Odjel za matematiku Diplomski studij matematike Smjer: financijska i poslovna matematika Sveuilite J. J.

Strossmayera u Osijeku

Seminarski rad iz predmeta Financijska i aktuarska matematika

Naslov rada:

Obveznice

Studenti: Dinko Pervan, broj indeksa: 774 Ivan Tomljanovi, broj indeksa: 759 Goran Pavi, broj indeksa: 755

Osijek, sijeanj 2008.

Sadraj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Obveznice Cijene obveznica Formula za nabavnu cijenu obveznica Amortizacija premije Akumulacija diskonta Nabavna cijena obveznice kupljena izme u kuponskih datuma Kotirajua cijena obveznica Odre ivanje stope prinosa Obveznice s proizvoljnim datumom dospijea obveze Literatura 2 2 3 4 5 6 7 8 10 12

1. Obveznice
Jedan od najboljih naina investiranja novca je kupovina obveznica. Obveznica (engl. bond, njem. Schuldverschreibung), ili zadunica (obligacija) je duniki vrijednosni papir koji izdavaoca (emitenta) obvezuje na povrat pozajmljenih sredstava u odre enom roku s odre enom kamatom, koja se isplauje periodino ili se pribraja glavnici i isplauje po dospijeu. Obveznica je kreditni instrument i u biti je ugovor o kreditu. U sluaju da je izdavaoc drava, moe sluiti i kao plateno sredstvo prema dravi za poreze i druge dabine. Drugim rijeima: obveznica je isprava koja sadri priznanje postojanja neke obveze, a slui kupcu kao dokaz da je dunik (izdavaoc, emintent) obvezu preuzeo. Obveznice mogu izdavati drave, velike bankovne, prometne ili industrijske tvrtke, a svrha izdavanja je prikupljanje sredstava, najee u znaajnim iznosima. Obveznica je, u pravilu, vrsta dugoronog vrijednosnog papira. To je pisani dokument koji nalae izdavaocu obveznice (emitentu, duniku) da plati njezinu imaocu (vjerovniku), odre eni iznos novca naznaen na obveznici i ugovorene kamate, na samo jedan budui datum (datum dospijea) ili na niz buduih datuma. U prvom sluaju radi se o obveznici bez kupona (jednokratno isplativoj obveznici), dok je u drugom sluaju rije o obveznici s kuponima (viekratno isplativoj obveznici). Obveznica bez kupona (zero cupon bond) je ona kojom se emitent obvezuje da e izvriti samo jednu isplatu na odre eni budui datum i ta isplata jednaka je nominalnoj vrijednosti obveznice. Prednost za emitenta je to nema godinjih isplata, ali me utim kada obveznica dospije, u sluaju nedostatka novanih sredstava, emitent moe doi u stanje nelikvidnosti i insolventnosti. Ako je rije o obveznici s kuponima, emitent se obvezuje isplaivati kamate u ugovorenim (npr. polugodinjim ili godinjim) iznosima, dok se glavnica podmiruje na dan dospijea. To su tzv. obveznice sa serijskim dospijeem, kod kojih se i glavnica i kamate plaaju u periodinim, viekratnim iznosima. Takve obveznice mogu biti: registrirane, te u tom sluaju izdavaoc obveznica ima popis svih trenutnih vlasnika obveznica (vjerovnika, kupaca) kojima u odre enom vremena isplauju kamate neregistrirane, koje sadre kupone. Svaki kupon je datiran, te na datum priljeva kamata kupac mora odre eni kupon odnijeti u banku da bi primio kamate

2. Cijene obveznica
Cijena obveznica ovisi o vie faktora. Faktori koji se mogu tretirati matematikim su: vrijednost po dospjeu, kamatna stopa valute na obveznicama, stopa invetiranja koju kupac oekuje da e se ostvariti i broj godina prije datuma dospijea. Ostali faktori su oni koji nisu podloni matematikim obradama kao: sigurnost investicije, opa ekonomska situacija, vjerojatnost poveanja vrijednosti obveznice i td. Svatko tko kupuje obveznicu kupuje dvije stvari: anuitet s isplatama kamata i jednokratno plaenu sumu koje e biti isplaena kad obveznica sazrije. Stoga, cijena obveznica treba biti:

sadanja vrijednost anuiteta + sadanja vrijednost sume koja treba biti isplaena u roku dospijea

oboje izraunato po stopi koju kupac (vjerovnik, imaoc) eli ostvariti na njegovoj investiciji.

3. Formula za nabavnu cijenu obveznica

Neka su: $F nominalni iznos obveznice, $V vrijednost po dospjeu, r stopa obveznice kroz period, i stopa prinosa po periodu i n broj perioda prije datuma dospijea, tada je nabavna cijena obveznica:

P = Fran|i + V (1 + i ) n
sada imamo: an|i = 1 (1 + i ) n i

te ako rijeimo ovaj izraz za (1 + i ) n imamo:

(1 + i ) n = 1 ian|i
Stoga:
P = Fran |i + V (1 ian |i ) = V + ( Fr Vi)an |i Primjer: 1000$, 4% obveznica s kamatama plativim polugodinje e biti iskupljene u 20 godina. Prona i nabavnu cijenu prionsa od 5% konvertiranih polugodinje.
F = V = 1000$, r = 0.02, i = 0.025, n = 40.
P = 1000 + (20 25)a40|.025
= 1000 + (5)(25.1028) = 1000 125.51 = 874.49$

4. Amortizacija premije
Ako je obveznica kupljena sa premijom, tj. ako je nabavna cijena vea od vrijednosti po dospjeu, tada kupac na datum dospijea dobija manje nego li je platio za obveznicu sa iznosom premije. Ako investitor potroi iznos svakog kupona kako je primljen, tada on troi dio svog kapitala. Neophodno je, ukoliko elimo da prvobitni kapital bude netaknut, napraviti neke provizije za tednju i reinvestirani dio za svako plaanje kupona. Viak kamate na obveznicu u odnosu na kamatu potrebnu za investiranje koristi se za postupnu amortizaciju premije. Knjigovodstvena vrijednost obveznice na bilo koji dan je cijena koja e se platiti za obveznicu na taj dan kako bi se povratila dana stopa prinosa. Knjigovodstvena vrijednost obveznice kupljena sa premijom smanjivati e se svakim datumom kupona sve dok se na datum dospijea knjigovodstvena vrijednost ne izjednai sa vrijednosti otkupa obveznice.

Primjer 1. A 1000$, 4% obveznica sa godinjim kuponima kupljena 5 godina prije datuma dospijea sa stopom prinosa 3%. Izraunajte nabavnu cijenu te napravite tablicu s amortizacijom premije.

Prema tome nabavna cijena je 1045.80$ a premija 45.80$. Sada kupac oekuje povrat od 3% na svoju investiciju, te stoga na kraju prve godine oekuje povrat 3% od 1045.80$, ili 31.37$. Ali on prima 4% od 1000$ ili 40$. Razlika, 8.63$, nije kamata nego dio njegovog kapitala koji se vraa. Taj iznos se nebi trebao troiti nego reinvestirati kako bi nakon 5 godina 1000$ vrijednosti obveznice po dospijeu plus vrijednosti ovih periodinih reinvestiranja bile jednake poetnom ulaganju. Na poetku prve godine knjigovodstvena vrijednost je nabavna cijena, ili 1045.80$. Na poetku druge godine 8.63$ od investicije se vratilo te vie nije ukljueno u vrijednost obveznica. Knjigovodstvenu vrijednost smanjujemo za taj iznos te sada iznosi 1037.17$. Za drugu godinu, oekivana kamata je 3% od 1037.17$ ili 21.12$. Ostaje 8.88$ za amortizaciju premije te se sada knjigovodstvena vrijednost smanjuje za taj iznos te iznosi 1028.39$ na poetku tree godine. Ako nastavimo tako dalje dobit emo sljedeu tablicu.
Period 1 2 3 4 5 Knjigovodstvena vrijednost na poetku perioda 1045.80$ 1037.17 1028.29 1019.14 1009.71 Oekivani prinos (3% od knjigovodstvene vrijednosti) 31.37$ 31.12 30.85 30.57 30.29 Kupon (4% od poetne vrijednosti) 40.00$ 40.00 40.00 40.00 40.00 Za amortizaciju 8.63$ 8.88 9.15 9.43 9.71 45.80$ Knjigovodstvena vrijednost na kraju perioda 1037.14$ 1028.29 1019.14 1009.71 1000.00

5. Akumulacija diskonta
Ako je obveznica kupljena sa diskontom, na datum dospijea kupac e dobiti vie nego li je platio za obveznicu. U ovom sluaju kuponi nisu dovoljno veliki da bi platili oekivanu kamatu svaki period, te investitor mora ekati datum dospijea kako bi primio preostali dio. Ovdje je viak oekivane kamate u odnosu na kamatu na obveznicu dodan knjigovodstvenoj vrijednosti svaki period tako da se knjigovodstvena vrijednost postupno poveava tako da na datum dospijea bude jednaka vrijednosti obveznice po dospijeu.

Primjer 1. A 1000$, 3% obveznica sa godinjim kuponima je kupljena 5 godina prije datuma dospijea sa stopom prinosa 4%. Izraunajte nabavnu cijenu te napravite tablicu s amortizacijom diskonta.

Prema tome kupovna cijena je 955.48$ a popust 44.52$. Kupac oekuje povrat za prvu godinu 4% od 955.48$, ili 38.22$. Prima 3% od 1000$ ili 30$. Razlika, 8.22$, se smatra kao dodatna investicija na obveznicu, te se knjigovodstvena vrijednost poveava za ovaj iznos. Stoga je knjigovodstvena vrijednost na poetku druge godine 963.70$. Na kraju druge godine oekivana kamata je 4% od 9636.70$, ili 38.55$. To daje poveanje knjigovodstvene vrijednosti za 8.55$ te na poetku tree godine ona iznosi 975.25$. Ako nastavimo tako dalje dobit emo sljedeu tablicu.
Period 1 2 3 4 5 Knjigovodstvena vrijednost na poetku perioda 955.48$ 963.70 972.25 981.14 990.39 Oekivani prinos (4% od knjigovodstvene vrijednosti) 38.22$ 38.55 38.89 39.25 39.62 Kupon (3% od poetne vrijednosti) 30.00$ 30.00 30.00 30.00 30.00 Za amortizaciju diskonta 8.22$ 8.55 9.89 9.25 9.62 44.53$ Knjigovodstvena vrijednost na kraju perioda 963.70$ 972.25 981.14 990.39 1000.01

Ako govorimo o premiji ili popustu na obveznicu obino mislimo na razliku izme u stvarne vrijednosti i nabavne cijene. Ipak, u problemima koji ukljuuju amortizaciju premije ili akumulaciju diskonta, premija ili diskont je razlika izme u vrijednosti po dospijeu i nabavne cijene.

2. A 1000$, 3% obveznica sa godinjim kuponima e biti otkupljena na 102% u 3 godine. Kupljene su kako bi ostvarile dobit 4%. Izraunajte nabavnu cijenu te napravite tablicu s amortizacijom diskonta.

Period 1 2 3

Knjigovodstvena vrijednost na poetku perioda 990.03$ 999.63 1009.62

Oekivani prinos (4% od knjigovodstvene vrijednosti) 39.60$ 39.99 40.39

Kupon (3% od stvarne vrijednosti) 30.00$ 30.00 30.00

Za amortizaciju diskonta 9.60$ 9.99 10.39 29.98$

Knjigovodstvena vrijednost na kraju perioda 999.63$ 1009.62 1019.99

6. Nabavna cijena obveznice kupljena izme u kuponskih datuma

Do sada smo pretpostavljali da su obveznice uzete u obzir kupljene na kuponski datum. U praksi je pak sluajnost da se obveznica kupi na kuponski datum, te je stoga obino broj preostalih perioda do datuma dospijea necjelovit broj. Cijena koju treba platiti stoga ukljuuje stvarnu vrijednost obveznice zajedno sa neiskoritenim kuponima, te tako er uskla ivanje izme u kupca i prodavatelja u pogledu trenutnog kupona. Moemo koristiti formulu, naravno, te je promatrana vrijednost stoga vrijednost obveznice kada je broj perioda do datuma dospijea necjelovit broj. Unato tome, uobiajeno je da u sluaju da je obveznica kupljena izme u kuponskih datuma propustiti danu ratu, uzeti cijenu kao vrijednost obveznice na posljednji prethodni kuponski datum plus jednostavna kamata kuponskog perioda koji je proao.

Primjer 1. A 1000$, 3% obveznica sa polugodinjim kuponima, plativa 1. sijenja i 1. srpnja, e stii 1. sijenja 1980. Izraunajte cijenu na dan 30. kolovoz 1956. ako je kupljena da ima prinos 3 1 % konvertiran polugodinje. 2
Cijena na posljednjem kuponskom datumu prije 30. kolovoza 1956., tj. 1. srpnja 1956. je

$ Izme u 1. srpnja i 30. kolovoza ima 60 dana. Jednostavna kamata na 920.35$ za 60 dana uz 3 1 % je 2

Slijedi da cijena obveznice na dan 30. kolovoza 1956. iznosi

7. Kotirajua cijena obveznica

Prethodno smo pisali da je cijenu koju treba platiti za obveznicu uvijek odre ivao kupac. U sluajevima kada se mnogo obveznica kupuje, na primjer cijelo izdanje, tada je to tono, ali individualan investitor, koji kupuje nekoliko obveznica, nee odre ivati cijenu; odredit e je prodavatelj a investitor ju moe i ne mora uzeti. Cijena koju zapravo treba platiti za obveznicu se mijenja iz dana u dan zbog promjenjive duljine vremena dospijea. Da bi se sprijeilo svakodnevno mijenjanje kotirajue cijene dana je kao and interest1 cijena. And interest cijena oznaava cijenu obveznice bez davanja pozajmice za dospjeli dio trenutnog kupona. Sadanja vrijednost je trenutni iznos novca koji se treba platiti za obveznicu. Ukljuuje dvije odvojene stavke prvo and interest ili kotirajuu cijenu, te drugo, dospijeli dio trenutnog kupona, koji je u ovom sluaju izraunat uz jednostavnu kamatu, na sadanju vrijednost obveznice, uz kuponsku kamatu. Pretpostavimo da je obveznica iz prethodnog primjera ponu ena na prodaju na kotirajuoj cijeni od 920.00$ na dan 1. srpnja 1956. Jedan mjesec kasnije cijena e biti (uz pretpostavku da se kotirajua cijena u me uvremenu nije promijenila) 920.00$ plus kamata na 1000$ za 30 dana uz 3%, ili 922.50$. 1. listopada 1956. cijena e biti 927.50$ a 31. prosinca 1956., taman prije nego li je dospjeli kupon unoven, cijena e biti 935.00$. Nakon to je kupon unoven cijena e pasti na 920.00$ te e opet porasti na maksimum od 935.00$. Graf sadanje cijene e imati izgled zubaca pile kao na slici ispod.

Kotirajua cijena se moe, naravno, mijenjati u bilo kojem trenutku ali graf izgleda zubaca pile e se nastaviti. Kotirajua cijena obveznica je gotovo uvijek dana u jedinicama od 100$. Ako je and interest cijena obveznice kotirajua u 103 1 %, kupac plaa 103.25$ za svakih 100$ jedinica u 4 sadanjoj vrijednosti obveznica plus bilo koja dospjela kamata. U naim primjerima pretpostavit emo da je kotirajua cijena and interest cijena.

Mathematics for Finance and Accounting by J. B. Coleman, William O. Rogers The Accounting Review, Vol. 25, No. 3 (Jul., 1950), pp. 347-348

Primjer 1. A 1000$, 3 1 % obveznica sa polugodinjim kuponima plativim 1. oujka i 1. rujna, e 2

stii 1. oujka 1970. Kotirajua je na 95 1 %. Izraunajte sadanju cijenu na dan 15. 4 svibanj 1955. Cijena na dan 1. oujak 1955. e biti 952.50$ (95.25$ za svakih 100$ jedinica sadanje vrijednosti). Na dan 15. svibanj 1955., 75 dana je prolo od posljednjeg kuponskog datuma. Stoga je iznos dospjele kamate

Sadanja vrijednost je stoga To je cijena koju e kupac morati platiti za obveznicu.

2. Ako Marko Markovi eli povrat 4% konvertiranih polugodinje, ili bolje, na svoju investiciju treba li kupiti obveznice iz prethodnog primjera? Cijena ove investicije na dan 1. oujak 1955. ako je kupljena za prinos 4% konvertiran polugodinje e iznositi

$ Jednostavna kamata na 944.01$ za 75 dana uz 4% je 7.87$. Stoga na dan 15. svibanj 1955. obveznica vrijedi 951.88$ za Marka Markovia. Ako ju moe kupiti za ovaj ili manji iznos dobit e 4% konvertiranih polugodinje, ili bolje, na svoju investiciju. Budui da je cijena obveznice vea od ove, ne bi ju trebao kupiti.

8. Odre ivanje stope prinosa

Vidjeli smo u 7.7 kako investitor moe odluiti, kada zna stopu prinosa koju mora imati, treba li ili ne kupiti obveznicu, ponu enu za prodaju, po danoj cijeni. Moda investitor nee znati neku odre enu stopu prinosa koju treba imati. Tada e vjerojatno htjeti znati stopu prinosa koju moe oekivati od njegovog ulaganja ako kupi obveznicu po kotiranoj cijeni. Kada znamo kuponsku kamatu, broj godina dospijea i nabavnu cijenu, moemo odrediti priblinu stopu prinosa iz objavljenih opsenih tablica obveznica. Ako nemamo takve tablice, priblinu stopu prinosa moemo odrediti tako da na emo dvije stope izme u kojih se nalazi traena stopa i onda interpoliramo.

Primjer 1. 1000$, 4 1 % obveznica, s kamatom plativom polugodinje, iji je rok dospijea 10 2 godina. Kotirana je na 94 3 . Prona ite stopu prinosa ako je obveznica kupljena po toj 4 cijeni.

Kako bi obveznica bila kupljena po manjoj cijeni, stopa prinosa mora biti vea od kuponske kamate. Pretpostavi emo da je vrijednost stope prinosa 5%, konvertirana polugodinje, i pronai cijenu obveznice.

P = 1000 + (22.50 25.00)a 20|.025 = 1000 + (2.50)(15.5892) =

= 1000 38.97 = = 962.03 Kako je cijena plaena za dionicu , 947.50$, manja od dobivene cijene, stopa prinosa je vea od 5%. Sada emo pretpostaviti da je stopa prinosa 5 1 % . Sada je cijena 2

P = 1000 + (22.50 27.50)a 20|.0275 = 1000 + (5)(15.2273) =

= 100 76.14 = = 923.86 Ako je cijena 962.03$, stopa prinosa bi bila 5% konvertirana polugodinje. Ako je cijena 923.86$, stopa prinosa bi bila 5 1 % konvertirana polugodinje. Kako je stvarna 2 cijena 947.50$ izme u te dvije cijene, stvarna stopa prirasta je izme u dvije, gore navedene, stope prirasta. Moemo aproksimirati stopu prinosa interpolacijom. 0.0250 962.03 i 947.50 0.0275 923.86 947.50 je
2364 2364 puta izme u 923.86 i 962.03, tako er i je puta izme u 923.86 3817 3817

i 962.03. 2364 (0.0025 ) = 0.0015 . Dakle, i = 0.0275 0.0015 = 0.0260 i nominalna stopa je 3817 5.20 % adaptirana polugodinje.

9. Obveznice s proizvoljnim datumom dospijea obveze

Obveznice se esto izdaju s klauzulom koja omoguava organizaciji koja ju izdaje da ju otkupi prije roka dospijea ako to eli. Ako se kamatne stope snize , to je prilika organizacije da otkupi stare obveznice i izda nove po nioj kamatnoj stopi ili moe biti prilika da potpuno otplate obveznice i tako sauvaju kamatne pristojbe. Klauzula obino omoguava ta obveznice mogu biti otkupljene na bilo koji datum plaanja kamata nakon to je proao odre eni broj godina. Kako je datum otkupljenja neodre en, investitor bi trebao izraunati cijenu koju je spreman platiti pod pretpostavkom da e obveznica biti otkupljena na najnepovoljniji datum za njega. Ako je obveznica otkupljena na taj datum, investitor je ostvario oekivanu stopu prinosa, a ako nije, njegova stopa prinosa e biti via.

Primjer 1. 1000$, 4 1 % obveznica s polugodinjim kuponima e biti otkupljena za 15 godina, ali 2 moe biti otkupljena na bilo koji kuponski datum nakon to pro e 5 godina. Na ite nabavnu cijenu ako ulaga eli prinos od najmanje 4% konvertirana polugodinje.
Kako je kuponska kamata 4 1 % i stopa prinosa bi trebala biti 4%, obveznica e biti 2 kupljena uz premiju (po cijeni koja je vea od nominalne). Znamo da e knjigovodstvena vrijednost obveznice postupno smanjivati dok nije na datum dospijea obveze jednaka vrijednosti otkupa. U tom sluaju, investitor treba planirati da izjednai knjigovodstvenu vrijednost obveznice s vrijednou otkupa na najraniji datum datum dospijea obveze, u suprotnom moda nee dobiti svoj poetni kapital nazad. Zato mi raunamo cijenu obveznice pod pretpostavkom da e biti otkupljena na kraju 5-te godina.
P = 1000 + ( 22.50 20.00) a10|.02 = 1000 + 2.50(8.9826) = = 1000 + 22.46 = 1022.46

Ako investitor plati 1022.46$ za obveznicu , zaraditi e 4% konvertiranih polugodinje na investiciji ako je obveznica otkupljena na kraju pete godine. Ako organizacija koja je izdala obveznicu iskoristi opciju da otkupi obveznicu do tog datuma ili ju uope ne iskoristi, tada e investitorov povrat biti vei od 4% konvertiranih polugodinje. 2. 1000$, 3 1 % obveznica sa polugodinjim kuponima e biti otkupljena nakon 15 2 godina, ali moe biti otkupljena na bilo koji kuponski datum nakon to pro e 5 godina. Prona ite nabavnu cijenu ako investitor eli prinos od najmanje 4% konvertiranih polugodinje.

Ovdje je stopa prinosa vea od kuponske kamate i zato e obveznica biti kupljena uz diskont (po cijeni koja je manja od nominalne). Kada je obveznica kupljena uz

10

diskont, knjigovodstvena vrijednost se postupno poveava dok se ne izjednai do otkupne vrijednosti obveznice na datum dospijea obveze. U ovom sluaju bolje je za investitora da obveznica bude otkupljena ranije, jer je otkupna vrijednost vea od knjigovodstvene vrijednosti.. Cijena se rauna s pretpostavkom da obveznica nee biti otkupljena do roka dospijea.
P = 1000 + (17.50 20.00) a30|.02 = 1000 + ( 2.50)( 22.3965) = = 1000 55.99 = 944.01

Ako investitor plati 944.01$ za obveznicu , zaradit e 4% konvertirani polugodinje na investiciji ako obveznica nije otkupljena do roka dospijea. Ako organizacija koja je izdala obveznicu iskoristi opciju da otkupi obveznicu u bilo koje vrijeme prije isteka 15 godina , investitor e dobiti vei povrat.

3. Ako je obveznica iz primjera 2. otkupljena na na kraju 10-te godine, za koji iznos e investitor profitirati?
Obveznica je otkupljena pod pretpostavkom da e biti otkupljena nakon 15 godina. Njena knjigovodstvena vrijednost u bilo koje vrijeme je jednaka nabavnoj cijeni u to vrijeme. Na kraju 10-te godine cijena bi bila
P = 1000 + (17.50 20.00) a10|.02 = 1000 + ( 2.50)(8.9826) = = 1000 22.46 = 977.54

Dakle, ako je obveznica otkupljena na kraju 10-te godine investitor profitira za razliku knjigovodstvene vrijednosti i otkupne vrijednosti obveznice, odnosno za 22.46$.

Ako obveznica ima proizvoljan datum dospijea obveze imamo dva sluaja za promotriti. 1. Ako je obveznica kupljena uz premiju, cijenu raunamo pod pretpostavkom da e obveznica biti otkupljena na najraniji datum dospijea obveze. 2. Ako je obveznica kupljena uz diskont, cijenu raunamo pod pretpostavkom da nee biti otkupljena do roka dospijea. U oba sluaja, kupac e imati barem oekivanu stopu prinosa.

11

Literatura
1. R. M. Parker, Mathematics of Finance,Prentice-Hall, Inc., 1956.

2. Internet - http://www.pbz.hr/default.asp?jezik=&ru=376&sid - http://www.limun.hr/main.aspx?id=24704&Page

12