CEST FBiH

SEMINAR
„KRIVIČNA DJELA PROTIV PRIVREDE, POSLOVANJA I
SIGURNOSTI PLATNOG PROMETA“

„KRIVIČNA DJELA PROTIV PRIVREDE I JEDINSTVA

TRŽIŠTA“
EDUKATOR ISMET ŠUŠKIĆ, TUŽILAC TUŽILAŠTVA BiH
Ismet.Suskic@tuzilastvobih.gov.ba

Bihać, septembar 2009. godine

„KRIVIČNA DJELA PROTIV PRIVREDE I JEDINSTVA TRŽIŠTA“
GLAVA XVIII KZ BiH

PRANJE NOVCA
DEFINICIJE PRANJA NOVCA

 UN definišu pranje novca kao svako prikrivanje ili pokušaj prikrivanja porijekla
novca ili kapitala izvedenog iz kriminalnih aktivnosti. U suštini, pranje novca je
proces kojim kriminalci pokušavaju prikriti istinsko porijeklo i vlasništvo imovine
koja je stečena kriminalnim aktivnostima.

Cilj pranja novca jeste:

a. Plasirati novac u finansijski sistem, bez izazivanja sumnje

b. Pomjerati novac unaokolo, u okviru ili preko mnogobrojnih nadležnosti i često u
serijama složenih transakcija, tako da postane teško identifikovati njegov
originalni izvor
c. Zatim, pomjerati novac nazad u finansijski i poslovni sistem, tako da se pojavljuje
kao legitimno sredstvo ili kapital

Šta je pranje novca?

* FinCen* kaže da je pranje novca:

„Upotreba novca koji potiče iz nezakonitih aktivnosti prikrivanjem identiteta osoba
koje su pribavile novac i pretvorile ga u sredstva koja naizgled dolaze iz legitimnih
izvora“.

* Bolja praktičnija radna definicija je:

„Učiniti da se prljavi novac prikaže kao čist.“
„Učiniti“-ova riječ podrazumijeva proces ili aktivnost. Pranje novca je proces, ciklus,
aktivnost ili niz radnji..
Perači novca usavršavaju svoj posao.
„Prljavi“-ne može se oprati čisti novac.
Pravno gledano, znate da, da bi postojalo kršenje zakona i propisa, novac mora doći iz
konkretne nezakonite aktivnosti ili po državnom zakonu iz nezakonitog izvora.
„Novac“-sve čemu se može pripisati vrijednost i koristiti u trgovini. (Primjeri novca:
gotovina ili valuta, zlato, dragocjeni metali, dragulji, čekovi i dr.). Ako to možete kupiti,
prodati, potrošiti, pozajmiti, zadržati, otuđiti, dobiti, izgubiti ili staviti u banku, to je
novac.
Prljavi novac nikad ne postaje čist, samo tako izgleda.
„Čist“-ili da izgleda čist je cilj i zadatak.
„Čist“-izgleda da je došao iz legitimnog izvora.
„Čist“-znači da perač novca ne mora da brine o tome da će biti povezan preko novca sa
kriminalom i da će mu novac biti zaplijenjen.
Sumiranje-pranje novca se svodi na to da se prljavi novac prikaže čistim.

POJAM PRANJA NOVCA

Sam termin „pranje novca“ (money laundering), u pojmovnom smislu, nastao je u SAD
sredinom prošlog vijeka. Pod ovim pojmom podrazumijevaju se različite aktivnosti
kriminalaca i kriminalnih grupa koje su usmjerene na legalizaciju novca stečenog
kriminalnom aktivnošću.

Pranje novca možemo definisati kao proces pomjeranja novca stečenog

kriminalnom aktivnošću u legalne finansijske i ekonomske tokove.

Krivično djelo pranja novca sastoji se od umišljajnog (namjernog) prikrivanja izvora,

porijekla ili vlasništva nad imovinom. Inače, k/d pranja novca javlja se u tri oblika, a to
su: osnovni, teži i privilegovani oblik.

Nejasno je kakav odnos k/d pranja novca ima prema prethodno izvršenom krivičnom
djelu. Da li je to odnos konsumpcije ili specijaliteta, da li se radi o prividnom sticaju ili o
sticaju krivičnih djela. Predikatno krivično djelo može biti mnogo teže od krivičnog djela
pranja novca, pa se osudom samo za k/d pranja novca ne bi mogao postići cilj kriminalne
politike. Ako se sudi za predikatno krivično djelo, kao samostalno djelo, tada se radi o
sticaju krivičnih djela, što dovodi u pitanje mogućnost uključivanja ovog djela kao
kvalifikatorne okolnosti u krivično djelo pranja novca. Smatramo da se ovdje jedino
može raditi o sticaju dva ili više k/d, a tada ovakav kvalifikovani oblik nije moguće
održati.

Dakle, pranje novca je proces prikrivanja ilegalnih izvora prihoda ostvarenih putem
krivičnog djela, sa ciljem uključivanja tih prihoda u tokove legitimnog finansijskog
poslovanja. Ovo poslovanje ne podrazumijeva samo bankarski sistem, u obzir se trebaju
uzeti i mogućnost da se pranje novca vrši putem kasina, mjenjačnica, kupovine
nekretnina, nakita i dr. Pitanje pranja novca je integralno povezano sa problemima
korupcije, organizovanog kriminala, finansijske prevare, šverca i drugih krivičnih djela
usmjerenih na ostvarivanje profita.

NIVOI PRANJA NOVCA

TRI NIVOA-FAZE PRANJA NOVCA

a) Plasiranje-je fizičko odlaganje sredstava stečenih kriminalom, u slučaju

mnogih teških kaznenih djela sredstva stečena kriminalom imaju oblik gotovine,
koje kriminalac želi plasirati u finansijski sistem.
b) Uslojavanje-je odvajanje sredstava stečenih kriminalom od njihovog izvora
stvaranjem slojeva transakcija dizajniranih za prikrivanje inspekcije i davanje
izgleda legitimnosti.
c) Integracija-je nivo u kojem se sredstva stečena kriminalom tretiraju kao
legitimna. Ako je uslojavanje uspjelo, integracija plasira sredstva stečena
 kriminalom natrag u ekonomske tokove pojavljujući se kao legitimna sredstva ili
kapital.

TIPOLOGIJE PRANJA NOVCA

Primjeri uobičajenih metoda pranja novca:

 Nominees-Ovo je jedna od najčešćih metoda pranja novca i skrivanja kapitala.

Perač koristi članove porodice, prijatelje ili saradnike kojima zajednica vjeruje i
koji neće privući pažnju, da izvršavaju transakcije u njegovo ime.

 Strukturiranje ili „smurfing“-Mnogi pojedinci polažu gotovinu ili kupuju

bankovne mjenice kod različitih institucija, ili jedna osoba vrši transakcije u
iznosu koji je manji od onoga koji mora biti prijavljen FOO, a gotovina se
naknadno prebacuje na centralni račun. Ove osobe, koje obično znamo kao
„smurfs“, normalno ne privlače pažnju iz razloga što se bave sredstvima koja su
ispod granice za prijavljivanje i čini se da izvršavaju uobičajene transakcije.

 Kupovina kapitala sa gomilom gotovine-Pojedinci kupuju veće

predmete kao što su automobili, brodovi, nekretnine, umjetnine i drago kamenje.
U mnogom slučajevima, perači koriste kapital, ali se distanciraju od njih tako što
iste registruju na ime prijatelja ili rođaka. Kapital može također biti preprodat za
dalje pranje sredstava stečenih kriminalom.

 Pozajmica od banke-Koristeći ovaj metod, kriminalac daje svom saradniku

iznos nelegitimnog novca, a saradnik priprema papirologiju za hipotekarni kredit
za kriminalca u istom iznosu, uključujući svu ili potrebnu dokumentaciju. Ovo
stvara privid da su sredstva kriminalca legitimna, a legalnost šeme dalje se
pojačava preko redovno organizovanih uplata za kredit od strane kriminalca i
davanja drugih sredstava za transfer novca.

 Legitimno poslovanje -Kriminalne grupe ili pojedinci mogu preuzeti ili

investirati u poslovanje koje uobičajeno koristi velike gotovinske transakcione
iznose kako bi pomiješali nelegitimno stečena sredstva kriminalnim putem sa
onim koja potječu iz legitimnog poslovanja. Kriminalci mogu također birati
poslove koji uobičajeno primaju gotovinske uplate, uključujući restorane, barove,
noćne klubove, hotele, mjenjačnice i kompanije koje se bave automatizovanim
mašinama za prodaju robe. Oni će zatim umetnuti kriminalna sredstva kao lažan
dohodak pomiješan sa prihodom koji u suprotnom neće biti dovoljan za
održavanje legitimnog poslovanja.

 Saučesništvo banke-Saučesništvo banke se dešava kada je zaposlenik u banci

umiješan u olakšavanje dijela procesa pranja novca.
  Usluge novca i mijenjanje valuta -Pojednici često koriste sredstva stečena
kriminalom za kupovnu stranih valuta kako bi ih mogli prebaciti na offshore
bankovne račune bilo gdje u svijetu.

 Krijumčarenje valute-Sredstva se pomjeraju preko granica kako bi se prikrio

njihov izvor i vlasništvo, i kako bi izbjegli izlaganje zakonu i sistemu koji snima
ulaz novca u finansijski sistem. Sredstva se krijumčare na različite načine (putem
pošte, kurira i paketima pričvršćenim uz tijelo), često u zemlje koje nemaju
politiku borbe protiv pranja novca ili u one sa strogim bankovnim zakonima o
tajnosti.

 Elektronski transfer sredstava-Ove metode pranja novca se sastoje od

slanja sredstava elektronskim putem iz jednog grada ili zemlje u drugu kako bi se
izbjegla potreba fizičkog transporta valute.

 Kockanje u kazinima-Pojedinci donose gotovinu u kazino i kupuju čipove za

klađenje. Nakon igre i samo nekoliko klađenja, kockar vrši isplatu ostatka čipova
i traži ček od kazina.

* Poreske utaje
Kroz dosadašnje predmete u Tužilaštvu BiH, može se prepoznati jedna opšta tipologija
„pranja novca“ sa predikatnim krivičnim djelom „poreske utaje“.
Ova opšta tipologija ima tri podgrupe, u zavisnosti od toga ko su utajivači poreza i to:
1. Firma zadnji veleprodavac
2. Firma zadnji velekupac
3. Treće lice ili grupa lica

Zajednička karakteristika za sva tri oblika je veleprodajno razduženje robe na firmu

nedostupnu kontrolnim organima. Porijeklo novca je nepoznato i upućuje na razne vidove
kriminaliteta, a poreska utaja nije „klasična“ utaja poreza iz „legalnog poslovanja“.

 Postupak organizovanja fiktivnih firmi

Pojava velikog broja fiktivnih firmi-u BiH je dovela do nemogućnosti da organi za

provođenje zakona kontrolišu validnost dokumenata.

Primjeri:
a) nedostupna preduzeća
-kupovina preduzeća koja od osnivanja (proces osnivanja privatnih preduzeća
započeo je 1989. god.) nisu obavljala registrovanu djelatnost
-„organizator“ preko svojih pravnih zastupnika vrši izmjene i dopune registracije
(novi vlasnik se pojavljuje sa lažnim identitetom-lažna adresa, lažni broj kontakt
telefona), te je automatski na kraju lanca nedostupan nadležnim organima).
b) nepostojeća preduzeća
-„organizator“ falsifikuje svu dokumentaciju potrebnu za otvaranje računa u
poslovnim bankama (izrada lažnih pečata i drugi načini falsifikovanja)
c) nezakonita osnovna preduzeća
-„organizator“ osniva novo preduzeće na osnovu falsifikovane identifikacione
dokumentacije
d) „paralelna“ preduzeća
-„organizator“ za otvaranje računa u poslovnim bankama koristi falsifikovanu
dokumentaciju postojećih legitimnih preduzeća
-kopije falsifikovane dokumentacije se prije otvaranja ovjeravaju kod nadležnih
organa

PRANJE NOVCA

Čl. 209. KZ BiH (čl. 272. KZ F BiH, čl. 280. KZ RS, čl. 265 KZ BD)
Pranje novca
Član 209.
(1) Ko novac ili imovinu za koju zna da su pribavljeni učinjenjem krivičnog djela
primi, zamijeni, drži, njima raspolaže,upotrijebi u privrednom ili drugom poslovanju,
ili na drugi način prikrije ili pokuša prikriti, a takav je novac ili imovina veće
vrijednosti ili to djelo ugrožava zajednički ekonomski prostor Bosne i Hercegovine ili
ima štetne posljedice za djelatnosti ili finansiranje institucija Bosne i Hercegovine,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako vrijednost novca ili imovinske koristi iz stava 1. ovog člana prelazi iznos od
50.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. i 2. ovog člana učinitelj postupio
nehatno u odnosu na kolnost da su novac ili imovinska korist pribavljeni krivičnim
djelom, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(4) Novac i imovinska korist iz stava 1. do 3. ovog člana će se oduzeti.

 U BiH od 28.12.2005. godine uspostavljen je FOO-Finansijsko-obavještajno

odjeljenje u okviru SIPA-e, koje prima, prikuplja, evidentira, analizira, istražuje i
proslijeđuje tužiocu informacije, podatke i dokumentaciju primljene u skladu sa
Zakonom i drugim propisima BiH o sprečavanju pranja novca i finansiranja
terorističkih aktivnosti.

 FOO ostvaruje međunarodnu saradnju u skladu sa prihvaćenim principima

Egmont grupe, čije je sjedište u Washingtonu i čiji je član od polovine 2005.
godine. Principi Egmont grupe uključuju uvjete za razmjenu informacija između
centralnih državnih FOJ, ograničenja vezana za dozvoljeno korištenje informacija
 koje se odnose na slučajeve pranja novca i finansiranja terorizma, te njihovu
povjerljivost.

 U toku 2005. godine FOO-u SIPA-e prijavljeno je 113.306 transakcija u

vrijednosti od 5.268.072.145,09 KM, od čega je tužilaštvima BiH na nadležni
postupak proslijeđeno 38 izvještaja o postojanju osnova sumnje o počinjenom
krivičnom djelu pranja novca protiv 52 lica sa štetom i/ili koristi od
113.249.839.23 KM, a privremeno je zamrznuto sredstava pravnih i fizičkih lica u
iznosu od 2.039.554,03 KM.

 Zakon o sprečavanju pranja novca u F BiH je usvojen 2000. godine, u RS-u 2001.
godine, u BD 2003. godine.

 Zakon o sprečavanju pranja novca u BiH objavljen je u „Službenom glasniku

BiH“ br. 29/04, stupa na snagu šest mjeseci od dana objavljivanja u „Službenom
glasniku BiH“, objavljen je 28.06.2004. godine, kojim se propisuju mjere i
odgovornosti za otkrivanje, sprečavanje i istraživanje pranja novca i finansiranaj
terorističkih aktivnosti, kao i mjere odgovornosti u međunarodnoj saradnji u
oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti na cijeloj
teritoriji.

Primarni ciljevi zakona:

1. efikasnost sprečavanja pranja novca u smislu propisivanja zadataka i
obaveza obveznika,
2. zadataka i nadležnosti FOO,
3. obaveza ostalih organa po odredbama ovog zakona,
4. prekršajna novčana kazna.

 Novi Zakon o sprečavanju pranja novca u BiH je donesen i u primjeni je od

15.07.2009. godine.

MEĐUNARODNI DOKUMENTI

 FATF-GAFI je međunarodno tijelo koje razvija i unapređuje politike za borbu

protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. FATF je
uspostavljen od strane G-7 (sada G-8) samita održanog u Parizu 1989. godine
i trenutno broji 31 zemlju članicu i dvije regionalne organizacije. Godine
1990. FATF je izdao 40 Preporuka za sprovedbu u svrhu borbe protiv pranja
novca, a isti su revidirani po prvi put 1996. godine. 40 Preporuka su postali
međunarodno prihvaćeni standardi protiv pranja novca.

 „Bazelski principi“-septembra 1997. godine Bazelsko Predstavništvo za

nadzor banaka, koji uključuje potrebu (princip 15) i stroga pravila
„Poznavanja klijenta“.
 Konvencija Vijeća Evrope o pranju novca, potrazi, pljenidbi i konfiskaciji
imovinske koristi stečene krivičnim djelima i o finansiranju terorizma iz 1990.
godine.