Ovisnosti

Ovisnost se definira kao stanje kada bez nečega ne možemo funkcionirati. Ovisnosti mogu biti fizičke
i psihičke. Kod fizičkih ovisnosti, ljudski organizam ima potrebu za određenim stimulansom/opojnom
tvari, dok kod psihičkih ovisnosti ne postoji nužno potreba za tvarima, nego to može biti primjerice
televizija, mobitel ili posao. U ovom eseju ću se osvrnuti na ovisnosti o nikotinu, drogama i alkoholu,
koje bi se smatrale tradicionalnim ovisnostima.

Ovisnost o nikotinu nastaje kao posljedica pušenja duhana. Duhanski dim sadrži velik broj otrovnih i
kancerogenih tvari. Najštetnija je nikotin. Nikotin može djelovati kao stimulans ili sedativ te je
odgovoran za razvijanje ovisnosti. Najosjetljivija skupina su mladi, ponajprije zbog lake dostupnosti
cigareta. Istraživanje među mladima u dobi od 16 godina pokazalo je da mladi u Hrvatskoj puše više
od svojih vršnjaka u Europi. Zadnjih godina trendovi pušenja u Hrvatskoj su tek u fazi stabilizacije,
dok je u drugim europskim zemljama trend pušenja u padu. Pušenje može uzrokovati bolesti srčano-
žilnog sustava, dišnog sustava, probavnog sustava te mokraćnog i spolnog sustava. Smatra se kako je
pušenje odgovorno za smrt oko 6 milijuna ljudi diljem svijeta, uključujući oko 600 000 osoba koje

umiru zbog posljedica pasivnog pušenja.

Droga je svako psihoaktivno sredstvo koje osoba uzima radi postizanja neke poželjne promjene
psihičkog ili fizičkog stanja. Osoba može, ali i ne mora postati ovisna o drogama. Droge možemo
podijeliti u 6 kategorija: stimulativna sredstva (kokain, amfetamin), depresanti (alkohol, sredstva za
spavanje), narkotici (heroin, kodein, opijum), halucinogeni (LSD, PCP), kanabis (marihuana, hašiš) i
inhalanti (ljepilo, benzin). Iako je zlouporaba droga prisutna u svim dobnim skupinama, najrizičnija je
opet adolescentna dob. Velik broj mladih počinje eksperimentirati sa drogama iz znatiželje, što onda
u većini slučajeva dovodi do ovisnosti. Droge izazivaju fizičke simptome (crvene oči, proširene ili
sužene zjenice, gubljenje težine, poteškoće kod spavanja…) i psihičke simptome (nagle promjene
raspoloženja, neodgovorno ponašanje, depresija…).

Alkoholizam je stanje kronične ovisnosti o alkoholu. Osobe koje pate od ove ovisnosti imaju snažnu
želju za pićem te gube kontrolu nad njime. Alkoholizam uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme kao
što su bolesti jetre, bubrega i srca te psihičke poremećaje kao što su depresija i anksioznost. Alkohol
uzrokuje usporavanje refleksa, negativno djeluje na osjetila kao što su vid i sluh te se očituje u lošoj
ravnoteži i koordinaciji. Jedan od najčešćih uzroka prometnih nesreća i nesreća na radu je upravo
alkoholizam. Kao i kod prijašnjih ovisnosti, jedna od najosjetljivijih skupina za razvoj alkoholizma su
mladi. Vrlo često se dogodi da zbog pritiska vršnjaka neka osoba odluči probati alkohol te se tako
razvije ovisnost.

Liječenje ovisnosti je iznimno dug i težak proces. Osoba se može sama odvikavati od ovih sredstava,
ali kod teških slučajeva je potrebna medicinska intervencija. Postoje i razne represivne mjere koje se
koriste za suzbijanje ovisnosti, posebice droga. Primjerice suzbijanje kriminala u vezi s drogom ili
financijska pomoć siromašnim zemljama gdje se droga proizvodi. Danas postoje i mnoge udruge koje
se bore protiv ovisnosti (Ne-Ovisnost, Vida, PET PLUS). Iznimno je važno educirati ljude, pogotovo
mlade, o ovisnostima i njihovim posljedicama, ali i o načinima na koje možemo potražiti pomoć
(udruge i službe za prevenciju ovisnosti). Također je važno pravovremeno reagirati u slučaju da
primjetimo znakove ovisnosti kod bliskih osoba te im pružimo podršku.

Lana Mehić, 3.d