Professional Documents
Culture Documents
Kardiotokografija I Ph-Metrija Završni Rad Rebeka Ana Krabica
Kardiotokografija I Ph-Metrija Završni Rad Rebeka Ana Krabica
Kardiotokografija I Ph-Metrija Završni Rad Rebeka Ana Krabica
Vinogradska cesta 29
Zagreb
ZAVRŠNI RAD
Nastavni predmet:
Zdravstvena njega trudnice, rodilje i babinjače
Razredni odjel:
IV. b
Školska godina:
2022./23.
Ispitni rok:
23.06.2023.
Sadržaj
Sažetak........................................................................................................................1
1. Uvod.................................................................................................................2
2. Nadzor fetusa u porođaju.................................................................................3
3. Kardiotokografija.............................................................................................5
Akceleracije..........................................................................................................15
Deceleracije..........................................................................................................16
3.5. DIP I...........................................................................................................16
3.6. DIP II..........................................................................................................17
3.7. Interpretacija kardiotokografskog zapisa...................................................17
Trostupanjski sustav procjene CTG zapisa prema ACOG-u i NICHD-u............18
4. Fetalna pH-metrija.........................................................................................19
5. Zaključak........................................................................................................23
6. Literatura........................................................................................................24
7. Popis slika......................................................................................................25
Sažetak
1
1. Uvod
Osim u trudnoći i tijekom porođaja je bitno pratiti stanje ploda, njegovu respiraciju
i ugroženost kako bi se prepoznale eventualne komplikacije i patologija koja može nastati
vrlo brzo. Kroz prvo i drugo porođajno doba od velike je važnosti pratiti stanje fetusa.
Važan čimbenik koji djeluje na stanje fetusa je njegova opskrba kisikom. Najpouzdanija
metoda u praćenju oksigenacije djeteta je fetalna pH-metrija, ali i kardiotokografija kojom
se istodobno prate i bilježe fetalna srčana akcija i kontrakcije maternice.
2
2. Nadzor fetusa u porođaju
Porod je prirodni postupak koji je oduvijek nosio rizik za majku i dijete. Fetalna
oksigenacija jedan je od najvažnijih parametara u procjeni stanja djeteta. Kod djeteta
poremećaj ili prekid u oksigenaciji može se odviti na tri mjesta: uteroplacentarna
cirkulacija, majčinska cirkulacija te umbilikalna tj. fetalna cirkulacija koja je i najčešća.
Poremećaj fetalne opskrbe kisikom smanjuje koncentraciju kisika u tkivima odnosno
hipoksije. Energija koja je potrebna organizmu stvara se anaerobnim metabolizmom, ali se
na taj način stvaranja dobije manje energije i nusprodukt mliječna kiselina. Mliječna
kiselina stvara produkte koji snižavaju pH krvi koji je u normalnom rasponu 7,36 do 7,44
pH. Niži pH krvi se naziva acidozom. Što hipoksija odnosno acidoza dulje traje dolazi do
nepovratnih staničnih oštećenja i u konačnici smrti fetusa. Nadzor fetusa u porođaju
omogućuje nam da pravovremeno primijetimo znakove poremećaja fetalne oksigenacije i
trudnoću dovršimo prije nastanka ireverzibilnih oštećenja.
3
Slika 1.: Pinardova slušalica
4
3. Kardiotokografija
5
Zadaća primalje kod postavljanja skalp elektrode
Postavljanje skalp elektrode izvodi liječnik. Primalja mora pripremiti sav potreban
pribor za postavljanje skalp elektrode: sterilne rukavice, direktna elektroda, referentna
elektroda i naljepnica. Primalja bi trebala pripremiti rodilju za postupak postavljanja
fetalne skalp elektrode, objašnjavanjem postupka i osiguravajući da je u udobnom
položaju. Postavljanje fetalne skalp elektrode može biti neugodno za majku, a primalja joj
može pružiti emocionalnu podršku ohrabrujući je i smirujući je tijekom postupka. Primalja
postavlja rodilju u ginekološki položaj i priprema sterilne rukavice za vaginalni pregled.
Tijekom postavljanja fetalne skalp elektrode primalja može pomoći u vizualizaciji
područja upotrebom ogledala ili drugih pomagala kako bi omogućila opstetričaru da točno
postavi elektrodu. Referentnu elektrodu potrebno je zalijepiti za majčino bedro kako bi se
mogla pratiti sva moguća podudaranja majčinih i fetalnih srčanih akcija. Tijekom i nakon
postavljanja fetalne skalp elektrode primalja bi trebala pratiti brzinu otkucaja srca fetusa
kako bi se osiguralo da ostane u sigurnom rasponu. Nakon postavljanja fetalne skalp
elektrode potrebno je točno dokumentirati postavljanje fetalne skalp elektrode u
medicinskom dosjeu majke, uključujući vrijeme postavljanja i sve ostale relevantne
pojedinosti.
Dvije sonde postavljaju se na trbušnu stijenku rodilje. Kardio sonda mjeri otkucaje
čedinjeg srca, sonda se postavlja što bliže djetetovu srcu (lat. punctum maximum), ovisno o
namještaju djeteta u maternici. Nužno je primijeniti gel između sonde i kože da bi se signal
što bolje provodio. Mogu se uhvatiti signali majčina srca što dovodi do gubitka signala pri
vanjskom CTG nadzoru. Kontraindikacija nema.
6
Slika 3.: Indirektna kardiotokografija (vanjska)
7
Slika 4.: Prikazuje lat. punctum maximum
Kucaji čedinjeg srca najbolje se čuju na strani leđa fetusa pa ovisno o namještaju i stavu
fetusa cardio sondu postavljamo:
stav glavom I. namještaj-lijevo ispod pupka
stav glavom II. namještaj-desno ispod pupka
stav zatkom I. namještaj-lijevo iznad pupka
stav zatkom II. namještaj-desno iznad pupka
poprečni položaj I. namještaj-lijevo od pupka
poprečni položaj II. namještaj-desno od pupka
8
Slika 5.: Mjesto gdje se KČS najjasnije čuje ovisno o: namještaju, stavu i položaju
9
Osim ovih specifičnih odgovornosti, primalja također treba pružati emocionalnu podršku
majci tijekom postupka CTG-a i osigurati da se njezine potrebe zadovolje. Uloga primalje
je ključna u osiguravanju da se postupak CTG-a sigurno i točno izvodi, pružajući vrijedne
informacije o dobrobiti fetusa.
3.4. Tokografija
10
Čimbenici kardiotokografije
11
Slika 7.: Zvonoliki oblik krivulje grafičkog zapisa truda
Temeljna srčana frekvencija je zamišljena linija koja prolazi kroz krivulju CTG
zapisa tijekom 10 minuta zaokružena na najbližu vrijednost razlike. Povećanje ili
smanjenje temeljne srčane frekvencije koje traje dulje od 10 minuta smatra se njenom
promjenom. Normalna srčana frekvencija je od 110 do 160 kucaja u minuti. Bradikardija je
temeljna srčana frekvencija manja od 110 u trajanju od barem 10 minuta. Tahikardija je
frekvencija veća od 160 u minuti koja traje dulje od 10 minuta. Povećanje ili smanjenje
temeljne srčane frekvencije dulje od 10 minuta smatra se njenom promjenom.
12
Slika 8.: Normalna srčana frekvencija
13
Slika 10.: Bradikardija
14
Akceleracije
15
Deceleracije
Usporenja ili deceleracije mogu biti: blaga do 25 od osnovne frekvencije ili teška više od
25. u procjeni deceleracije najvažniji nam je njihov odnos prema trudu pa tako
razlikujemo:
DIP I. ili rano usporenje i DIP II. ili kasno usporenje, izgledom podsjećaju na slova V, U
ili W. Prije povratka na temeljnu srčanu frekvenciju, može se u zapisu vidjeti prolazna
tahikardija. Ta pojava je normalna i ukazuje na prirodni odgovor organizma, a ukoliko
izostane znači da su se mehanizmi obrane djeteta iscrpili
3.5. DIP I.
Rano usporenje ili DIP I. započinje sa trudom i završava u trudu (najniža srčana
frekvencija se registrira istodobno s najjačom snagom truda). Fiziološki je i nastaje zbog
podražaja nervusa vagusa zbog pritiska na glavicu. Usporenje je rijetko ispod 100
otkucaja/min.
16
3.6. DIP II.
Kasno usporenje ili DIP II. započinje na vrhuncu truda i nastavlja se nakon truda i
znak je fetalne hipoksije, akutne ili kronične uteroplacentarne vaskularne insuficijencije.
Postoje i produljene deceleracije, koje nastaju naglo, srčana frekvencija se umanjuje za
barem 15 otkucaja u minuti u odnosu na temeljnu srčanu frekvenciju, traje dulje od dvije
minute, ali i kraće od 10 minuta, ukazuju na akutnu hipoksiju ili acidozu
Slika 14.: Prikaz deceleracija (DIP I, DIP II, varijabilne i prolongirane deceleracije
17
Trostupanjski sustav procjene CTG zapisa prema ACOG-u i
NICHD-u
Stupanj 1.:Temeljna srčana frekvencija od 110 do 160 u minuti. Umjerena
varijabilnost temeljne srčane frekvencije-undulatorna te nema kasnih ni
varijabilnih deceleracija. Rane deceleracije mogu, ali ne moraju biti
prisutne. Akceleracije mogu, ali ne moraju postojati.
Stupanj 2.:Uključuje sve kardiotokografske zapise koji nisu stupnjevani kao
stupanj 1. ili 3.. Bilo kojih od sljedećih čimbenika CTG-zapis svrstava u 2.
skupinu: temeljna srčana frekvencija, bradikardija bez silentnog tipa,
promjene temeljene srčane frekvencije i tahikardija. Promjena temeljne
srčane frekvencije: bez promjenjivosti temeljne srčane frekvencije (suženi
oblik), minimalna promjenjivost temeljne srčane frekvencije (silentni tip)
bez opetovanih deceleracija, znatna promjenjivost temeljne srčane
frekvencije (saltatorni tip), ubrzanja (akceleracije): nepostojanje
akceleracija nakon stimulacije fetusa. Sporadične ili opetovane deceleracije:
opetovane varijabilne deceleracije združene s minimalnom ili umjerenom
promjenjivošću temeljne srčane frekvencije, produljene deceleracije dulje
od dvije, ali kraće od 10 minuta, opetovane kasne deceleracije s umjerenom
promjenjivošću temeljne srčane frekvencije, varijabilne deceleracije s
drugim obilježjima poput sporog oporavka srčane frekvencije.
Stupanj 3: Silentni tip varijabilnost temeljne srčane frekvencije i bilo što od
sljedećega: opetovane kasne deceleracije, opetovane varijabilne
deceleracije, bradikardija, sinusoidni oblik zapisa.
18
4. Fetalna pH-metrija
Postupak se izvodi tako da se iz vodeće česti, uzima uzorak krvi djeteta kroz
dilatirano ušće. Ušće mora biti dilatirano minimalno 5 centimetara kako bi postupak mogli
učiniti u spekulima. Također, prednjačeća čest mora biti barem manjim segmentom
dovoljno nisko u zdjelici. U protivnom, postupak se izvodi pomoću amnioskopa, pri čemu
ušće mora biti dilatirano minimalno 3 centimetra. Drugi uvjet za izvođenje ovog postupka
jest da su prekinuti plodovi ovoji. Dio oglavka s kojeg će se uzorkovati krv prvo se
premaže tankim slojem glicerina/parafina da se krv lakše skupi i da se spriječi razlivanje
krvi po koži čime bi se difuzijom otpustio ugljični dioksid iz uzorka. Potom se lancetom
zareže po djetetovoj koži, ne više od 2 milimetara te se krv sakupi u malenu staklenu
hepariniziranu kapilaru kako se ne bi zgrušala. Nakon uzorkovanja, mjesto incizije se
pregleda kako ne bi krvarilo te je u slučaju nekontroliranog krvarenja dovoljno
kompresijom zaustaviti.
19
4.2. Kontraindikacije
4.4. Komplikacije
20
4.5. Zadaća primalje prilikom uzimanja krvi za fetalnu pH-metriju
Higijena ruku: Primalja mora prakticirati dobru higijenu ruku prije i poslije svakog
kontakta s pacijentom, što uključuje temeljito pranje ruku sapunom i vodom ili
korištenje dezinficijensa na bazi alkohola.
Nošenje zaštitne odjeće: Primalja treba nositi sterilne rukavice, mantil, kapu i
masku kako bi se zaštitila od prijenosa infektivnih sredstava.
Održavanje čistoće: Primalja mora osigurati da soba bude čista i bez mogućih
izvora infekcija.
Sterilizacija instrumenata i opreme: Primalja mora osigurati da su svi instrumenti i
oprema koji se koriste prilikom fetalne pH-metrije sterilni i bez patogena.
Praćenje vitalnih znakova: Primalja mora pratiti vitalne znakove majke tijekom
cijelog procesa poroda kako bi otkrila znakove infekcije ili drugih komplikacija.
21
Slika 16.: Pravilno pranje ruku
22
5. Zaključak
Jako je bitno da primalja poznaje i koristi metode nadzora fetusa u porodu. Iako su
znanost i medicina uznapredovale kardiotokografija i fetalna pH-metrija ostaju zlatni
standard u procjeni fetalne oksigenacije i u otkrivanju fetalne hipoksije odnosno acidoze
ukoliko su ta stanja prisutna. Zadaća primalje je znati očitati kardiotokografski zapis te
pravovremeno obavijestiti liječnika o mogućim nepravilnosti (patološka i pretpatološka
stanja). Zajedno kardiotokografija i fetalna pH-metrija smanjuju broj carskih rezova.
Timskim radom primalja i liječnika u skrbi rodilje i kontinuiranim nadzorom fetusa u
porodu na vrijeme će se uočiti moguće ugroze fetusa te će se porod dovršiti na vrijeme bez
ireverzibilnih oštećenja, a posljedično će se smanjiti perinatalni morbiditet i mortalitet.
23
6. Literatura
24
7. Popis slika
25
Slika 12.:Prikaz akceleracija i deceleracija CTG zapisa preuzeto sa
www.stuedeli.net/reto/medizin/kdb/content/gyni/CTG_Mischler/CTG.html,
datuma 9.2.2023.
Slika 13.:Prikaz V,U i W oblika deceleracije preuzeto sa
www.stuedeli.net/reto/medizin/kdb/content/gyni/CTG_Mischler/CTG.html,
datuma 9.2.2023.
Slika 14.:Prikaz deceleracija preuzeto sa
www.stuedeli.net/reto/medizin/kdb/content/gyni/CTG_Mischler/CTG.html,
datuma9.2.2023.
Slika 15.:Uzimanje uzorka za fetalnu pH-metriju preuzeto iz Cunningham
GF, Leveni KJ, Bloom SL, Spong CY, Dashe JS, Hoffman BL, i ostali.
Williams OBSTETRICS. 24. i 25. izdanje sa stranice https://archive.org,
datuma 10.2.2023.
Slika 16.:Pravilno pranje ruku preuzeto sa https://www.hzjz.hr/sluzba-
zdravstvena-ekologija/pravilno-pranje-ruku/, datuma 9.2.2023.
26