VERTIKALNI TRANSPORT:3-predavanje, od 17 i 18.03.

2020god

PODJELA LIFTOVA

Projektovanje liftova :

1. Projektant zgrade mora da se konsultuje sa projektantom liftova

2. Projektant liftova mora imati u vidu o kakvoj se zgradi radi ( poslovna, stanarska,
bolnička..)
3. Dobijanje podataka o broju lica koja rade na spratu, broj posjetilaca, vrijeme dolaska i
odlaska zaposlenih..dobija se kritičko vrijeme transporta.

Slika 3.

Lokacije liftova :
- Lak pristup i lako pronalazenje
- Blizu centralnog ulaza u zgradu
- Klasifikacija, kinematske šeme i tehničke karakteristike liftova
Liftovi predstavljaju vrstu dizala za podizanje i spuštanje ljudi i (ili) tereta u kabini
periodičnim dejstvima tako što se kabina kreće duž krutih pravolinijskih vođica,
paralelno ugrađenih sa uglom nagiba do 15º.

Slika 4.
KLASIFIKACIJA LIFTOVA može se uspostaviti prema više kriterijuma:
- Prema namjeni:
• Putnički
• Putničko – teretni
• Teretni
• Maloteretni
• Specijalni (nestandardni) izgradjuju se prema specijalnim tehnickim uslovima

Slika 4. Primjer teretnog lifta

Slika 5. Putnički lift

- Prema vrsti pogona mehanizma za dizanje :

• Elektropogon
• Hidraulični pogon
- Prema načinu prenosa kabine
• Preko pogonske užetnjače
• Primjenom vitla sa dobošem i užadima

- Prema brzini kretanja kabine:

• Sporohodi 1 m/s
• Brzohodi 1 – 5 m/s 2
• Expres liftovi brzine preko 5-21 m/s
. Podijela liftova prema načinu rada:
Osobni liftovi - isključivo služe za prevoz ljudi, sa pratnjom ili bez nje (lift-boj).
Bolnički liftovi - služe za prevoz bolesnika, a gabarit kabine im je takav da u nju može da
stane bolnički krevet ili nosila. Brzina kod ovih liftova kreće se V <1 m/sek.
Teretni liftovi - prevoze terete sa pratiocem ili bez njega. Brzina teretnih
liftova zavisi od specifičnosti u prenosu tereta i kreće se ispod 1 m/sek.
Mali teretni liftovi - služe isključivo za prenos tereta do težine od 100 kg.
Liftovi za pranje fasada i prozora - izrađeni su kao specijalna konstrukcija, sa namjenom
za rad po fasadi zgrade (pranje prozora i fasade).

Prema položaju mašinske prostorije:

• Liftovi sa gornjim položajem mašinske prostorije
• Liftovi sa donjim položajem mašinske prostorije

Podijela liftova prema brzini:

sporohodni liftovi sa brzinom vožnje do V = 1,0 m/sek1. U ovu grupu liftova

spadaju osobni i teretni liftovi, bez obzira na broj osoba i nosivost.Usvojili smo da se za
sporohode liftove može uzeti kao granica brzine vožnje Vo < 1,0 m/sek..Ovi liftovi se
grade:
- sa jednom brzinom vožnje (Vn)
- sa dvije brzine vožnje (V1/V2),
- sa pogonskom mašinom sa uređajem za finu regulaciju
brzohodni liftovi sa brzinom vožnje do V = 5 m/sek. Ovi liftovi idu brzinom do
Vn < 5,0 m/sek. Po pogonskoj struji ovi se brzohodi liftovi djele na:
1. Liftove sa pogonom na naizmjeničnu struju:
- sa dvobrzinskim elektromotorom,
- sa sistemom pogona - kaskadna veza,
- sa sistemom pogona - Dynatron,
- sa sistemom regulacije pristajanja: Ziehl-Rapid.
2. Liftovi sa pogonom na jednosmjernu struju
- sistem Vard-Leonard. .
ekspres - liftovi sa brzinom vožnje do V =310 m/sek. Kod visokih zgrada, u kojima se
zahtjeva veća brzina vožnje (V > 2 m/sek) , koriste se pogonske mašine bez pužnog
reduktora, odnosno pogonska mašina sa direktnom vučom. Brzina vožnje kabine kreće se
i preko V > 6 m/sek. Liftovi veće brzine od V > 2 m/sek, ne mogu u svom sklopu imati
pogonsku mašinu sa pužnim reduktorom iz sledećih razloga:
- povećanje šumova i vibracija,
- manji vijek trajanja, .
- manji stepen iskorišćenja,
- veća pogonska snaga i veći utrošak

Liftovi posebne grupe:

 građevinske dizalice, koje služe za prenos materijala na gradilištima;

 liftovi u rudarskim oknima;
 podovi za spuštanje i podizanje nivoa na pozornicama i na ratnim brodovima, kao
i za podizanje i spuštanje brana;
 pokretni krovovi, otvaranje i zatvaranje krovova i to na motorni pogon ili ručno.
Otvaranje može biti horizontalnim kretanjem ili lučno. Primjenjuje se u
zgradama, hotelima, bioskopima, pozorištima kao i u industriji (livnice) itd.;
 specijalne teretne dizalice u industriji i u garažama, sa horizontalnim i vertikalnim
transportom;
 liftovi na ručni pogon.

Pogonske karakteristike liftova i osnovni dijelovi lifta:

Pod nosivošću lifta podrazumijeva se težina tereta ili ljudi koji se prevoze u kabini.
Nosivost putničkih liftova je 250 kg, 500 kg, 750 kg, 1000 kg, 1500 kg.
Nosivost teretnih liftova ide obično do 5000 kg.
Orijentaciona brzina liftova:
Putnički V = 0,65 m/s – 1,5 m/s
Brzina putničkih liftova za visoke zgrade iznosi i do V = 3,5 m/s, kod nebodera 6 m/s. i
više, do 21 m/s.
Teretni liftovi za nosivost Q = 5000 kg V = 0,25 m/s, Q = 3000 kg V = 0,5 m/s
4
Osnovni dijelovi lifta:
1. Pogonski mehanizam
2. Kabina
3. Noseća užad ili lanci
4. Protivteg
5. Vođice
6. Hvatači ili šine
7. Ograničivač brzine
8. Odbojnici

Pogonski mehanizam sa elektromotornim pogonom se ostvaruje pomoću

užetnjače ili pomoću doboša. Ako je pogon ostvaren pomoću hidrauličnog cilindra onda
se ostvaruje direktno i individualno (preko lanaca, užadi).Ako je liftovsko postrojenje bez
protivtega onda se primjenjuje doboš kao dio pogonskog mehanizma. Kada se u liftovsko
postrojenje ugrađuje protivteg onda se primjenjuje doboš ili užetnjača. Protivteg se kreće
po vođicama koje su postavljene u šahtu.Sam šaht može biti formiran od zidova zgrade
ili posebne konstrukcije i snabdjeven je vratima na ulazu i izlazu.Vođice služe za vođenje
kabine i protivtega, postavljaju se profili ili specijalne šine za njih.Hvatači za šine
dejstvuju u slučaju loma nosećeg užeta i zaustavljaju pad kabine.Ograničivač brzine
uključuje hvatače za šine registrujući povećanu brzinu kabine usled loma nosećeg užeta.

4. POGON LIFTOVSKIH POSTROJENJA

Pogonska mašina lifta treba da zaustavi kabinu tačno na svakoj etaži.

Sastavni djelovi pogonske mašine su:

1. Elektromotor
2. Kočnica
3. Reduktor
4. Užetnjača ili doboš

Promjena ubrzanja  = da/dt

uzima se  = 3  5 (m/s 3)
Kod elektromotora sa jednom brzinom, smanjenje vrijednosti ubrzanja se
kontinualno postiže uvećavanjem zamajanih masa na vratilu elektromotora. Smanjenjem
veličine ubrzanja i usporenja postiže se 5tačnost zaustavljanja kabine na određenim
etažama.
Preporučena ubrzanja i usporenja su data u tablici 1.
Tablica 1.
Neizmjenična struja Jednosmjerna struja

V (m/s) 0,5 0,75 1,0 1 1,5 2,5 3,5

amax (m/s) 1,0 1,0 1,5 1,0 1,5 2,0 2,0
asr (m/s) 0,5 1,5 0,8 0,8 1,0 1,5 1,5

Primjena dvobrzinskog elektromotora sa odnosom broja obrta 1:4 omogućava

visinsku tačnost zaustavljanja lifta.

Doboši i užetnjače:

Ako je kod pogona liftovskog postrojenja primjenjen doboš, onda su užad koja
nose kabinu i užad koja nose protivteg čvrsto vezane za doboš. Užad kabine se
namotavaju na doboš dok se istovremeno užad protivtega odmotavaju i obrnuto. U
sklopu pogonskog mehanizma užetnjača je često u primjeni. Trenje između užeta i
užetnjače omogućava ostvarenje pogonskih uslova. Pogonske mašine sa užetnjačom su sa
aspekta sigurnosti povoljnije od doboša. Kada bi kabina lifta prešla krajnji gornji položaj
(otkazivanje krajnjih isključivača) doboš bi se i dalje namotavao i došlo bi do kidanja
užeta ili veza. Kod pogona sa užetnjačom, zbog povećanih otpora došlo bi do
prolizavanja užeta po žlijebu što bi omogućilo havariju. Dva se užeta kabine vezuju za
jednu stranu doboša a dva užeta protivtega za drugu.

Uzima se da je D/d  40
gdje su: D- prečnik doboša
d- prečnik užeta

Uže se namotava na doboš samo u jednom sloju.

6
Pogonska mašina sa direktnom vučom

Mašinska kućica se izrađuje u dva sprata, a u pogodnim slučajevima na jedna

sprat. U gornjem dijelu mašinske kućice nalazi se pogonska mašina sa elektro-grupom i
kopirnim uređajem a u donjem dijelu se nalaze pomoćna užetnjača i regulator brzine. A u
voznom oknu imamo normalnu liftovsku opremu.

Pogonska mašina

Postoji više tipova pogonskih

mašina sa direktnom vučom. Na slici
1.3.35 prikazana je pogonska mašina
sa direktnom vučom gdje se kočenje
vrši po unutarnjem obodu kočnog
kola. Kočni uređaj se nalazi u
unutarnjem livenom dijelu kočnog
kola i pogonske užetnjače (7), kočni magnet (3) koji se nalazi na svom postolju i vezan je
za stub ležišta (4) radi na istosmjernu struju i vrši otkočivanje preko kinematskog rješenja
poluge (5) sa ostalim polugama. Opruge za kočenje se sabijaju a kočne poluge sa kočnim
papučama (8) se lučno pomjeraju i poništavaju silu kočenja.Kočno kolo sa pogonskom
užetnjačom se tada slobodno okreće. U sastavu expres lifta nalazi se pogonska elektro-
grupa koja napaja istosmjernom strujom pogonsku mašinu.

Funkcionisanje

Kada liftovsko postrojenje miruje i kada se da signal spoljnom pozivu sa neke

stanice, motor za pokretanje generatora istosmjerne struje vrši rad u prvoj fazi a vrata
kabine i spoljna vrata se otvaraju. Dok se vrata još otvaraju automatski asinhroni motor
za pokretanje generatora se prikopčava i tada se motor obrće. Tada generator može da
ostvari napon za vučni motor. Putnik ulazi u kabinu i pritisne dugme na registar kutiji za
željenu stanicu i kabina kreće sa zadatkom da se dobije što manje polazno ubrzanje. Kada
se polja motora i generatora sigurno uključe, kočnica počinje da se odkačuje uz
postepeno dejstvo. Zatim se brzina automatski
7 kontrolira i održava na njenoj normalnoj

vrijednosti, neovisno od opterećenja u kabini. Uz pogonsku mašinu postavlja se pomoćni

ventilator zbog termičkog opterećenja pogona a ukopčava se kada temperatura namotaja
pređe t = 600 C. U prednjem planu mašine nalazi se uređaj za ručno pomjeranje kabine u
slučaju kvara.
Tranzitronska grupa – se primjenjuje kod expres i brzohodnih liftova i naziva se
Transitronic - D, Transitronic - G.
Transitronic-D – ova pogonska grupa ima pogonsku mašinu sa direktnom vučom.

Mašine i aparati
Tranzitronski pogon se sastoji od:
- motor za dizanje,
- generator,
- pogonski motor obrtne struje,
- budilica,
- tahometarski dinamo,
- mjerač tereta.

Predajnik željene vrijednosti se sastoji od:

- motora za podešavanje,
- potenciometra željene vrijednosti.

Magnetni pojačivač mreže se sastoji od:

- mreže za brzinu,
- mreže za stabilizaciju.

Diferencijalne vrijednosti tranzitronskog pojačivača koji se sastoji od:

- predpojačivača i
- stepena snage.

Brzine
Pošto brzohodna dizalica pri vožnji na kraćem odstojanju ne može da postigne
svoju nominalnu brzinu, kod tranzi-tronika su predviđene i brzine koje su prilagođene
odstojanjima između spratova. Pomoću predbirača dizalica pamti dokle treba da vozi i
bira pogodne brzine. Npr. brzi liftovi (V = 3 m/sec) dobijaju tri brzine: prvu za
jednospratnu brzinu, drugu za dvospratnu i treću za vožnju na tri i više spratova.

8
Motor za dizanje

Kao motor za dizanje služi mašina istosmjerne struje. Da bi mogla da daje veliki
obrtni moment potrebno je da se pobudi do dozvoljene granice. Dozvoljeno odstupanje je
+/- 5 %.

Generator

Generator ima dva polja. Glavno polje napaja se od strane magnetnog pojačivača.
Struja u ovom polju teče u jednom smjeru. U slučaju potrebe da bi napon postao
negativan suprotno polje pobuđuje se konstantnom strujom suprotno glavnom polju.

Budilica

Specijalni uslovi koji postoje za pogon dizalica zahtijevaju se od budilice. Brzo

postizanje pogonskog napona pri uključivanju i konstantnog održavanja pogonskog
napona. Iz tog razloga se kao budilica primjenjuje obična paralelna mašina.

Tahnometarski dinamo

To je mali generator istosmjerne struje koji daje napon proporcionalnoj brzini

lifta. Magnetno polje se stvara permanentnim magnetom. Pokretanje se izvodi motorom
za dizanje preko pogonskog točka.

Kočnica

Kočnica radi sa kočionim magnetom.

Centrifugalni prekidač

Za kontrolu kočenja u krajnjim stanicama

9
primjenjuje se sistem dvostrukog
centrifugalnog prekidača, tj. dva sistema trostrukog centrifugalnog prekidača. On reaguje
kod povećanja broja obrtaja od 10 %. Pogon se izvodi preko prenosnika sa remenom od
motora za dizanje. Ukoliko iz bilo kojeg razloga vremenski hod zataji otvara se
sigurnosni kontakt i blokira upravljanje.

Mreža

Ovo prebacivanje sadrži elemente za zatvaranje jednog stabilizovanog napona za

željene vrijednosti maximalne brzine, brzine pristajanja i brzine puzanja. Ove brzine se
reguliraju potenciometrom. Potenciometar se sastoji od kolektora sa kliznim prstenovima
na čijem su obimu sa prednje strane uletovani otpornici. Preko četkica potenciometru se
dovodi stabilizirani konstantni napon iz mreže. Željeni napon se između četkica određuje
pomjeranjem. Napajanje dolazi iz mreže preko transformatora.

Magnetni pojačivač

On ima zadatak da male snage date od tranzitorskog pojačivača pojača da se

njima može napajati glavno generatosrko polje. Napajanje magnetnog pojačivača dolazi
iz mreže naizmjenične struje bilo direktno ili preko auto transformatora. Usmjerivači
koji su stavljeni naprijed i pozadi služe za ispravljanje naizmjenične struje.

Fotoćelijski uređaj

Služi kao element mjerenja za tačno zaustavljanje i naknadno reguliranje kabine.

On se sastoji od dvije jedinice kućišta, pri čemu se u svakoj jedinici nalazi izvor svjetlosti
i fotočelijski pojačivač koji daje potrebne napone za napajanje. Fotočelijske jedinice i
mrežni uređaj montiraju se na kabini.

Centrifugalni prekidač

On izvršava sljedeće funkcije:

- isključenje pogona lifta pri prekoračenju broja obrtaja,
- kontrola usporenja pri krajnjem zaustavljanju,
10
- prekidanje pogona za zaustavljanje za vrijeme ubrzanja.
 Za liftove sa 1 ili 2 brzine primjenjuje se centrifugalni prekidač. On je priključen
direktno na pužno vratilo mašine.

Elektronski uređaj

 Elektronski uređaj sastoji se od dva elektronska sklopa:

 elektronski sklop VEA,
 elektronski sklop VFE.
 Elektronski sklop VEA
Ovaj sklop sadrži 9 odštampanih šaltovanja i to:
 predajnik željene vrijednosti,
 pojačivač istosmjerne struje,
 modulator,
 pojačivač snage,
 jedinica za ograničenje struje,
 mreža otpornika,
 ispravljački uređaj,
 uređaj za stabilizaciju i
 mreža otpornika.

11