BAN JOSIP JELAČIĆ – DOGAĐANJA 1848.

SLAJD 2

-vijesti o revolucionarnim zbivanjima u Beču, Pešti i Europi– proširila se na Hrvatsku

U Hrvatskoj - sabor nije zasjedao pa su zato

Pripadnici Narodne stranke u Zagrebu – sazvala narodnu skupštinu koja je sastavila politički,
nacionalni i gospodarski program:

25.ožujka 1848. Zahtevanje naroda horvatskog tzv. Želje naroda

SLAJD 3

-politički, gospodarski i narodni program u 30 točaka

Traži se:

-ujedinjenje hrvatskih zemalja u jedinstvenu cjelinu sa samostalnom vladom i svim obilježjima

državnosti

-pretvaranje sabora u zastupničko tijelo

-imenovanje Josipa Jelačića hrvatskim banom

-jednakost svih pred zakonom

-ukidanje kmetstva

-uvođenje općih građanskih sloboda: opće pravo glasa, sloboda govora, tiska, okupljanja i
vjeroispovijesti

-zahtijevanja su upućena kralju no on ih nije razmatrao jer ih nije donio Sabor

-složio se samo s izborom krajiškog pukovnika Josipa Jelačića za hrvatskog bana

-imenova ga je i prije objave hrvatskih zahtjeva (pripadnici narodne skupštine nisu znali da je taj
zahtjev već ispunjen)

-zbivanja u Hrvatskoj tijekom proljeća i ljeta 1848. predstavljaju vrhunac narodnog preporoda

SLAJD 4

BAN JOSIP JELAČIĆ (1801.-1859.)

-rođen u Petrovaradinu

-pohađao vojno sveučilište Theresianum u Beču

-imenovan banom 23.ožujka 1848. i istodobno promaknut u čin generala

Funkcije: -Ban Hrvatske i Slavonije

-Vrhovni vojni zapovjednik u Vojnoj krajini

 -Carski namjesnik u Rijeci i Dalmaciji

-Jelačić ostvario (obnašanjem svih tih dužnosti) privremeno ujedinjenje svih hrvatskih zemalja osim
Istre

Unutarnja politika

-25.travnja 1848. Banskim proglasom ukinuo feudalne odnose u Hrvatskoj

-27. travnja 1848. uveo prijeki sud kako bi spriječio nerede na selima i zastrašio mađaron

-18. svibnja osnovao bansko vijeće kao samostalnu hrvatsku vladu

-u svibnju donio izborni zakon- pravo glasa ograničeno je imovinskim i obrazovnim cenzusom i
zadržana institucija banskih uzvanika- virilista (uglednici iz hrvatskog javnog života)

Vanjska politika

-19. travnja raskinuo državnopravne veze Hrvatske i Ugarske te naredio svim općinama i županijama
da primaju samo njegove naloge – time je razvlastio ugarsku vladu u Hrvatskoj

-11. rujna 1848. sa 40000 vojnika prešao Dravu kod Varaždina i započeo rat s Mađarima

-prvi sukob 29. rujna kod Pakozda završio neodlučno

-u listopadu guši revoluciju u Beču

-u siječnju 1849. ušao je s vojskom u Budim i Peštu

SLAJD 5

HRVATSKI SABOR 1848.

-prvi zastupnički sabor

-zasjedanja počelo 5. lipnja a završilo 9.srpnja 1848.

-prvi put u sabor ulaze predstavnici građanstva (po novom izbornom zakonu) i zastupnici iz Vojne
krajine

-Jelačić je pravoslavni patrijah Josif Rajačić svečano ustoličio za novog bana (politički potez)

-sabor potvrdio sve Jelačićeve dotadašnje proglase

-Hrvatski sabor priklonio se austroslavizmu i formulirao zakonski članak o preuređenju Habsburške

Monarhije u zajednicu ravnopravnih naroda – federaciju -sa zajedničkim parlamentom za:

-vanjske poslove

-vojsku

-trgovinu i financije

-u novoj federaciji bi Hrvatska (ujedinjena Hrvatska i Slavonija, Vojna krajina, Dalmacija, rijeka i
Međimurje) zajedno s priključenim slovenskim zemljama i Vojvodinom činila jednu od federalnih
jedinica
-raspravljalo se o odštetama plemstvu, ali do konačnog ukidanja feudalnih odnosa dolazi tek za
banovanja I. Meštrovića 1876.

-Mađari ne prihvaćaju hrvatske zahtjeve -jasno je da je vojni sukob neizbježan

-4. srpnja na sjednici Jelačić zatražio novac za obranu Hrvatske od Mađarskog napada

-9. srpnja sabor prestaje s radom

SLAJD 6

RAT S MAĐARIMA

-11. rujna 1848. Jelačić primio carsku zapovijed i krenuo u vojni pohod na Ugarsku

- sa 40000 vojnika prešao Dravu kod Varaždina, pripojio Međimurje Hrvatskoj i ušao u Mađarsku

-29.rujna 1848. prvi sukob kod Pakozda – neodlučeno

-Jelačić odlazi u Beč pomoći u gušenju revolucije

-Jelačić kao vojni zapovijednik s generalom Windischgratzom u „zimskoj vojni“ nastavlja rat protiv
Mađara

-Ugarski sabor i vlada bježe u Debrecin i ondje 14. travnja 1849. proglašavaju svrgavanje
Habsburgovaca s prijestolja

- kolovoz 1849. završen rat porazom Mađara nakon intervencije ruske vojske na čelu sa carom
Nikola I

SLAJD 7

OKTROIRANI USTAV

-smjena na austrijskom prijestolju: abdicirao car Ferdinand I a naslijedio ga nećak Franjo Josip I

-novi car Jelačića imenovao guvernerom Rijeke i Dalmacije – tak se pod njegovom vlašću našle sve
hrvatske zemlje – stiče se dojam da je postigao hrvatsko ujedinjenje, no kad je uspostavljen mir bečki
dvor i novi car vraćaju se centralističkoj politici

-4. ožujka 1849. car Franjo Josip I raspušta austrijski parlament i proglašava oktroirani (nametnuti)
ustav

-poništene su sve stečene slobode iz revolucije osim ukidanja feudalnih odnosa i najnužnijih reformi
za funkcioniranje sudstva i uprave

-negiraju se nacionalne težnje u Monarhiji, a pojedinim zemljama ostavljena je uska autonomija

-obnavlja se centralizam i prevlast njemačkog stanovništva

-Hrvatska je priznata kao posebna zemlja neovisna o Ugarskoj ali je izgubila autonomne ovlasti
stečene rijekom revolucije

-Dalmacija, Istra i Vojna krajina i dalje odvojene od banske Hrvatske

-iločki i rumski kotar priključeni novoosnovanoj Srpskoj vojvodini

-banska vlada podređena središnjoj vladi u Beču a Sabor se nije sazivao

-unatoč otporu Jelačićevim proglasom 6. rujna 1849. oktroirani ustav stupio na snagu i u Hrvatskoj

-govorilo se da su oktroirani ustav „Mađari dobili za kasnu, a Hrvati za nagradu“