Professional Documents
Culture Documents
Prženi Lješnjaci
Prženi Lješnjaci
Prženi Lješnjaci
Karakteristike lješnjaka
Lijeska je listopadni grm, a može biti i niže stablo iz porodice brezovki koje se uzgaja
na području Europe i Zapadne Azije. Grm lijeske može narasti i do 4 m, a ako je u
obliku stabla dostiže visinu i do 15 m. Deblo stabla je promjera oko 20 cm, a kora mu
je tanka i glatka te crvenkastosmeđe boje. Korijen je plitko ukorijenjen, ali širok i
razgranat. Pupovi koji se pojavljuju na granama si naizmjenični, zeleni ili ponekad sivi
te krupni i tupi, a veličine su oko 3 mm.
Ženski cvjetovi nisu izrazito vidljivi i veliki su oko 0,5 cm, a razvijaju se na
jednogodišnjim izbojcima u tamnocrvenom cvatu te su u zbijenim pupovima. Iz
ženskih cvjetova nastaju plodovi koji su nazivaju "orašastim plodom", a koji je široko
jajast i grupiran po četiri ploda u jednom grozdu. U svakom plodu koji je obavijen s
drvenastom ljuskom nalazi se po jedna sjemenka. Plod je veličine oko 2 cm te ima
jednostruku ovojnicu koja sliči na listove koja, tijekom dozrijevanja, mijenjaju boju iz
zelene u smeđu.
Lješnjak za preradu
Tijekom vremena razvilo se mnogo sorti lijeske (čak 300), ali samo se 11 uzgaja za
konzumaciju. Na našem području najviše se uzgajaju dvije koje i najbolje uspijevaju,
a to su Istarska odnosno Makedonska lijeska te Rimska lijeska.
Poznata je i pod nazivom "duguljasta lijeska" jer ima krupne i duguljaste plodove koji
imaju omotač duži od ploda. S obzriom na to da se najčešće uzgaja na našim
područjima, do ovih lješnjaka ćete vrlo lako doći. Biljka je otporna na niske
temperature te ju možete i sami uzgajati ako imate vrt. Svake godine daje obilan urod
te je otporna na razne štetnike jer ima tvrdu ljusku koja će vam možda stvoriti
probleme prilikom čišćenja lješnjaka za prženje. Plod je dosta velik i u prosjeku je
težine oko 3,4 g.
Rimska lijeska
Rimska lijeska ima plod težine oko 3,10 g što je malo manje u odnosu na Istarsku
lijesku. Podnosi niske temperature i pretežno se uzgaja u kontinentalnom dijelu
zemlje. Stablo ove sorte je bujno te je vrlo rodno i svake godine daje solidan urod.
Berba ove sorte odvija se krajem kolovoza te su plodovi pogodni za prženje.
Berba i kupovina
Plodovi lijeske odnosno lješnjaci počinju dozrijevati u ljetnim mjesecima te se berba
odvija sve do rane jeseni. Gledano kroz mjesece može se reći da s berbom možete
početi od srpnja pa ju vršiti sve do listopada. Da je plod spreman za berbu znat ćete
po njihovom ispadanju iz omotača u kojemu se razvijaju. Osim ispadanja, vidjet ćete
da će lješnjaci promijeniti boju ipostati žutosmeđi. Prilikom berbe obratite pažnju da
berete samo zrele plodove jer orašasti plodovi ne dozrijevaju stajanjem, a ako imate
nezrele plodove lješnjake onda će im jezgra biti žilava i smežurana te će plod biti
niže kvalitete.
Berba naravno ovisi i o sorti lijeske te vrijeme berbe prilagodite tome. Manji broj
nasada bere se ručno, odnosno plodovi koji su ispali skupljaju se s tla. Važno je
samo da prilikom skupljanja plodova obratite pažnju da nisu oštećene vanjske ljuske i
da nemaju nekakve rupice od kukaca ili nametnika. Na većim područjima berba se
obavlja pomoću strojeva koji plodove otresaju sa stabala, ali za manje količine
nasada upotreba strojeva nije potrebna.
Nakon berbe, a prije samoga skladištenja, potrebno je proći i kroz proces sušenja
lješnjaka jer plodovi sadrže visoki udio vode u sebi koji može dovesti do kvarenja
sirovine. Zato se nakon berbe lješnjaci ostavljaju 6 - 8 dana na suncu da se suše uz
povremeno miješanje kako bi se ravnomjerno osušili sa svih strana. Nakon sušenja,
lješnjaci se sami počinju odvajati od omotača u kojem se nalaze te ćete ih tako lakše
i očistiti.
Ako ih ne uzgajate sami lješnjake možete kupiti očišćene ili u ljusci u trgovinama ili
na tržnicama od uzgajivača te se najčešće prodaju u rinfuzi ili pakirani u vrećice.
Prilikom kupnje obratite pažnju da lješnjaci, kako očišćeni tako i oni u ljusci, na sebi
nemaju neka vidljiva veća oštećenja poput pukotina ili rupica koje mogu biti znak da
su pokvareni i da su u njima razni nametnici ili crvi.
Obratite pažnju i na miris koji bi trebao biti kao i kod ostalih orašastih plodova, a ne
pljesniv ili užegao. Boja bi im trebala biti zlatno smeđa te ujednačena sa svih strana.
Ako su lješnjaci pakirani u vrećice unutar pakiranja se ne bi smijele nazirati kapljice
vode što bi ukazivalo da nisu sušeni i da su pokvareni.
Sastojci
Priprema
Sastojci
Priprema
Sastojci
Priprema
Čuvanje i skladištenje
Svježi lješnjaci koji nisu termički obrađeni nego su samo oguljeni mogu se skladištiti i
do 6 mjeseci ako ih držite na hladnom i suhom mjestu. Ali kada je riječ o prženim
lješnjacima oni prilikom prženja ispuštaju određenu količinu ulja i moraju se pojesti u
što kraćem roku kako se ne bi pokvarili.
Savjeti
Prilikom prženja lješnjaka u tavi koristite tavu koja ima deblje dno i dulje zadržavaju
toplinu.
Pripremom prženih lješnjaka bilo kojom od predloženih metoda nemojte dodavati
nikakva ulja i masti tijekom prženja. Orašasti plodovi sami ispuštaju određene
količine ulje tijekom zagrijavanja.
Upotreba u kuhinji
Kao i sirovi tako se i prženi lješnjaci najviše koriste ili kao grickalica ili dodatak raznim
kolačima. Mogu se rezati i usitnjavati te dodavati u biskvite ili pak poslužiti prilikom
dekoriranja. Daleko je najpoznatija njihova primjena u pripremi raznih pita gdje su
neizostavan sastojak nadjeva ili pak korištenje prilikom pripreme štrudli. Osim za
standardne slastice mogu se koristiti i prilikom pripreme sladoleda od lješnjaka.
Oni koji vole više eksperimentirati stavljaju ih u juhe, tjestenine i umake kojima
ovakva namirnica daje orašast i slatkast okus. U kombinaciji sa slanim jelima prženi
lješnjaci ponekad služe i kao dekoracija nakon što ih se usitni.
Ljekovita svojstva
Kao svi ostali orašasti plodovi i prženi lješnjaci pripadaju kategoriji namirnica koje
sadrže veliki broj kalorija, ali postoji veliki popis prednosti koje ih karakteriziraju koje
se tiču utjecaja na ljudsko zdravlje.
Poznato je da 100 g prženih lješnjaka sadrži oko 650 kalorija, a najveći udio lješnjaka
odlazi na masti i to čak na 61 g. Ipak, masti koje lješnjak sadrži su zdrave
mononezasićene i polinezasićene masne kiseline koje ne rade štetu ljudskom
organizmu.
Prženi lješnjak, kao i svježi, dobar je izvor vlakana jer zadovoljava 39% preporučene
dnevne količine koju bi trebali unijeti u organizam. Osim vlakana, tu su i proteini te
minerali poput mangana, bakra, magnezija, fosfora i željeza. Izvrstan su izvor folne
kiseline, a sve navedeno pozitivno je za ljudsko zdravlje.