instrumentima se koristimo pri neposrednom mjerenju električnih veličina (napon,
struja, snaga, otpor, faktor snage, frekvencija, kapacitet, induktivitet itd.). Ako električnim mjernim instrumentima dodamo i pretvarače, pomoću kojih neelektrične veličine pretvaramo u električne, onda takve instrumente možemo upotrijebiti i za mjerenje neelektričnih veličina, kao što su pritisak, temperatura, brzina, ubrzanje itd. Možemo, dakle, reći da, prema namjeni, električne mjerne instrumente dijelimo u dvije grupe: električni mjerni instrumenti za mjerenje električnih veličina i električni mjerni instrumenti za mjerenje neelektričnih veličina.
Prema načinu pokazivanja mjerene veličine, električne mjerne instrumente dijelimo
na: pokazne, registrirajuće i kontaktne. U pokaznim instrumentima, vrijednost izmjerene veličine očitavamo na skali s kazaljkom ili direktno pomoću brojeva. Registrirajućim mjernim instrumentima izmjerene vrijednosti se neprekidno (za duže ili kraće vrijeme) upisuju na pokretni papir, i na taj način ove vrijednosti registriramo u bilo kom trenutku tog perioda. Kontaktni instumenti omogućavaju da se izmjeri neka unaprijed određena vrijeednost električne ili neelektrične veličine, i na neki način se saopšti da je na instrumentu registrirana unaprijed određena vrijednost veličine.
Prema načinu djelovanja, odnosno prema principu rada, instrumente dijelimo
na: — instrumente s obrtnim svitkom i stalnim magnetom, — instrumente s pokretnim željezom, — elektrodinamičke instrumente, — instrumente s unakrsnim svicima i stalnim magnetom, — indukcione instrumente, — vibracione instrumente, — termičke instrumente, — elektronske instrumente i — brojila električne energije.