Vedran Jelinović, dipl. iur.
TEB, Zagreb
Ovrha na plaći u 2017.
Nekoliko je promjena do kojih će doći prilikom provedbe ovrhe na
plaći u 2017. godini. Prije svega, objavljen je podatak o prosječnoj neto
plaći u 2016., od kojeg ovise iznosi koji se u 2017. izuzimaju od ovrhe
prema Ovršnom zakonu. Drugo, novi Opći porezni zakon uvodi dru-
gačije ograničenje od ovrhe za naplatu poreznog duga. I treće, prema
Prijedlogu novele Ovršnog zakona koja bi trebala stupiti na snagu u
prvom kvartalu 2017., doći će do promjene u pogledu mogućnosti
određivanja ovrhe na plaći i kod drugačijeg načina izračuna plaće
koja je izuzeta od ovrhe.
Za provedbu ovrhe na plaći javljaju se četiri osnove,
i to konkretno:
1. sudsko rješenje o ovrsi ili ,
2. rješenje o ovrsi javnog bilježnika,
3. 
privatna isprava potvrđena od javnog bilježnika
(tzv. zapljena po pristanku ovršenika), te
4. rješenje o ovrsi poreznog tijela.
Na postupak ovrhe na plaći po prve tri osnove pri-
mjenjuju se odredbe Ovršnog zakona1, dok je rješenje o
ovrsi i ovršni postupak radi naplate poreznog duga ure-
đen prvenstveno odredbama Općeg poreznog zakona2,
a tek podredno, ako njegovim odredbama nije drugači-
je određeno, primjenjuju se odredbe Ovršnog zakona.
1. Ograničenja od ovrhe temeljem
novog Općeg poreznog zakona
U novom Općem poreznom zakonu koji je stupio
na snagu 1.1.2017., odredbe o ovršnom postupku
sadržane su u čl. 136. do 170. OPZ-a. U ovom radu
osvrnuti ćemo se na iznimno bitnu promjenu koja je
od velikog značaja za provedbu ovrhe na plaći, ali i na
novčanim sredstvima. Naime, za razliku od ranijeg
Općeg poreznog zakona3 koji je u čl. 142. propisivao
da se u postupku ovrhe ne mogu plijeniti tražbine
ovršenika po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih
primanja do iznosa minimalne plaće u RH utvrđene
prema propisu o minimalnoj plaći, te novčani primici
koji su izuzeti od oporezivanja prema posebnim pro-
pisima, novi OPZ u čl. 155. propisuje kako se u po-
stupku ovrhe ne mogu plijeniti ovršenikove tražbine
za koje su Ovršnim zakonom (Nar. nov., br. 112/12,
25/13, 93/14 i 55/16) propisana izuzeća i ograničenja
od ovrhe.
1
Ovršni zakon (Nar. nov., br. 112/12 – 55/16; u nastavku: OZ)
2
Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 115/16; u nastavku: OPZ)
3
Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08 – 44/16)
To znači da se počevši od 1.1.2017. kao izuzeće
od prisilne naplate poreznog duga više ne primje-
njuje minimalna plaća, već ograničenja propisana
Ovršnim zakonom za ostale tražbine (2/3 od pro-
sječne neto plaće u RH za ovršenika čija je plaća jed-
naka ili veća od prosječne neto plaće u RH, odnosno
2/3 neto plaće ovršenika čija je plaća manja od pro-
sječne neto plaće u RH).
Ovu razliku u postupanju najbolje je pojasniti na
primjeru. Tako bi radniku koji prima neto plaću u vi-
sini minimalne plaće, prema dosadašnjem uređenju
taj iznos radi naplate poreznog duga u cijelosti bio
izuzet od ovrhe. Međutim, prema novom OPZ-u, taj
iznos će biti podložan ovrsi na način da će poslodavac
2/3 njegove plaće isplatiti radniku, a 1/3 na uplatne
račune navedene u poreznom rješenju. Ista je stvar i
s provedbom ovrhe po računima što znači da ako je
Vedran Jelinović | Ovrha na plaći
poslodavac dobio od Fine informaciju o otvorenom
zaštićenom računu za svog radnika na kojem je za-
okruženo da se namiruje porezni dug po računima
ovršenika, poslodavac će postupiti kao i prethodno
navedeno, samo što će iznos zaštićen od ovrhe tj. 2/3
njegove plaće isplatiti radniku na zaštićeni račun, a 1/3
na blokirani račun s kojeg računa će se onda namiriti
uplatni računi dostavljeni Fini.
Isto tako, na primjeru radnika koji ima neto pla-
ću veću od prosječne neto plaće u RH, a poslodavac
11
mu namiruje nekakav kredit temeljem zapljene po
pristanku ovršenika i/ili dug po rješenju o ovrsi te
ujedno i porezni dug, poslodavac bi dosad do iznosa
od 2/3 prosječne neto plaće u RH namirivao ovrho-
Financije, pravo i porezi | 1/17
voditelja, a zatim bi za razliku do iznosa minimal-
ne plaće namirivao ovrhovoditelja-poreznu upra-
vu. No, počevši od 1.1.2017. više neće tu razliku do
iznosa minimalne plaće uplaćivati na uplatne raču-
ne, jer su ograničenja od ovrhe izjednačena. Ista je
stvar i s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima
putem Fine.
UDK 657.1
 Financije, pravo i porezi | Aktualno
2. Odnos ovrhe na plaći i ovrhe
na novčanim
sredstvima
S obzirom na mnoge upi-
te naših korisnika u pogle-
du odnosa ovrhe na plaći i
ovrhe na novčanim sred-
stvima, u ovom dijelu ćemo
ukazati na suštinske razlike
između ove dvije ovrhe, a
samim time i uputiti na po-
stupanje poslodavca u slu-
čaju postojanja otvorenog
posebnog (tzv. zaštićenog)
računa njegovog radni-
ka. Prije svega, potrebno
je istaknuti kako se tu radi
o dva različita predmeta
ovrha. U prvom slučaju to
je plaća ovršenika, a u drugom novčana sredstva po
njegovim računima.
Za razliku od ovrhe na plaći koju provodi poslodavac,
ovrhu na novčanim sredstvima provode Fina i banke, a
poslodavcu se tek nalaže da od ovrhe izuzeti iznos plaće
uplati na zaštićeni račun ovršenika (čl. 204. OZ-a).
Prema tome, ovrha na plaći i ovrha na novčanim
sredstvima nisu u međusobnoj konkurenciji na način
da je između njih potrebno utvrđivati prednosni red,
već se radi o dva različita predmeta ovrhe. No, u slu-
čaju da poslodavac primjerice zaprimi dva rješenja o
ovrsi radi provedbe ovrhe na plaći, radi se o ovrsi na
istom predmetu ovrhe i poslodavac je dužan utvrditi
prednosni prema danu primitka ovršnih prijedloga
kod suda ili javnog bilježnika.
Kada poslodavac zaprimi obavijest o otvaranju za-
štićenog računa, ta obavijest ne utječe na ovrhe koje
on provodi na plaći ovršenika, već za njega ima uči-
nak utoliko što će poslodavac dio plaće koji je izu-
zet od ovrhe od tog trenutka uplaćivati na zaštićeni
12 račun, a ne više na redovni račun tog radnika. Isto
tako, u situaciji u kojoj poslodavac prvo zaprimi oba-
vijest o otvaranju zaštićenog računa pa nakon toga
mu bude dostavljeno rješenje o ovrsi ili čak isprava
potvrđena po javnom bilježniku radi provedbe ovrhe
na plaći, ovrhovoditelj je dužan postupiti po istoj, te
umjesto da iznos raspoloživ za ovrhu uplaćuje kao
dotad na redovni račun, trebao bi ga uplaćivati na ra-
čun ovrhovoditelja po dostavljenom rješenju o ovrsi
ili ispravi potvrđenoj po javnom bilježniku, a zašti-
ćeni dio plaće nastaviti uplaćivati na zaštićeni račun
ovršenika.
TEB Poslovno savjetovanje
Slika 1. P
 ostupanje poslodavca u slučaju otvaranja
zaštićenog računa
3. Iznosi plaće zaštićeni od ovrhe
Pravila postupanja poslodavca i iznosi koji se uste-
žu od plaće prilikom provedbe ovrhe ovise od dvije
okolnosti:
■ o tome koja tražbina se namiruje iz plaće ovršenika4?
Prosječna neto plaća u smislu OZ-a je neto pla-
ća isplaćena po zaposlenom u pravnim osobama RH
za razdoblje siječanj – kolovoz koju je dužan utvrditi
Državni zavod za statistiku i objaviti je u narodnim
novinama, najkasnije do 31.12. te godine. Tako utvr-
đeni iznos primjenjivat će se u narednoj godini (čl.
173. st. 3. OZ-a).
Za provedbu ovrhe na plaći u 2017. pod prosječ-
nom plaćom podrazumijeva se iznos od 5.664,00
kn5. Naime, to je iznos koji je za razdoblje siječanj
– kolovoz 2016. utvrdio Državni zavod za statistiku
i objavio u Nar. nov., br. 102/16.
Potrebno je napomenuti da se pravila tj. ogra-
5
ničenja ovrhe primjenjuju i na ovrhu na naknadi
umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme,
naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći voj-
nih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sa-
stavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom
novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na
4
Npr. za ovrhu radi obveze zakonskog uzdržavanja potrebno je
ustegnuti veći iznos plaće nego za ovrhu radi naplate duga zbog
neplaćenih računa.
5
U 2016. prosječna plaća iznosila je 5.693,00 kn
(Nar. nov., br. 121/15)
TEB Poslovno savjetovanje
ovrhu na primanjima iz st. 5. i 6. čl. 173. OZ-a6.
3.1. N
 eto plaća ovršenika je jednaka ili
veća od 5.664,00 kn
Sukladno čl. 173. st. 1. OZ-a, ako se tijekom 2017. ovr-
ha radi prisilne naplate novčanih iznosa provodi na plaći
ovršenika čija je plaća jednaka ili veća od 5.664,00 kn, od
ovrhe su izuzeti iznosi kako je prikazano na Slici 2.
Slika 2. Iznosi plaće izuzeti od ovrhe prema
čl. 173. st.1. OZ-a
U prijevodu, ako je u 2017. godini neto plaća ovršeni-
ka jednaka ili veća od 5.664,00 kn, iznosi koji su izuzeti
od ovrhe (1.416,00 kn7, 2.832,00 kn8 ili 3.776,00 kn9)
isplaćuju se ovršeniku, a preostali dio plaće se mora ovr-
šiti i isplaćuje se ovrhovoditelju do potpunog namirenja
iznosa koji je naveden u ovršnoj ispravi. Pritom, ako se
radi o rješenju o ovrsi, potrebno je voditi računa o tome
je li ovrha određena i za iznos kamata, te je li nalože-
no plaćanje kakvih troškova, a što najčešće i je slučaj.
Naime, ako poslodavac primjerice od plaće ovršenika
ustegne samo glavnicu, a ne i kamate i trošak odmjeren
rješenjem o ovrsi, doći će do njegove odgovornosti za
6
Primanja iz čl. 173. st. 5. OZ-a su primanja invalida po osnovi
novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć
i njegu. Ovrha na tim primanjima može se provesti samo radi
naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade šte-
te nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka
radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog
smrti davatelja uzdržavanja, i to do iznosa od jedne polovice toga
primanja. Dakle, druga polovica tog primanja je izuzeta od ovrhe.
Primanja iz čl. 173. st. 6. OZ-a su primanja po osnovi ugovora o
doživotnom uzdržavanju i doživotnoj renti te primanja po osnovi
ugovora o osiguranju života. Na tim primanjima se ovrha može
provesti samo na dijelu koji prelazi iznos osnovice na temelju koje
se utvrđuje iznos pomoći za uzdržavanje.
7
U 2016. izuzeto je bilo 1.423,25 kn.
8
U 2016. izuzeto je bilo 2.846,50 kn.
9
U 2016. izuzeto je bilo 3.795,33 kn.
Financije, pravo i porezi | Aktualno
propuštenu obustavu obroka odnosno naknadu štete10.
Kad se prisilna naplata provodi po privatnoj ispra-
vi potvrđenoj po javnom bilježniku, radniku se plaća
također može ustegnuti samo do dijela u kojem je to
primanje izuzeto od ovrhe. Osim u slučaju uzdržavanja
djeteta11, to će također biti do iznosa od 3.776,00 kn
(2/3 prosječne neto plaće). Taj iznos pripada radniku
neovisno od toga što je kao dužnik primjerice dao izja-
vu da mu se može plijeniti i više od zakonskog ograni-
čenja. Naime, prema izričitoj odredbi čl. 202. st. 1. OZ-a
bilo kakvo postojanje suglasnosti kojom bi se dopuštala
pljenidba plaće, odnosno drugog stal-
nog novčanog primanja za iznos koji
je po zakonu izuzet od ovrhe, ne proi-
zvodi pravne učinke. Stoga, eventual-
ne razlike do mjesečne rate kredita za
koju je radnik dao suglasnost, zapra-
vo bi trebao podmiriti radnik nakon
što mu poslodavac isplati dio plaće
koji je izuzet od ovrhe.
Tu ispravu poslodavcu i dalje
može dostaviti samo vjerovnik pre-
poručenom pošiljkom s povratni-
com ili javni bilježnik. U suprotnom,
dostava nema pravnog učinka.
3.2. Neto plaća ovršenika je manja
od 5.664,00 kn
Prema Prijedlogu novele OZ-a trebalo bi doći do
promjena u iznosima izuzetim od ovrhe za ovršenika
Vedran Jelinović | Ovrha na plaći
koji ima neto plaću manju od 5.664,00 kn12. Budući
da bi Novela ovršnog zakona trebala stupiti na snagu
tijekom prvog kvartala 2017. to znači da će kod isplate
plaće prije njenog stupanja na snagu trebati primije-
niti jedno izuzeće, a nakon stupanja na snagu drugo.
Stoga ćemo u nastavku opisati postupanje poslodavca
po oba zakonska uređenja.
3.2.1. N
 eto plaća ovršenika je manja od
5.664,00 kn – trenutno važeći OZ 13
Do stupanja Novele OZ-a, ako se tijekom 2017.
ovrha radi prisilne naplate novčanih iznosa provodi
na plaći ovršenika čija je plaća manja od 5.664,00
Financije, pravo i porezi | 1/17
kn, od ovrhe su izuzeti iznosi kako je prikazano na
Slici 3.
10
O odgovornosti poslodavca za propuštenu obustavu obroka pro-
čitajte više u Financije, pravo i porezi, br. 12/13, str. 205. – 209.
11
Prema čl. 528. st. 1. Obiteljskog zakona (Nar. nov., br. 103/15;
u nastavku: OBZ) takva suglasnost se može dati u zapisnik na
ročištu pred sudom ili posebnom ovjerovljenom ispravom.
12
Radi se o intervenciji u čl. 173. st. 2. OZ-a
 Financije, pravo i porezi | Aktualno
Slika 3. Iznosi plaće izuzeti od ovrhe prema
čl. 173. st. 2. OZ-a
Dakle, ako radnik primjerice ima neto plaću
4.500,00 kn, njemu se mora isplatiti iznos od 3.000,00
kn (2/3 njegove plaće), a 1.500,00 kn (1/3 njegove pla-
će) isplaćuje se ovrhovoditelju na račun naznačen u
rješenju o ovrsi odnosno u privatnoj ispravi potvrđe-
noj po javnom bilježniku.
Kao što se može i vidjeti iz čl. 173. st. 2. OZ-a, zako-
nodavac u ovom slučaju ne čini razliku u iznosu plaće
koji je izuzet od ovrhe radi zakonskog uzdržavanja dje-
teta od zakonskog uzdržavanja kao
takvog (npr. uzdržavanje bračnog
druga) već oba uzdržavanja imaju
isti status. Ovakvim uređenjem se
ovršenik s manjom plaćom od pro-
sječne neto plaće u RH zapravo na-
lazi u povoljnijoj situaciji od ovrše-
nika čija je plaća veća od prosječne
neto plaće u RH.
3.2.2. N
 eto plaća ovršenika
je manja od 5.664,00
kn – Prijedlog novele
OZ
14
U pogledu ovršenika čija je plaća manja od pro-
sječne neto plaće u RH, Prijedlog novele OZ-a uvodi
dvije bitne promjene. Kad se te promjene malo proa-
naliziraju može se zaključit da se jednom promjenom
povećava zaštita ove kategorija ovršenika jer im se od
ovrhe štiti veći dio plaće, a druga ide za time da se ne
dovode u povoljniji položaj od ovršenika čija je plaća
jednaka ili veća od prosječne neto plaće u RH, sve uz
uvažavanje i zaštite uzdržavanog djeteta.
U pogledu prve promjene, kao i kod ovršenika s pla-
ćom većom od prosječne plaće u RH, i za ovršenika čija
je plaća manja od prosječne neto plaće u RH, predlaže se
TEB Poslovno savjetovanje
povećati iznos koji se može ovršiti za potrebe uzdržavanja
djeteta s dosadašnje 1/2 na 1/4 neto plaće ovršenika. Na
primjeru radnika od 4.000,00 kn to znači da će izuzet biti
iznos od 1.000,00 kn umjesto dosadašnjih 2.000,00 kn.
Drugo, radi zaštite ove kategorije ovršenika,
Prijedlogom novele OZ-a povećava se izuzeti iznos od
ovrhe koji pripada radniku na način da je od ovrhe,
umjesto dosadašnje 2/3, izuzet iznos od 3/4 neto plaće
ovršenika, ali ne više od 2/3 prosječne netoplaće u RH.
Na primjeru u kojem radnik ima neto plaću od 4.000,00
kn, od ovrhe će biti izuzeto 3.000,00 kn, umjesto dosa-
dašnjih 2.666,67 kn. Međutim, ako bi prema tom izra-
čunu izuzeti dio plaće bio viši od 2/3 prosječne plaće u
RH, ovrsi bi bio podložan cijeli iznos do te 2/3. Tako
će na primjeru radnika koji ima neto plaću 5.500,00 kn
izuzet biti iznos od 3.776,00 kn, a ne 4.125,00 kn koliko
iznose 3/4 od 5.500,00 kn. Tu se ogleda održavanje jed-
nakog položaja s ovršenicima koji imaju veću plaću od
prosječne neto plaće u RH.
Dakle, ako se tijekom 2017. ovrha radi prisilne na-
plate novčanih iznosa provodi na plaći ovršenika čija
je plaća manja od 5.664,00 kn, od ovrhe će prema
Prijedlogu novele OZ-a biti izuzeti iznosi kako je pri-
kazano na Slici 4.
Slika 4. I znosi plaće izuzeti od ovrhe prema
Prijedlogu novele OZ-a
4. Izuzeća od ovrhe i zaštićeni račun
U slučaju da radnik – ovršenik nema otvoren zašti-
ćeni račun, iznos plaće koji je izuzet od ovrhe teme-
ljem čl. 173. OZ-a isplatit će mu se na njegov redovni
tekući račun. Ako radnik – ovršenik ima otvoren za-
štićeni račun, iznos koji je izuzet od ovrhe isplatit će
mu se na zaštićeni račun.
4.1. Otvaranje zaštićenog računa
Otvaranje zaštićenog računa obveza je radnika, te
da bi zaštitio primanja i naknade izuzete od ovrhe,
TEB Poslovno savjetovanje
ovršenik mora o tome bez odgode obavijestiti Finu,
na način da u najbližoj poslovnici Fine popuni obra-
zac Obavijest iz čl. 212. st. 1. OZ-a o primanjima, na-
knadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe13.
Ovršenik u pravilu može otvoriti zaštićeni račun
tek kada ovrhovoditelj dostavi Fini neku od osnova za
provedbu ovrhe na novčanim sredstvima po računu
(čl. 212. OZ-a)14. No, ako ovršenik tek očekuje pro-
vedbu ovrhe na njegovim novčanim sredstvima tj. ako
u Očevidniku još uvijek nema evidentiranih osnova
za plaćanje, ovršenik može otvoriti zaštićeni račun, ali
je uz obrazac Obavijesti iz čl. 212. st. 1. OZ-a dužan
dostaviti i presliku osnove za plaćanje.
Po primitku obavijesti Fina o tome izvješćuje upla-
titelja primanja tj. poslodavca o podacima iz obavijesti
ovršenika i podacima o vrsti tražbine za koju je ovrha
određena, a uplatitelj primanja tj. poslodavac je po pri-
mitku te obavijesti od Fine dužan odmah uskratiti upla-
tu primanja i naknada iz čl. 172. OZ-a ili iznosa koji su
izuzeti od ovrhe iz čl. 173. OZ-a. Fina o toj činjenici
također istovremeno izvješćuje banku i daje joj nalog
za otvaranje zaštićenog računa ovršeniku. Nakon što
mu otvori zaštićeni račun banka će o tome bez odgode
obavijestiti Finu, a Fina poslodavca koji je dužan izvršiti
uplatu primanja izuzetih od ovrhe na zaštićeni račun.
Ono o čemu ovršenici trebaju posebno voditi računa
jest okolnost da je za svako pojedino primanje koje je
izuzeto od ovrhe sukladno čl. 172. i 173. OZ-a potrebno
ispuniti Obavijest iz čl. 212. st. 1. OZ-a i predati ga u
Finu. Sve dok to ne učini, uplatitelj primanja izuzetog od
ovrhe ne može vršiti uplate na zaštićeni račun. Naime,
na otvoreni zaštićeni račun banka prima isključivo upla-
te s računa koji pripadaju uplatitelju prema OIB-u nave-
denom u nalogu. Stoga su podaci o OIB-u uplatitelja tog
primanja bitan dio Obavijesti koju ispunjava ovršenik.
Primanjima i naknadama iz čl. 172. i 173. OZ-a sma-
traju se također i primanja, naknade ili iznosi izuzeti
od ovrhe ako se uplaćuju iz inozemstva (čl. 22. st. 3.
Pravilnika). Ako se neko od primanja koje je izuzeto od
13
Obrazac Obavijesti sastavni je dio Pravilnika o načinu i postupku
provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 6/13; u
nastavku: Pravilnik), a dostupan je na internetskim stranicama i u
svim poslovnicama Fine.
14
Čl. 3. toč. 1. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima
(Nar. nov., br. 91/10 i 112/12): »osnova za plaćanje« jest ovršna
odluka i nagodba domaćeg suda ili upravnog tijela koje glase na
ispunjenje određene novčane obveze i koje imaju potvrdu ovrš-
nosti, obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, na-
knade plaće ili otpremnine, rješenje o ovrsi, rješenje o osiguranju,
zadužnica, nalog Ministarstva financija za naplatu po aktiviranom
državnom jamstvu, nalog za pljenidbu u postupku prisilnog izvr-
šenja pravomoćno izrečene novčane kazne u kaznenom i prekršaj-
nom postupku i svaka druga odluka nadležnog tijela kojom se u
cijelosti ili djelomice prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe.
Financije, pravo i porezi | Aktualno
ovrhe sukladno čl. 172. i 173. OZ-a uplaćuje iz inozem-
stva u Obavijesti je potrebno upisati: iznos tih uplata,
banku u koju se uplaćuju, dokaz (dokumentacija) o po-
stojanju tog primanja, naknade ili iznosa izuzetog od
ovrhe i ovjereni prijevod tog dokaza (dokumentacije)
na hrvatski jezik. Dokumentacija treba obavezno sadr-
žavati i podatak o iznosu koji se isplaćuje, valuti te dina-
mici isplate (mjesečno, godišnje,…). U slučaju promje-
ne iznosa koji se uplaćuje iz inozemstva, obavezno se
dostavlja dokumentacija koja sadrži podatak o novom
iznosu, te se ispunjava nova Obavijest.
Ako se radi o inozemnoj mirovini, Fina utvrđuje
iznos koji je izuzet od ovrhe sukladno čl. 173. OZ-a,
primjenjujući srednji tečaj Hrvatske narodne banke
za valutu u kojoj je inozemna mirovina doznačena.
4.2. Primanja koja se osim plaće
uplaćuju na zaštićeni račun
Na zaštićeni račun mogu se uplatiti isključivo pri-
manja koja su po zakonu izuzeta od ovrhe („nume-
rus clausus“), a ta primanja su propisana u čl. 172. i
čl. 173. OZ-a. Iznosi plaće koji su izuzeti od ovrhe i
o kojima je ranije bilo govora, propisani su u čl. 173.
OZ-a. Stoga ćemo u ovom dijelu podsjetiti na prima-
nja i naknade koji su prema čl. 172. OZ-a izuzeti od
ovrhe. U ta primanja se ubrajaju:
1. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, na-
knade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili sma-
njenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i na-
knade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti
Vedran Jelinović | Ovrha na plaći
davatelja uzdržavanja,
2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga ošte-
ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju,
3. primanja po osnovi socijalne skrbi,
4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,
5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako
posebnim propisom nije drukčije određeno,
6. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima
i studentima,
15
7. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-
novi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine nakna-
de štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
8. primanja po osnovi odličja i priznanja,
Financije, pravo i porezi | 1/17
9. rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako
posebnim propisom nije drugačije određeno,
10. utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na
poseban račun kod banke,
11. naknada troškova za službeno putovanje i nakna-
da troškova prijevoza na posao i s posla do propi-
sanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim
primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
 Financije, pravo i porezi | Aktualno
12. dar za djecu do 15. godine života i potpore za
novorođenče do propisanih iznosa do kojih se
ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od
nesamostalnog rada,
13. naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa
i elementarnih nepogoda,
14. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekid-
nog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, pot-
pore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže
obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih
se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi
od nesamostalnog rada,
15. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim
propisima.
Kao što je vidljivo iz nabrojanog samo pojedina
materijalna prava radnika iz radnog odnosa su
izuzeta od ovrhe (toč. 11., 12. i 14.) i to samo do
propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezi-
vim primicima po osnovi od nesamostalnog rada.
Ostala materijalna prava kao što su npr. regres, bo-
žićnica i druge prigodne nagrade, terenski dodatak,
naknada za odvojeni život, otpremnina i sl. nisu izuze-
ta od ovrhe po nijednom zakonu, kako po OZ-u tako ni
po posebnom zakonu. Slijedom navedenog, u slučaju da
se ova primanja isplaćuju radniku putem računa, nema
valjane pravne osnove za isplatu tih primanja na zaštiće-
ni račun, već se trebaju isplatiti na redovni (blokirani)
račun ovršenika. No, budući da su nabrojena primanja,
prema odredbama čl. 90. Pravilnika o porezu na doho-
dak15, ujedno i primanja koja se u visini neoporezivih
iznosa mogu isplatiti u gotovini, način isplate (putem
računa ili u gotovini) bi u pravilu trebao biti uređen ugo-
vornim odnosom poslodavca i radnika ili internim ak-
tima poslodavca koji su unaprijed bili poznati radniku.
U ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim
propisima (toč. 15.) ubraja se npr. naknada za bolova-
nje, ali i druge naknade u vezi bolovanja koje su prema
čl. 36. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osigu-
ranju16 izuzeta od ovrhe. Primanja radnika u slučaju
blokade računa odnosno stečaja poslodavca su također
16 izuzeta od ovrhe17. Dakle, navedena primanja se u cije-
losti uplaćuju na zaštićeni račun. U pogledu rodiljnih
i roditeljskih novčanih potpora, iste u pravilu ne mogu
biti predmetom ovrhe, osim iznimno prema sudskoj
odluci ili rješenju nadležnog centra za socijalnu skrb
radi koristi djeteta za koje su ostvarene18
15
Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 – 137/15)
16
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju
(Nar. nov., br. 80/13 i 137/13)
17
Čl. 3. st. 2. i čl. 4.c st. 4. Zakona o osiguranju potraživanja radni-
ka u slučaju stečaja poslodavca (Nar. nov., br. 86/08 – 82/15)
18
čl. 4. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
(Nar. nov., br. 85/08 – 152/14)
TEB Poslovno savjetovanje
4.3. Drugi dohodak
Ograničenja od ovrhe na plaći primjenjuju se i kada
se ovrha provodi na primanjima ovršenika koja nisu
plaća, mirovina niti su primici od obavljanja samo-
stalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od
poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih
prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja
(drugi dohodak prema posebnim propisima).
No, da bi se navedena primanja u dijelu koji je
izuzet od ovrhe mogla isplatiti na zaštićeni račun,
moraju imati karakter jedinih i stalnih novčanih
primanja, a što ovršenik dokazuje javnom ispra-
vom (čl. 173. st. 7. OZ-a).
Ministarstvo pravosuđa se izjasnilo da se: „javnom
ispravom u smislu čl. 173. st. 7. OZ-a ima smatrati Potvrda
o visini dohotka i primitaka koju izdaje Porezna uprava
na temelju službenih evidencija koje vodi, ako je u navede-
noj potvrdi naznačeno da ovršenik u razdoblju za koje se
potvrda izdaje ima evidentirana samo primanja po osnovi
drugog dohotka, a istovremeno prema podacima iz potvr-
de nema evidentiran nikakav drugi dohodak ni primitak
u tom razdoblju, niti je na potvrdi naznačeno da obavlja
samostalnu djelatnost.
Prilikom predaje Obavijesti iz čl. 212. OZ-a i nave-
dene potvrde o visini dohotka i primitaka u Finu, ovrše-
nik je dužan Fini naznačiti na obrascu Obavijesti naziv,
adresu i OIB isplatitelja koji mu isplaćuje drugi doho-
dak, koji predstavlja jedino i stalno novčano primanje.
Ovršenik može navesti samo jednog isplatitelja, ali u
slučaju promjene isplatitelja može od Fine zatražiti (oba-
vijestiti je) promjenu podataka o isplatitelju, ako i dalje
ima primanja isključivo po osnovi drugog dohotka, sto će
dokazati novom Potvrdom o visini dohotka i primitaka.
Promjenu podataka o isplatitelju ovršenik može za-
tražiti najviše jednom u kalendarskom mjesecu, budući
da se odredbom čl. 173. OZ-a osigurava ograničenje ovr-
he radi zaštite određenog mjesečnog iznosa primanja.“19
Gore navedenu Potvrdu o visini dohotka i primita-
ka Porezna uprava izdaje na zahtjev.
5. Prednosni red kod ovrhe na plaći
Redoslijed po kojem se provodi ostvarenje tražbina
protiv radnika – ovršenika uređen je u čl. 180. OZ-a.
Sukladno toj odredbi, prednosni red založnih prava više
ovrhovoditelja određuje se prema danu primitka ovrš-
noga prijedloga. Drugim riječima, prema danu kad je
javni bilježnik ili sud zaprimio prijedlog za ovrhu.
19
Ministarstvo pravosuđa, Uprava za građansko, trgovačko i uprav-
no pravo, Klasa: 740-11/14-01/560 od 19.6.2015.
TEB Poslovno savjetovanje
Ako je ovršni prijedlog upućen kao preporuče-
na pošiljka putem davatelja poštanskih usluga, dan
predaje davatelju poštanskih usluga smatra se da-
nom primitka u sudu odnosno kod javnog bilježni-
ka. Ako su ovršni prijedlozi više ovrhovoditelja pri-
mljeni u sudu istoga dana, založna prava imaju isti
prednosni red, a tražbine s istim redom prvenstva
namiruju se srazmjerno, ako se ne mogu namiriti
u cijelosti.
Ovršni zakon ne uređuje način određivanja pr-
venstvenog reda za privatne isprave potvrđene po
javnom bilježniku tako da se red prvenstva u od-
nosu na te isprave određuje prema danu kada ju je
vjerovnik dostavio poslodavcu.
Tražbine utvrđene sudskim odnosno javnobilježnič-
kim rješenjem o ovrsi ili privatnom ispravom potvrđe-
nom po javnom bilježniku u pravilu su u istom rangu,
te se namiruju ovisno o vremenskom redoslijedu na-
mirenja. Od navedenog pravila ipak postoje i sljedeće
iznimke:
■ Zapljena na temelju suglasnosti dužnika nema utje-
caja na provedbu ovrhe na plaći radi namirenja
tražbine po osnovi:  zakonskoga uzdržavanja 
naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja
ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i
 naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržava-
nja zbog smrti davatelja uzdržavanja (čl. 202. st. 4.
OZ-a)20.
■ Ovrha na plaći i drugom stalnom novčanom pri-

manju roditelja za uzdržavanje djeteta provest će se
prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina na tim
primanjima neovisno o vremenu njihova nastanka
(čl. 527. st. 3. OBZ-a)21.
Odredbe OPZ-a također ne sadrže odredbe o odre-
đivanju prednosnog reda u pogledu donesenog rješe-
nja o ovrsi radi naplate poreznog duga, što znači da se
primjenom čl. 151. OPZ-a imaju primijeniti odredbe
OZ-a. S obzirom na to da odredbe OZ-a prednosni red
utvrđuju prema danu primitka ovršnog prijedloga, a u
slučaju ovrhe radi naplate poreznog duga samo pore-
zno tijelo donosi rješenje o ovrsi i nema prethodnog
prijedloga za ovrhu, to se ni pravilo iz čl. 180. OZ-a ne
bi moglo primijeniti na utvrđivanje prednosnog reda
za tu osnovu.
20
To znači da je poslodavac ovrhama koje se provode radi napla-
te ovih vrsta tražbina dužan dati prednost u odnosu na privatnu
ispravu potvrđenu kod javnog bilježnika pa makar bi ista po re-
dovnom prednosnom redu bila ispred ovih ovrha.
21
Slijedom ove odredbe OBZ-a kao posebnog zakona, i poslodavac i
Fina su ovrsi radi uzdržavanja djeteta dužni uvijek dati prednost u
odnosu na ostale ovrhe, neovisno o tome kad je ta obveza nastala.
Financije, pravo i porezi | Aktualno
Iz navedenog proizlazi da se, isto kao i kod pri-
vatne isprave potvrđene po javnom bilježniku, red
prvenstva u odnosu na rješenja o ovrsi poreznog
tijela određuje prema danu kada ga je porezno ti-
jelo dostavilo poslodavcu.
5.1. Primjer utvrđivanja prednosnog reda
Za radnika koji ima neto plaću 7.000,00 kn i koja
dospijeva 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, po-
slodavac je još 10.4.2014. zaprimio obavijest o otvara-
nju zaštićenog računa zbog ovrhe koja se po računima
tog radnika provodi radi namirenja nekakve ostale
tražbine.
Nakon toga, poslodavac je 20.1.2016. izravno od
ovrhovoditelja zaprimio rješenje o ovrsi doneseno po
javnom bilježniku. Tim rješenjem o ovrsi (koje je javni
bilježnik zaprimio 15.10.2014.22) ovrha je određena
općenito na imovini ovršenika i naloženo mu je platiti
određenu glavnicu sa zateznim kamatama, kao i tro-
šak odmjeren rješenjem o ovrsi.
Nakon toga, poslodavac je od banke za istog rad-
nika dana 28.1.2016.23 zaprimio zapljenu po pristan-
ku dužnika datiranu od 15.10.2010., a radi naplate
dospjelog duga, a 10.1.2017. je zaprimio i rješenje o
ovrsi radi naplate poreznog duga od 30.5.2015. go-
dine.
S obzirom na to da je neto plaća ovršenika veća od
5.664,00 kn, ovrhovoditelj će, sve do namire cjeloku-
pnog potraživanja iz javnobilježničkog rješenja o ovr-
si, od svake sljedeće plaće ustezati iznos od 3.224,00
Vedran Jelinović | Ovrha na plaći
kn (7.000 – 3.776 kn) i taj iznos isplaćivati ovrhovodi-
telju na njegov račun. Zapljena po pristanku dužnika
stoji druga u redoslijedu naplate, a rješenje o ovrsi po-
reznog tijela stoji treće u redoslijedu naplate, o čemu
je poslodavac sukladno čl. 156. OPZ-a obvezan izvije-
stiti porezno tijelo ovrhovoditelja.
U slučaju da poslodavac bilo kada naknadno za istog
radnika zaprimi rješenje o ovrsi radi uzdržavanja dje-
teta i neovisno od toga kada je to rješenje doneseno,
ta ovrha ima prednost pred svim drugim ovrhama što 17
znači da poslodavac u korist djeteta mora uplaćivati
iznos od 5.584,00 kn (7.000 – 1.416 kn), a radniku će se
isplatiti iznos od 1.416,00 kn (1/4 prosječne neto pla-
Financije, pravo i porezi | 1/17
će), a ranije zaprimljene ovrhe ostati će u redoslijedu
naplate dok se u cijelosti ne namiri tražbina određena
rješenjem o ovrsi za uzdržavanje djeteta.
•
22
Dan u odnosu na koji se utvrđuje prednosni red za javnobilježnič-
ko rješenje o ovrsi.
23
Dan u odnosu na koji se utvrđuje prednosni red za rješenje o ovrsi
poreznog tijela.