Professional Documents
Culture Documents
Xslužbenički Odnosi - Pitanja
Xslužbenički Odnosi - Pitanja
Contents
Službenički odnosi................................................................................................................................................................................................ 1
1. Što se uređuje Zakonom o državnim službenicima?..........................................................................................................................................3
2. Na koga se primjenjuju odredbe Zakona o državnim službenicima?.................................................................................................................3
3. Tko obavlja poslove u državnim tijelima?.......................................................................................................................................................... 4
4. Kojim propisima se utvrđuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika?.............................................................................................4
5. Koja su načela postupanja državnih službenika?...............................................................................................................................................4
6. Koja su temeljna prava državnih službenika?....................................................................................................................................................4
7. Što je pravo na zaštitu službenika koji prijavi sumnju na korupciju (zaštita „zviždača“)?...................................................................................5
8. Što je dužnost čuvanja službene tajne i poštivanja privatnosti?........................................................................................................................5
9. Što je dužnost prisutnosti na radnom mjestu?..................................................................................................................................................5
10. Kako se izvršavaju nalozi čelnika tijela i nadređenog službenika?....................................................................................................................5
11. Kada je državni službenik dužan odbiti izvršenje naloga i što treba poduzeti?................................................................................................6
12. Kada službenik može odbiti izvršenje naloga?.................................................................................................................................................6
13. Može li službenik otvoriti obrt ili osnovati pravnu osobu ako da pod kojim uvjetima?....................................................................................6
14. Može li državni službenik obavljati dodatan posao,ako da pod kojim uvjetima?.............................................................................................6
15. Mora li državni službenik prijaviti mogući sukob interesa, ako da u kojim slučajevima?.................................................................................6
16. Kako će postupiti državno tijelo po zaprimljenoj obavijesti državnog službenika o mogućem sukobu interesa?............................................7
17. Može li državni službenik sudjelovati u radu trgovačkog društva ili drugih pravnih osoba?............................................................................7
18. U kojim slučajevima je zabranjeno državnom službeniku da donosi odnosno sudjeluje u donošenju odluka?................................................7
19. Koje su pretpostavke za prijam u državnu službu?..........................................................................................................................................7
20. Što se uređuje Pravilnikom o unutarnjem redu?.............................................................................................................................................7
21. Što se uređuje planom prijma u državnu službu te za koje razdoblje se donose planovi prijama u državnu službu?......................................8
22. Opišite postupak donošenja plana prijma u državnu službu?..........................................................................................................................8
23. Koji su načini popunjavanja radnih mjesta u državnim tijelima.......................................................................................................................8
24. Koji je postupak objave javnog natječaja i internog oglasa?............................................................................................................................8
25. Što prethodi raspisivanju javnog natječaja i internog oglasa?.........................................................................................................................9
26. U kojim se slučajevima mogu poništiti javni natječaj i interni oglas?...............................................................................................................9
27. Može li se obustaviti postupak javnog natječaja i internog oglasa, ako da, kako i kada?.................................................................................9
28. Tko donosi i kada rješenje o prijmu u državnu službu, te kome se dostavlja rješenje o prijmu?.....................................................................9
29. Kako se provodi postupak prijama kandidata izabranog putem javnog natječaja ili internog oglasa koji je državni službenik?....................10
30. Koja je razlika u postupku prijama u državnu službu, između redovitog i izvanrednog postupka?................................................................10
31. Koji su uvjeti za prijam u državnu službu?.....................................................................................................................................................10
32. Koje su zapreke za prijam u državnu službu?.................................................................................................................................................10
33. Kako se donosi rješenje u postupku provedbe javnog natječaja (rješenje o prijamu u državnu službu, rješenje o izboru kandidata i rješenje
o rasporedu na radno mjesto)?........................................................................................................................................................................... 11
34. Postoji li obveza probnog rada ako da u kojem trajanju, kako se obavlja i ocjenjuje?...................................................................................11
35. Kako se izvršava obveza polaganja državnog stručnog ispita?.......................................................................................................................12
36. U kojim slučajevima se osobe mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme (razlozi, trajanje, način prijma u službu, žalba)?..........12
37. Postoji li mogućnost stručnog osposobljavanja u državnoj službi bez zasnivanja radnog odnosa i polaganja državnog stručnog ispita?......13
38. Kako se povjeravaju poslovi koji se obavljaju u državnom tijelu pružateljima stručnih usluga izvan državne službe?...................................13
39. Tko odlučuje o obvezama i pravima državnih službenika?.............................................................................................................................13
40. Koji je status i uloga Odbora za državnu službu te tko imenuje članove Odbora?.........................................................................................14
41. Kako se klasificiraju radna mjesta u državnoj službi?.....................................................................................................................................14
42. Koja su radna mjesta rukovodećih državnih službenika koje imenuje Vlada na prijedlog čelnika tijela na razdoblje od četiri godine i kako se
popunjavaju?....................................................................................................................................................................................................... 14
43. Kako se raspoređuju državni službenici na radna mjesta u kabinetu ministra?.............................................................................................14
44. Može li se na radno mjesto u kabinetu ministra primiti osoba bez javnog natječaja i kakav je njezin status?...............................................15
45. Kada i pod kojim uvjetima se službenika može premjestiti na drugo radno mjesto?.....................................................................................15
46. Objasnite razliku između trajnog i privremenog premještaja državnih službenika?......................................................................................15
47. Kada i pod kojim uvjetima se službenika može uputiti na rad u drugo državno tijelo?..................................................................................16
48. Navedite za koje se razdoblje vrši ocjenjivanje državnih službenika, svrhu ocjenjivanja i vrste ocjena.........................................................16
49. Tko ocjenjuje državnog službenika i kako se odlučuje o ocjeni?....................................................................................................................17
50. Na što sve utječe ocjena državnog službenika?.............................................................................................................................................17
51. Kako državni službenik može napredovati u državnoj službi?........................................................................................................................17
52. Kako se promiču državni službenici?.............................................................................................................................................................. 18
Page 1 of 47
53. Kako je propisana izobrazba državnih službenika i koji programi izobrazbe mogu biti?................................................................................18
54. Koje su kategorije zajedničkih programa izobrazbe?.....................................................................................................................................18
55. Kako se organiziraju programi izobrazbe?.....................................................................................................................................................19
56. Što je studijski dopust i kako se odobrava?...................................................................................................................................................19
57. Može li sindikalni povjerenik odgovarati za povredu službene dužnosti?......................................................................................................20
58. Koje su vrste povreda službene dužnosti, tko pokreće postupak povrede službene dužnosti te tko odlučuje o povredama službene
dužnosti?............................................................................................................................................................................................................. 21
59. Koje su lake povrede službene dužnosti?......................................................................................................................................................21
60. Koje su teške povrede službene dužnosti?....................................................................................................................................................22
61. Kada nastupa zastara pokretanja i vođenja postupka zbog povrede službene dužnosti?..............................................................................22
62. Koje se kazne mogu izreći za povrede službene dužnosti?............................................................................................................................23
63. Kada i kako se udaljuje državni službenik iz službe?......................................................................................................................................23
64. Što se smatra štetom u obavljanju službe tko utvrđuje okolnosti u kojima je nastala šteta i u kojim slučajevima državni službenik snosi
odgovornost za nanesenu štetu?......................................................................................................................................................................... 24
65. Kakav je status državnih službenika nakon donošenja novog pravilnika o unutarnjem redu?.......................................................................24
66. Kakav je status državnih službenika kod ukidanja državnog tijela ili promjene djelokruga državnog tijela?..................................................25
67. Kako je uređeno raspolaganje državnih službenika Vladi (kojim propisom, koliko traje i što utječe na rok raspolaganja državnih službenika
Vladi)?................................................................................................................................................................................................................. 25
68. Kakav je status državnog službenika stavljenog na raspolaganje (pravo na naknadu plaće, premještaj za vrijeme raspolaganja, prestanak
državne službe)?.................................................................................................................................................................................................. 25
69. Koji su načini prestanka državne službe?.......................................................................................................................................................26
70. Kada se službeniku može dati izvanredni otkaz?...........................................................................................................................................26
71. Koji su razlozi za prestanak državne službe po sili zakona?............................................................................................................................27
72. Što se utvrđuje Etičkim kodeksom državnih službenika?...............................................................................................................................27
73. Koja su etička načela kojih se državni službenici moraju pridržavati?............................................................................................................28
74. Opišite načelo Poštivanje integriteta i dostojanstva građana i državnih službenika?....................................................................................28
75. Opišite načelo Zaštita osobnog ugleda i ugleda državne službe?...................................................................................................................28
76. Kako se službenici trebaju ponašati u javnim nastupima?.............................................................................................................................28
77. Kako državni službenik treba postupati prema građanima?..........................................................................................................................29
78. Na čemu se temelje međusobni odnosi državnih službenika?.......................................................................................................................29
79. Kako se imenuje i koje su dužnosti povjerenika za etiku?..............................................................................................................................29
80. Što je Etičko povjerenstvo i kako djeluje?......................................................................................................................................................30
81. Kome se podnose pritužbe za nepoštivanje odredaba Etičkog kodeksa državnih službenika?......................................................................30
82. Tko, na koji način i u kojem roku se provodi postupak osnovanosti pritužbe za nepoštivanje odredaba Etičkog kodeksa državnih
službenika?.......................................................................................................................................................................................................... 31
83. Gdje se objavljuje Etički kodeks državnih službenika?...................................................................................................................................31
84. Što je Kolektivni ugovor?............................................................................................................................................................................... 31
85. Što se uređuje Kolektivnim ugovorom?......................................................................................................................................................... 31
86. Kako je uređeno radno vrijeme prema Kolektivnom ugovoru?.....................................................................................................................32
87. Koliko je trajanje tjednog odmora?...............................................................................................................................................................32
88. Kada se stječe pravo na godišnji odmor?.......................................................................................................................................................32
89. Kako je utvrđeno pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora?.......................................................................................................................32
90. Koliko je trajanje godišnjeg odmora?............................................................................................................................................................32
91. Kolika je naknada plaće za korištenje godišnjeg odmora?.............................................................................................................................33
92. Tko donosi i što sadrži plan korištenja godišnjeg odmora?............................................................................................................................33
93. Kako je uređeno korištenje godišnjeg odmora (može li se koristiti u dijelovima, do kada se mora iskoristiti, može li se odreći prava na
godišnji odmor?................................................................................................................................................................................................... 33
94. U kojim slučajevima državni službenik može koristiti plaćeni dopust?..........................................................................................................34
95. U kojim slučajevima se može koristiti neplaćeni dopust, u kojem trajanju te kakav je status službenika za vrijeme neplaćenog dopusta?. .34
96. Kako se utvrđuje plaća državnog službenika i namještenika?........................................................................................................................34
97. U kojim slučajevima se uvećava osnovna plaća službenika i namještenika?..................................................................................................34
98. Kako se isplaćuje naknada plaće za vrijeme bolovanja?................................................................................................................................35
99. Koja su ostala materijalna prava službenika i namještenika?........................................................................................................................35
100. Tko je povjerljivi savjetnik i koje su mu zadaće?..........................................................................................................................................35
101. Tko tumači i prati primjene Kolektivnog ugovora?......................................................................................................................................36
102. Što je predmet Zakona o radu?................................................................................................................................................................... 36
103. Kako se vode podaci o osiguranicima po osnovi radnog odnosa?...............................................................................................................36
104. Kako se može sklopiti ugovor o radu?......................................................................................................................................................... 36
105. Koliko je trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme?.............................................................................................................................36
106. Koji se podaci ne smiju tražiti od kandidata prilikom odabira za radno mjesto i sklapanja ugovora o radu?...............................................37
Page 2 of 47
107. Kako se štite osobni podaci i zaštita privatnosti radnika?............................................................................................................................37
108. Koje su obveze poslodavca u zaštiti života, zdravlja i ćudoređa radnika......................................................................................................37
109. Kako se štite trudnice u postupku zapošljavanja ili radnog odnosa?...........................................................................................................37
110. Kako se štite trudnice i majke u radnom odnosu?.......................................................................................................................................37
111. Kada poslodavac ne može otkazati ugovor o radu?.....................................................................................................................................38
112. Ima li radnik obvezu obavješćivanja o privremenoj nesposobnosti za rad?.................................................................................................38
113. Je li zabranjeno otkazivanje ugovora o radu u slučaju privremene nesposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom
bolešću?.............................................................................................................................................................................................................. 38
114. Može li ozljeda na radu ili profesionalna bolest biti zapreka za napredovanje ili ostvarenje drugih prava?................................................38
115. Ima li radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove ?.....................................38
116. Ima li radnik sa smanjenom radnom sposobnošću pravo zaposlenja na drugim poslovima?......................................................................39
117. Ima li radnik pravo na otpremninu u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti?..............................................................................39
118. Ima li radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju?. 39
119. Što je radno vrijeme?................................................................................................................................................................................... 39
120. Što je puno, a što nepuno radno vrijeme?...................................................................................................................................................40
121. Što je skraćeno radno vrijeme?................................................................................................................................................................... 40
122. Što je prekovremeni rad?............................................................................................................................................................................ 40
123. Što je noćni rad?.......................................................................................................................................................................................... 41
124. Kada se zabranjuje noćni rad?..................................................................................................................................................................... 41
125. Koje vrste odmora postoje i kako je propisano njihovo trajanje i korištenje?.............................................................................................41
126. Kako je propisano pravo na korištenje i trajanje godišnjeg odmora?..........................................................................................................42
127. Kako ostvaruje pravo na godišnji odmor radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje tog prava na propisani način?.....................................42
128. Može li se radnik odreći prava na godišnji odmor?......................................................................................................................................42
129. Može li radnik koristiti godišnji odmor u dijelovima i pod kojim uvjetima?.................................................................................................43
130. Ima li pravo radnik iskoristiti godišnji odmor koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen?...............................43
131. Može li radnik koristiti jedan dan godišnjeg odmora kada on to želi?.........................................................................................................43
132. Kolika je naknada plaće za vrijeme korištenje godišnjeg odmora?..............................................................................................................43
133. Kako se isplaćuju plaće i naknade plaće?.....................................................................................................................................................43
134. Što je zabrana prijeboja potraživanja poslodavca prema radniku?..............................................................................................................44
135. Je li poslodavac dužan izdati radniku potvrdu o zaposlenju i vratiti isprave?..............................................................................................44
136. Kada radnik može zahtijevati sudsku zaštitu prava iz radnog odnosa?........................................................................................................44
137. Kako se štiti dostojanstvo radnika?.............................................................................................................................................................. 44
138. Na kojoj strani leži teret dokazivanja u radnim sporovima?........................................................................................................................45
139. Što sadrži pravo na štrajk, odnosno štrajk solidarnosti?..............................................................................................................................45
140. Koji se poslovi ne smiju prekidati za vrijeme štrajka?..................................................................................................................................45
141. Koje su posljedice organiziranja ili sudjelovanja u štrajku?..........................................................................................................................46
142. Imaju li pravo radnici i poslodavci na udruživanje?......................................................................................................................................46
143. Što se uređuje kolektivnim ugovorom?.......................................................................................................................................................46
144. Koga obvezuje kolektivni ugovor?...............................................................................................................................................................46
145. Do kada vrijedi produžena primjena pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru?............................................................................46
146. Pod kojim uvjetima dolazi do proširenja primjene kolektivnog ugovora?...................................................................................................46
Page 3 of 47
PITANJA
1. Š to se uređuje Zakonom o državnim službenicima?
Zakonom o državnim službenicima se uređuje odnos između državnih službenika i države kao poslodavca,
jedinstvena pravila koja reguliraju prijam u državnu službu, klasifikaciju radnih mjesta državnih službenika, stručno
osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika, napredovanje u službi kao i druga pitanja od značaja za
ostvarivanje prava i obveza državnih službenika te određena pitanja od značaja za uređivanje i ostvarivanje prava,
obveza i odgovornosti namještenika.
Page 4 of 47
Ovlasti i odgovornosti u državnoj službi odgovaraju propisanom hijerarhijskom redu, prema kojem svakoj
hijerarhijskoj razini pripada određeni stupanj ovlasti i odgovornosti.
Načelo odgovornosti za rezultate - državni službenici dužni su ostvariti postavljene ciljeve i odgovaraju za
svoje postupke i rezultate rada.
11. Kada je državni službenik dužan odbiti izvršenje naloga i što treba poduzeti?
Državni službenik je dužan odbiti izvršenje naloga koji je nezakonit ili čije bi izvršenje bilo protivno pravilima struke i
etičkom kodeksu, odnosno čije bi izvršenje moglo izazvati veću štetu ili naloga čije bi izvršenje predstavljalo
kazneno djelo, te o tome obavijestiti nadređenog službenika ili čelnika tijela.
Državni službenik koji je dobio takav nalog mora postupiti na sljedeći način:
upozoriti davatelja naloga o kavom se nalogu radi
u slučaju ponovljenog naloga, zahtijevati od davatelja naloga pisanu potvrdu o ponavljanju naloga s
preciznim sadržajem naloga i s njegovim potpisom
ako nalog bude potvrđen, državni službenik će o tome obavijestiti osobu neposredno nadređenu davatelju
naloga i, ako nalog ne zahtijeva počinjenje kaznenog djela, izvršiti nalog. Ako je nalog potpisao ministar ili
drugi čelnik središnjeg tijela državne uprave, službenik će o nalogu pisano obavijestiti Vladu.
Državni službenik ne odgovara za štetu koja nastane izvršenjem naloga, ako je postupio na opisani način.
Državni službenik ne smije biti pozvan na odgovornost zbog primjedbe stavljene na opisani način.
Državni službenik ne smije izvršiti nalog čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo, iako je nalog ponovljen i
potvrđen na navedeni način, jer u protivnom odgovara zajedno s nadređenim službenikom ili čelnikom tijela koji je
nalog izdao.
13. Može li službenik otvoriti obrt ili osnovati pravnu osobu ako da pod kojim uvjetima?
Državni službenik ne smije otvarati obrt ili osnivati trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu u području djelatnosti
na kojem je zaposlen kao državni službenik, odnosno u području djelatnosti koje je povezano sa poslovima iz
djelokruga tijela u kojem je zaposlen.
14. Može li državni službenik obavljati dodatan posao,ako da pod kojim uvjetima?
Državni službenik može izvan redovitoga radnog vremena, po prethodno pribavljenom odobrenju čelnika tijela,
obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj ili fizičkoj osobi, samo ako nad tim djelatnostima, odnosno nad radom te
fizičke ili pravne osobe, državno tijelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen
Page 6 of 47
posebnim zakonom, te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka niti šteti
ugledu državne službe.
O zahtjevu državnog službenika za davanje tog odobrenja čelnik tijela odlučuje rješenjem.
Odobrenje čelnika tijela za obavljanje dodatnog posla nije potrebno za objavljivanje stručnih članaka i drugih
autorskih publikacija, odnosno obavljanje poslova povremenog predavača na stručnim seminarima i
savjetovanjima.
15. Mora li državni službenik prijaviti mogući sukob interesa, ako da u kojim slučajevima?
Državni službenik dužan je pisanim putem obavijestiti nadređenog državnog službenika o:
financijskom ili drugom interesu koji on, njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj može imati u
odlukama tijela u kojem radi,
fizičkim i pravnim osobama s kojima je bio u poslovnom odnosu u razdoblju od dvije godine prije prijma u
državnu službu, a prema kojima tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove,
vlasništvu dionica i obveznica ili financijskim i drugim interesima u trgovačkim društvima prema kojima
tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove, a što bi moglo predstavljati uzrok sukobu interesa.
Na dan stupanja na dužnost državni službenik je dužan pisanim putem obavijestiti nadređenoga državnog
službenika je li njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj obavlja najviše dužnosti u političkoj stranci,
strukovnom udruženju, trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi koja je u poslovnom odnosu sa tijelom u kojem
državni službenik preuzima dužnost ili ono nad njima obavlja nadzor.
17. Može li državni službenik sudjelovati u radu trgovačkog društva ili drugih pravnih osoba?
Državni službenik ne smije biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva, ako nad njim tijelo u kojem je
zaposlen obavlja nadzor.
U okviru obavljanja službenih dužnosti, državni službenik ne smije provoditi nadzor nad trgovačkim društvom ili
drugom pravnom osobom u čijem radu na bilo koji način sudjeluje.
Page 7 of 47
19. Koje su pretpostavke za prijam u državnu službu?
Radna mjesta mogu se popunjavati samo u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu i prema usvojenom planu
prijma u službu. Prijam u državnu službu moguć je samo ako su osigurana sredstva u državnom proračunu.
21. Š to se uređuje planom prijma u državnu službu te za koje razdoblje se donose planovi
prijama u državnu službu?
Planom prijma u državnu službu utvrđuje se stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta u državnom tijelu, potreban
broj državnih službenika na neodređeno vrijeme za razdoblje za koje se donosi plan, planira se broj vježbenika i
prijam u državnu službu na određeno vrijeme zbog povećanog opsega posla.
Planom prijma u državnu službu utvrđuje se i popunjenost radnih mjesta u državnom tijelu pripadnicima
nacionalnih manjina i planira zapošljavanje potrebnog broja državnih službenika pripadnika nacionalnih manjina
radi ostvarivanja zastupljenosti sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i zakonu kojim se
uređuje sustav državne uprave.
Plan prijma u službu može biti: kratkoročni plan (za kalendarsku godinu), srednjoročni plan (za razdoblje od dvije
godine) i dugoročni plan (za razdoblje od četiri godine).
Page 8 of 47
23. Koji su načini popunjavanja radnih mjesta u državnim tijelima
Slobodna radna mjesta u državnim tijelima popunjavaju se putem javnog natječaja, internog oglasa, napredovanja,
premještaja ili rasporeda državnog službenika u skladu sa Zakonom o državnim službenicima.
Putem javnog natječaja obvezno je popunjavanje radnih mjesta za koja je to zakonom izrijekom propisano i kod
prijma vježbenika.
Slobodno radno mjesto u državnom tijelu može se popuniti prijmom u državnu službu osobe koja je na temelju
ugovora o stipendiranju ili školovanju u obvezi raditi određeno vrijeme u državnoj službi, bez obveze provođenja
javnog natječaja.
27. Može li se obustaviti postupak javnog natječaja i internog oglasa, ako da, kako i kada?
Postupak javnog natječaja, odnosno internog oglasa obustavit će se u slučaju kada se u roku određenom
natječajem, odnosno internim oglasom nije prijavio ni jedan kandidat ili prijavljeni kandidati ne ispunjavaju
formalne uvjete za prijam i raspored, ili nisu postigli zadovoljavajuće rezultate na provedenom testiranju ili
razgovoru (intervjuu), ili za koje je na psihološkoj procjeni utvrđeno da nemaju sposobnosti za obavljanje poslova
radnog mjesta.
Page 9 of 47
Postupak javnog natječaja, odnosno internog oglasa obustavit će se odlukom ako se popunjavanje radnog mjesta
ne može provesti zbog bitno promijenjenih okolnosti nakon raspisivanja javnog natječaja, odnosno internog oglasa.
Odluka se objavljuje na web-stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose i web-stranici
državnog tijela koje je raspisalo javni natječaj. U odluci se obvezno navode razlozi obustave.
28. Tko donosi i kada rješenje o prijmu u državnu službu, te kome se dostavlja rješenje o
prijmu?
Za izabranog kandidata putem javnog natječaja ili internog oglasa koji se prima u državnu službu čelnik tijela ili
službena osoba u opisu poslova koje je rješavanje o tome, sukladno propisima o ustrojstvu državnih tijela donosi
rješenje o prijmu u državnu službu.
Rješenje se dostavlja svim kandidatima prijavljenim na javni natječaj, odnosno interni oglas kako bi protiv rješenja
nezadovoljni kandidat mogao izjaviti žalbu Odboru za državnu službu i to u roku od 15 dana od dana dostave
rješenja.
29. Kako se provodi postupak prijama kandidata izabranog putem javnog natječaja ili
internog oglasa koji je državni službenik?
Ako je putem javnog natječaja ili internog oglasa izabran kandidat koji radi u drugom državnom tijelu, o tome će se
obavijestiti čelnik tijela u kojem taj kandidat radi i zatražiti pisana suglasnost za premještaj službenika.
Ako čelnik tijela u kojem službenik radi ne odgovori u roku od osam dana, smatra se da je suglasan s premještajem
službenika u drugo državno tijelo.
Za izabranog kandidata, koji je državni službenik, umjesto rješenja o prijmu u državnu službu, donosi se rješenje o
izboru kandidata, koje se dostavlja svim kandidatima prijavljenim na javni natječaj, odnosno interni oglas kako bi
protiv rješenja nezadovoljni kandidat mogao izjaviti žalbu Odboru za državnu službu i to u roku od 15 dana od dana
dostave rješenja.
Po izvršnosti toga rješenja donosi se rješenje o rasporedu na radno mjesto.
30. Koja je razlika u postupku prijama u državnu službu, između redovitog i izvanrednog
postupka?
Postupak prijama u državnu službu može biti redovit ili izvanredan.
Redoviti postupak prijama provodi se periodično, za prijam vježbenika u državnu službu (osobe sa završenim
obrazovanjem određene stručne spreme i struke, bez radnog iskustva).
Izvanredni postupak prijama provodi se kad u državnoj službi postoji potreba prijama stručnih osoba s
odgovarajućim radnim iskustvom.
Page 10 of 47
npr. znanje rada na računalu, znanje stranog jezika, posebne psihofizičke sposobnosti, vozačka dozvola,
komunikacijske vještine, certifikati i dr.
Radno iskustvo na odgovarajućim poslovima je radno iskustvo ostvareno u državnoj službi ili u radnom odnosu
izvan državne službe u odgovarajućoj stručnoj spremi i struci.
U radno iskustvo uračunava se i vrijeme obavljanja poslova temeljem ugovora o djelu (informatički, opći,
administrativni, planski, materijalno-financijski, računovodstveni i slični poslovi) te vrijeme stručnog
osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa u skladu s odredbama Zakona o državnim službenicima i zakona
kojim se uređuju prava i obveze službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
33. Kako se donosi rješenje u postupku provedbe javnog natječaja (rješenje o prijamu u
državnu službu, rješenje o izboru kandidata i rješenje o rasporedu na radno mjesto)?
Kandidat izabran u postupku javnog natječaja prima se u državnu službu rješenjem čelnika tijela ili službene osobe u
opisu poslova koje je rješavanje o tome, sukladno propisima o ustrojstvu državnih tijela.
Za kandidata izabranog putem javnog natječaja ili internog oglasa, koji je državni službenik, umjesto rješenja o
prijmu u državnu službu, donosi se rješenje o izboru kandidata.
Rješenje o prijamu i rješenje o izboru kandidata dostavlja se svim kandidatima prijavljenim na javni natječaj,
odnosno interni oglas.
Protiv rješenja o prijamu i rješenja o izboru kandidata nezadovoljni kandidat može izjaviti žalbu Odboru za državnu
službu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
Po izvršnosti rješenja o prijamu u državnu službu i rješenja o izboru kandidata, za osobu primljenu u državnu službu,
odnosno izabranu osobu, donosi se rješenje o rasporedu na radno mjesto.
Osoba primljena u državnu službu postaje državni službenik danom početka rada. Dan početka rada utvrđen
rješenjem o rasporedu na radno mjesto može se iz opravdanih razloga odgoditi za najviše 60 dana, o čemu se
donosi posebno rješenje.
Page 11 of 47
Ako osoba primljena u državnu službu ne počne raditi određenog dana, odnosno u slučaju odustanka izabranog
kandidata od prijma u državnu službu, može se obaviti izbor između preostalih kandidata koji su zadovoljili na
provedenom testiranju i intervjuu ili raspisati novi natječaj za popunjavanje radnog mjesta.
34. Postoji li obveza probnog rada ako da u kojem trajanju, kako se obavlja i ocjenjuje?
Osobe se u pravilu primaju u državnu službu na neodređeno vrijeme i to uz obvezni probni rad.
Za osobe primljene u državnu službu redovitim postupkom (vježbenici) probni rad (vježbenički staž) traje 12
mjeseci.
Za osobe primljene u državnu službu izvanrednim postupkom probni rad traje 3 mjeseca.
Državni službenik primljen redovitim postupkom (vježbenik) za vrijeme probnoga rada osposobljava se za
samostalni rad, pri čemu sudjeluje u posebnom programu osposobljavanja za obavljanje poslova određenoga
radnog mjesta, a može se radi osposobljavanja uputiti i na rad u različite ustrojstvene jedinice istog ili drugog
državnog tijela.
Državni službenik primljen izvanrednim postupkom obavlja probni rad na radnom mjestu na koje je raspoređen.
Njegov rad prati i ocjenjuje neposredno nadređeni službenik.
Na kraju probnog rada državnog službenika se ocjenjuje ocjenom:
„zadovoljava“, kada se na osnovi rada i pokazanog znanja i učinkovitosti službenika može očekivati da će
službenik i dalje uspješno izvršavati poslove radnoga mjesta,
„ne zadovoljava“, kada se na osnovi rada i pokazanog znanja i učinkovitosti službenika ne može očekivati da
će službenik uspješno izvršavati poslove radnoga mjesta.
Službeniku koji na probnom radu nije zadovoljio, otkazuje se državna služba, o čemu se donosi rješenje najkasnije u
roku od osam dana od dana isteka probnog rada.
Ukoliko se rješenje o prestanku državne službe otkazom ne donese u roku od osam dana od dana isteka probnog
rada, smatra se da je službenik zadovoljio na probnom radu.
Probni rad za osobe primljene redovitim i izvanrednim postupkom produžit će se za vrijeme privremene
nesposobnosti za rad, odnosno vrijeme korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta sukladno posebnom zakonu.
Page 12 of 47
36. U kojim slučajevima se osobe mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme
(razlozi, trajanje, način prijma u službu, žalba)?
Za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, a koji nisu trajnijega karaktera, kao i
radi zamjene duže vrijeme odsutnoga službenika, osobe se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme dok
traju privremeni poslovi ili poslovi čiji se opseg privremeno povećao, odnosno do povratka odsutnoga službenika.
Za prijam u državnu službu na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg
privremeno povećao potrebno je prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke
odnose.
Kod prijma u državnu službu na određeno vrijeme radi obavljanja privremenih poslova ili poslova čiji se opseg
privremeno povećao, državnog službenika se raspoređuje na odgovarajuće radno mjesto iz pravilnika o unutarnjem
redu, neovisno o broju izvršitelja utvrđenom u uredbi o unutarnjem ustrojstvu i pravilniku o unutarnjem redu
državnoga tijela.
U slučaju predvidivog trajanja službe na određeno vrijeme od najmanje šest mjeseci, osobe se primaju uz obvezni
probni rad u trajanju od dva mjeseca.
Državna služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno
povećao, može trajati najviše godinu dana.
Osobe se u državnu službu na određeno vrijeme primaju putem oglasa, koji se objavljuje putem nadležne službe za
zapošljavanje, na web-stranici državnog tijela koje raspisuje oglas i web-stranici središnjeg tijela državne uprave
nadležnog za službeničke odnose. Rok za podnošenje prijave na oglas je osam dana od dana objave oglasa na web-
stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
Žalba protiv rješenja o prijmu u državnu službu na određeno vrijeme ne odgađa izvršenje rješenja.
Za slobodno radno mjesto na određeno vrijeme oglas se ne mora objaviti ako u državnom tijelu ima službenika
primljenih u državnu službu na određeno vrijeme koji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto.
Državna služba na određeno vrijeme ne može postati državna služba na neodređeno vrijeme.
37. Postoji li mogućnost stručnog osposobljavanja u državnoj službi bez zasnivanja radnog
odnosa i polaganja državnog stručnog ispita?
Osoba bez radnog iskustva može se primiti u državno tijelo na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog
odnosa, u trajanju vježbeničkog staža, sukladno odredbama Zakona o državnim službenicima.
Osoba primljena u državno tijelo na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa nije državni službenik.
Po obavljenom stručnom osposobljavanju osoba primljena u državno tijelo na stručno osposobljavanje bez
zasnivanja radnog odnosa može polagati državni stručni ispit.
Troškove polaganja državnog stručnog ispita snosi državno tijelo u kojem se osoba nalazi na stručnom
osposobljavanju.
Prava, obveze i odgovornosti uređuju se ugovorom između državnog tijela i osobe koja se prima na stručno
osposobljavanje.
38. Kako se povjeravaju poslovi koji se obavljaju u državnom tijelu pružateljima stručnih
usluga izvan državne službe?
Pojedini poslovi koji se obavljaju u državnom tijelu, osim poslova iz djelokruga državnog tijela, mogu se na temelju
ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe. Na odnos pružatelja stručnih usluga i
državnog tijela primjenjuju se propisi kojima se uređuju obveznopravni odnosi (ugovor o djelu).
Izdaci za pružatelje stručnih usluga ne smiju prelaziti 2% ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima
u tekućoj godini osiguranim za to tijelo.
Page 13 of 47
Pružatelji stručnih usluga na temelju ugovora o djelu ne mogu postati državni službenici bez provođenja postupka
prijma u državnu službu prema pravilima redovitog ili izvanrednog postupka.
40. Koji je status i uloga Odbora za državnu službu te tko imenuje članove Odbora?
Odbor za državnu službu je neovisno tijelo za rješavanje žalbi protiv rješenja o prijamu u državnu službu i rješenja
kojima se odlučuje o pravima i obvezama državnih službenika.
Sjedište Odbora je pri središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.
Predsjednika i članove Odbora za državnu službu imenuje Vlada Republike Hrvatske na temelju internog oglasa, iz
reda državnih službenika, na vrijeme od pet godina. Svi članovi Odbora za državnu službu moraju biti diplomirani
pravnici.
Protiv rješenja Odbora za državnu službu nije dopuštena žalba, ali državno tijelo i državni službenik mogu pokrenuti
upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
Predsjednika i članove Odbora za državnu službu ocjenjuje glavni tajnik Vlade.
42. Koja su radna mjesta rukovodećih državnih službenika koje imenuje Vlada na prijedlog
čelnika tijela na razdoblje od četiri godine i kako se popunjavaju?
U kategoriji radnih mjesta rukovodećih službenika, na radna mjesta glavnog tajnika ministarstva i državnog ureda,
zamjenika predstojnika državnog ureda, zamjenika ravnatelja državnih upravnih organizacija, ravnatelja ureda
Vlade, predstojnika Ureda potpredsjednika Vlade, ravnatelja ureda, agencija, direkcija i drugih stručnih službi koje
Vlada osniva uredbom te predstojnika ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave,
službenike imenuje i razrješava Vlada na prijedlog čelnika tijela, na temelju javnog natječaja na razdoblje od četiri
godine.
Page 14 of 47
Do provedbe javnog natječaja, Vlada može za obavljanje poslova rukovodećeg službenika ovlastiti najduže do šest
mjeseci državnog službenika zatečenog u državnoj službi.
44. Može li se na radno mjesto u kabinetu ministra primiti osoba bez javnog natječaja i kakav
je njezin status?
Na radna mjesta u kabinetu ministra osobe se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme, bez prethodne
provedbe javnog natječaja, odnosno oglasa za prijam u državnu službu.
Državni službenici primljeni u državnu službu na taj način ne mogu se raspoređivati na radna mjesta izvan kabineta
ministra.
Na navedene državne službenike ne primjenjuju se odredbe Zakona o državnim službenicima, o probnom radu,
državnom stručnom ispitu, premještaju i napredovanju.
Državnom službeniku primljenom u državnu službu u kabinet ministra bez prethodne provedbe javnog natječaja,
odnosno oglasa za prijam u državnu službu, državna služba može prestati prije isteka mandata ministra na temelju
odluke ministra.
45. Kada i pod kojim uvjetima se službenika može premjestiti na drugo radno mjesto?
Državni službenik može biti premješten na drugo radno mjesto:
po potrebi službe ili
na njegov zahtjev.
Državni službenik može po potrebi službe biti premješten na drugo radno mjesto u istom ili drugom državnom
tijelu, u istom ili drugom mjestu rada, ali samo na radno mjesto za koje je propisan isti stupanj obrazovanja i
potrebno radno iskustvo u jednakom trajanju.
Premještaj po potrebi službe temelji se na slobodnoj ocjeni čelnika tijela o potrebi da se državni službenik premjesti
s jednog radnog mjesta na drugo, a naročito u slučajevima: popunjavanja upražnjenog radnog mjesta, čiji se poslovi
moraju obavljati bez prekida, potrebe povećanja broja izvršitelja zbog povećanog opsega posla, bolje organizacije
rada, potrebe za angažiranjem drugog državnog službenika na određenom radnom mjestu radi pravovremenog i
efikasnijeg obavljanja određenih poslova i zadataka. Potreba službe mora biti obrazložena.
Službenika se ne može bez njegove suglasnosti premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada, koje je udaljeno više od
30 kilometara od mjesta stanovanja državnog službenika, ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske
prilike.
Žalba protiv rješenja o premještaju ne odgađa izvršenje rješenja.
Page 15 of 47
Službenika se može na njegov zahtjev premjestiti na drugo radno mjesto samo ako je popunjavanje tog radnog
mjesta predviđeno planom.
Ako popunjavanje radnog mjesta nije predviđeno planom, službenika se može premjestiti zbog:
a) zdravstvenih razloga, na temelju liječničkog mišljenja o potrebi promjene radnog mjesta,
b) obiteljskih razloga.
47. Kada i pod kojim uvjetima se službenika može uputiti na rad u drugo državno tijelo?
Državni službenik može po potrebi službe biti upućen na rad u drugo državno tijelo, u istom ili drugom mjestu rada,
radi obavljanja poslova za koje se traže posebna znanja, vještine i sposobnosti ili obavljanja privremenih poslova ili
poslova čiji se opseg privremeno povećao, ali najduže na vrijeme od godinu dana.
Za upućivanje na rad u drugo državno tijelo potreban je prethodni pisani sporazum čelnika tijela u kojemu službenik
radi i čelnika tijela u koje se službenik upućuje na rad. Primjerak sporazuma dostavlja se središnjem tijelu državne
uprave nadležnom za službeničke odnose.
Državni službenik koji je po potrebi službe upućen na rad u drugo državno tijelo, u istom ili drugom mjestu rada,
ostvaruje prava iz službe u državnom tijelu iz kojega je upućen na rad.
Državno tijelo iz kojeg je službenik upućen na rad u drugo državno tijelo ima pravo na povrat sredstava za plaću
službenika od državnog tijela u koje je službenik upućen na rad.
48. Navedite za koje se razdoblje vrši ocjenjivanje državnih službenika, svrhu ocjenjivanja i
vrste ocjena.
Državni službenici ocjenjuju se svake godine najkasnije do 28. veljače za prethodnu kalendarsku godinu.
Ne ocjenjuju se državni službenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci, bez obzira
na razloge, te službenici na probnom radu.
Svrha ocjenjivanja državnih službenika je poticanje državnih službenika na kvalitetno i učinkovito izvršavanje
službenih zadaća, poštivanje službene dužnosti i osobno ponašanje u skladu s Etičkim kodeksom državnih
službenika te utvrđivanje njihovog doprinosa u obavljanju poslova kao kriterija za nagrađivanje i napredovanje u
državnoj službi.
Državni službenik ocjenjuje se ocjenom:
„uspješan“ – ako pokazuje potrebnu razinu stručnosti i kompetencija, čiji rad i poštivanje službene dužnosti
osiguravaju pouzdano obavljanje službe, koji svoje službene zadatke obavlja pravovremeno i u skladu s
pravilima struke, a pogreške u radu i postupanju su zanemarive,
„primjeran“ – ako pokazuje visoku razinu stručnosti i kompetencija, čiji rad i poštivanje službene dužnosti
osiguravaju prvorazredno obavljanje službe, koji pored ispunjavanja uvjeta za ocjenu, „uspješan“ daje
Page 16 of 47
korisne prijedloge za unaprjeđenje službe ili pokazuje iznimnu motivaciju za rad te postiže rezultate u radu
bolje od predviđenih za radno mjesto na koje je raspoređen,
„izuzetan“ – ako pored ispunjavanja uvjeta za ocjenu "primjeran", obavlja poslove u opsegu znatno većem
od uobičajenog ili je inovativan i kreativan te aktivno sudjeluje u unaprjeđenju upravnog područja ili se
dodatno angažira u upravnom području u kojem je zaposlen odnosno upravnom području iz djelokruga
državnog tijela, radom na poslovima i izvan opisa poslova radnog mjesta ili objavljivanjem stručnih radova
ili publikacija ili sudjelovanjem kao predavač na stručnim savjetovanjima ili seminarima ili kao trener na
radionicama u organiziranim programima izobrazbe sukladno Zakonu o državnim službenicima, čime
doprinosi svom osobnom profesionalnom razvoju i unaprjeđenju rada u odgovarajućem upravnom
području,
„zadovoljava“ – ako pokazuje nižu razinu stručnosti i kompetencija od potrebne za uredno izvršavanje
službenih zadataka, čiji rad i poštivanje službene dužnosti osiguravaju najmanju moguću mjeru prihvatljivih
standarda kvalitete rada i preciznosti u obavljanju službe, koji ima pogreške u radu i postupanju, odnosno
koji službene zadatke bez opravdanog razloga obavlja izvan rokova ili protivno pravilima struke, na čiji rad i
postupanje nadređeni službenik ima primjedbe,
„ne zadovoljava“ – ako ne pokazuje potrebnu stručnost i kompetencije za ostvarivanje minimuma
standarda kvalitete rada te pouzdanog i prihvatljivog obavljanja službe, koji ima značajne pogreške u radu ili
postupanju, odnosno koji službene zadaće učestalo izvršava izvan rokova ili protivno pravilima struke te ne
pokazuje interes za kvalitetu svog rada unatoč tome što nadređeni službenik ili čelnik tijela ima primjedbe
na njegov rad i što ga upozorava na propuste i nepravilnosti, pod uvjetom da je najkasnije tri mjeseca prije
isteka ocjenjivačkog razdoblja pisanim putem upozoren na mogućnost dobivanja negativne ocjene te ni
nakon toga nije otklonio propuste i nepravilnosti u radu.
Page 17 of 47
d) uvjeta za upućivanje državnog službenika na rad izvan državne službe,
e) uvjeta za korištenje plaćenog studijskog dopusta.
Ocjena državnog službenika uzima se u obzir prilikom izricanja kazni za povrede službene dužnosti.
Državnog službenika koji je ocijenjen ocjenom „zadovoljava“, upućuje se na dodatno stručno osposobljavanje ili se
premješta na drugo radno mjesto iste ili niže složenosti poslova, unutar istog stupnja obrazovanja.
Državnom službeniku koji je ocijenjen ocjenom „ne zadovoljava“ prestaje državna služba po sili zakona, danom
izvršnosti rješenja o ocjenjivanju.
53. Kako je propisana izobrazba državnih službenika i koji programi izobrazbe mogu biti?
Svi državni službenici dužni su trajno unaprjeđivati znanja, vještine i sposobnosti potrebne za obavljanje poslova
svog radnog mjesta te sudjelovati u organiziranim programima izobrazbe na koje su upućeni od strane državnog
tijela ili im je pohađanje pojedinih programa izobrazbe odobreno.
Državnim službenicima može se dopustiti da sudjeluju u specijaliziranim obrazovnim programima izvan državne
službe kako bi usavršili svoje stručne sposobnosti značajne za obavljanje poslova u državnom tijelu u kojem su
zaposleni ili državnoj službi općenito.
Programi izobrazbe državnih službenika mogu biti zajednički ili posebni.
Zajednički programi izobrazbe su programi izobrazbe namijenjeni svim državnim službenicima, neovisno o tijelu u
kojem su zaposleni, a mogu biti opći, ako sadržaj programa izobrazbe obuhvaća više upravnih područja, i
specijalistički, ako sadržaj programa izobrazbe obuhvaća samo jedno upravno područje.
Posebni programi izobrazbe su programi izobrazbe namijenjeni isključivo državnim službenicima zaposlenima u
istom državnom tijelu, a mogu biti opći i specijalistički, ovisno o tome obuhvaća li sadržaj više upravnih područja ili
se radi o izobrazbi iz jednog upravnog područja.
Page 18 of 47
54. Koje su kategorije zajedničkih programa izobrazbe?
Kategorije zajedničkih programa izobrazbe su:
1. Uvodni programi namijenjeni novim državnim službenicima;
2. Specijalistički programi namijenjeni pojedinim grupama državnih službenika;
3. Programi osobnog usavršavanja;
4. Programi usavršavanja državnih službenika koji žele napredovati u višu kategoriju državnih službenika;
5. Programi izobrazbe rukovodećih državnih službenika;
6. Programi izobrazbe koji nisu razvrstani u navedene kategorije (ostali programi).
Uvodni programi su obvezni programi upoznavanja državnih službenika, koji se nalaze na probnom radu, s
osnovnim znanjima i vještinama potrebnim za uspješno obavljanje poslova.
Specijalistički programi namijenjeni pojedinim grupama državnih službenika, radi stjecanja novih znanja potrebnih
za uspješno obavljanje povjerenih zadaća u određenom području javne uprave (poput strateškog planiranja i
vođenja projekata; planiranja, upravljanja i razvoja ljudskih potencijala; upravnog prava, upravnog postupka i izrade
pravnih akata; financijskog upravljanja; teme povezane s ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju i dr.).
Programi osobnog usavršavanja su programi izobrazbe koji pružaju mogućnosti za stručno usavršavanje službenika,
a unapređuju vještine kojima se povećavaju mogućnosti korištenja odnosno primjene znanja te učinkovitog
obavljanja postavljenih zadaća (npr. za ovladavanje vještinama komuniciranja i prezentacije, korištenje
informatičkih tehnologija, učenje stranih jezika i dr.) .
Programi usavršavanja državnih službenika koji žele napredovati u višu kategoriju državnih službenika su programi
namijenjeni stručnom osposobljavanju državnih službenika kako bi stekli znanja, vještine i sposobnosti potrebne za
djelotvorno i učinkovito obavljanje složenijih poslova više kategorije radnih mjesta.
Programi izobrazbe rukovodećih državnih službenika su programi kojima je cilj stručno usavršavanje rukovodećih
državnih službenika radi stjecanja novih znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za djelotvorno i učinkovito
obavljanje rukovodećih dužnosti.
Ostali programi obuhvaćaju niz programa i aktivnosti izobrazbe državnih službenika, koji se ne mogu uvrstiti pod
prethodno navedene kategorije programa (npr. formalno obrazovanje, specijalizirani studiji ili posebni programi
ponuđeni od strane domaćih ili inozemnih institucija i organizacija; stažiranje odnosno stručna praksa u zemlji i/ili
inozemstvu; studijska putovanja i dr.).
Page 19 of 47
56. Š to je studijski dopust i kako se odobrava?
Državni službenik nakon odrađenog probnog rada u državnoj službi ima pravo podnijeti zahtjev za plaćeni ili
neplaćeni studijski dopust za obrazovanje na stručnim ili sveučilišnim studijima u zemlji ili inozemstvu, u pravilu, u
trajanju od najviše jedne akademske godine.
Uz zahtjev za plaćeni ili neplaćeni studijski dopust mora se priložiti program studija i plan studijskog dopusta s
jasnom naznakom ukupnog trajanja studijskog dopusta i pojedinih razdoblja u kojima ga planira koristiti.
Studijski dopust odobrava čelnik tijela uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za
službeničke odnose na program studijskog dopusta.
Program studijskog dopusta mora odgovarati području rada, a svrha programa mora biti poboljšanje stručnosti
državnog službenika.
Tijekom plaćenog studijskog dopusta, državni službenik ima pravo na naknadu plaće u visini osnovne plaće radnog
mjesta na koje je raspoređen, bez dodataka. Troškovi obrazovanja podmiruju se iz državnog proračuna.
Nakon isteka studijskog dopusta državni službenik ima se pravo vratiti na isto ili drugo odgovarajuće radno mjesto u
državnom tijelu.
Po završetku plaćenog studijskog dopusta državni službenik je dužan ostati u službi najmanje dvostruko vremena od
vremena koliko je trajalo obrazovanje na koje je upućen. Ako službenik u tom razdoblju bude upućen na novo
obrazovanje, razdoblje novoga obrazovanja ne uračunava se u vrijeme koje je službenik dužan ostati u službi.
Ako državni službenik po završetku obrazovanja ne ostane u službi najmanje dvostruko vremena od vremena koliko
je trajalo obrazovanje na koje je upućen, dužan je vratiti cjelokupni iznos sredstava utrošen za njegovo obrazovanje.
Ako državni službenik ne završi program obrazovanja na koji je upućen, dužan je vratiti cjelokupan iznos sredstava
utrošen za njegovo obrazovanje, osim u slučajevima prestanka državne službe po sili zakona iz članka 131. stavka 1.
(istekom roka raspolaganja) i članka 137. stavka 1. podstavaka 1), 2) i 3) (smrću, dostavom pravomoćnog rješenja o
priznavanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, kad navrši 65 godina života i najmanje 15
godina mirovinskog staža – posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni ti uvjeti).
Page 20 of 47
58. Koje su vrste povreda službene dužnosti, tko pokreće postupak povrede službene
dužnosti te tko odlučuje o povredama službene dužnosti?
Povrede službene dužnosti mogu biti lake i teške.
Teške povrede službene dužnosti propisuju se zakonom, a lake povrede zakonom, uredbom Vlade i pravilnikom o
unutarnjem redu.
O lakim povredama službene dužnosti odlučuje čelnik tijela, ako posebnim zakonom za službenike pojedinih
državnih tijela nije drukčije određeno.
O teškim povredama službene dužnosti u prvom stupnju odlučuje službenički sud, a u drugom stupnju viši
službenički sud, ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno.
Postupak zbog lake povrede službene dužnosti pokreće zaključkom čelnik tijela, na vlastiti poticaj ili na pisani
prijedlog nadređenog službenika.
Postupak zbog teške povrede službene dužnosti pokreće čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti, danom predaje
zahtjeva za pokretanje postupka nadležnom službeničkom sudu.
Protiv odluke čelnika tijela u postupku zbog lake povrede službene dužnosti može se podnijeti žalba nadležnom
službeničkom sudu u roku od petnaest dana od dana dostave odluke.
Protiv odluke službeničkog suda u postupku zbog teške povrede službene dužnosti može se podnijeti žalba višem
službeničkom sudu u roku od petnaest dana od dana dostave odluke.
Protiv drugostupanjske odluke u postupku zbog povrede službene dužnosti može se pokrenuti upravni spor.
Page 21 of 47
60. Koje su teške povrede službene dužnosti?
Teške povrede službene dužnosti su:
1.neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza,
2.nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja
nezakonitosti,
3.davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka nadležnih tijela ili time nastaju druge štetne
posljedice,
4.zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi,
5.odbijanje izvršenja naloga, ako za to ne postoje opravdani razlozi,
6.neovlaštena posluga ili neodgovorno korištenje sredstava povjerenih za rad ili u vezi s radom,
7.odavanje službene ili druge tajne u vezi s obavljanjem državne službe,
8.zlouporaba obveze državnog službenika na prijavljivanje opravdane sumnje na korupciju,
9.povreda prava na zaštitu anonimnosti državnog službenika koji prijavi opravdanu sumnju na korupciju,
10.ograničavanje ili uskraćivanje prava utvrđenih ovim Zakonom službeniku koji odgovornim osobama ili nadležnim
tijelima prijavi sumnju na korupciju ili zlostavljanje tog službenika,
11.obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja čelnika
tijela,
12.uporaba krivotvorene isprave u cilju ostvarivanja prava u službi,
13.ponašanje suprotno Etičkom kodeksu državnih službenika, koje nanosi štetu ugledu službe,
14.neopravdan izostanak s posla od dva do četiri dana uzastopno,
15.tri puta izrečena kazna za lake povrede službene dužnosti počinjene u razdoblju od dvije godine,
16.otuđenje te oštećenje ili uništenje imovine državnog tijela hotimično ili krajnjom nepažnjom,
17.dolazak na posao pod utjecajem alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti ili dovođenje pod utjecaj alkohola,
droga ili drugih sredstava ovisnosti za vrijeme radnog vremena ili odbijanje testiranja na alkohol ili droge,
18.druge teške povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom.
Smatra se da je državni službenik pod utjecajem alkohola ako u organizmu ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno
odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.
Prisutnost alkohola u organizmu utvrđuje se analizom krvi ili urina ili mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog
zraka ili liječničkim pregledom ili drugim metodama i aparatima.
Smatra se da je državni službenik pod utjecajem droga ako u organizmu ima droga.
Smatrat će se da službenik u organizmu ima droga ako se prisutnost droga utvrdi odgovarajućim sredstvima ili
uređajima ili liječničkim pregledom ili analizom krvi ili krvi i urina.
Testiranje na alkohol i droge provest će se samo ako se osnovano sumnja da je državni službenik pod utjecajem
alkohola ili droga.
Na postupak testiranja na alkohol i droge državnih službenika koji se nalaze u programu liječenja, odvikavanja ili
rehabilitacije od ovisnosti te u izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti i/ili na supstitucijskoj terapiji,
primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje zaštita na radu.
61. Kada nastupa zastara pokretanja i vođenja postupka zbog povrede službene dužnosti?
Pravo na pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od tri mjeseca od dana
saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku šest mjeseci od dana kada je povreda počinjena.
Page 22 of 47
Ako u roku od godine dana od dana pokretanja postupka ne bude donesena izvršna odluka, postupak će se
obustaviti zbog zastare vođenja postupka.
Pravo na pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od godine dana od dana
saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od tri godine od dana kada je povreda počinjena.
Ako u roku od tri godine od dana pokretanja postupka ne bude donesena izvršna odluka, postupak će se obustaviti
zbog zastare vođenja postupka.
Rokovi za donošenje izvršne odluke za laku i tešku povredu službene dužnosti ne teku za vrijeme privremene
spriječenosti službenika za rad.
Zastara vođenja postupka prekida se svakom postupovnom radnjom nadležnog tijela usmjerenom ka odlučivanju o
odgovornosti za povredu službene dužnosti ili zakonitosti i ustavnosti rješenja te nakon svakog prekida, zastarni rok
počinje iznova teći.
Apsolutna zastara vođenja postupka nastupa protekom dvostruko vremena koliko je prema zakonu propisana
zastara vođenja postupka zbog povrede službene dužnosti.
64. Š to se smatra štetom u obavljanju službe tko utvrđuje okolnosti u kojima je nastala šteta i
u kojim slučajevima državni službenik snosi odgovornost za nanesenu štetu?
Državni službenik je dužan naknaditi štetu koju u službi ili u svezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese
državnom tijelu.
Štetom se smatra i šteta koju je državno tijelo imalo naknađujući fizičkim i pravnim osobama štetu koju su pretrpjeli
namjerom ili krajnjom nepažnjom službenika.
Nastanak štete, njenu visinu i okolnosti pod kojima je nastala utvrđuje čelnik tijela, odnosno osoba koju on ovlasti,
rješenjem koje nije upravni akt. Prije donošenja rješenja čelnik tijela dužan je saslušati službenika.
Ako je do štete došlo postupanjem po nalogu nadređenog službenika, a službenik je prethodno stavio pisano
upozorenje nadređenom da bi izvršenjem naloga mogla nastati šteta, službenika će se u cijelosti osloboditi od
odgovornosti za štetu.
65. Kakav je status državnih službenika nakon donošenja novog pravilnika o unutarnjem
redu?
Kad se donese pravilnik o unutarnjem redu na temelju novog akta o unutarnjem ustrojstvu, službenici se
raspoređuju na radna mjesta iz tog pravilnika prema potrebama službe i stručnom znanju.
Državnog službenika se kod rasporeda prema novom pravilniku ne može bez njegove suglasnosti rasporediti u
drugo mjesto rada, koje je udaljeno više od 30 kilometara od mjesta njegova stanovanja ako bi se premještajem
bitno pogoršale njegove obiteljske prilike.
Ako se u skladu s uredbom o unutarnjem ustrojstvu državnog tijela ukidaju pojedine ustrojstvene jedinice tog tijela,
pojedina radna mjesta u državnom tijelu ili se smanjuje potreban broj izvršitelja na pojedinim radnim mjestima,
službenici koji su do tada bili raspoređeni na ta radna mjesta, odnosno u ustrojstvene jedinice koje se ukidaju,
raspoređuju se na druga radna mjesta za koja ispunjavaju uvjete.
Ako nema odgovarajućeg radnog mjesta na koje se državni službenik može rasporediti, donosi se rješenje o
stavljanju na raspolaganje.
Rješenje o rasporedu na radno mjesto, odnosno rješenje o stavljanju na raspolaganje Vladi donosi se u roku od dva
mjeseca od stupanja na snagu novog pravilnika o unutarnjem redu.
Protiv rješenja o rasporedu, odnosno rješenja o stavljanju na raspolaganje žalbu može izjaviti državni službenik za
kojeg se rješenje donosi. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
Page 24 of 47
Do donošenja rješenja o rasporedu, odnosno rješenja o stavljanju na raspolaganje službenici nastavljaju obavljati
poslove koje su obavljali na dotadašnjim radnim mjestima, odnosno druge poslove po nalogu čelnika tijela, a pravo
na plaću i ostala prava iz službe ostvaruju prema dotadašnjim rješenjima.
66. Kakav je status državnih službenika kod ukidanja državnog tijela ili promjene djelokruga
državnog tijela?
Kad se ukine državno tijelo, službenike ukinutog tijela preuzima ono državno tijelo koje preuzima i obavljanje
poslova ukinutog tijela, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Do donošenja pravilnika o unutarnjem redu
i rasporedu na radna mjesta prema tom pravilniku, preuzeti službenici obavljaju poslove koje su obavljali u
ukinutom državnom tijelu, odnosno druge poslove po nalogu čelnika tijela, a pravo na plaću i ostala prava iz službe
ostvaruju prema dotadašnjim rješenjima.
Preuzeti državni službenici koji se po donošenju pravilnika o unutarnjem redu ne mogu rasporediti, jer nema
slobodnih radnih mjesta za koje ispunjavaju stručne i druge uvjete za raspored, stavljaju se na raspolaganje Vladi.
Rješenja o rasporedu na radna mjesta ili rješenja o stavljanju na raspolaganje Vladi donose se najkasnije u roku od
dva mjeseca od preuzimanja službenika.
Kad se ukine državno tijelo, a poslove tog tijela ne preuzima neko drugo državno tijelo, službenike ukinutog tijela
preuzima središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, ako posebnim zakonom nije drukčije
određeno.
Preuzeti službenici stavljaju se na raspolaganje Vladi rješenjem čelnika tijela koje ih je preuzelo.
Rješenja o stavljanju na raspolaganje donose se najkasnije u roku od mjesec dana od preuzimanja.
Ako dio poslova državnog tijela prelazi u djelokrug drugog državnog tijela, to tijelo preuzima i službenike koji su
zatečeni na preuzetim poslovima. Na preuzete službenike primjenjuju se odredbe Zakona o državnim službenicima
koje se odnose na ukidanje državnog tijela čije poslove preuzima drugo državno tijelo.
67. Kako je uređeno raspolaganje državnih službenika Vladi (kojim propisom, koliko traje i
što utječe na rok raspolaganja državnih službenika Vladi)?
Na dužinu i tijek roka raspolaganja Vladi primjenjuju se opći propisi o radu koji se odnose na dužinu i tijek otkaznog
roka.
Za određivanje dužine raspolaganja računa se neprekidni radni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske.
Rok raspolaganja ne teče u slučajevima u kojima ne teče otkazni rok prema Zakonu o radu, kao npr. za vrijeme
trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg
odmora, plaćenog dopusta, vršenja dužnosti građana u obrani te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti
radnika na radu, određenim zakonom.
Međutim sukladno Zakonu o radu otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja
privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.
68. Kakav je status državnog službenika stavljenog na raspolaganje (pravo na naknadu plaće,
premještaj za vrijeme raspolaganja, prestanak državne službe)?
Pravo na naknadu plaće
Za vrijeme trajanja raspolaganja državni službenik ostvaruje pravo na naknadu plaće u visini plaće isplaćene u
mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje.
Državni službenik stavljen na raspolaganje ostvaruje pravo na naknadu plaće i druga prava iz državne službe u
državnom tijelu u kojem je doneseno rješenje o stavljanju na raspolaganje.
Page 25 of 47
Premještaj za vrijeme raspolaganja
Za vrijeme trajanja raspolaganja, državnog službenika se može trajno premjestiti na radno mjesto u okviru njegove
stručne spreme, u bilo koje državno tijelo koje nije udaljeno više od 50 kilometara od mjesta njegova stanovanja.
Ako državni službenik odbije premještaj, prestaje mu državna služba na dan kada je trebao početi raditi na novom
radnom mjestu.
Za vrijeme trajanja raspolaganja državnog službenika se može uz njegov pristanak premjestiti u bilo koje državno
tijelo koje je udaljeno više od 50 kilometara od mjesta njegova stanovanja.
Prestanak službe
Istekom roka raspolaganja državnim službenicima prestaje služba po sili zakona. Navedeni službenici imaju pravo na
otpremninu najmanje u visini utvrđenoj općim propisima o radu. Za određivanje visine otpremnine računa se
neprekidni radni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske.
Page 27 of 47
Državni službenici primjenjuju etička načela u međusobnim odnosima, te u odnosima prema građanima, u odnosu
prema radu, kao i prema državnom tijelu u kojem obavljaju svoju dužnost.
Svrha Etičkog kodeksa je promicanje etičkih načela, moralnih načela i vrijednosti u ponašanju državnih službenika u
službi, s ciljem ostvarivanja zajedničkog dobra i javnog interesa, te povjerenja građana u državnu službu.
Page 28 of 47
77. Kako državni službenik treba postupati prema građanima?
U odnosu prema građanima državni službenik postupa profesionalno, nepristrano i pristojno.
Državni službenik dužan je u obavljanju službene dužnosti primjenjivati stručno znanje na način da građanima
pomaže u ostvarivanju njihovih prava, postupajući u skladu s načelom ustavnosti, zakonitosti i zaštite javnog
interesa.
Državni službenik dužan je postupati s posebnom pažnjom prema osobama s invaliditetom i drugim osobama s
posebnim potrebama.
Državni službenik dužan je u obavljaju službene dužnosti pomoći neukim strankama.
Page 29 of 47
U slučaju dvojbe o tome predstavlja li neko ponašanje državnog službenika povredu Etičkog kodeksa, povjerenik za
etiku zatražit će mišljenje Etičkog povjerenstva.
Ukoliko povjerenik za etiku u postupku ispitivanja osnovanosti pritužbe na temelju prikupljenih dokaza ocijeni da su
navodi iz pritužbe osnovani, u izvješću čelniku tijela predložit će poduzimanje odgovarajućih postupaka i radnji.
Na temelju dostavljenog izvješća povjerenika za etiku, čelnik tijela može, ovisno o vrsti i težini povrede, pokrenuti
postupak zbog povrede službene dužnosti ili pisanim putem upozoriti državnog službenika na neetično postupanje i
potrebu pridržavanja odredbi Etičkog kodeksa.
Page 30 of 47
Ukoliko pritužbu zaprimi čelnik državnog tijela ili službenik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za
službeničke odnose, pritužbu će bez odlaganja proslijediti nadležnom povjereniku za etiku.
82. Tko, na koji način i u kojem roku se provodi postupak osnovanosti pritužbe za
nepoštivanje odredaba Etičkog kodeksa državnih službenika?
Povjerenik za etiku provodi postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe te priprema izvješće čelniku tijela o
provedenom postupku.
Povjerenik za etiku dužan je u roku od 30 dana od dana primitka pritužbe provesti postupak ispitivanja osnovanosti
pritužbe te pripremiti odgovor podnositelju pritužbe, kojeg dostavlja čelniku tijela.
Povjerenik za etiku dužan je provesti postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe i na temelju anonimne pritužbe.
U postupku ispitivanja osnovanosti pritužbe, povjerenik za etiku zatražit će pisanu izjavu službenika na kojeg se
odnosi pritužba, izjave drugih službenika koji imaju neposredna saznanja o sadržaju pritužbe, izvješća nadležnih
tijela u slučaju sumnje na moguća kaznena djela, te poduzeti i druge radnje potrebne za utvrđenje činjeničnog
stanja.
O provedenom postupku ispitivanja osnovanosti pritužbe povjerenik za etiku dužan je podnijeti pisano izvješće
čelniku tijela, te pripremiti prijedlog odgovora podnositelju pritužbe.
U slučaju dvojbe o tome predstavlja li neko ponašanje državnog službenika povredu Etičkog kodeksa, povjerenik za
etiku zatražit će mišljenje Etičkog povjerenstva.
Ukoliko povjerenik za etiku u postupku ispitivanja osnovanosti pritužbe na temelju prikupljenih dokaza ocijeni da su
navodi iz pritužbe osnovani, u izvješću čelniku tijela predložit će poduzimanje odgovarajućih postupaka i radnji.
Na temelju dostavljenog izvješća povjerenika za etiku, čelnik tijela može, ovisno o vrsti i težini povrede, pokrenuti
postupak zbog povrede službene dužnosti ili pisanim putem upozoriti državnog službenika na neetično postupanje i
potrebu pridržavanja odredbi Etičkog kodeksa.
Čelnik državnog tijela dužan je dati odgovor podnositelju pritužbe u roku od 60 dana od dana zaprimanja pritužbe
te ga izvijestiti o poduzetim radnjama.
Podnositelj pritužbe ima pravo podnijeti pritužbu Etičkom povjerenstvu u roku od 30 dana od dana isteka roka za
davanje odgovora na pritužbu, odnosno od dana primitka odgovora na pritužbu u slučaju kada podnositelj pritužbe
nije zadovoljan odgovorom čelnika državnog tijela.
Page 31 of 47
Predmet Kolektivnog ugovora su prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika
zaposlenih u državnim tijelima, neovisno o tome jesu li članovi sindikata potpisnika Kolektivnog ugovora ili ne.
Odredbe Kolektivnog ugovora primjenjuju se neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za
službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom.
Službenik i namještenik koji odlazi u mirovinu prije 01. 07. tekuće godine ima pravo na puni godišnji odmor.
Page 32 of 47
spreme, dužinu radnog staža, posebne socijalne uvjete i ostvarene rezultate rada, s tim da ukupno trajanje
godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana u godini.
93. Kako je uređeno korištenje godišnjeg odmora (može li se koristiti u dijelovima, do kada se
mora iskoristiti, može li se odreći prava na godišnji odmor?
Službenik i namještenik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela. Ako službenik ili
namještenik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio mora biti u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno i
mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.
Drugi dio godišnjeg odmora službenik i namještenik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Službenik i namještenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u
vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti neposredno nadređenog službenika ili namještenika
najmanje jedan dan prije.
Službenik i namješteniku može koristiti godišnji odmor od dva tjedna neprekidno u razdoblju od 1. lipnja do 1.
listopada tekuće godine.
Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je
stečen zbog bolesti ili porodnog dopusta odnosno zbog vojne vježbe ili drugog opravdanog razloga, službenik i
namještenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.
Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja
godišnjeg odmora
Page 33 of 47
94. U kojim slučajevima državni službenik može koristiti plaćeni dopust?
Službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u
posebnim slučajevima propisanim Kolektivnim ugovorom kao što su npr.: zaključenje braka, rođenje djeteta, smrti
supružnika, roditelja, očuha i maćehe, djeteta, posvojitelja, posvojenika i unuka, smrti ostalih krvnih srodnika,
selidbe, za dobrovoljno davanje krvi, teške bolesti supružnika, djeteta ili roditelja, sudjelovanje na sindikalnim
susretima, seminarima i dr.
Službenici imaju pravo na plaćeni dopust za pripremu polaganja državnog stručnog ispita (bez obzira na stručnu
spremu) i za pripremu polaganja pravosudnog ispita.
Službenik i namještenik za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja na koje je upućen
od strane čelnika državnog tijela, ili usavršavanja za vlastite potrebe ima pravo na plaćeni dopust.
U pogledu stjecanja prava iz službe, odnosno radnog odnosa, ili u svezi sa službom, ili radnim odnosom, razdoblja
plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
95. U kojim slučajevima se može koristiti neplaćeni dopust, u kojem trajanju te kakav je
status službenika za vrijeme neplaćenog dopusta?
Službeniku i namješteniku može se odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku
kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova
državnog tijela, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na
vlastiti trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog obrazovanja i edukacije,
stručnog usavršavanja i osposobljavanja.
Kad to okolnosti zahtijevaju može se službeniku i namješteniku neplaćeni dopust odobriti u trajanju duljem od 30
dana, uz ispunjenje uvjeta da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova državnog
tijela.
Za vrijeme neplaćenog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i obveze iz službe odnosno radnog odnosa.
Page 36 of 47
Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine. Ako je ugovor o radu na određeno
vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka
vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
106. Koji se podaci ne smiju tražiti od kandidata prilikom odabira za radno mjesto i sklapanja
ugovora o radu?
Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o
radu poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom. Na
nedopuštena pitanja ne mora se odgovoriti.
Page 37 of 47
Prestankom korištenja prava u skladu s posebnim propisom, prestaje dodatak ugovora o radu te radnica nastavlja
obavljati poslove na kojima je prethodno radila na temelju ugovora o radu.
Dodatak ugovora o radu, ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnice.
114. Može li ozljeda na radu ili profesionalna bolest biti zapreka za napredovanje ili
ostvarenje drugih prava?
Ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest ne smije štetno utjecati na napredovanje radnika i ostvarenje drugih
prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom.
115. Ima li radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad pravo povratka na prethodne ili
odgovarajuće poslove ?
Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a
za kojega nakon liječenja, odnosno oporavka, ovlašteni liječnik, odnosno ovlašteno tijelo u skladu s posebnim
propisom utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na kojima je prethodno radio.
Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima je radnik prethodno radio, poslodavac mu je dužan
ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, koji moraju, što je više moguće
odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
Page 38 of 47
Ako poslodavac nije u mogućnosti radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih
poslova ili ako radnik odbije ponuđenu izmjenu ugovora o radu, poslodavac mu može otkazati na način i pod
uvjetima propisanim Zakonom o radu.
U sporu između poslodavca i radnika, samo je doktor specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li ponuđeni
poslovi odgovarajući.
Radnik ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje, ako je došlo do promjene u tehnologiji ili načinu rada, kao i
na sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.
117. Ima li radnik pravo na otpremninu u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti?
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog
liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove, ima pravo na
otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio uvjete za stjecanje prava na otpremninu propisanu ovim
Zakonom.
Radnik, koji je neopravdano odbio ponuđene poslove nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.
118. Ima li radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti
prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju?
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom
osposobljavanju i školovanju koje organizira poslodavac.
Page 39 of 47
Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom, neovisno o
tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.
125. Koje vrste odmora postoje i kako je propisano njihovo trajanje i korištenje?
Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset
minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
Maloljetnik koji radi najmanje četiri i pol sata dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od
najmanje trideset minuta neprekidno.
Radnik, odnosno maloljetnik koji u nepunom radnom vremenu radi kod dva ili više poslodavaca, a ukupno dnevno
radno vrijeme kod svih poslodavaca traje najmanje šest, odnosno četiri i pol sata, pravo na stanku ostvaruje kod
svakog poslodavca razmjerno ugovorenom nepunom radnom vremenu.
Vrijeme odmora ubraja se u radno vrijeme.
Page 41 of 47
Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora kolektivnim ugovorom, sporazumom
sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu uredit će se vrijeme i način korištenje ovoga
odmora.
Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje
dvanaest sati neprekidno.
Poslodavac je dužan punoljetnom radniku koji radi na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata
tijekom radnog dana, osigurati pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje osam sati neprekidno. Radniku se
tada mora omogućiti korištenje zamjenskog dnevnog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na
radu zbog kojeg dnevni odmor nije koristio, odnosno koristio ga je u kraćem trajanju.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se pribraja
dnevni odmor.
Maloljetnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje četrdeset osam sati.
Tjedni odmor radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.
Ako radnik ne može koristiti tjedni odmor na propisani način, mora mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje
zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije
koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.
Iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ili objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog
organizacije rada ne mogu iskoristiti tjedni odmor u propisanom trajanju, pravo na tjedni odmor može biti
određeno u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se ne pribraja dnevni odmor.
127. Kako ostvaruje pravo na godišnji odmor radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje tog
prava na propisani način?
Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na propisan način, ima pravo na razmjeran dio
godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora kako je određeno, za svaki
mjesec trajanja radnog odnosa.
Page 42 of 47
129. Može li radnik koristiti godišnji odmor u dijelovima i pod kojim uvjetima?
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji
odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore,
pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.
130. Ima li pravo radnik iskoristiti godišnji odmor koji je prekinut ili nije korišten u
kalendarskoj godini u kojoj je stečen?
Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je
stečen, zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege
djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja
sljedeće kalendarske godine.
Iznimno od toga, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni,
roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao
iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima
pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.
131. Može li radnik koristiti jedan dan godišnjeg odmora kada on to želi?
Prema Zakonu o radu, jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca
najmanje tri dana prije njegova korištenja, koristiti kada on to želi, osim ako posebno opravdani razlozi na strani
poslodavca to onemogućuju.
Page 43 of 47
134. Š to je zabrana prijeboja potraživanja poslodavca prema radniku?
Poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili
nekoga njezina dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.
Radnik ne može suglasnost dati prije nastanka potraživanja.
136. Kada radnik može zahtijevati sudsku zaštitu prava iz radnog odnosa?
Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave
odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca
ostvarenje toga prava.
Ako poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem
roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije
podnio zahtjev, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog
odnosa.
Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnoga
rješavanja nastaloga spora, rok od 15 dana za podnošenje zahtjeva sudu teče od dana okončanja toga postupka.
Navedene odredbe Zakona o radu ne primjenjuju se na postupak zaštite dostojanstva radnika.
Ako zakonom nije drukčije određeno, nadležan sud je sud nadležan za radne sporove.
Page 45 of 47
141. Koje su posljedice organiziranja ili sudjelovanja u štrajku?
Organiziranje ili sudjelovanje u štrajku, organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog ugovora i
pravilima sindikata, ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.
Radnik zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku, organiziranom u skladu s odredbama zakona, kolektivnog
ugovora i pravilima sindikata, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika.
Radniku se može otkazati ugovor o radu samo ako je organizirao ili sudjelovao u štrajku koji nije organiziran u
skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilima sindikata ili ako za vrijeme štrajka počini neku drugu tešku
povredu obveza iz radnog odnosa.
Radnik ne smije ni na koji način biti prisiljen sudjelovati u štrajku.
145. Do kada vrijedi produžena primjena pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru?
Nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje
sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu do
sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni
ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka otkaznog roka.
Iznimno, kolektivnim ugovorom može se ugovoriti i duže razdoblje produžene primjene pravnih pravila sadržanih u
kolektivnom ugovoru.
Page 47 of 47