1

Problem 8. Magnet i šibica

Autor: Nina Pavić
Mentor: Magdalena Srdarević, prof.
1. razred, Gimnazija Požega, Požega, Hrvatska

1. Uvod
Odabran problem jest „Magnet i šibica“ te on glasi: „Magnet ne privlači šibicu, no snažan
magnet privlači glavu izgorene šibice. Istražite razloge i ulogu bitnih parametara.“
Zadatak traži pronalazak bitnih parametara koji uzrokuju fenomen privlačenja izgorene glavice
šibice i jakih magneta. Potrebno je isprobavati različite vrste šibica, magnete različitih jakosti te
magnet i šibice postavljati na različite udaljenosti.

2. Teorijska razrada problema

2.1. Magneti
Magnetsko polje je prostor u kojem magneti djeluju magnetskom silom indirektno.
Magnetizam je pojava privlačne ili odbojnu sile između magneta i magnetskih materijala.
Magneti su sve tvari koje mogu privlačiti predmete od željeza, nikla, kobalta i njihovih legura. [2]
Svaki magnet ima dva pola: sjeverni i južni pol. Kada se jednom magnetu približi drugi magnet,
suprotni polovi će se privlačiti (sjeverni i južni), a jednaki polovi će se odbijati (sjeverni i sjeverni
te južni i južni). Ovaj fenomen kazuje da se svi magneti međusobno mogu privlačiti i odbijati
ovisno o položaju u kojemu se nalaze. Pri prelamanju magneta uvijek dobijemo magnete
manjeg volumena koji također imaju jedan sjeverni i jedan južni pol kao što je prikazano na
slici[1]:

Slika 1: Rastavljanje magneta[1 ]

Nina Pavić Problem 8.

 2

Magneti se dijele na prirodne (magnetit-željezne legure) i na umjetne (permanentni i

elektromagneti) kao što je prikazano u tablici:

Slika 2: Podjela magneta [2]

Neodimijski magneti (Nd2Fe14B), kojima se koristi u daljnjem istraživanju, su najjači

permanentni magneti.[3] Također su i feromagnetični, a feromagnetizam je fenomen u kojem
električki nenabijeni materijali snažno privlače druge materijale. [4] Fizičke veličine i
odgovarajuće mjerne jedinice koje se koriste za magnetizam nalaze se na sljedećoj slici:

Slika 3: Fizičke veličine i mjerne jedinice u magnetizmu[1]

Nina Pavić Problem 8.

 3

2.2. Sastav šibica

Šibice se sastoje od drvenog dijela i glavice. U glavici šibice se nalazi antimonov trisulfid kao
gorivo, a kalijev klorid kako bi pomogao da se gorivo zapali. Amonijev fosfat služi kao
prevencija za dimljenje šibice nakon gašenja plamena. Vosak se koristi kako bi pripomogao da
se plamen spušta niz šibicu kontrolirano, a ljepilo drži sve komponente šibice u cjelini. Crveni
pigment šibice dolazi od crvenog fosfora (on se prilikom gorenja pretvara u bijeli fosfor) i manje
količine željezovog (III) oksida (udio ovisi o distributeru) koji ima slaba magnetska svojstva.
Prema tome, jaki magnet može privući i neizgorenu glavicu šibice, samo puno slabijom silom.
Oslobađanje velike količine toplinske energije prilikom trenja uzrokuje gorenje (t (plamen
šibice) = do 1400°C) paljenje kalijeva klorida te tako stvori plamen.[5]

Gorenje šibice je kompleksan proces, a glavna kemijska reakcija do koje se dolazi prilikom
paljenja šibice je sljedeća:
--------->
16KCl3 + 3P4S3 16KCl + 9SO2[6]

Prethodna jednadžba prikazuje osnovnu reakciju koja se događa pri gorenju šibice, ali za daljnje
istraživanje potrebnija reakcija je ona iz koje nastaje čisto željezo, u nastavku.

Neodimijski magnet privlači izgorenu glavicu šibice, a razlog tome je nastajanje čistog željeza iz
željezovog (III) oksida nakon reakcije gorenja. Nastalo željezo je feromagnetično.

Napomena: u drugoj jednadžbi (CH2)n predstavlja parafin kojemu se ne zna točan udio jer on
ovisi o ditributeru.

Fe2O2 + 3CO ––––> 2Fe + C02 (1)

Fe2O3 + 1/n(CH2)n ––––> 2Fe + CO2 + H2O (2)

U reakciji (1) molekula željezo (III) oksida s tri molekule ugljikovog monoksida se pretvara u dva
atoma željeza i molekulu ugljikovog dioksida.

U reakciji (2) je dodan parafin koji se može nalaziti u sastavu šibice pa je zato u rezultatu dodana
i voda. Obje reakcije po vrsti pripadaju oksidacijama.

2.3. Hipoteze

Na temelju istražene teorije postavljene su sljedeće hipoteze:

1. Magnet veće magnetske indukcije privući će veću količinu izgorenog praha glavice šibice.
2. Količina privučenog praha obrnuto je proporcionalna kvadratu udaljenosti magneta od
m1 m2
praha, po Coulombovom zakonu za jakosti magnetskih polova: P=k 2 .
r

Nina Pavić Problem 8.

 4

3. Eksperimentalni postav

Aparatura:
 Neodimijski magneti: valjak (12x40mm, N45 Ni, 0,59T), valjak (8x60mm, 0,47T), valjak
(4x4mm, N45 Ni, 0,41T), valjak (2.5x10mm, N35 Ni, 0,26T)
 Prah šest različitih vrsta šibica jednake mase (0,550g)
 Analitička vaga
 Ravnalo
 Petrijeva zdjelica
 Kemijski stalak

Analitička vaga služi za mjerenje malih masa (do četiri decimale u gramima), ravnalo za
mjerenje rastojanja, Petrijeva zdjelica za paljenje praha i kemijski stalak kako bi zadržao magnet
na jednakom rastojanju.

Slika 4: Izgoreni i neizgoreni prah glavica šest Slika 5: Šibice vrste 1,2,3,4
različitih uzoraka šibica

Nina Pavić Problem 8.

 5

Slika 6:Šibica vrste 5 Slika 7: Šibica vrste 6

Slika 8: Analitička vaga Slika 9: Magneti

Nina Pavić Problem 8.

 6

4. Metode i mjerenja

4.1. Magnet će privući veću količinu izgorenog praha glavice one šibice koja sadrži veći udio
dobivenog željeza

Kako bi se ustanovilo koja vrsta šibica sadrži najviše željeza nakon gorenja zbog provoda
daljnjih eksperimenata ispitane su šibice šest vrsta numerirane brojevima od 1 do 6 (prikazane
su na slikama 4, 5, 6, i 7). Uzimala se jednaka masa svake pojedine vrste, isti neodimijski magnet
(valjak (12x40, N45 Ni, 0,59T)), jednaka udaljenost magneta od praha (5 mm) i jednako vrijeme
privlačenja (5 sekundi).
Magnet je bio pričvršćen na kemijskom stalku te namješten kako bi udaljenost uvijek bila
jednaka. Glave šibica bile su odvojene od drvenog dijela šibice, smrvljene i postavljenje u
staklene kapsule, a nakon gorenja u plastične. Prah svake vrste je sveden na jednaku masu
(0,550 g) izmjerenu na analitičkoj vagi.
Uzorci od 0,550 g svih vrsta šibica zapaljeni su u Petrijevoj zdjelici i postavljeni ispod magneta
pričvršćenog kemijskim stalkom na udaljenosti od 5 mm. Masa praha kojeg je magnet prikupio
izmjerena je na analitičkoj vagi i izračunat je udio željeza u zapaljenom prahu šibice.
U prilogu se nalazi video (1): stavljanje neizgorenog praha šibice na vagu, video (2): gorenje
praha šibice i video (3): magnet sa šibicom.

4.2. Magnet veće magnetske indukcije privući će veću količinu izgorenog praha glavice šibice

Nakon što je ustanovljeno da je najviše praha šibica vrste 5 nakon gorenja privučeno,
potrebno je ispitati koji će magnet privući najviše materijala. Isprobavana su četiri različita
neodimijska magneta prikazana na slici 9 (valjak (12x40, N45 Ni, 0,59T), valjak (8x60, 0,47T),
valjak (4x4, N45 Ni, 0,41T) i valjak (2.5x10, N35 Ni, 0,26T)) pričvršćenih kemijskim stalkom na
udaljenosti od 5 mm nad prahom šibica vrste 5. Masa privučenog praha mjerila se na
analitičkoj vagi. Mjerenje je ponovljeno tri puta. Magnet najveće jakosti magnetske indukcije je
privukao najviše materijala iz praha šibica vrste 5, a taj magnet je valjak (12x40, N45 Ni, 0,59T).

4.3. Količina privučenog praha smanjivat će se obrnuto proporcionalno s kvadratom

udaljenosti magneta od praha.
m1 m2
P=k 2
r
Iz formule (u kojoj je P magnetska sila, k konstanta, m 1 i m2 jačine magnetskih polova, a r
udaljenost) primjećuje se da je magnetska sila obrnuto proporcionalna s kvadratom
udaljenosti. Za dokazivanje hipoteze koristilo se ravnalo za mjerenje udaljenosti, magnet najjače
magnetske indukcije (valjak (12x40, N45 Ni, 0,59T)) i prah šibica vrste 5. Mjerio se privučeni

Nina Pavić Problem 8.

 7

materijal na udaljenostima od 0,5 cm do 3 cm na analitičkoj vagi. Ukupna masa praha je 0,596

g.
5. Rezultati i rasprava

5.1. Rezultati ispitivanja različitih vrsta šibica

Ispitane su vrste numerirane brojevima od 1 do 6, rezultati su prikazani grafički i tablično.
šibica privučena masa m(g)
1 0.040
2 0.055
3 0.000
4 0.000
5 0.385
6 0.127
Tablica 1: Privučena masa različitih vrsta šibica

Privučena masa različitih šibica

0.450
0.400
0.350
Privučena masa (g)

0.300
0.250
0.200
0.150
0.100
0.050
0.000
1 2 3 4 5 6
Šibice

Graf 1: Privučena masa praha različitih vrsta šibica

Primjećuje se da, sukladno s teorijom, svaka vrsta šibica ima različit udio željeza u izgorenom
prahu glavice (s tim da ga vrste 3 i 4 uopće ne posjeduju ili ga posjeduju u tako malim
količinama da mojim eksperimentalnim postavom to nisam mogla potvrditi), a taj udio ovisi o

Nina Pavić Problem 8.

 8

distributeru. Također se može primijetiti kako je izgoreni prah glavica šibica vrste 5 najbogatiji
željezom. S obzirom da je najviše privučenog praha one šibice koja ima najveći udio željeza u
sljedećem dijagramu prikazano je da se radi o šibici vrste 5:

Sadrž aj zapaljenog praha šibice

5

željezo
30% ostalo

70%

Graf 2: Sadržaj zapaljenog praha šibice 5

Ovdje je potreban oprez jer je moguće da su se određene čestice praha slijepile s prahom
željeza pa je zato ovaj postotak takav. Međutim, da nema praha željeza u većoj količini od
ostalih šibica ne bi bilo toliko ni privučenih čestica.

5.2. Rezultati ispitivanja različitih magneta

Ispitani su neodimijski magneti: valjak (12x40, N45 Ni, 0,59T), valjak (8x60, 0,47T), valjak
(4x4, N45 Ni, 0,41T) i valjak (2.5x10, N35 Ni, 0,26T) privlačeći izgoreni prah šibica vrste 5.
Rezultati su prikazani tablično i grafički.

Magnet Jakost mag. prosjek standardna

indukcije (T) privučen devijacija
e m(g)
M1 0,59 0,370 0,021
M2 0,47 0,084 0,006
M3 0,41 0,041 0,009
M4 0,26 0,024 0,006
Tablica 1: Rezultat ispitivanja različitih magneta

Nina Pavić Problem 8.

 9

0.400
Privlačenje različitih magneta
0.350

Prosjek privučene mase (g)

0.300
0.250
0.200
0.150
0.100
0.050
0.000
M1 M2 M3 M4
Različiti magneti
Graf 3: Privlačenje različitih magneta

Prosjek privučene mase (g)

Jakost magnetske indukcije (T)

Graf 4: Rast privučene mase s porastom jakosti magnetske indukcije

Nina Pavić Problem 8.

 10

Magnet s najvećom jakosti magnetske indukcije (M1) privukao je najveću količinu izgorenog
praha što dokazuje da je količina privučene mase proporcionalna s jakosti magnetske indukcije
magneta što se slaže s hipotezom: „Magnet veće magnetske indukcije privući će veću količinu
izgorenog praha glavice šibice“.

5.3. Rezultati ispitivanja različitih udaljenosti

Na temelju ispitivanja različitih udaljenosti magneta od praha šibice napravljena je tablica i

dva grafikona. Korištene su šibice vrste 5 koje imaju najviše željeza i magnet M1 s najvećom
magnetskom indukcijom.

r(cm r2(cm2) prosjek stdev

) m (g)
0,5 0,25 0,596 0,0000
1,0 1,00 0,596 0,0000
1,5 2,25 0,505 0,0084
2,0 4,00 0,174 0,0314
2,5 6,25 0,061 0,0455
3,0 9,00 0,000 0,0000
Tablica 2: Rezulat ispitivanja različitih udaljenosti

Nina Pavić Problem 8.

 11

Ovisnost količine privučenog

materijala o udaljenosti
0.700
0.600
0.500
Prosjek privučene mase (g)

0.400
0.300
0.200
0.100
0.000
0.0 0.5 1.0 1.5 2.0 2.5 3.0 3.5
Udaljenost između magneta i praha šibice (cm)

Graf 5: Ovisnost količine privučenog materijala o udaljenosti

Ovisnost privučenog materijala o

kvadratu udaljenosti
Prosjek privučene mase (g)

0.700
0.600
0.500
0.400
0.300
0.200
0.100
0.000
0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00 7.00 8.00 9.00 10.00
Kvadrat udaljenosti (cm2)

Graf 6: Ovisnost privučenog materijala o kvadratu udaljenosti

Grafikon 5 prikazuje opadanje količine privučene mase s povećanjem udaljenosti, a linija trenda
je eksponencijalna dok grafikon 6 prikazuje opadanje količine privučene mase obrnuto
proporcionalno s kvadratom udaljenosti gdje je linija trenda linearna. Rezultat se slaže s
hipotezom „Količina privučenog praha smanjivat će se obrnuto proporcionalno s kvadratom
udaljenosti magneta od praha“.

Nina Pavić Problem 8.

 12

6. Zaključak

1. „Magnet veće magnetske indukcije privući će veću količinu izgorenog praha glavice
šibice“

Isprobana su četiri magneta različitih jakosti magnetske indukcije. Magnet s najvećom

jakosti magnetske indukcije koji je nabavljen privukao je najveću količinu izgorenog
praha što je potvrdilo ovu hipotezu.

2. „Količina privučenog praha smanjivat će se obrnuto proporcionalno s kvadratom

udaljenosti magneta od praha“

Svaki put kada bi se udaljenost povećala, količina magnetom prikupljene mase se

smanjivala. Iz grafičkog prikaza moguće je iščitati kako se smanjuje obrnuto
proporcionalno s kvadratom udaljenosti te to potvrđuje hipotezu.

Ideje za poboljšanje rada:

Mogao se ispitati još jedan parametar – kako privlačnost ovisi o količini željeza u izgorenome
prahu. Trebalo bi se doznati točan podatak o udjelu željeza te gledati kako će utjecati promjena
udjela na količinu privučenoga praha.

Također je moguće izračunati magnetsku silu kojom magnet privlači prah šibice naizgled
jednostavnim eksperimentom koji se bazira na zakonu poluge ( M 1=M 2 ) odnosno da su
momenti sile jednaki na oba kraka sile. Zato je potrebna staklena čaša (kao stalak), analitička
vaga, plastelin, šibice, dva predmetna stakalca, kemijski stalak, magnet, slamka, igla te spajalice.
Ideja je da se na staklenu čašu podstave dva predmetna stakalca pričvšćena plastelinom, slamka
se probuši iglom točno po sredini te se igla podstavi na stakalca. Bitno je da se slamka nalazi u
ravnoteži. Na jedan krak slamke se podstavi glavica šibice, a na drugi se stavi spajalica kako bi se
slamka vratila u ravnotežni položaj. Približi se magnet koji privuče glavicu šibice pa je ponovno
potrebno slamku vratiti u ravnotežu stavljajući spajalice (koje služe kao utezi) na kraj slamke
gdje se nalazi glavica šibice. Pomoću izmjerenih masa utega (spajalica) te potom izračunate
njihove težine, magnetska sila se može izračunati zakonom poluge. Nažalost, bilo je neizvedivo
jer je teško dovoljno precizno postaviti spajalice kako bi se postigla ravnoteža i sila koja se javlja
je vrlo mala.[7]

7. Zahvale

Nina Pavić Problem 8.

 13

Posebno zahvaljujem svojoj mentorici, profesorici Magdaleni Srdarević, na pomaganju u

provođenju ideja koje su mi padale na pamet, davanju savjeta o pisanju rada i slično. Također
zahvaljujem, može se reći, sumentorici i bivšoj IYNT reprezentativki Dori Špoler za pomoć pri
izvršavanju eksperimenta i uputama o pisanju rada te samom turniru i njezinom iskustvu.
Zahvale i profesorici Sanji Grabusin za nadziranje eksperimenta i profesoru Dragutinu
Kovačeviću na preporučenoj literaturi. Hvala i mojim roditeljima koji su me prvi obavijestili da
ovaj turnir postoji i što su mi podrška.

Literatura

[1.] https://www.artas.hr/magneti/magnetizam.htm (2.11.2019.)

[2.] https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/
452e1469-e362-4711-abcb-786f535c3b5254/html/
7578_Magneti_i_magnetsko_polje.html (15.10.2019.)
[3.] https://www.artas.hr/magneti/neodimijski.htm
[4.] https://www.britannica.com/science/ferromagnetism (3.11.2019.)
[5.] https://youtu.be/1m5_kEXpkdg (2.11.2019.)
[6.] http://unichemgroup9.blogspot.com/2011/07/matches.html (2.11.2019.)
[7.]https://chemistry.stackexchange.com/questions/73737/what-is-behind-of-the-
attraction-between-a-burned-matchstick-with-a-magnet?fbclid=IwAR3MRjwLKlnLlbEY3-
oa0iMAGE_Mv3EyPbpHjDCNQ4f28fV8Vx1LIzdDQ-Q (20.10.2019.)
[7.] „Vježbe iz fizike“, Vernić-Mikulčić (Izdavačka radna organizacija „Školska knjiga“,
tiskano u travnju 1981.)

Nina Pavić Problem 8.