q Se eee . 376. 1-056 . 264 KAKO D postajE R ZORIC, A. . Kako VODIC KROZ SPLET VJEZBI ZA PO! ZGOVORAGLASA /:/PO veRBO II HH I I | | ! ‘ Autorice su detaljnim opisom pojedinin faza korekoije pridonijele razumije- J} sens sttenog postnta terente zahjernog gasa Mf, osbtlgopedime |) pocetnica,ojrajkrekjartacle posebonzazov trail. Lopopedina 6 pmjens pina eno satan abot rks te natn dak sracns rostaje \omaguc howe akin uke Dje2baven las uzbogat pple govornh ultra | svh meguth nels ontinacieukoja.seta las pond pi erp prima prake Spano dol porcopg oho trovoderagopedsko trade. Tau pret presjek ach sozenent pe letkota pojedinaca, te pridanose obektinm uskladvanja oivara eau lataterapjes moguenostina poiazeika \Votickrz spit ve2b 2a postzanje ispraynogizgavora gla ro vrboto- ‘nalno| metod- Kako D posta R-jedan sod prin sveobuhvati i sistomat- ‘anh prirunikau Hrvatsko), oj na anim struéan praia nadin doe kon reine uputelogopedime zakorekoju gover gles ‘Strutoos,jasnota stukturranos!prruénka vKojomu autora na temas ‘sobroga dugogodiénegikustva, uz dobro paznavanarazvonin stadia 2go- ‘ora cee | zavdno tanjsko znane,daju upute miadimlogopecima kako planiat,provedti prt kerekcju glasa Ii. jodnaga od najuéestlih i najza 'exnin za ispravjaneizgovorinporamecsja, daju posebrvejednostavome jal ‘Stoge smatram dae ova) Prin jo jedan izwstandokaz kako praktiono Iskustvo, tomeljeno na prousavanju i dobrom poznavanj tecrskih modela razvojametoda ada, uvjok ezulea rio veri djlom a logopedsk praksu. Prot. dr. se. Dratenka Blat Evkacjoko-ehabiitacjak fakultet, Zagreb ‘Siva Jug, pro. logoped Polktinka SUVAG, Zagreb ‘viii LOGOPEDSKI PRIRUCNIKBiblioneka:Padogogia —Logopedin 1h, 3 nig ‘Am Zoi. se. Katrina Paviig Doz Kaka D postae R—Legopesi pirat Prooindanj. Copyright © 2007 Anca do. ‘a dotakne desni. U nekim stugajevima je sitanglasu ii gasu Dok se praje distoraje uklanjju hab j sus se deSGeu doce, strane dstoriesu natn tvnokomije i ete se ste u ors dob Uslucajevima str disor kad nije prerano za podelk eri 5. O uzrocima distorzije glasa /r/ Porno je dase proces tena arial usar oi i temei rw oponasanja models. Ravi i uaroci used koji pojdina deca ve nae korekt igovarat gs, shajut} govor lu svn ake ture, kao tw Yin spies esto dja nemaju razvjen sposcbnost dobre percep i is Iviminacif lasova pase iste poaeske, asim gover jaa i p- su. 12 to razlogaramijnju slusnoe zamjetivania ¢ medusobnog, Havikovanja treba posvettidovolno pozornost tekow logopedske ‘erie i sanjtovatroditelje kako Ge rovoi t vge shui stim lucjaf vje2bi adrodivana izvorazvukas cijem poticania mataracije slusnih sruktura koje su, izgleda, vrlo vaane za pravisn razvo fone ‘matskog sua, atime éartikulacje(Marn, 1992) sluaju supstnocije glass 1 koristt 6 wvithavanie ovih ‘lasova s opoicijamsa kako je to navedeno na 74 straniKako D patie R = Jedan od osnovnih preduyjeta 2a uspjeino usvajanje glasa i! je turedan su, koji Ge omogusi dobre akusticku povratny spregu te se ‘openito smatra osnovieom za usvajanje gover. Stantié i LjubeSig (1994; 236) navode: "Smanjena otrina stuha, ‘osobito ako prag suine osjtljivestiprelazi 40 dB, uzrokuje arikula- iiske poremesaje" “Takoder je bitn da dijet ili drasla oso uredino iggovara gs ‘Sve dokse//ne smjesti nn alveole, ese nese ravi (Vlei, 1990), U praksi se javljjislajevi kad je diet usvoiloizgovor plasa 10, ali jo8 nie ovladalo lasom /V jer slabije shuSno zamnjeuie venijski pojes las kot fe nest ni od onoga za elas. Mogute {eda je w ponckorn od tihsluajeva rij 0 organsko}, exinosno neuro- Tosko} podloztostegenja, koja rezultiranedovoljnom funkcijom mus- kKulature jezika, a mords i pojedinih drugih govomin organs, No, tak- ‘vu sur teeba Kinigki porrdit Pod zadovolavajusim anatomist uvjetima smatra se uredan obik i pokretivost,ednosno, edna anatomsko-funkcionalna staktura go- ‘omni orga, tj. odsutpoststrukturalni anomalia w veto] mjeri. Tak ve anatomsko-srukturalne nepravilnosti mogu ofeZavati usnjravanje zane sue, teadekvatn fankcioniraneipokrejvost jezik, 'No, Vuletié napominje: “Svako odstupanje u gradi artikulaeiskih ‘organ ne mora uzrokovati poremiajeizgovora.”(Vuletig, 1990: 16) Katkad uzrok maze biti motoricka nespretnostusijed krtkog frenal- ‘ma tj. srasle padjezitne opne Sto takoder moze oteZati ili onemoguéit igovaranje gasova /V |. Ta je nuzno zatraiti mihenje otorinola- ringologa, koji 6 odio tome je Ii potrebno izwestt kituri zlvat (inci fenuama) i tako omoguit njegovu bol pokrethvost. Naslijede takoder mode odigrati edredenu ulogu. Viadisvljevie smatra da se nasjeduje konstituija govorog mehanizma, a ne sam govor (Vladisavljevig, 1981), Poremeéajizgovora las i moze biti dio Kinigke slike govora ‘sob sa zastajanjm uw intlektalnonrazvoj, all sew tom sla, ‘osim poremecaja izgovora gla i, javlaju i brojne druge jezitno- govorne tetkoes, 11, DIO Verapijski postupei za pojedine faze korekeije 1. Kad je pravo vrijeme za potetak terapije? ‘So oni obliciporemoéaja gla // Koj se mogu vrs diognos kw kategorii odstupanja od uobigajenog migina izzovora, prada unadlenostlogopedse stoke i man je ogopedskitetman, lako logopedsku terpiu opéenito mozemo proved gotovo veé od smog rodenfa djtets, u slgaju poremetajizgovora pasa it § logo- prslsom teapijom se ne zaposinje prj Gervete godine 280ta, Kad je File dsr, w vidu pomuka mpesta artbulaie (npr. kaw da se oar t francusko i mjemacho ir), tadafe trap tndicirana i pri- Je etetove cetyre gone. Medutin 0 najyesems bru slugajeva, dees ‘edb jo8 niu dovoljno emocionalno zrela prema za suradju, Omisie i supstitucie sw karakteristine za mladu Aivot dob. U sluvajevima omisie ili izostavfanja plasa, dete nesvjesno ostaviia rok na mjestu je Bi se unutar je trebao uti elas. Vo se be- ‘ta stank popunjava glasovia jj, V3 /¥ i Boga so najéesteraavi- ja nevibrantaoblik plas koji Ge s vemenom dobiti sv potrebna "husticka svojtva toga glass. Ako do Getvrte godine dijte nije wvajh lo peailanizgovor las, pottebna je logopedska trap 2. Terapija glasa /r/ Lugovor glasa je wij it i mijenja se, ovisno © polodsu uw ‘ijstima. Najprikladnije poéetne vjevbe 2a postzanjenjegova korekt- 1: izgovora su odgovarajuce suslasnitke skupine i poloZaj uz ghso- es 7p POR Taner je gas ef dobro " ostait pored ili w okotiny svih oni glasova Koj se prem mest ar Dkulacije wore wa nan da veh ezika lari w gore alveote, odnosto otakne ih, kao so je to sha lasovima 8,2 aKorekeiju toga i zapaginjemo upravo tako da mastojimn pronadi najednostavnijttnajbolji pat 7a pronalazenje pravog mjestaartikue lacie i postizanje vibraninosti. Pemocy navedenih skupina glasova provodima predjezde nuzne za aktivirinje vrha jezika. Dovodet tako jezik w pravilan artkulaciski poloza) s vremenom postizemo, tw atikulaijski,¢ zadovoljavajudtakustii dojam, a pritom te2imo ‘dobitivibrantniizgovor glasa ir. Za postizanje ovih motoritkihak- tivnosti ratte osoba trebaju rclitito vrjeme uvjeZbavanja, to Visio ukupnojaktivnosti i podetno)spretnostjeika, koi je jedan od najpokretjviihantikulaijskihorgana, Za izzovor elasa i, kakav se “ahjeva nase jezitnom sustavu, potrebna je spretnostcijele powr- Sin jeika. nina spreinos i prosiznost nuzna je za postizane vib racija prednjeg rubs jezika, Pritom se zajeva totno odmjereno do- stale izmed ub Ziranje zraéne staje, pritjesnjene tlakom koji jezika alveola radii Ljubesié (1994) navode da je 2a razvo) artkulije bitno sazrijevanje neuromushularaih uvjeta, tj. da dete postigne odredens ‘neuromuskularms zrelost koji mu omogucuje aktivirane jedne misic- ne skupinc, dok drugu aspijeva zadeZaati pasivnom. Za iusiacia emo loti naa osobna iskustva koja id u pilog ovom mislenju VU praksi sto tekom korckeije izgovoraelasa ‘s!zamietile da vee bra dicce ne moze zadeati otvorena usa i istodolmo padi jezik mat ‘gomje alveole, «da pritom ne pomaku doaju deljust. Tijekom tempi je se pokazalo da je rads takvom djecom, u pravilu, dugotranii & redvedbe i razgibavanje muskulature jezik imenzivnie i ustrjnije. U ovim je sugajevima potrebno vjezbe zapottif upopunti piper ri, svima dobro poznatim, vezbama za jacanj artikulatora. Dio th ‘jedi nazi sew wodem dijelupriruémika Uz logopedsku terapju naive bro tretirane dece » funkcional- ‘im artikulaciskim poremeéajem reativno brzo uspije ziti dovolj- ‘ni motorigk spretost jezika i dobiti zadovoliavgjuce vibracije. U ricki je sugajevima terapia ipak dugotanijaa nadie uzrok | pra vi ralog odstupanjaostje nepoznat(Vltic, 1990.) Podsjetimo se da fankcionanim nazivamo one atkulaciske po remedaje ber pozmate “orpanske" podloge za koje se smatra da su pos> Heca ih pogresnog ucena ili cla sw uyjtovane psiholoskim, prete?no ‘mogionalnim smetnjama (Mitrovi, 1978) Tako © uzvocima pravim razlozima iraztije nespreinost jezika hjckom terapije njéeSée mozemo samo nagadati, bitn je, kao So $e 1 praksi pokszalo, da se upornim vjedbama za jezik ipak moze post adaobjavajuta spreinos jezitne muskulaure Sroéom, rede se susredutakva teSka stedinja neurolozka e&tete ja kao primierice, kod Downava sindroma, disaignog govora us. yo cereralne pralize isl. Zbog toga katka jezik moze biti smanjene ‘i poveéane napetosti, asimetrigan, rm i tee pokrethiv, adebljaa i rmesnat, ili na drugi nagin odudarat igledom i fuketjom od wobiga eno. U tm sludajevima uj ogekujemo da éemo vio tetko pop ‘th uspostavti motorighu funk 3. Zavto korekeija glasa /r/ zapotinje bas glasovima /t/i/d/? ‘Glasovi 4 AY su osnovni glasov za poceak trapie upravo zat0 Jer st po mjestu tvorbe kao i pokretima artikuleijskih organ najblizi plas Glasovi (i /d su prema sujlovanjy pomigsith govornih organa Jeani (opikaln) suglasnict (kao fe), pei ij) je tvorbi najaktivntt wh jezik Ti se glsovi tvore polozajima jezika malin i nikakvim uajclovanjem usin (Bari, 1990), Bitno je da je izeovor ovih glasova poremeéen samo urietkim ucajevin To su praskavi, eksploivni glasovi, koji se Wore u predajem dije- Ju use Supljine. Pri njhovu iggovoru wah jezika se prslanja na une ‘unju povisina gornjih zuba i dese i ako potpuno pregraduje usm ‘uptims Prasak, eksplozia je poljedia oslobadanja protoka zracne srw w ren odvajanja vena jzika od alveola So /V i a swrstava "aka sacaja nal se w po Aratke haere st. 77.) we Opts epi prima spre wzTaps pga pot fae hrc ukategorju prekdnih glasova (dental okluzivi). Oba se izgovaraju uz veliku miSigna napetost oni dijelova govorihorguna koji sujelu- ju ajibovo} vor. Glas (je beavan i napeti, dok je fa” zvuan i mane napet, pa 6 logoped sam procijeniti prema artikulacijskim moguénostima poje- dinca koji Ge od ta dv glase biti pogodnij Pokusamo ti uzastopno, istom brzinom izgovarati gla /d/ ili A pak smjenivat slasove /i/d! Adi...) a da su pritom usta po- Iuotvorena i voh jezika podignut na alveote (na mjesto na kojemu se wih jezik nalazi pei anikulacfi glasa /), utinit ée nam se da smo blizu njegovu izgovoru, odnosno dase izgovor glasa/r! ovdje upravo 4, Terapijski postupei u pojedinim fazama korekeije izgovora glasa /r/ prema verbotonalnoj metodi Potetne su vjezbe za postizanje mooritke spretnostjezka siéne ii gotovo iste za sve pacijente, Neki od njth Ge mapredovatibrZe, 3 drugi sporije. Buducl da je naprodak posve individualan i terapi tre- ‘ba organizrat i proved individual. \Viezke 2a svakos pojedincatrbaju biti vodene i usmjeravaneta- ko da posupno dovedt do pripremljenostijezika za izvodenje potred- nih vibracija. Samo motori&ki pripremien vthjezika omogutt Ge po- {edincu postizane ispravnog izgovora las (Opée postavke verbotonalneterije profesora Petra Guberineprim- jenjuju se od samog potuika iw svim etapama uéenja pravilnog i2go- ‘ora, Rebubiliacja se temelji na sluSanja (susno) pereepeii) — 0s- ‘novi je preduyjet da osoba isprevno éuje, a potom uz pomoe vezi ‘au i usvoripravilno igovarat gas (Guberina, 1967.) Kao io 10 Cinime pri korckii ostalih glasova, tako i pri korkeij ‘isa /#!yodimo ratuna 0 polozau oko glasova u rijetima, vj. 0 nuihovim arikulaiskim osobinsma, Na taj natin peonalazino peavile no mjestoartikulaije i postizemo 2eljenu napetos lass. Mijenjanjem, dodavanjem i viSekratnim ponavljanjem takvih fo- ski prilagdenih kombinacija,u kojima je gas! w edgovarajuéem ckruzenju, vihjezika ée uskoro postatidavoljno spretan, a vreme- om i patpuno osposobljen za izvodenje vibraija, To je prirodni na- {in doladenja do ispravnoga izgovors Razumijivo da logopedi, bez obzira na metadu po kejoj rade, m0~ ‘aju dabro poznavatiarikulaciska svojstva glasova kao i promijene hoje se abivaju u doticaju sdrugim glasovima. Stoga 6 ove vjethe, hoje se temelie na opéim teraijskim mageima, moi provaiti i oni lngopedi Koji w svom radu ne korste ite ~ one koji se rabe uverbo- tonalnom sistem (VT-sistemu) it signe Uporaba filtera zaatno olakiava | ubreava proses korckeje ali ‘nog logopedi, vodent svoim sveukupnim znanjem, invemtivnoseu i sposobnoséu prilagodavanja svakom pojedinom pacijentu i ajegoru Poremeéaju, i bez tog koristog pomagalauspjesno provode korekeiju las i Prema navelima verbotonalne metode, osim © utjecaususjednih lasova ma plas koji korigiramo, te o polofaju pasa wij, potrebno Je voi raguna i © svim ostalim foneskim pravliaa koja mora bi -astupliena pri korekeiji, to su: tonska visina, stupa napetosi ela ‘a, mjesto aikulacj,inenzitet i trajnje emis Pi ispravjanj izgovora glsova pottuje se navelo postupnost, Loree tee od siraktre logatom,preko rjeti, do reéenica, Pitom se postedavanje u transmis postize pomosu posebni fitara ugrade- nuh u aparate VERBOTON G30L (nova funkeionalno i tehnigki unap- ‘jedena verzjatradicionalnog modela SUVAG LINGUA). Pomou slosaica pacijent prima spektraine dobar i kvalitetno nepromijenjen las (Divjak, 1985). Spomenuti VERBOTON G30L je elektroakusttki ureda)(aparat) ‘onstruiran na postavkams verbotonalne tori i sjednik je traieio ralnog opsepoznatog muxlela SUVAG LINGUA (slika 5)Kat Dpatae R_ ‘Sika 5, Aparat Verboton G30. [Na ulaze sparta prikljucj se va mikrofona Gedan za logopeda, rugi a pacijenta), a-nairlaze se prikucuju terapijske shale za pacijente i kontrola slusalice za logopeda. U elektroakustickom lancu “parata, od mikrofona do slusaica,nalaze se potcbna pojatala i fille 7a modifikaciju govornog spekta. Pacjent kroz aparat puter mikro- fonaislusalica sli interaktivn: naire ispravan i spektralno modi- Ficran izgovor logopeda kao preloZak, a zatim svoj koigirani i7g0- vor kao provjent korckoije. Njegov vlastiti govor pojavjuie se puter rnikrofona, aparat i slusalice kao spektraino modiiciana stusna pov- raina sprega, koja omogocuje bra i uspjesnu Korekeju. Spomenuta ‘mudifkaeija spekra obavlja se filtrima w skladu sragradenom meto- Aologijom verbotonalnog sustava koja ée biti prikazana u nastavku teksta, Na ula aparats moze se umjesto mikrofona, prema potrebi, ors prj snimljent govorni material s minidiska ii kazetofona, a izlz se, prema potbi, moze, unjesto susales, prikljutiti odgova- ‘ajuei 2vuinik Fil koji sluze modiikacjispekira | omogucuju ko- rekeju pogre’nog fzgovora mora mati promjenljive i ugodive pa rametre frekvenciske Karakteristike prigufenja sukladno postackama ‘erbotonaine metode, Potrebno je aglasti da strmine prigusenja te jr karakcrstika Filta mora w posetno) fizi oreketje biti 2 60 dBioktai ‘erapijski postupel Korekelje asa / od Hike taza te janje susie mavika U prog} fazi provodi se razhijanje ustaljenih shan mavika tako «se potakne sluSenje govora na drusi, poschan natin, To se poste filteranjem govora kroz ivangovorno podruse, ti. propustanjem lo- popedova govora kroz niskopropusaifiltar (do 385 He) i paralelno hoz visekopronusni filtar (od 5,6 kH2)". Isklutivanje govornog pod ruta daje novu kvalitet slasanu, U ovo, pripremno} fart pacijent ssa tekst ili pri koju Gta lo- oped. Pritom treba stot da tekst bude prinjeren pacijentvim in- teres i dobi. To taje oko dese miu Gjckom syake seanseu po ‘ct rehabiltaeje a Kasije se skracuje, kako se pacijemovo shane \oveduvreamenu prosiruje (Valet, 1987). Tratenjeispravnog izgovora ‘Druga faza korekeje je rad na spektralno) optimal glass, Glas se ssstoji od Sirokoga fe vencijskog spktra, ali se najbole pereipira i 08 izgovaratislSanjem samo odredeng dijela tog spektra. To se po- ‘dug, prema profesora Gubserini,naziva optimala glass i ima Sirina frekveneijskog poasa od jedne oftave Shari o tome pige: "Optimata glass je termin iz verbotonalnog sistema prof. Petra Guberine, a njime se oznagava akastichi signal ‘jt fe dovolian i potreban za porcepeij izvjesnog glasa ii Savor vor, Optimala je mpogo wi signal od onoga koji organi govora fnitiraju, ali to je upravo onaj Koji nosi fonetsku informacij. (1963: 2-3) Opting frekvencijsko podrusie a gas ir je oktava $00 -1600 lie Opmimala je osvarena na aparata VERBOTON G30. s pomocu ‘ktvnoga pojasnopropasnog fila BPFI (Band Pass Filter) Na BPP! je postal steisnja frekvencijs od 1130 He (ipka s wominalnom ozpakom 1 kHz i kontinurani pomak posehno linear ne Hekvencte flr apart VesbotonKato D pon ‘og regulatora RSP SHIFT —Response Shift od +13 %). Postignuta 8- ‘na pojas tog files je oktava $00 -1600 He, (Odabrana je najveta stmina prigusenja(ipka s aznakom S ~ Ste «p),preko 60 dB/oktavi. Ukupno prigusenje u zapomom podrugiu je veée of 70 6B, Prigusvat il atemuator kanala BPI je posljen na 0 dB, dok su ‘prigusivatostlih kana (nisko propusnog filtra LPF ~ Low Pass Fil- fer; pojtsno propusnog fra BPF2 ~ Band Pass Filter; visokopropus- ‘og filtra HPF ~ High Pass Filter) ixavni kanal (Direct Channel — Ch) u iskljutenom polozaju (OFF) (sika 6), ‘tka 6, Pika rokwoncjsko Karaka opm las STusanje glasa w navedenom optimalnom podrugju ostvaryje se pripadnim oktavnim pojasnopropusnim filtrom ugradenim w aparat VERBOTON G30L., Vaeno je napomenuti da stomina prigusenja a vdeo filtra mora biti veéa od 60 dBvoktavi, Ukjutivanjem optima Je staknut éemo kjuéni dio emitirnog glasa koji korigiramo. Pritom {aj glas ne iadvajmo tz fonetskog konteksa. U potetku trapijelogo- pane upotrebliava rijeti nego logatome, a logatom su njmanje go vorne strukture bez zmugenja, ali sa vim artikulacjskim osobinam tovora, Na temelju edgovora pacijenta,logoped mi Terai psp 2 poi fa hare ‘0 avijek u smjeru suprotnom od pogretke izgovora pacijenta Inter: ‘eneije u transmisijt putem filare provodimo mijenjanjem strmine prigusenja fiekveneijskog pajasa te dgadanjem Korektivait optimal, ‘uutar govornog podrusa (ponovno supromo od poareske pacijenta). NamjeStanje korektivnih optimala(mijenjanje parametara fitara) mo- ‘bit interaktivno, Pacijnt mora istodobno slusati nastajuce spek- tale promijene emitianoe plasa. Posehno pogodan alt za opisani stupak je moguénost kontinuiranog pomicanja tekvenciske karak~ ‘enstike oktavnog fit, kak postji a aparata VERBOTON G30 ((unkeija RESPONSE SHIFT). Glavni elementi dobre korekcije sa ‘optimalna emisifa i transmis Potrebno je nagasti da emisija od strane logopeda u ranim faza- ima korekeje uvijek rede od to2ke koju pacijent mode ostvart. "Tra- 2enje ispravnog izgovoraostvarue se promjenama u emisifi i ransmi- ‘ui koje dktraju Karakterstikeglasa Koji se ispravlja, kao i karakteri- stke paijentova poremedenog asa" (Vlei, 1987: 98) LLogope:d ge svojom emisijon glass [to samo, posctkapoticat nave paijnta na oe pokete va ek kt ve postizanu vib- tacija’. Ako pacijent nije u moguénosti svladaiiyjeahe iz ove faze, vaamo se poston na prv fiz ~ racbijanje sls navi, UcerScivanje spravnog izgovora Kad je iggovor glasaispravan logatomima, prlazime na ne ‘novo usv1S8ivanew rijetima i regenicama, Pritam takoder korstimo ‘optimalno frekvencijsko podrutje 28 filtriranje emisij, « optimal vsirujemo blagom strminom prigseaja fitara. Ako pacijent nije ‘vladio wjedbe i ove faze, vragamo se na uvjezbavanjes logatomi- ‘ve (optimal sa strmim prigusenjem a, prema potrebi i Korektivnim ‘ptinatama, U ovo faz reba mati u vidu da pacient najmanje pos: ‘esa Cini logatomima jer su mu oni nove siruktue bee znaéenja, oye dota nije poznaveo ni upotrebjavao, Povratak rijetima i rebe- ricama jo ga Inko moze vrtith njegous starome, pogresnom nating ost je opis ppl legowor gaa (30 S psape acon vibraKato D potajeR Ustajvanje isprasmor, ‘Govornim podiruajem se smatra raspon od 300 Hy do 4000 Hz, jer se unutar toga, iako ogranifenoga ffekvenciskog podrutja postize vie Soka razumljvost. Duljim postupeima filtrirana astvarue se slusanje diskontinuiunihfrekveneijskih pojasa iz gavornog podrusia. Diskon- timate je ostvarea na aparatu VERBOTON G3OL s pomocu dva ok- tavna pojasnopropusna fil BPFI i BPF2. Nu PFI je postavjena sediinj fekveneija od 1120 Hz (pka s nominatnom oznakor | KHZ i Kontinuirani pomik, RSP SHIFT, od +139), Postgnuta firina poja- sag fla je oktava 80 ~1600 Hz. Na BPF2 je postavljena sredisnja fiokvencia od 4520 Hz (tipka s nominalnom ozmakom 4 KH i konti- ‘nuirani pomak, RSP SHIFT, od +13 %). PostignutaSirina pojasa tox fia je oktava 3200 ~ 6400 Hz. Odabrana je bla stemina prigwsnja, (Gipka s omakom I~ Large), a iznosi 20 dB/oktav. Prigusivat (ate- nuator) kanala BPF I je postaljen na 0 dB, dok je prigusivat kanal [BPF2 postavien na -15 dB, Time se ostvane "siepenica" na pikaza nj karakterstic. Prigusivaciostalth kanala (LPF, HPF i DCh) su u iskljuéenom polozaja (OFF) (slika 7) ‘tka 7. Paz tokvencjokekarakersthe diskontnranog pojasa 2a stalivanje zgovore las ~ +4 Foray psp a poe ee ach Transmisijom putem fitara postupno se iri spektarfrekvenci aj se tko priblizava prirodnom slusanju glasova govora, Kako ter is mapreduj, «transmis avetimo izavat kanal koi propusta eie- I spekiarfrekvencija a pojatava se kontrola izgovora uporabom tak= Une kinesttske povratne sprees. Kad logoped postane siguran da pacijentispravno govort bez in- ‘orvoneja u emis i transmis, napusta se primjona fara U praksi seu tredoj fii automatizacie (stabilize glass) keris: 8) Optinala glas koji Zolimo automatizirati i jedna oktava iz drugoga oktavnog flrs, pri emu je vaino posi diskontinu- iran slsanj. 1) Generatna linia koja se osvaruje pomocu BPP] Fo = 385 Hz (Fe = centalnaftckvencija) i BPF2 Fe= 2 kHz, BPFI je bez pojedinacnoga intensiteskog.prigusenja dok jena BPFZ blago priguienje od 10-15 4B, ©) Generatna linia plus izravi kanal (priguien 20-30 dB kako bi se itaknuls frekveneijska karaktristka generale line) 8) Ieravni kanal Stabilizacjaglasa se provod étanjem, priganjem,preprtavanjem roetanihpriga te kreiranjem raziith govormh situacja rad uve ‘nwa ekspeesivne i dijloske forme govors Rehabilitacia provedena na ovaj ain pogodna je za sve pocien- 1c, bez obaiza na dob, Lear ct it pons hme vol tpn ln Pon ain aun (Vel, BB, poe fie assigns ea base pa coins Kote cama nee ett ot ‘haope eosin Une asain ole a oe ( potega eh seal fen; niet et meee Jelena mi lesb ed a tr Tak ek oda tole apt! ep eon pig amie yea oN .5. Vjezbe i postupei za izazivanje vibrantn izgovora glasa /r/ Prema potrebi,sastavai dio tempijskog plana mogu bit i prethod- rhe motoricke ope vjedbe za mobilizacijujezka, porate pod naziver vjezbe 7a jaeanje muskulatureartikulatoras kojima éemo obaviti dio Poirebne pripreme za izzovor las‘, Logopedi praktiart predladu mnogo racist vje2bi 2a stimuliranje pokretivosti sana, donie ée- lust, jzika,ovisnoo potrebi (Greenspan i Lewis, 2004, Agia i sura- ici, 2003, Posto je muskulaturajezika pripremljena za poCetak terapije,kre= {e ses brzim ritmickim i astopnim izgovaranjem glasova 1 iM Vet su prije navedene karaktristke glasova iV i (koji su opti- rman polazite | osnovni glasovi od kojth treba krenutisnamjerom da ‘se dabiju vibracije vr jezika, nuzne za izgovor glasa i. Od pacjenta Se watt da, we onvorena usta, wh jezik prison ma umutarj povrsina _gomiihzubs i desnte egovara navedene plasov (dd dd tsk) Zatim se ati dai naizmijence i ara dv gas ( SAVJETNAPOMENA Vino je dase eck evo od donje Celjust odnasno, da ne bude pots | ‘pomognatdonjom éeljust pri podianju na gornje alveole. Usa, dae, {reba cadet tvoren,a jek istodobne podignat. Kombinacijom glsova fv, /V kao id, jihovim brzim iego- Yaranjem nastoji se dobitivigestruki pokretvibriranja vba jezika te {ako proizvesti TRL odnosno DRL (ltl dl-dl-dld lanjenigno apikalno pa dorzalno podizanje i aktivnost jezik bit takoder dobra “gimnastika” za pobolgavanje njegove spretnst Pokrjvest. Zahtijevamo bezo izgovaranje: Hk, tk, tk nastoje vjeabom i utestatim pokuSajima to produlit i prevesti w TRK, “Nek se vetbemalaze wd 20 a jakonfe muskataure atte Na it magn, prema potrei, nastastiane 4 drugim kombinac Juma plas izazvatvikeseuke pokrete vrhom jezika 12+ TR2 1+ TRC D2 > DRE De + DRC TN->TRN, CK + ORK U ow pripremno) faci razgibavanga jzika ne zaijevamo da ro- stoi siudleluin i provde wezbe kod kui. Lako se mote drgodit dr Aijte, koje jo nive motor&ki dovolino pripremljeno za izgowor gla 1, hog nagovaranja I nesrplifvost! rodtlia, pokusava Izgovorit aj las omako Kako mu few tom remuku fedino moguée, Tako najcesce hastane dstrsija,obicno w vide dorsal realizacifeglasa ethane kot kuce astavijamo 2a hasnie i ono moe pat tek kad Inguped ucifem dae artkulaciaglasaf/uévrSéenau dovoliny fer. SAVIET/NAPOMENA Tjekom hore las vl je ano slit pute terapentao nan ‘ops rada hod kude. [Nastisliamo s iazivinem vibracja w logatomima, vodes rafuna © rmausobnim kombinaeijama glasova unuta rz logatoma: TRN. DRN.. TRLA...DRLA... VRLA... BRLA..TRDA... RDA Ovisno o individualnom napredovanju i postignuto} motoricko} spreinostjeika, postuno uvodime zahijevnije vjethe igovaranja glass e)vthjezka tra na alveolama dok pri i= waranju plas! samo dotige alveole, Stoga je logi¢an put utenja ssa rz pomoé prethodno svadanog glasa Gilasovi 1 i smjestit e yah jezik atiulaeiu dentalno, ju nakon togszar2avat na alveolana (Valet, 1987). opis ii casei pasom lai sew poglavly Hetbe za korea ‘gor glasa 1 (8.68 aKato poste Radi osjeStivanja vibmuija mozemo koristit i vibrator. Vibrator, kao pretvoruk il transduktor govornih signals, omoguéuje pacjenta odatne somatasenzomne podrezaje Logoped koji ne upotrebliavau fille, postavjanjem rake ispod bade, wz istodobno lagano lupkanje prstima po podbratku, nasoje os vies vbraciew pacijenta Logopedi koji koriste drvene ili metalne medicine lopatice 2a progled usne Supljne Gpatule) kao pomot pri osvjestivanjy vibracija ‘tikajezika morgju to oprezno init. Pomicanjem loptice, postaljene ispod vrska jezka,lagano gore-dlje mehanidki se iazivaj vibracije ‘tha jezik ri Sem treba paziti da ne dode do ozjede fremshuma, Naglim trzajem rake, tijekom korckeje u logatomima, mozemo jaca napetostantiulatora potrebn za izazivane vibvacia Samo vigekratim ponsvljanjem osiguravamo ves bro} udaraca jezikom, Ponavljaniem pojedinih logatomt ii prvihstogova (npr: da dla dela; tte tra ddd dela tart, bl, tra) kao i mien njom samoglasnika na kraj la, de, dio, du tra, te, nit fo, trl) osiguravamo vei broj udaraca jezkom te istodobno postize mo njegova vecu brzinu, Dakle, potebno je na razitite natine dedi rut, rznut vshom jezik po gornjim alveolama, (Ova desta ponavljanja racigtih pokretajeikom, u razligtim gla- sovnim skupinama, omoguéuj ne samo postupno priblizavanje mjes- tu artikulacie vee 6e pri il kasnije doves do zadovoljavajue aku- tithe realizacije pls. SWJETNAPOMENA ] Ponca ete nating, pfeline soe I shape lve | ‘rst ein pole be rac tr | rae jeom. | Korekeiju glass 1/nastavljamo kroz uporabu logatoma koji mun re mony imati magenje, al su povoline strukture za uyje2bavanye Logoped Se Jogatoma mat prednost, a svakop pacjenta ponaosob ods koji é& od 0 DRN TRY pr Re rz, re vee pre TRK png ppoin fe krceye DRNDAV, DRNDALO, DRNDATI TRNOVITT, TRNAK, TRNAC, TRNKA, TRNCI, TRNAKA, TRNOKOP, TRNOV, TRNUTL, TRNEM, TRNUCI, TRNCI MA, TRNIINA, TRNOVIT, TRENIE, TRNJENIE ‘TRLICA, TRLITL, TRLECI, TRLIENIE, TRLIANJE, TRLIA, TRUIATI, TRLIAM, TRLIAIUCL DRLA-DRLATI, DRLANJE, DRLAMA, DRLINA, DRLAV TREANIE, TREAT, TREBC, TRCKA, TRCKI, TROKATI DDRZI, DRZE, DRZO, DRZU, DRZAC, DRZALAC, DRZA- LO, DRZATI, DRZAVA, DRZAVICA, DRZAVLIANIN, DR- ZAVLIANSTVO. DRZAVNI, DRZAVNICKI, DRZAVNIK. DRZAVNISTVO, DRZAVNOST TRZISNI, TRZISTE, TRANICA, TRZITI, TR2ISNO TREAV, TRECAK, TREKA, TRECACI, TRSLIIKA TRTICA, TRIAK, TRTKA, TRTAKA, TRTL DRMATI, DRMANIE, DRMES, DRMNUTI, DRMUSATL DRMAIL TRVEN, TRVENIE BRCETINA, BRCINA, BRCKATI, BRCNUTL, BRCKAM, BRCKAIUCI, BRCKANJE, BRCKAVICA, PRZ1, PRZITI, PRZIONICA, PREENIE, PRZINA, PRET PRSTITI, PRETANIF, PRETAVO TRPAK, TRPAT, TRPAJUCL, TRPANJE, TRPELIIY, TR. PELIIVO, TRPELIIVOST, TRPELJIVOSCU, TRPEZA, TRF- JET, TRPKO, TRPKOCOM, TRPKOST, TRPKOSCU, TRP- KOST, TRPNI, TRPOVI TRZAJ.TRZALICA, TRZANIE, TRZAJUCI, TRZAVICA TRUAK, TRIKA, TRIAKA, TRIE TRTICA \VRCEVI, VRCI, VRCKAT VRCANIE PRCKATI ‘TRC, TRKOM, TRKA, TRCL, TRCANJE, TRKE, TRKAC TRKACI, TRKACA, TRKACICA, TRCANIU, TRKACE, TR- KACI TRKALISNL, TRKALISTE, TRKLIA, TRKLIAST TRKNUTL, TRKOM, TRKU, TRCECLKako poste R TR TRGATI, TRGOVAC, TRGOVI, TRGOVINA, TRGOVAT, TRGOVANIE @ CRY CRVI,CRVE, CRVEN, CRVENILO. CRVENA CRN CRNA-CRNO, CRNU. CRNICA, CRNILA, CRNILO, © err CRIA & ERE CRCKA, CREKATI, CRCKALO, CRCKANIE, CRCKARUA, ERCKANIA © ERE CRLEN, CRN, CRY, CRKNIA, CRLA, CRPI, CRPKA, CR PANIE, CRPATI @ MRT 2RTVA,ZRTVENIK & IRN ZRNOVO,2RNOVNICA [Aktivmostvthajevika mo2emo pojatati uzastopnim ponavjanjem potetnih slogova (d+, diva. 4 DRV DRVA, DRVCE, DRVECE, DRVEN, DRVENA, DRVE, NAST, DRVENILO, DRVENO, DRVENIACA, DRVENIAK, DRVLIE, DRVENIK, DRVNI, DRVO, BRVOCIEP, DRVO™ SIECA, BRVOTISAK, DRVOTOC © VRD__ VRDA.VRDANIE, VRDALAMA, VRDATI, @ VRL VRLAG, VRLET, VRLETAN, VRLI, VRLINA, VRLO, VRe LIKA, VRLUDATI, VRLUDAIUCI, VRLUDANIE © VRE VRCEVI, VRCIC & VRS VRSA, VRSAL, VREAK, VRSILICA, VRSAN, VRSIDBA, LVRSIKA, VRSILAC, VRSINA, VRSITELJ, VRSITI, VRSE- NIE, VRSECT @ VRT VRTIC, VRTA, VRTACA, VRTAK, VRTESKA, VRTETL, VRILOAITI, VRTNL, VRTOGLAV, VRTOGLAVICA, VR. TOGLAVO, VRTULIAK Postupno ée vjeBbe tebati dopunjavati uvodenjem i dri, zat ‘jevnij, mo isto tako prlagodenih ijt, Pritom je potrebnoprilag ti redosjedvjedbi svakom pojedinom pacijenta {Ako jer! dorzalno realiziran potrelno je saxjetovat rodelje da Adijete unjesto nepravlnosglasa i, isgovara glas /V jer ée ena ta ‘natin udalju od pogreske cime spre€avamo dal catomatizaciiu nep- ‘raving isgovora, Mlada doboa skupina to lako i jednostayno pra Terps poset oped fa hrekiie {, Istxdabno je porebno nastavtis predyjeybama za poticanje moto- ‘ike jeziks i usvajanje pravilnog mjesta artkulacie. Kad je rijet 0 do- bu koja} vise nije jednostavno i lake regredirat,, vratatt se zamje- fjsanjslasom fi, pomodi Se ako zabijevamo od pacijenta da pos- ‘yuku ijesima u govoru tjekom

You might also like

• Pažnja! Razvijamo Pažnju U Igri

  

  Document66 pages

  Pažnja! Razvijamo Pažnju U Igri

  Romita Fan page

  100% (1)
• Logo Listići

  

  Document15 pages

  Logo Listići

  Romita Fan page

  No ratings yet
• Iz Vrtića U Školu Lanc - Slunjski

  

  Document125 pages

  Iz Vrtića U Školu Lanc - Slunjski

  Romita Fan page

  100% (1)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Zabavan Jezik U Slikama 1

  

  Document66 pages

  Zabavan Jezik U Slikama 1

  Romita Fan page

  No ratings yet
• Slikoprica I Pitanja

  

  Document6 pages

  Slikoprica I Pitanja

  Romita Fan page

  No ratings yet
• Slikom Do Pojma I Hrvatske Riječi - Radn

  

  Document120 pages

  Slikom Do Pojma I Hrvatske Riječi - Radn

  Romita Fan page

  No ratings yet