SVEUČILIŠTE U SPLITU

POMORSKI FAKULTET U SPLITU

Marino

Samoodgovnornost za uspjeh i neuspjeh

SEMINARSKI RAD

SPLIT, 2021.
SVEUČILIŠTE U SPLITU
 POMORSKI FAKULTET U SPLITU
STUDIJ: qqqqqqqqqqqq

Samoodgovornost za uspjeh i neuspjeh

SEMINARSKI RAD

KOLEGIJ: Upravljanje ljudskim resursima

STUDENT: Marino
BROJ INDEKSA: qqqqqqqqqqqq

SPLIT, 2021.
 SAŽETAK

Svaki čovjek je zasebna jedinka te je samoodgovarna za svoje postupke i svoje

ponašanje, ali na njega imaju veliki utjecaj okolina u kojoj živi, odnosno socioekonomski položaj
njega i njegove obitelji, stanje u državi u kojoj živi, društvo sa kojim ima socijalne kontakte te
obrazovne institucije koje su dio odrastanja i odgoja. Dok u poslovnom svijetu najveći utjecaj
imamo sami.

Ključne riječi: Čovjek, Samoodgovornost, Obrazovanje, Poslovni svijet

ABSTRACT

Every human is a separate individual and is self-responsible for his actions and behavior,
but he is greatly influenced by the environment in which he lives, respectively the socio-
economic postion of him and his family, the situation in the country where he lives, society with
wich he has social contacts and educational institutions which are part of growing up and
upbringing. While in the business world we have the biggest influence alone.

Key words: Human, Self-responsibility, Education, Business world

SADRŽAJ

1. UVOD ………………………………………………………………………….…….….. 1
2. UPOZORENJA AUTOPILOTA PT500 …………………………….…….………...…...
2
3. POSTAVLJANJE ALARMA ............................................................................................ 4
4. POSTUPAK PROVJERE ALARMA ZA OFF-HEADING AUTOPILOTA PT500A NA
VEZU . …………………………………………………………………….…..….……... 6
5. ZAKLJUČAK …………………………………………………………....…..………...... 8
LITERATURA ……………………………………………………………………...…..
10
1. UVOD

Tema ovog seminarskog rada je samoodgovornost za uspjeh i neuspjeh te ćemo se baviti

samo odgovornošću za uspjehom i neuspjehom. U prvom dijelu seminarskog rada govorit ćemo
o uspjehu i neuspjehu tijekom školovanja te o faktorima koji utječu na njih te ćemo objasniti
neke čimbenike školskog uspjeha. U drugom dijelu seminarskog rada govorit ćemo o
samoodgovornosti za uspjeh i neuspjeh u poslovnom svijetu.

Sve što se događa ne događa se samo od sebe, odnosno sve se događa zato što je nešto
izazvalo to da se dogodi. Zakon uzroka i posljedice ne važi samo za uspjeh, već važi jednako i za
neuspjeh. Pošto na uspjeh i neuspjeh utječu mnogi faktori obradit ćemo neke najvažnije. Vlastite
misli su mogućnost uspjeha ili neuspjeha te o njima sve ovisi, a također su važni motivacija i
ideja pokretačke snage koja nas navodi na određenu razinu. Kada čovjek vidi sebe kao
samoodgovornog on razvija uspješni mentalitet, mentalitet visoko samoodgovorne osobe, osobe
koja uvijek započinje od sebe. Samoodgovorne osobe umjesto da čekaju da se stvari same
dogode, one preuzimaju odgovornost i trud da te ih sami pokreću.

Bez obzira gdje se čovjek nalazi i što radi uvijek samo – odgovoran, tj. svako je
odgovoran za sebe i svoje postupk. Samoodgovorni ljudi su jako orijentirani na rezultate te oni
poduzimaju velike inicijative i dobrovoljno se prijavljuju za zadatke i stalno pitaju za još
odgovornosti. Kao rezultat postaju najvrijedniji i najcijenjeniji ljudi u svojoj okolini.
Kontinuirano se pripremaju za preuzimanje dodatne odgovornosti.
 2. SAMOODGOVORNOST ZA USPJEH I NEUSPJEH TIJEKOM
ŠKOLOVANJA

Pod školskim uspjehom podrazumijeva se uspješan razvoj osnovnih životnih vještina,

savladavanje školskih sadržaja, te prilagođavanje učenika socijalnoj sredini. Uz ostale
pokazatelje školskog uspjeha, opći školski uspjeh i zaključne ocjene iz pojedinih predmeta
predstavljaju osnovnu mjeru i odraz izvršavanja zadaća i kakvoće rada učenika tijekom školske
godine.

Školski uspjeh kao postignuće podjednako objašnjavaju, intelektualna sposobnost,

motivacija i osobine ličnosti. Svaka od ovih determinanti sudjeluje u varijanci uspjeha s oko 25
posto, što znači da se tako ukupno može objasniti oko 75 posto varijance. Preostalih 25 posto
neobjašnjene varijance može se pripisati brojnim drugim faktorima, na primjer fizičkim,
organskim, socijalno-ekonomskim i dr. Iz navedenog proizlazi da je predviđanje školskog
uspjeha i traženje uzroka za školski neuspjeh samo na osnovi poznavanja intelektualne
sposobnosti vrlo nepouzdano. Točnost prognoze školskog uspjeha, odnosno dijagnoze školskog
neuspjeha, moguće je znatno povećati ako se uzmu uobzir i druge dvije determinante, a to su
motivacija i osobine ličnosti, koje su jednako važnekao i intelektualna sposobnost.

Postoje razne činjenice koje danas ukazuju na razliku školskog uspjeha učenika u odnosu
na socioekonomski status obitelji iz koje dolazi. Jasno je da visina socioekonomskog statusa
obitelji utječe na budući život djeteta, smjer u kojem će ono ići, uspjeh koji će ostvariti te status
kojiće postići u društvu. Mnogoje čimbenika koji čine sam socioekonomski status, od visine
primanja unutar obitelji, do strukture obitelji, broja djece, obrazovanja roditelja, ali i općeg stanja
u državi u kojoj se živi. Isto tako, postoji i mnogo čimbenika koji utječu na uspjeh učenika, kao
npr. odabir škole, učitelji, društvo, psihofizičke osobine djeteta, ali i motivacija.

1
 2.1 ČIMBENICI ŠKOLSKOG USPJEHA

Provjeravanje znanja stalno je prisutna društvena funkcija i stara je gotovo koliko i

društvo I danas je provjeravanje znanja prisutno u školi, gdje se školski uspjeh iskazuje ocjenom.
Školska ocjena nerijetko se uzima kao karakteristika na temelju koje se donose drugi, implicitni
zaključci o osobi – o njezinoj inteligenciji, ličnosti, uspješnosti ili neuspješnosti. Može se reći da
se ona uzima kao društveni reprezentant te da se na temelju ocjena iskazuje napredovanje i
društvena promocija. Cilj ocjenjivanja ne bi trebalo biti razvrstavanje učenika prema uspjehu,
već pomoć učeniku i nastavniku da usmjere pažnju i aktivnosti na vidljive propuste i nedostatke.

Školski je uspjeh nešto što u velikoj mjeri određuje način i smjer cjelokupnog života
svakog pojedinca. Stoga je jedan od najznačajnijih događaja u psihologiji bio upravo razvoj skale
inteligencije pomoću koje se nastojaopredvidjeti školski uspjeh kod djece. Skala inteligencije
razvijena je početkom 20.st., a od tada do danas provedena su brojna istraživanja kojima se
nastojala ispitati povezanost uspjeha, na različitim mjerama školskog uspjeha, i nekih vanjskih
faktora. Školski se uspjeh ili neuspjeh ne može lako opisati i ne postoji jedan specifičan faktor
koji je zaslužan za školski uspjeh ili neuspjeh. Međutim, važno je napomenuti da na stavove
učenika prema školi i učenju, njegovu motivaciju i osjećaje može u velikojmjeri utjecati obitelj,
posebice roditelji. Važno je da roditelji ovdje prepoznaju svoju ulogu te da svojim interesom i
uključenošću u obrazovanje svog djeteta potaknu odgovornost i marljivost kod svojih školaraca
što će potom zasigurno uroditi uspjehom.

Na školski uspjeh učenika utječe puno toga, kao što su inteligencija, učitelj, razredno
okruženje, ali svakako i obiteljsko okruženje, odnosno socioekomski status njegovih roditelja.
Može se reći da je obitelj primarni čimbenik socijalizacije djeteta pa kao takav svakako utječe na
djetetov kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj, ali i na uspjeh u školi. Brojna istraživanja
pokazala su da su sociodemografske karakteristike obitelji, poput socioekonomskog statusa,
strukture obitelji, razvoda, karakteristika majke, veličine obitelji i karakteristika susjedstva,
povezane s akademskim postignućem učenika. U istraživanjima školskog uspjeha i faktorima
koji na njega utječu prikupljaju se razni podaci, i to (OECD, 2010., Baucal, 2012., str. 7.)

I) podaci o različitinm faktorima koji mogu biti relevantni za postignuća:

2
 a) materijalni i obrazovni resursi kojima obitelj raspolaže.

b) stav učenika prema učenju,

c) motivacija za učenje,

d) strategije i navike u vezi sa učenjem,

e) osposobljenost učenika da primjenjuje suvremene informatičke

tehnologije i doprinos škole informatičkoj pismenosti;

II) podaci o različitim aspektima funkcioniranja škole kao što su:

a) karakteristike nastavnika,

b) veličina razreda,

c) sastav razreda

d) klima u učionici i školi,

e) odnos nastavnika prema učenicima,

f) osjećaj prema školi,

g) školska anksioznost;

III) podaci o materijalnim resursima kojima škola raspolaže:

a) načinu financiranja (državna ili privatna),

b) procesu upravljanja i donošenja odluka,

c) uključenosti roditelja u procese i odlučivanje u školi.

3
 Školskim uspjehom učenik stvara sliku o sebi koja može biti pozitivna ili negativna. Kroz
razna provjeravanja, ocjenjivanja i vrednovanja dolazi se do školskog uspjeha. Prikupljanjem
podataka kroz dulji period vrši se sustavno provjeravanje. Ocjenjivanje je pak razvrstavanje u
određene kategorije, što je u našem školstvu skala od pet stupnjeva

2.1.1. ULOGA OBITELJI U ŠKOLSKOM USPJEHU

Od obilježja obitelji kao najbolji prediktor školskog uspjeha u velikom broju istraživanja
pokazao se socioekonomski status obitelji. U različitim istraživanjima povezanosti školskog
uspjeha i obiteljskog socioekonomskog statusa korištene su različite mjere, poput obrazovanja i
radnog statusa roditelja, prihoda obitelji, položaja obitelji na društvenoj ljestvici i slično, koje su
u relativno visokoj međusobnoj korelaciji, no rezultati upućuju na jedinstven zaključak. Od
sociodemografskih varijabli obitelji najjači prediktor školskog uspjeha je obrazovanje majke, a
od varijabli kojima se mjeri obiteljska interakcija osjećaj usamljenosti u obitelji. Djeca iz obitelji
niskog socioekonomskog statusa postižu lošije rezultate u školi od prosječnih i onih bolje
stojećih (Sirin, 2005.; White, 1982).

Od ostalih obilježja obitelji, utjecaj na školsko postignuće ima i broj braće i sestara.
Jedno od objašnjenja nudi teorija smislene obiteljske poticajnosti (Blake, 1981.) prema kojoj
djeca s više braće i sestara dobiju manje razvojnih poticaja od jedinaca ili djece koja imaju samo
jednog brata ili sestru. Pretpostavka jest da roditelji imaju sve manje vremena i poticajnih
sredstava za svako pojedino dijete u obitelji s više djece.

Jedan je od važnih segmenata obiteljskog odgoja pomoć i ohrabrivanje djeteta u razvoju

vlastitih potencijala za učenje. Bitna uloga obitelji u učenikovom uspjehu jest i sama struktura
obitelji, odnosno to živi li dijete s oba roditelja ili samo jednim, te veličinaobitelji. Brojne studije
pokazale su kako je prvorođeno dijete uspješnije i u prednosti pred braćom i sestrama koji su
rođeni kasnije. Situacija u obiteljskom domu uvelike utječe na učenikovu sposobnost učenja, a
time i na školski uspjeh. Za školski uspjeh važni su međusobni odnosi roditelja; međusobna
ljubav, osjećaj da imaju zajedničke ciljeve i odsutnost zlostavljanja.

4
 2.1.2. Obrazovanje roditelja kao čimbenik školskog uspjeha djeteta

Obrazovanje roditelja može djelovati na školski uspjeh djeteta naviše načina, preko
roditeljskog odnosa tako što manje obrazovani roditelji češće pokazuju autoritaran stil
roditeljstva, postupaka odgoja, roditeljske uključenosti, najšire rečeno, preko govornih i
iskustvenih poticaja u obitelji. Obrazovaniji su roditelji u većoj mogućnosti osigurati bolje
mogućnosti obrazovanja, pomagati djetetu u učenju te im na taj način prenijeti kognitivne
kompetencije. Postavljanjem većih zahtjeva pred dijete, prenošenjem stavova i uvjerenja o
važnosti školovanja te uključenošću u proces obrazovanja i suradnjom sa školom obrazovaniji
roditelji utječu na uspjeh svoje djece u školi. Obrazovani roditelji postavljaju pred djecu veće
zahtjeve, brže uočavaju i ispravljaju pogreške u odgoju te bolje surađuju sa školom. S druge
strane, živeći u obrazovanijoj sredini, djeca su snažnije motivirana za stjecanje obrazovnih i
kulturnih dobara. Istraživanja pokazuju da stupanj obrazovanja i oca imajke ima značajnu ulogu
u obrazovnom i profesionalnom uspjehu mladih (Ilišin, 2013.).

Karakteristike roditelja utječu na opće obiteljske odnose i interakciju roditelj-dijete, a oni

utječu na karakteristike učenika kao što su ciljevi, vridjenosti, motivacija i sl. Roditelji koji imaju
viši stupanj obrazovanja u većoj su mogućnosti osigurati bolje obrazovanje za svoje dijete jer im
to predstavlja važan dio odgojate pomaganjem djetetu u učenju prenose i kognitivne
kompetencije. Postavljanjem većih zahtjeva pred dijete, prenošenjem stavova i uvjerenja o
važnosti školovanja te uključenošću u proces obrazovanja i suradnjom sa školom, obrazovaniji
roditelji utječu na uspjeh svoje djece u školi.

2.1.3. Uloga škole u školskom uspjehu

Uloga škole u školskom uspjehu je direktna i neizbježna jer ona donosi kriterije
ocjenjivanja i vrednovanja učenikova rada. Koliko god postojali kriteriji ocjenjivanja na državnoj
razini, svejedno svaka škola, odnosno svaki učitelj i nastavnik te škole ima svoje subjektivno
mišljenje kojeznatno utječu na ocjene, a time i na školski uspjeh. Ocjene su povratna informacija

65
i rezultat vrednovanja djeteta u uspješnosti svladavanja nastavnoga gradiva. One su pokazatelj u
kojoj je mjeri dijete usvojilo znanja i vještine što se od njega zahtijevaju prema školskom
programu u određenom razredu. Uspješnost učenika obuhvaća i cijeli niz sposobnosti prilagodbe
pravilima života u razredu i prihvaćenostimeđu djecom. Na prilagodbu utječu mnogi čimbenici
poput motivacije, emocionalne zrelosti, samokontrole, osjećaja odgovornosti, sposobnosti
suradnje i komunikacije s drugom djecom.

Škola je preuzela odgojnu obrazovnu ulogu te da ima veliki utjecaj na školski uspjeh
učenika. Također školu se može poistovjetiti sa socioekonomskim statusom, tj. bolje opremljene
škole mogu pružiti više kvalitetnog sadržaja i modernije školske opreme učenicima u njihovom
obrazovanju, dok se slabije opremljene škole oslanjaju samo na nastavnike koji preporučeni
školski program moraju na najbolji mogući način prenijeti djeci, bez upotrebe dodatne
tehnologije kao što je računalo, projekto ili video i audio zapisa.

2.1.4. Uloga vršnjaka u školskom uspjehu učenika

Dijete svojim odrastanjem pomalo širi krug ljudi koji direktno ili indirektno utječu na
njegov razvoj; od djetetovih roditelja krug se širi na braću i sestre, bake i djedove, rođake,
vršnjake, susjede, sve do vrtića, škole i šire zajednice. Svi oni utječu na formiranje djeteta i
njegovo odrastanje. Kao važan čimbenik moralnog formiranja, socijalizacije i ljudske integracije,
imaju društvene organizacije sa svojim akcijama u razvijanju prijateljstva, zajedništva i osjećaja
pripadnosti širem kolektivu. Uloga vršnjaka izuzetno je važna jer se djeca, a pogotovo mladi,
jako poistovjećuju sa svojim vršnjacima u kojima nalaze i svoje uzore, stoga je bitno da to budu
pozitivne osobe koje će pružati dobar primjer, također bitno je i kako je dijete prihvaćeno u
razrednoj sredini jer, ukoliko nailazi na odbijanje svojih kolega, to mu može stvarati poteškoće u
savladavanju gradiva.

7
 Obično se pod društvom misli na ono s kojima učenik ide u razred. Ako je razred
vrijedan i dobar u učenju i praćenju nastave, onda će i školski uspjeh sve djece biti bolji, a ako u
razredu ima dvoje ili troje djece koja nisu motivirana na učenje, ometat će ostale u razredu i to će
opet utjecati na uspjeh. Problem je u tome što djeca u toj dobi nemaju svoje "ja" i lako padaju
pod tuđi utjecaj. Tu dolaze do izražaja unutarnji faktori na koje okolina i samo dijete ne mogu
utjecati. Ono što bi bilo poželjno jest, da kada dijete pokaže zainteresiranost za neko područje,
nastojati mu to omogućiti i pružiti maksimalnu podršku iako se to neki put ne slaže sa
roditeljskim stavom i željama.

Unutarnji faktori, kojičesto najviše utječu na konačanuspjeh učenika, svakako su dio koji
je bitan i koji zaslužuje veliku pažnju. U najvećem brojuistraživanja spominje se motivacija kao
ključan dio unutarnjih faktora koji utječe na uspjeh učenika. Bez obzira na socioekonomski
status, motivacija je ta koja može potaknuti učenika na razne načine. Različiti su uzroci
motivacije, ali su ishodi uvijek pozitivni i to je ono što socioekonomski status stavlja van
konteksta kad je riječ o njegovom utjecaju na uspjeh učenika.

3. SAMOODGOVORNOST ZA USPJEH I NEUSPJEH U

POSLOVNOM SVIJETU

U novim prekretnicama, u želji da godina bude drugačiji, ali i kriznim razdobljima, ljudi
često analiziraju neugodnu gospodarsku situaciju, ljute se na političare, glasno ili poluglasno pišu
protestna pisma na društvenim mrežama, neprimjereno se izražavaju, ljute ili upozoravaju na
brojne nepravde i slično. Sve dok se bavimo stvarima koje su izvan nas, nećemo puno
promijeniti u svom životu. Naše razmišljanje, emocije i ponašanje prepuni su preokupacija izvan
našeg života. Možemo svi zaključiti da na naš život utječu brojni faktori, no um moramo ostaviti

8
slobodnim kako bi bio produktivan i kreativan. Kreativne misli su vedre, a kreativni ljudi ne
troše vrijeme rasipajući energiju na loše ljude, loše političare, loše filmove, loše glumce, loše
suradnike i nepoželjnu rodbinu. Time samo nanosimo štetu sebi, a ništa ne mijenjamo te imamo
osjećaj da smo dali svoj glas protesta, ali smo se i približili negativnostima. Kako se širi krug
preokupacija drugim ljudima i događajima, tako se širi i krug negativnostiu našem životu. Ako
svaki dan ispunimo mislima mira, hrabrosti i nade, samo tako ćemo moći proširiti svoj utjecaj i
samo tako ćemo svaki dan moći ići korak naprijed.

U poslovnom svijetu neuspjeh ne smije biti poraz već

Kada je tržište zasićeno i konkurencija je velika, a istih ili sličnih proizvoda previše, onda
je vješt komunikator ili prodavač taj koji je odgovoran za uspjeh u prodaji. Čak i onda kada
mislimo da je neki proizvod naprosto savršen, dobro znamo da neće biti primijećen ako nije
dobro prezentiran. Prodajne vještine su ključ uspjeha pojedinca i kompanije.

Za svaku priču o uspjehu postoji pedesetak odgovarajućih priča o neuspjehu i kao i svaka
druga osoba.
9
 5. ZAKLJUČAK

Dobar roditelj iskoristit će svoj utjecaj da pozitivno motivira svoje dijete te će zajedno s
djetetom istraživati razne mogućnosti koje su pred njim. Pritom će voditi računa o djetetovim
razvojnim i emocionalnim potrebama i neće biti usmjeren na zadovoljenje vlastitih potreba kroz
svoju djecu. Obitelj,bilo da je čini jedan roditeljili više djece, svakako ima veliku ulogu u
postignuću djeteta u školi. Kao što postoji razlika od obitelji do obitelji, tako je i razlika i u
uspjehuučenika. Ponekad jedan roditelj može puno više pomoći djetetu u ostvarenju boljeg
uspjeha nego oba roditelja skupa. Nekada si braća ili sestre međusobno mogu više pomoći u
rješavanju nekih školskih zadataka nego što to može roditelj. Odnosi unutar obitelji su faktori
koji jako utječu na razvoj djeteta. Ako u obitelji vlada pozitivna i zdrava atmosfera, naravno da
će i dijete biti sretnije te će postići bolji uspjeh.

Osim utjecaja obitelji, škole i vršnjakana školski uspjeh učenika utječusvakako i

čimbenici koji dolaze iz same osobe, a to su: psihofizičke osobine učenika i osobna motivacija.
Postoje i razni drugi, uglavnom nasljeđene osobinena koje sam učenik ne može utjecati.
Primjerice,postoje obitelji koje u svojim generacijama imaju osobe koje su dobri matematičari,
glazbenici ili sportaši te se nerijetko događa da od malena dijete usmjeravaju prema tom pravcu

// Moramo promatrati sebe same kao vođe vlastitih života, kao potpuno odgovorne za
vlastiti duhovni napredak, tjelesno zdravlje, financijsko stanje, karijeru, odnose, kao i za svaki
drugi aspekt vlastite egzistencije. Ovo je stanje uma izvanrednih osoba.

// Od misli započinje sve. Tvoje misli su mogućnost uspjeha ili neuspjeha. O njima sve
ovisi. Ti si taj koji mora donijeti konačnu odluku.

// Gledajte nas sebe kao na samoodogovornu osobu. Prihvatite potpunu odgovornost za sve
što jeste i za sve što ćete ikada postati u budućnosti. Odbijte prihvaćanje izlika ili okrivljavanja
drugih za vaše probleme ili nedostatke. Prestanite s jadikovanjem oko stvari s kojima niste
zadovoljni u životu. Odbijte kritizirati druge za sve. Vi ste odgovorni. Ako postoji nešto u vašim
životima što vam se ne sviđa, na vama je da učinite nešto kako biste to promijenili.

10
LITERATURA

[1] Brdar Ingrid, Suočavanje s neuspjehom u školi: koliko su važni emocionalna

kompetentnost, osobine ličnosti i ciljna orijentacija u učenju?, 2006.

[2] https://hagio.hr/hagio-info/poticaji-za-hagiopacijente/uspjeh-ili-neuspjeh/, pristupljeno

11.4.2021.
[3] https://www.profil-klett.hr/kako-pomoci-ucenicima-da-neuspjeh-pretvore-u-uspjeh
, pristupljeno 11.4.2021.
[4] https://putpremasebi.hr/nista-se-ne-dogada-samo-od-sebe/, pritupljeno 11.4.2021.
[5] https://partus-akademija.com/sto-vas-dijeli-od-uspjeha/, pritupljeno 11.4.2021.
[6] Ilišin, V., Bouillet, D., Gvozdanović, A., Potočnik, D., Mladi u vremenu krize. Prvo
istraživanje IDIZ-a i Zaklade Friedrich Ebert o mladima, Institut za društvena
istraživanja u Zagrebu, Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb, 2013.
[7] OECD, 2010.: PISA 2009 Results (Vol 1-5). Paris: OECD
[8] Sirin, S. R., Socioeconomic status and academic achievement: a meta-analytic review of
research. Journal of Educational Research, 2005.
[9] White, K. R., The relation between socioeconomic status and academic achievement.
Psychological Bulletin, 1982.

11
12
11