Pridjevi su vrsta riječi kojim izričemo kakvi su predmeti, pojave ili bića.

To su riječi uz pomoć kojih

dobivamo pobliže značenje riječi kojima ih pridjevamo, a te riječi su obično imenice. Pridjeve po
značenju možemo podijeliti na opisne, posvojne i gradivne.

Opisni pridjevi
Opisnim pridjevima izričemo osobine, a ovi pridjevi odgovaraju na pitanje “kakav”. Njima izričemo
tvarna (fizička, prirodna i materijalna) i netvarna (duhovna, psihička i misaona) svojstva.
Primjer – pametan, žalostan, sladak, žut

Gradivni pridjevi
Gradivnim pridjevima izričemo tvarnost, odnosno od čega je nešto napravljeno.
Primjer – drveno, željezno, metalno

Prisvojni pridjevi
Prisvonim pridjevima izričemo pripadanje. Oni odgovaraju na pitanje čije je nešto.
Primjer – bratov, sestrin, očev

S obzirom na značenje pridjeva možemo ih podijeliti na odnosne i opisne. Opisni su jednaki kao i u
prethodnoj podjeli, a odnosnima izričemo kakvi su odnosi bića, pojava i predmeta prema drugim bićima,
pojavama i predmetima (obuhvaćaju gradivne, posvojne i neke opisne).

Pridjevi u gramatici
Pridjevi imaju oblike za broj, rod i padež. S obzirom na to kako određuju neku imenicu, mogu biti
neodređeni i određeni.
Neodređeni pridjevi odgovaraju na pitanje KAKAV? – npr. bijel, žut, visok, drven, lagan, zlatan, umoran,
star, sladak…
Ukazuju na promjenjive osobine onoga što određuju – vedar dan, dobra volja, gladan čovjek, mirna
rijeka, velika gužva, zelen šešir, topla voda…
Određeni pridjevi odgovaraju na pitanje KOJI? – crni, zeleni, mršavi, lagani, mramorni, zlatni, umorni,
novi, gorki…
Ukazuju na nepromjenjive osobine onoga što određuju – mramorni stup, teški teret, drveni brod,
pješčana plaža, mjesni trg, noćni vlak, topli čaj…

Komparacija
Samo se opisni pridjevi kompariraju kroz tri stepena – pozitiv, komparativ i superlativ
Komparativ
Komparativ se tvori s nastavcima -iji, -(j)i i -ši, s time da neki pridjevi mogu imati dvojne oblike.
Superlativ
Superlativ se tvori od komparativa prefiksa naj (najjači, najveći, najbolji).

Pravopisna pravila
Odnosni pridjevi koji završavaju na -ski,-ški i -ćki, a izvedeni od vlastitog imena, pišu se s malim početnim
slovom (bosanski).
Posvojni pridjevi koji završavaju na -in, -ov, -ljev i -ev izvedeni od vlastitog imena pišu se s velikim
početnim slovom (Irmin, Petrov).
U komparativu i superlativu dolazi do kraćenja -ije (bljeđi, ljepši).