Prženi lješnjaci

Objavljeno: 14.03.2021. Autor: Ivana Đilas Hedl

 Lješnjak za preradu
 Berba i kupovina
 Recepti za pržene lješnjake
 Prženi lješnjaci iz pećnice
 Prženi lješnjaci na tavi
 Prženi lješnjaci u mikrovalnoj
 Čuvanje i skladištenje
 Savjeti
 Upotreba u kuhinji
 Ljekovita svojstva
Poboljšati i produbiti aromu orašastih plodova možete njihovim prženjem, a intenzivni
okus lješnjaka najbolje ćete postići njihovim prženjem u pećnici, tavi ili mikrovalnoj
pećnici. Lješnjaci su, naravno uz pržene bademe, jedna od najčešćih namirnica koja
se obrađuje na ovaj način.

Lješnjaci su vrlo zastupljena namirnica rasprostranjena na području Europe, a koliko

je omiljen govori i činjenica da se u svijetu svake godine proizvede oko 800.000 tona
lješnjaka. Iako im je proizvodnja količinski velika njihova cijena ponekad je
ograničavajući čimbenik za njihovu konzumaciju. Naime, kao i ostali orašasti plodovi
pripadaju namirnicama koje pripadaju višem cjenovnom razredu.

Velike ljubitelje lješnjaka ne može obeshrabriti ni ta činjenica pa ih najviše vole

pržene kada puste sve svoje arome i postanu još ukusnijima. Iako neki ukazuju da
njihova kalorijska vrijednost ne ide u prilog činjenici da su iznimno zdrava namirnica,
puno je više pozitivnih učinaka koje imaju na zdravlje stoga se preporučuje njihova
svakodnevna konzumacija, ali naravno u razumnim količinama.

Karakteristike lješnjaka

Lijeska je listopadni grm, a može biti i niže stablo iz porodice brezovki koje se uzgaja
na području Europe i Zapadne Azije. Grm lijeske može narasti i do 4 m, a ako je u
obliku stabla dostiže visinu i do 15 m. Deblo stabla je promjera oko 20 cm, a kora mu
je tanka i glatka te crvenkastosmeđe boje. Korijen je plitko ukorijenjen, ali širok i
razgranat. Pupovi koji se pojavljuju na granama si naizmjenični, zeleni ili ponekad sivi
te krupni i tupi, a veličine su oko 3 mm.

Ljuske unutar koji se stvaraju plodovi su na rubu trepavičasti i crvenkasto-smeđe i

zelene boje. Vršni pupovi su u obliku jajeta kao i pupovi koji su po strani i slične su
veličine kao i vršni. Listovi koji se nalaze na granama su naizmjenično raspoređeni i
obrnuto su jajastog oblika. Dužine su 5 - 13 cm, a široki 5 - 9 cm te su prema peteljki
srcolikog oblika, a na rubovima nepravilno nazubljeni i za grane pričvršćeni s kratkim
peteljkama koje su dužine oko 1,5 cm. Gornji dio lista je tamnozelene boje i gladak
dok je naličje svjetlozelene boje sa sitnim dlačicama.
Lijeska cvijeta prije listanja, u veljači i u ožujku, a cvjetanje traje oko tjedan dana. S
obzirom na to da je riječ o dvodomnoj biljci koja ima i muške i ženske cvjetove tako
su i različite karakteristike ovih cvjetova. Muški cvjetovi su u obliku resa koje nastaju
tijekom jeseni ili u rano proljeće. Rese su grupirane u skupove po 2 - 4 rese, a dužine
su oko 6 cm, dok pri punom cvatu mogu biti i do 20 cm dužine.

Ženski cvjetovi nisu izrazito vidljivi i veliki su oko 0,5 cm, a razvijaju se na
jednogodišnjim izbojcima u tamnocrvenom cvatu te su u zbijenim pupovima. Iz
ženskih cvjetova nastaju plodovi koji su nazivaju "orašastim plodom", a koji je široko
jajast i grupiran po četiri ploda u jednom grozdu. U svakom plodu koji je obavijen s
drvenastom ljuskom nalazi se po jedna sjemenka. Plod je veličine oko 2 cm te ima
jednostruku ovojnicu koja sliči na listove koja, tijekom dozrijevanja, mijenjaju boju iz
zelene u smeđu.

Lješnjak za preradu
Tijekom vremena razvilo se mnogo sorti lijeske (čak 300), ali samo se 11 uzgaja za
konzumaciju. Na našem području najviše se uzgajaju dvije koje i najbolje uspijevaju,
a to su Istarska odnosno Makedonska lijeska te Rimska lijeska.

Istarska ili Makedonska lijeska

Poznata je i pod nazivom "duguljasta lijeska" jer ima krupne i duguljaste plodove koji
imaju omotač duži od ploda. S obzriom na to da se najčešće uzgaja na našim
područjima, do ovih lješnjaka ćete vrlo lako doći. Biljka je otporna na niske
temperature te ju možete i sami uzgajati ako imate vrt. Svake godine daje obilan urod
te je otporna na razne štetnike jer ima tvrdu ljusku koja će vam možda stvoriti
probleme prilikom čišćenja lješnjaka za prženje. Plod je dosta velik i u prosjeku je
težine oko 3,4 g.

Rimska lijeska

Rimska lijeska ima plod težine oko 3,10 g što je malo manje u odnosu na Istarsku
lijesku. Podnosi niske temperature i pretežno se uzgaja u kontinentalnom dijelu
zemlje. Stablo ove sorte je bujno te je vrlo rodno i svake godine daje solidan urod.
Berba ove sorte odvija se krajem kolovoza te su plodovi pogodni za prženje.

Berba i kupovina
Plodovi lijeske odnosno lješnjaci počinju dozrijevati u ljetnim mjesecima te se berba
odvija sve do rane jeseni. Gledano kroz mjesece može se reći da s berbom možete
početi od srpnja pa ju vršiti sve do listopada. Da je plod spreman za berbu znat ćete
po njihovom ispadanju iz omotača u kojemu se razvijaju. Osim ispadanja, vidjet ćete
da će lješnjaci promijeniti boju ipostati žutosmeđi. Prilikom berbe obratite pažnju da
berete samo zrele plodove jer orašasti plodovi ne dozrijevaju stajanjem, a ako imate
nezrele plodove lješnjake onda će im jezgra biti žilava i smežurana te će plod biti
niže kvalitete.

Berba naravno ovisi i o sorti lijeske te vrijeme berbe prilagodite tome. Manji broj
nasada bere se ručno, odnosno plodovi koji su ispali skupljaju se s tla. Važno je
samo da prilikom skupljanja plodova obratite pažnju da nisu oštećene vanjske ljuske i
da nemaju nekakve rupice od kukaca ili nametnika. Na većim područjima berba se
obavlja pomoću strojeva koji plodove otresaju sa stabala, ali za manje količine
nasada upotreba strojeva nije potrebna.

Nakon berbe, a prije samoga skladištenja, potrebno je proći i kroz proces sušenja
lješnjaka jer plodovi sadrže visoki udio vode u sebi koji može dovesti do kvarenja
sirovine. Zato se nakon berbe lješnjaci ostavljaju 6 - 8 dana na suncu da se suše uz
povremeno miješanje kako bi se ravnomjerno osušili sa svih strana. Nakon sušenja,
lješnjaci se sami počinju odvajati od omotača u kojem se nalaze te ćete ih tako lakše
i očistiti.

Ako ih ne uzgajate sami lješnjake možete kupiti očišćene ili u ljusci u trgovinama ili
na tržnicama od uzgajivača te se najčešće prodaju u rinfuzi ili pakirani u vrećice.
Prilikom kupnje obratite pažnju da lješnjaci, kako očišćeni tako i oni u ljusci, na sebi
nemaju neka vidljiva veća oštećenja poput pukotina ili rupica koje mogu biti znak da
su pokvareni i da su u njima razni nametnici ili crvi.

Obratite pažnju i na miris koji bi trebao biti kao i kod ostalih orašastih plodova, a ne
pljesniv ili užegao. Boja bi im trebala biti zlatno smeđa te ujednačena sa svih strana.
Ako su lješnjaci pakirani u vrećice unutar pakiranja se ne bi smijele nazirati kapljice
vode što bi ukazivalo da nisu sušeni i da su pokvareni.

Recepti za pržene lješnjake

Kao i sve ostale orašaste plodove, lješnjake je moguće pržiti u pećnici, tavi ili u
mikrovalnoj pećnici. Ali prije prženja potrebno je odstraniti tvrdu ljusku koja ih
okružuje. Ako kupujete lješnjake onda možete odmah kupiti očišćene i tako ubrzati
proces prženja.

Za uklanjanje ljuske postoje dvije metode od kojih je jedan upotreba kliješta za

lješnjake kojima se drobi ljuska i oslobađa unutarnji jestivi dio lješnjaka. Ako pak
nemate kliješta, ljusku možete ukloniti tako da ih stavite na pleh i u pećnicu na 200°C
sve dok ljuska ne poprimi tamnosmeđu boju. Nakon što ljuska potamni izvadite
lješnjake i stavite u čistu kuhinjsku krpu i dobro ih pritisnite kako bi se ljuska izmrvila.
Ostatke ljuske uklonite prstima, ali budite jako oprezni jer unutarnji dio lješnjaka
može biti vruć. Nakon što ste uklonili ljusku onda možete početi s procesom prženja
lješnjaka na jedan od ispod navedena tri načina.

Obavezno proučiti prije pripreme!

  kondicioniranje hrane
 sterilizacija staklenki

Prženi lješnjaci iz pećnice

Ako pripremate pržene lješnjake u pećnici onda će vam trebati 15 - 30 minuta, ovisno
o jačini pećnice, ali i veličini lješnjaka. Ovim načinom možete pržiti veću količinu
lješnjaka jer pećnice imaju veću zapreminu od tave ili mikrovalne pećnice. Navedena
količina lješnjaka dovoljna je za oko 500 g lješnjaka.

Sastojci

 500 g očišćenih lješnjaka

Priprema

1. Pećnicu zagrijte na 250°C dok u međuvremenu pripremate lješnjake.

2. Očišćene lješnjake postavite na pleh za pečenje.
3. Pleh stavite u zagrijanu pećnicu i pržite ih 10 - 15 minuta. Lješnjaci su
gotovi kada osjetite miris prženja i kada potamne.
4. Tijekom prženja možete ih malo promiješati ili protresti pleh kako bi se
lješnjaci ravnomjerno ispržili.
5. Nakon što su lješnjaci preprženi izvadite pleh iz pećnice te lješnjake
ostavite da se ohlade.
6. Pržene lješnjake koji su se ohladili možete konzumirati.

Prženi lješnjaci na tavi

Brži način pripreme prženih lješnjaka je pomoću tave i ovim procesom skratit ćete si
vrijeme pripreme za 10 minuta, ali ćete zato tijekom cijelog vremena pripreme morati
miješati kako ne bi izgorjeli. Navedena količina sastojaka dovoljna je za oko 250 g
prženih lješnjaka.

Sastojci

 250 g očišćenih lješnjaka

Priprema

1. Lješnjake stavite u tavu i na štednjak na laganu vatru.

2. Lješnjake tijekom cijelog procesa prženja miješajte.
3. Pržite ih oko 5 minuta i kada osjetite karakterističan miris i primijetite da
su poprimili tamniju odnosno zlatno smeđu boju skinite tavu sa
štednjaka.
4. Lješnjake ostavite da se ohlade te ih nakon toga možete konzumirati.
Prženi lješnjaci u mikrovalnoj
Ako trebate manje količine prženih lješnjaka onda se poslužite mikrovalnom
pećnicom. Miris prženih lješnjaka u ovom slučaju neće biti toliko izražen, ali će vam
lješnjaci poslužiti svrsi. Navedena količina sastojaka dovoljna je za oko 100 g prženih
lješnjaka.

Sastojci

 100 g očišćenih lješnjaka

Priprema

1. U posudu koja vam stane u mikrovalnu pećnicu stavite na dno lješnjake

u jednom sloju.
2. Mikrovalnu postavite na najveću moguću temperaturu i lješnjake stavite
da se peku oko 1 minute.
3. Postupak prženja ponovite onoliko puta sve dok ne lješnjaci ne postanu
tamniji.
4. Postupak je potrebno ponoviti minimalno oko 5 - 6 puta.
5. Nakon što lješnjaci potamne izvadite ih mikrovalne i ostavite da se
ohlade. Možete ih odmah konzumirati.

Svi recepti za zimnicu od lješnjaka >>

Čuvanje i skladištenje
Svježi lješnjaci koji nisu termički obrađeni nego su samo oguljeni mogu se skladištiti i
do 6 mjeseci ako ih držite na hladnom i suhom mjestu. Ali kada je riječ o prženim
lješnjacima oni prilikom prženja ispuštaju određenu količinu ulja i moraju se pojesti u
što kraćem roku kako se ne bi pokvarili.

Važno je da ih skladištite na adekvatan način, odnosno da ne dođu u doticaj s

vlagom te ih zato čuvajte u staklenkama ili plastičnim posudama koje se mogu
hermetički zatvoriti. Skladištite ih na hladnom mjestu, a idealno bi bilo kada bi ih
pripremali neposredno prije konzumacije odnosno ostavljajući im dovoljno vremena
nakon pripreme da se ohlade.

Savjeti
Prilikom prženja lješnjaka u tavi koristite tavu koja ima deblje dno i dulje zadržavaju
toplinu.
Pripremom prženih lješnjaka bilo kojom od predloženih metoda nemojte dodavati
nikakva ulja i masti tijekom prženja. Orašasti plodovi sami ispuštaju određene
količine ulje tijekom zagrijavanja.

Upotreba u kuhinji
Kao i sirovi tako se i prženi lješnjaci najviše koriste ili kao grickalica ili dodatak raznim
kolačima. Mogu se rezati i usitnjavati te dodavati u biskvite ili pak poslužiti prilikom
dekoriranja. Daleko je najpoznatija njihova primjena u pripremi raznih pita gdje su
neizostavan sastojak nadjeva ili pak korištenje prilikom pripreme štrudli. Osim za
standardne slastice mogu se koristiti i prilikom pripreme sladoleda od lješnjaka.

Oni koji vole više eksperimentirati stavljaju ih u juhe, tjestenine i umake kojima
ovakva namirnica daje orašast i slatkast okus. U kombinaciji sa slanim jelima prženi
lješnjaci ponekad služe i kao dekoracija nakon što ih se usitni.

Mogu se konzumirati i za doručak kao dodatak kašama, a vegani i vegetarijanci ih

često koriste u svojoj prehrani.

Ljekovita svojstva
Kao svi ostali orašasti plodovi i prženi lješnjaci pripadaju kategoriji namirnica koje
sadrže veliki broj kalorija, ali postoji veliki popis prednosti koje ih karakteriziraju koje
se tiču utjecaja na ljudsko zdravlje.

Poznato je da 100 g prženih lješnjaka sadrži oko 650 kalorija, a najveći udio lješnjaka
odlazi na masti i to čak na 61 g. Ipak, masti koje lješnjak sadrži su zdrave
mononezasićene i polinezasićene masne kiseline koje ne rade štetu ljudskom
organizmu.

Prženi lješnjak, kao i svježi, dobar je izvor vlakana jer zadovoljava 39% preporučene
dnevne količine koju bi trebali unijeti u organizam. Osim vlakana, tu su i proteini te
minerali poput mangana, bakra, magnezija, fosfora i željeza. Izvrstan su izvor folne
kiseline, a sve navedeno pozitivno je za ljudsko zdravlje.