GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Preddiplomski sveučilišni studij

građevinarstvo

PETAR BENGER

FIZIKA
Izvješće iz 4. praktikumskih vježbi (OD DOMA)

Gibanje krutog tijela niz kosinu

25.05.2023.

0
 SADRŽAJ

Uvod
1. Uvod
2. Obrada rezultata (izračuni i slike)
3. Zaključak

1
 1. UVOD

U ovom ću samostalnom projektnom zadatku obrađivati temu gibanja krutog tijela na

kosini. Putem pokusa ću napraviti dvije različite vrste mjerenje gibanja krutog tijela na
kosini, konkretno, pune i prazne limenke. Odrediti ću vrijeme potrebno da puna/prazna
limenka prevali određeni put na kosini.
Također ću tijekom obrade zadatka proučavati i koristiti jednadžbu gibanja krutog tijela
na kosini, te ću iz iste izvesti omjer momenta inercije punog i praznog valjka.
Na kraju ću usporediti dobivene rezultate da dati zaključak glede gibanja krutog tijela na
kosini.

2
 2. Obrada rezultata

2.1. Gibanje prazne limenke na kosini

Pomoću kosine sastavljene od podložene daske i prazne limenke napravio sam
prvi pokus gibanja. Snimao sam više puta kako bih odredio što točniju vrijednost,
odnosno srednju vrijednost koja ima slijedeći iznos:
Potrebno
vrijeme:
t= 5 s

2.2. Gibanje pune limenke na kosini

Također, pomoću kosine i pune limenke sam napravio i drugi pokus. Važno je
napomenutu da sam limenku napunio pijeskom (krutinom) i dobro ga zbio kako bi
izbjegao neželjene učinke koji bi se desili na primjer sa nekom tekućinom ili medom,
jer tada bi se mijenjao položaj samih atoma i došlo bi do neželjenog učinka koji nije
poželjan. Snimao sam više puta kako bih odredio što točniju vrijednost, odnosno
srednju vrijednost koja ima slijedeći iznos koji je manji za razliku od prazne limenke.
Potrebno vrijeme:
t= 2,9 s

3
 Valjak napunjen krutinom, konkretno pijeskom i prazan valjak se rotiraju prvenstveno
zbog 2 doprinosa, a to su translacijsko gibanje centra mase i rotacija oko centra mase.
Kada se valjci (limenke) kotrljaju po kosini, sila gravitacije stvara moment sile koji potiče
rotaciju našeg valjka.
Taj moment ovisi o množenju sume mase s udaljenosti od točke gdje se Moment
inercije računa, najčešće oko centra mase. U slučaju da su mase jednake, masa ne igra
ulogu, već uvijek najveću ulogu igra raspodjela masa, baš kako je bio i slučaj sa pokusima iz
ovog područja koje smo imali priliku vidjeti na platformi Merlin.
Također znamo da moment inercije ovisi o raspodjeli mase oko osi rotacije te je vrlo
važan pri određivanju brzine rotiranja, odnosno kretanja tijela. Puni valjak ima ravnomjernu
raspodjelu mase, a šuplji valjak ima veći dio mase koncentriran prema rubovima jer mu je
unutrašnjost šuplja. Kada se objekt kotrlja po kosini, veći moment inercije šupljeg valjka
smanjuje njegovu brzinu rotacije u usporedbi s punim valjkom.
Stoga je u slučaju manjeg momenta inercije kod punog valjka rezultira bržom
rotacijom i kotrljanjem po kosini u usporedbi s šupljim valjkom, koji se pak giba sporije što
je vrlo očito i u rezultatima provedenog pokusa.

Moment inercije punog i praznog valjka

Da bismo izveli omjer momenta inercije za puni i šuplji valjak koji se giba po kosini,
možemo koristiti jednadžbu gibanja krutog tijela na kosini.
Jednadžba gibanja krutog tijela na kosini može se zapisati kao:

τ=I*α
gdje je τ ukupni okretni moment koji djeluje na valjak,
I moment inercije valjka,
a α kutna akceleracija valjka.

Pretpostavio sam da se valjak giba pod kutom θ u odnosu na horizontalnu ravninu.

Masa valjka je M, vanjski radijus je R, unutarnji radijus je r, dok je udaljenost osi rotacije od
središta valjka je h.
Spomenuti h se može izraziti na slijedeći način:
(h = R * sin(θ)
4
 Moment inercije punog valjka koji se giba po kosini oko svoje osi (osi Z) može se
izračunati koristeći sljedeću formulu:
I_punog = (1/2) * M * R2

Moment inercije šupljeg (praznog) valjka koji se giba po kosini izračunao sam koristeći
princip paralelnih osi. Znam da je os rotacije je pomaknuta od središta valjka prema dolje na
udaljenost h.

Moment inercije šupljeg valjka oko osi koja prolazi kroz središte valjka (osi Z) može se
izračunati kao:
I_praznog_Z = (1/2) * M * (R2+ r2)

Koristeći princip paralelnih osi, te rabeći Steinerov teorem i dodatni doprinos

momenta inercije šupljeg valjka uzeti u obzir treba i udaljenost osi rotacije od osi Z:

I_praznog = I_praznog_Z + M * h2
= (1/2) * M * (R2 + r2) + M * (R * sin(θ))2
= (1/2) * M * (R2 + r2) + M * R2 * sin2(θ).

Nakon tih poznatih izraza odredio sam i omjer spomenutih momenta inercije:
𝐼𝑝𝑢𝑛𝑜𝑔
𝑂𝑀𝐽𝐸𝑅 =
𝐼𝑝𝑟𝑎𝑧𝑛𝑜𝑔

1
∗ 𝑀 ∗ 𝑅
𝑂𝑀𝐽𝐸𝑅 = 2
1
∗ M ∗ (R^2 + r^2) + M ∗ R2 ∗ sin^2(θ)
2

(R^2)
𝑂𝑀𝐽𝐸𝑅 =
(𝑅^2 + 𝑟^2) + 2 ∗ 𝑅^2 ∗ 𝑠𝑖𝑛^2(𝜃)

5
3. Zaključak

Pri samom zaključku ovog rada valja spomenuti neke stvari koje je bilo moguće
spoznati tijekom ovog eksperimenta i usporedbe.
U mojem slučaju dobio sam odnos da je brzina punog valjka veća od praznog valjka,
odnosno da punom valjku treba manje vremena za isti pređeni put. (izmjereno
170 cm). Upravo za takve odnose zaslužan je moment inercije kojeg i
obrađujemo u ovom radu.
U mojem konkretnom slučaju dogodilo se da do manjeg momenta inercije dolazi kod
punog valjka što rezultira bržom rotacijom i kotrljanjem po kosini u usporedbi s
šupljim valjkom, koji se pak giba sporije što je bilo vrlo lako primijetiti tijekom
provođenja i analize pokusa.
Dakle, zaključio sam na kraju da kod gibanja tijela na kosini vrlo veliku ulogu ima
moment inercije kojim sam se bavio, a koji pak najviše ovisi o raspodjelu masa
u tijelu te tako dalje utječe na gibanje , odnosno brzinu.