STRES

STRES

• ŠTO VAM UZROKUJE STRES?

• PRISJETITE SE POSLJEDNJE SITUACIJE U KOJOJ STE BILI
POD STRESOM – KOJE SIMPTOME STE UOČILI? PO ČEMU
ZNATE DA STE POD STRESOM?
• KAKO SE NOSITE SA STRESOM, KOJE STRATEGIJE
KORISTITE?
• KOJI DOGAĐAJ U ŽIVOTU DOŽIVLJAVATE KAO
NAJSTRESNIJI DO SADA? KAKO STE SE NOSILI S NJIME?
 ŠTO JE STRES?

• Stanje biološke i psihološke pobuđenosti organizma koje se javlja kad

smo suočeni sa zahtjevima ili problemom koje pred nas stavlja okolina ili
mi sami, a za koje procjenjujemo da se ne možemo nositi s njima ili da
moramo ulagati dodatne napore

• Stresor ili izvor stresa = situacije, događaji ili podražaji koji izazivaju stres
• UNUTARNJI STRESORI – dolaze od nas samih (osobni problem, fizička
bol)
• VANJSKI STRESOR – situacije ili događaji u okolini (previše DZ, kritike
roditelja…)
 STRESOR PROCJENA STRES
objektivan tumačenje unutrašnje
događaj događaja stanje

ZAPAMTITE!
ISTI događaj NEĆE biti svima stresan jer ljudi različito tumače ono što
im se događa.

TUMAČENJE (procjena) nekog događaja ima veći utjecaj na procjenu stresa

nego sam događaj.
KLJUČNA JE POCJENA NAŠIH
SPOSOBNOSTI ZA NOŠENJE
SA SITUACIJOM – DA LI JE
PROCJENJUJEMO STRESNOM,
IZAZOVNOM ILI NEUTRALNOM
ZA NAŠU DOBROBIT
RAZLIKUJEMO…
• AKUTNI STRES – visoka razina pobuđenosti u kratkom vremenu (rok za
predaju nekog zadatka, nastup pred publikom, teški izazov, traumatski
događaj
• KRONIČNI STRES – neprestani zahtjevi, pritisci i brige; traje dulje i
može štetno djelovati na naše zdravlje i dobrobit
• POZITIVNI STRES (EUSTRES) – ugodna psihološka stanja kao
entuzijazam, motivacija, uzbuđenje (prvi izlazak, rođendanska zabava,
upoznavanje slavne osobe)
Vježba – Izračunajte koliko ste pod stresom

• UDŽBENIK STR 137 RIJEŠI UPITNIK

STRESORI MOGU BITI:

1. životne promjene – prekid važne

veze, selidba, promjena škole,
otkaz, mirovina, vjenčanje,
rođenje djeteta, smrt bračnog
partnera, rastava –stres mogu
izazvati i pozitivni događaji;
2. svakodnevne situacije – sukobi,
svađe, problemi na poslu, u školi,
u prometu, gužva, vrućina, buka…
3. traumatski – rat, potres, nesreća,
bolesti...izvan uobičajenog
životnog iskustva, snažno nas
pogađaju
TRAUMATSKI DOGAĐAJI
• Emocionalna ili fizička reakcija
• Šok i nevjerica, zatim promjenjive
emocije, vraćanje slika događaja,
mučnine, glavobolje
• Normalne reakcije i nestanu nakon
nekoliko dana ili tjedana
• Ponekad se reakcija na traumu može
javiti i nakon nekoliko mjeseci
• Npr. dječaci oteti iz školskog busa
TRAUMATSKI DOGAĐAJI
Ne moraju se nužno dogoditi nama
samima, dovoljno je da smo svjedoci ili
doznamo da se dogodio nama bliskoj
osobi
STRESORI koji uzrokuju psihološku
traumu:
• Nasilni događaji (rat, terorizam, pljačka)
• Prirodne katastrofe (potres, požar,
poplava)
• Nasilna djela (silovanje, zlostavljanje,
samoubojstvo člana obitelji ili prijatelja)
• Uključenost u prometnu nesreću
 STRESNE REAKCIJE

• TJELESNI SIMPTOMI: promjena tjelesne težine, glavobolje, bol u leđima, bol u

prsima, nesanica, probavne smetnje, psihosomatska oboljenja
• EMOCIONALNE POSLJEDICE: tjeskoba, bijes, nemir, razdražljivost, krivnja, tuga,
ravnodušnost, pretjerana osjetljivot, česte promjene raspoloženja, usamljenost,
depresivnost, opće nezadovoljstvo i sl.
• KOGNITIVNE SMETNJE: smetnje pamćenja i koncentracije, nejasnoća i konfuzija
u mišljenju, izrazito mijenjanje stavova o ljudima, životu, budućnosti,
katastrofična razmišljanja
• PROMJENE U PONAŠANJU: pretjerana ovisnost o drugima ili
povlačenje/izolacija iz socijalnih kontakata, povećano konzumiranje kave,
alkohola, hrane, pretjerano pušenje, problemi sa spavanjem, promjene u apetitu,
gubljenje stvari, svadljivost i al.
 AKTIVNO I PASIVNO SUOČAVANJE SA STRESOM

• AKTIVNO - doživljaj da možemo nešto smisleno učiniti, da možemo

kontrolirati situaciju, usmjeravamo pažnju na nešto korisno, udaljimo se
od onoga na što ne možemo djelovati
• pomaže u oslobađanju energije i napetosti iz tijela i smanjuje rizik od
bolesti
• ljudi koji postanu pasivni u fizičkom i mentalnom najčešće se osjećaju
vrlo ugroženi i imaju ozbiljnih poteškoća u nošenju s novonastalom
situacijom
• izrazita pasivnost - alarm za intervenciju; te ljude treba podržati i
potaknuti da se aktiviraju
PSIHOSOMATSKE BOLESTI

• vrlo teška posljedica kroničnog stresa

• stanje u kojem je zbog psiholoških faktora došlo
do trajnog oštećenja organa i tkiva
nazivamo psihosomatskom bolešću.
• stres koji se gomila u tijelu u vidu potisnute
energije i emocija koje nismo odreagirali
(ljutnje, bijesa, tjeskobe, tuge), može se pojaviti
kao simptom (npr. povećana kiselina u želucu);
agresija koju nismo usmjerili prema stresoru
usmjerila se na nas same i “razboljela” nas
PSIHOSOMATSKE BOLESTI

• mogu zahvatiti različite organske sustave i

uzrokovati bolesti, primjerice kardiovaskularni
sustav (hipertenzija, tahikardija, angina
pectoris, infarkt miokarda), endokrini sustav
(šećerna bolest, bolesti štitnjače),
gastrointestinalni sustav (gastritis, ulkus),
respiratorni sustav (astma), koža (akne,
neurodermitisi), koštani sustav (reumatske
bolesti, bolovi u kralježnici) i ostali (glavobolja,
vrtoglavica, migrena)
 STRATEGIJE SUOČAVANJA SA STRESOM

1. SUOČAVANJE USMJERENO NA PROBLEM – izravan pokušaj uklanjanja

stresora/izvora frustracije, rješavanje situacije koja ga uzrokuje (nezadovoljstvo
negativnom ocjenom uklanjamo učenjem); koristi se kad vjerujemo da imamo
kontrolu nad situacijom i da možemo promijeniti neke okolnosti
2. SUOČAVANJE USMJERENO NA EMOCIJE – vjerujemo da nemamo kontrolu nad
situacijom, ne možemo ništa promijeniti; nastojimo smanjiti neugodne emocije;
nekad je to jedino moguće – smrt bliske osobe
3. IZBJEGAVANJE – ne možemo riješiti problem niti se utješiti pa izbjegavamo
stresne situacije i događaje (izbjegavamo osobu s kojom smo u sukobu),
kratkoročno korisna, dugoročno loša (npr. izbjegavamo liječnički pregled radi
straha)
STRATEGIJE SUOČAVANJA SA STRESOM
 SUOČAVANJE USMJERENO NA EMOCIJE
SUOČAVANJE USMJERENO NA PROBLEM
• Osim situaciji važno je da način suočavanja odgovara i samoj osobi – nešto što
nama pomaže u suočavanju ne mora značiti da je korisno i našem prijatelju
• Istraživanja pokazuju da socijalna pomoć i podrška drugih ljudi u stresnim
situacijama je za osobu ljekovita - pri tome od drugih ljudi možemo tražiti konkretnu
pomoć (biti usmjereni na problem) ili „samo“ tražiti da nas saslušaju (biti usmjeren
na emocije)
• Kada u stresu idemo u socijalni kontakt potičemo lučenje hormona oksitocina u
tijelu
• Oksitocin je najpoznatiji po svojoj ulozi u procesu poroda i dojenja, no često ga
nazivaju i hormonom ljubavi jer ima važnu ulogu u povezivanju i osjećaju
pripadnosti, regenerira srca i jača ga
 ŠTO MENI POMAŽE
KAD SAM POD
STRESOM?
• Pokušajte se prisjetiti jedne za Vas jako
stresne situacije koju ste uspjeli
prebroditi. Prisjetite se svih stvari koje su
Vam pomogle u nošenju sa zahtjevima i
izazovima koji su pred Vas bili stavljeni.
Prisjetite se aktivnost, događaja, ljudi koji
su Vam olakšali tu situaciju.

• Što Vam inače pomaže kad ste pod

stresom?
 PREPOZNAJTE RANE
ZNAKOVE STRESA I
UZNEMIRENOSTI
• Tijelo će vam reći kako ste, trebate
li predah/odmak. Time ćete steći
svijest o tome što vam se zbiva.
• Obratite pažnju na situacije u
kojima ste pod stresom,
preplavljeni…
• Koristite tehnike za opuštanje
(disanje, relaksacija, odmor)
 PREPOZNAJTE RANE
ZNAKOVE STRESA I
UZNEMIRENOSTI
• Održavajte zdrave navike, ne
zaboravljajte jesti, piti, odmarati se.
• Ovisno o vašim interesima, idite u žustru
šetnju ili vježbajte, okušajte se u
trbušnom disanju, meditirajte, provedite
određeno vrijeme u molitvi ili pak nekom
obliku kreativnog izražavanja.
• Pokušajte osluškivati prirodu te uživati u
miru i tišini. Tražite podršku bliskih
prijatelja da biste napunili baterije.
 VJEŽBA - DNEVNIK ZAHVALNOSTI
• Zahvalan/na sam na tome tko sam i što sam jer………………………………………………………………………………………..

• Zahvalan/na sam na prijateljstvu s……………..jer………………………………………………………………………………………..

• Najbolja stvar na kojoj sam zahvalan/na tijekom boravka u školi je………………………………………………………...

• Najduhovitija situacija tijekom boravka u školi na kojoj sam zahvalan/na je……………………………..................

• Zahvalan/na sam na svojoj obitelji jer………………………………………………………………………………………………………

 KAKO DOBRO BRINUTI
O SEBI?
• Brinuti o svom tijelu - zdrava i uravnotežena prehrana,
dovoljno sna i odmora, tjelesna aktivnost
• Reći ne, isključiti se, odmaknuti se od virtualnog svijeta
• Družiti se s dragim ljudima
• Pronaći aktivnosti koje nas vesele

• Ako svaki put zapadnemo u isti krug - razgovor s

psihologom, psihoterapeutom, može pomoći