Faza V a - 500.(475.) – 350.g.pr.Kr.

Društveni razvoj smo mogli pratiti od skromnih početaka u Ilijaku, preko Brezja, Osova,
Čitluka, Arareve gomile i Pilatovića ilustriran je postepeno snaženje aristokratskog sloja.
Novi Pazar pripada početku Va faze i njen je najdragocjeniji nalaz, zato će se zajedno sa
Atenicom posebno obraditi.

Keramika:
- oblici karakt. Za prethodnu fazu – zdjele sa uvučenim obodom , pehari (T.63)
− uvozna keramika (grčka ili italska); ovdje je važna i osim bogatih načaza u N.
Pazaru imamo i u Čitluku V: - skifos sa figuralnom predstavom (sl.36;27)
− skifos iz Plane (I Herc.)
− vrč s jednom drškom (sl.36;26), oinohoa, skifos, hidria iz Kačnja

Brončano posuđe:
− uvozno; ne računajući luksuzne primjerke iz N. Pazara, važna su i 2 posrebrena vrča s
1 drškom atičkog tipa – Čitluci V. + jedna brončana cjeliljka (sl.36;28,29)

Oružje:
- najbrojnija koplja, novitet lahka koplja uskog lista
- krivi noževi
- grčko-ilirska kaciga (najbrojniji su u I Hercegovini; u Plani (2), u Kačnjiu (5)) +
1 iz Ražana (S dio glasinačkog područja) + jedan iz Talina (Glasinac)
Nakit:
- katakteristične su rebraste fibule većih dimenzija , s izrazito velikom trapezastom nožnom
pločom (T.64;11)
- fibula tipa N.Pazar slične ovima ali bez dugmeta (tipa T.64,9) ili (sl.36;34) – mlađa
varijanta kraj 5. i početak 4.st.

T.64 (9,11,13)

- potpuno novu pojavu čine Certosa fibule (T.62;37)(T.64;7,13) – treba

napomenuti da su one ograničene samo na glasinačko područje – utjecaji sa SZ
nisu, kako izgleda prodirali dalje na J i JI

- dvojne igle – karakteristične za ovu fazu; tip omega i krstaste (osim na Glasincu imamo ih i
u I Hercegovini ali i na N. P. – 4 primjerka od srebra) LXII,38
- ljevane igle - najčešći tip je s ljestvičastom glavom (sl.36;35)
- vjerojatno kao naušnice (s obzirom na analogije u N.P.) služili su objekti od
srebrnog lima (sl.36;30)

- ogrlice: od jantara, staklene perle, granulirane srebrne perle (tipa T.65;13)-novost

- narukvice – od brončanog lima ukrašene iskucavanjem, sada dolazi do punog

tipološkog razvoja (T.64;10,12)

– manji primjerci ali i oni većih dimenzija:

Prema ornamentici:
− glasinačka varijanta s pravolinijskim ukrasom;
− hercegovačko – sjevernoalbanska sa motivom tekuće spirale (sl.36.32)
- rijeđi tip narukvica su luksuzne srebrne ili zlatne masivne - koje završavaju
zmijskim glavama (sl.36;31) – Kačanj i N. Pazar
- početak ove faze određen je pojavom šarnirskih fibula mlađe varijante sa
zvjezdicama na luku (tipa Štrpci) kao i fibule ranolatenske sheme, a završava isredinom
4.st.pr. Kr.
Sa ovom fazom završava se život glasinačke kulture kao koherentne cjeline, smanjen broj
grobova na glasinačkom području
Faza V b – definisana 1957.g.
Uočljiva je samo na Glasincu ; a sadržaj grobova je malobrojan i dosta siromašan, a
čine ga tipovi nakita unutarbalkanskog ili helenističkog porijekla (T.65;1,5,6,11,13,14),
zajedno s onima koji dolaze kao rezultat utjecaja sa SZ (T.65;2-4,7,8-10,12). Zatim
početkom 3.st. nestaje arheoloških izvora kao da je došlo do totalne depopulacije čitavog
tog područja.
 Zaključna razmatranja
Južno od Neretve imamo jedino u Stonu željezno doba – a tipološki pokazuje miješanje
glasinačkih oblika i tipova karakterističnih za srednjodalm. Grupu. Nalazišta starijeg
željeznog doba u I Hercegovini (Mazlumi, Gubavica, Mosko, Plana, Kačanj, Ljubomir)
pripadaju u osnovi glasinačkoj kulturi ali pokazuju i neke lokalne specifičnosti,
pogotovo u glasinačkoj Va fazi. Glasinačkoj kulturi bez sumnje pripadaju i nalazišta u
unutrašnjosti C.Gore (Kličevo kod Nikšića, Lisijevo polje kod Ivangrada) i u
neposrednoj blizini Crnogorskog primorja. U SZ Albaniji nalaze starijeg želj. Doba
imamo u široj okolici Skadra – pokazuju blisku povezanost s Mati – odnosno glas. Kult.
Sredinom 4.st. na otm području J Jadrana dolazi do utjecaja Grčke, a zatim i do
političkog razvoja. Naselja: - gradine (većinom utvrđene suhozidom, mada postoje i one sa
zemljanokamenim
bedemima i šančevima)
Privreda:
- stočarstvo
- metalna proizvodnja . najvažniji izvori željeza u cenralnoj Bosni te u Z. Srbiji ;
bakar i kositar se uvozio
- trgovina - vjerojatno je prvo aristokracija trgovala, a onda i šira populacija,
prvenstveno sa Grčkom i Italijom.
- Postojale su intenzivne veze nosilaca glasinačke kulture i starih grčkih religijskih
središta , potvrđene brojnim nalazima glasinačkog nakita , rijeđe oružja u
94
tezaurima starih helenskih hramova (naročito u 7. i . 6st.); te veze su mogle biti
ostvarene kroz nekoliko različitih tumačenja: ili od pohoda ilirskih ratničkih
odreda ns Grčku; ili kao darovi koje su Grci donosili sa svojih putovanja po
balkanskim zemljama ili transhumantnim stočarskim kretanjima glasinačke
populacije.
Kult mrtvih:
- tumuli (inhumacija ili incineracija) – incineracija češća u 2/2 6.st. i .
5.st.;
Nasljeđe iz brončanog doba, a služi kao mjesto sahranjivanja članova jedne zajednice ,
vjerojatno porodice ili roda + izgradnja pojedinačnih grobnih konstrukcija.
Pojava KNEŽEVSKIH GROBOVA – uslovljena društvenim razvojem a pratimo je od
faze IV b – Ilijak pa preko bogatijih grobova 6.st. (Brezje, Čitluci, Arareva gomila),
ponekad u već monumentalnim konstrukcijama (Pilatovići), do kulminacije poč. 5.st. u
N. Pazaru i Atenici (bez obzira da li Atenicu pripisujemo glasinačkoj kulturi ili ne).
Umjetnost:
- unikatna glasinačka kultna kolica : tehnika graniranja poznata još iz brončanog doba
(faza IIIc-falere) te se ponovo javlja u IV b – ali sada na dijademama, poramenicama i
narukvicama (impuls tog stila vjerojatno treba tražiti u širenju motivike južnoilirske
Devoll – grupe prema sjeveru u područje Mati kulture, koja dobro poznate motive sa
slikane keramike prenosi na keramiku ukrašeni urezivanjem i na objekte koje gravira) –
knemide iz Ilijaka III, 9.
- tehnika iskucavanja od IV b faze – umbo štita(Čitluk), a u 6. i 5.st. dostiže vrhunac –
zlatni i srebrni pojasevi iz N. Pazara.
- u glasinačkoj kulturi pojavile su se i prve tendencije oživljavanja figuracije –
apstraktne; predstava brodova na paru knemida (prerađeni prsni oklop) iz Ilijaka III,9;
gravure jelena na knemidama iz Ilijaka XIII, 2.
Etnicitet:
- Iliri u širem smislu.
- možda Autarijati (ogranak Mati kulture, oko rijeke Drima pripada njima -
potvrđeno antičkim izvorima – Strabon)
- ipak nosioci glasinačke kulture pripadali su velikom broju plemenskih zajednica ,
a jedna od tih vjerojatno najekspanzivnija i u određenom vremenu najmoćnija bili
su AUTARIJATI.
- Otvoreno je pitanje gdje te Autarijate, kao nosioce jednog dijela kulture
Glasinac-Muti treba locirati?. Jer Strabon govori o širem području Drima ...... što
znači to ≪šire≫???