharoze koja sadrži želatinu i arapsku gumu na tem. 60-70 °C.

7. Šta se dodaje kod glačenja?

Uz saharozu dodaje se i kalcijum karbonat.

8. Zašto se vrši bojenje?

Da bi se postigao ljepši izgled i postigle fizičke osobine lijeka.

9. Koji je cilj poliranja?

Cilj je da dobijemo sjajnu jednoličnu i postojanu površinu.

10. Koji imaju osobinu polimeri kod film oblaganja?

Materije za oblaganje su polimeri koji imaju osobinu da grade film i povećavaju masu tablete
za 2-5%.

11. Koje se koriste materije kod film oblaganja?

1.Gastrosolubilne film materije
2.Enterosolubilne film materije

12. Šta spada u gastorsolubilne film materije?

Spada polivinilpolidon (PVP) i polivinilglikol (PEG) i neke vrste akrilinih polimera.

6
13. Šta spada u enterosolubilne film materije?
Spada celuloza, etil celuloza i akrilni polimeri.

14. Kakve su to specijalne tehnike oblaganja?

Podrazjmjevaju oblaganje kompresijom tj. pod pritiskom obično je to suhom metodom i tako
dobivamo obložene i slojevite tablete

7
 KAPSULE

1. Šta su kapsule?
Predstavljaju čvrste preparate namjenjene za oralnu upotrebu sa resorpcijom u crijevima ili
želudcu.

2. Od čega se sastoje kapsule?

Sastoje se od tvrde ili meke čahure različitog oblika i veličine u čijoj je unutrašnjosti jedna doza
ljekovite supstance.

3. Kakvog su oblika kapsule i koji je poseban oblik?

Najčešći oblik je cilindrični ili okrugli.
Poseban oblik su male sitne okrugle kapsulice koje se nazivaju perle

4. Od čega je napravljen zid kapsule?

Zid ili čahura kapsule napravljena je od želatine čija se konzistencija može regulisati dodavanjem
glicerola ili sorbitola.

5. Kakva je unjtrašnjost kapsule?

Unutrašnjost kapsule odnosno njen sadražaj može biti tečni, čvrsti, pastozni ili praškasti.

6. Prednosti kapsula?
Lako i tačno doziranje,
Prekriva neprijatan ukus i miris lijeka
Štiti ljekovitu supstancu od vanjskih faktora.

7. Vrste kapsula?
Tvrde kapsule, meke kapsule, gastrorezistentne kapsule i kapsule sa modifikovanom prevlakom.

8. Kakve su tvrde kapsule?

Tvrde ili želatinozne kapsule sastoje se od dva šuplja cilindra koja su sa strane zaobljena i
zatvorena a sa druge strane otvorena sa punjenjem ljekovite supstance.

9. Postupci proizvodnje tvrdih kaspula?

1. Priprema rasvora želatine
2. Formiranje kapsule
3. Sušenje
4. Podešavanje dužine
5. Skidanje formirane kapsule pomoću bronzanih češljeva i stavljanje poklopca
6. Odabir kapsule određenog kvaliteta i odgovarajuće dimenzije
7. Obilježavanje
8. Kontrola kvaliteta
9. Pakovanje

8
10. Čime je određena veličina kapsule?
Određena je internaciolnalnim normiranim brojevima.

11. Šta obuhvata punjenje tvrdih kapsula?

Obuhvata: pripremu smjese rastvora, postavljanje kaspule u uspravni položaj, otvaranje kapsule,
punjenje, zatvaranje ičišćenje.

12. Kako se može obavljati punjenje?

1. Namjestiti kapsulu za punjenje pomoću uređaja sa poluautomatskim mašinama koje pune i
zatvaraju od 60-100 kapsula.
2. Pomoću malog lijevka ili plastične boce čija veličina otvora odgovara veličini i količini praška.
3. Potpuno ručnim punjenjem gdje se iz tarionika istrese prašak u kapsulu i odklanja se višak.

13. Kakve mogu biti mašine za punjenje?

Mogu biti poluautomatske i automatske.

14. Koja je namjena poluautomatskih mašina?

Namjenjene su za manje serije a sastoje se od ploče za ležištem za kapsulu.

15. Kakve mogu biti automatske mašine?

1. One koje pune pod pritiskom
2. Mašine koje pune pomoću specijalnih cijevi

16. Kakve su to meke kapsule?

Imaju meki zid, izrađuju se od 1 dijela i mogu biti različitog oblika.

17. U šta se pakuju meke kapsule?

Pakuju se u zatopljene vreće pod vakumom.

18. Koji su postupci izrade makih kapsula?

1. Potapanje specijalnih kapsula
2. Šerov postupak
3. Akogel postupak
4. Postupak presovanja
5. Metoda kapanja

19. Kakvog su oblika kapsule koje se dobijaju potapanjem?

Najčešće su ovalnog ili cilindribčnog oblika.

20. Kakav je Šerov postupak?

Ovaj postupak je ekonomičan i omogućava proizvodnju velike količine kapsula i tačno doziranje.

9
21. Koja je razlika između Šerovog i akogel postupka?
Razlika je u tome što se akogel postupkom kapsula na kraju prevlači želatinoznom masom.

22. Kakve su gastrorezistentne kapsule?

Formiraju se tako da budu odporne na djelovanje želučanog soka i da oslobode svoje djelovanje u
crijevnoj tečnosti a ne u želučanom soku.

23. Kakve su veličine kapsule sa modifikovanom prevlakom?

Mikroskopske su veličine od nekoliko mikrometara do nekoliko milimetara.

24. Šta se ispituje kad se vrši ispitivanje provjere kvaliteta kapsula?

Ujednačenost sadržaja, variranje mase supstance, brzina rastvaranja ljekovite supstance i
rastvorljivosta kapsula.

25. U šta se pakuju kapsule?

U blistere ili bočice koje se nakon toga ubacuju u kartonsku kutiju i propisno označavaju.

10