Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Rad-Kripto Ekonomija
Seminarski Rad-Kripto Ekonomija
Mentor: Student:
Prof.dr. Momčilo Bajac Dalibor Radosavljević
Br.indeksa 4-91-1/2021
1
SADRŽAJ:
Uvod……………………………………………………………………………..3
1. Ekonomski aspekti digitalnih valuta…….……………………………..4
1.1. Pojmovno određivanje digitalnih valuta…………………………...4
1.2. Pristupačnost digitalnih valuta……………………………………..6
2. Bitcoin-prva valuta bazirana na blockhain tehnologiji……………….8
2.1. Istorijat i razvoj bitcoina……………………………………………
9
2.2. Kriptovalute u Srbiji………………………………………………
12
Zaključak………………………………………………………………………13
Literatura……………………………………………………………………...14
2
UVOD
Zadnjih nekoliko godina digitalni novac je sve popularniji, a posebno nove digitalne valute
sve više postaju predmet interesa javnosti. Velika praktičnost i brzina obavljanja elektronskih
transakcija u odnosu na klasične, su činjenice koji već sada nesumljivo utiču na porast
popularnosti različitih oblika elektronskog plaćanja. Digitalne valute na ovom polju donose
nove mogućnosti. Postoje naravno i brojni faktori koji koče ili usporavaju trend razvoja
digitalnih valuta. Neki od njih su složenost tehničkih rešenja na kojima su utemeljene
digitalne valute i nerazumevanje načina funkcioniranja spomenutih tehničkih rešenja.
Nepostojanje centralnog autoriteta koji bi stajao iza takvih valuta, i zabrinutost za potencijalne
sigurnosne nedostatke takvog sastava takođe su demotivišući faktor upotrebe za značajan
broj korisnika.
U okviru istraživanja ovog rada postavlja se hipoteza: digitalni novac odnosno digitalne
valute bazirane na Blockchain tehnologiji nude puno novih mogućnosti za unapređenje
dosadašnje uloge novca u ekonomiji i društvu uopšteno. Bez odgovarajućeg pravno-
ekonomskog okvira definisanog od strane institucija, te mogućnosti je teško u potpunosti
iskoristiti.
U prvom delu ovog rada biće reči o ekonomskim aspektima digitalnih valuta i vrstama novca
a u drugom delu o kriptovalutama i bitcoinu kao prvoj valuti
3
1. EKONOMSKI ASPEKTI DIGITALNIH VALUTA
Da bismo odgovorili na ovo pitanje, potrebno je objasniti neke osnovne pojmove koji se ovde
spominju. U literaturi se koristi nekoliko naziva za digitalne valute. Najčešći su još i
kriptovalute (eng. cryptocurrencies), virtualne valute (eng. Virtual currencies), virtualni novac
(eng. Virtual money), digitalni novac (eng. Digital money), digitalne valute (eng. Digital
currencies). U ovom radu koristi se poslednji termin „digitalne valute“, odabran isključivo po
kriteriju popularnosti na internetu. On se može uzeti kao sinonim za ostale navedene
popularne izraze, kojima se nazivaju valute bazirane na blockchain sastavu.
Europska centralna banka odlučila se za naziv „Virtual currency schemes“ što bi se moglo
prevesti sa „virtualne valutne sheme“. U nazivu je dodana reč šema kako bi se naglasilo da se
radi o sastavu više komponenti, od kojih je jedna (ključna i karakteristična) komponenta i sam
informacijski sastav na kojem se temelji postojanje valute, odnosno bez čije pomoći valuta ne
bi mogla funkcionisati.
Gotovo sve funkcije tog sastava u praksi se moraju obavljati uz upotrebu računara i
telekomunikacijske tehnologije, pa stoga ima smisla posmatrati virtualne valute na ovaj način,
jer drugačije ne mogu postojati. Nasuprot tome, klasični novac može ispuniti svoju funkciju i
4
u digitalnom obliku i u klasičnom obliku, pa za njegovu upotrebu teorijski gledano
informacijska tehnologija nije presudna.
Pojedini korišćeni pojmovi kod različitih autora često nemaju u potpunosti jednaka značenja,
pa ih je potrebno definisatii. Navedene definicije preuzete su od Europske centralne banke:
Novac je sve što se uobičajeno koristi za razmenu vrednosti. Deluje kao sredstvo
razmene, skladištenje vrednosti i obračunska jedinica. U tom smislu, pojam novca širi
je od pojma valute.
Valuta je kovani novac, obično ima oblik novčića i novčanica. Kada se odnosi na
(određenu) valutu, poput eura ili američkog dolara, značenje postaje konceptualno, tj.
zastupa vrednosti koje su nastale na osnovu zakona i/ili države.
Fiducijarna valuta (novac) je valuta bez vlastite vrednosti, ona dobija svoju vrednost
od poverenja koje imaju korisnici u izdavaoca valute.
Fiat valuta (novac) je uspostavljena od strane vlade ili središnje banke kao jedna
vrsta medija za obavljanje transakcija (npr. euro, dolar, ).
Virtualna valuta je digitalni prikaz vrednosti, koji ne izdaje centralna banka, kreditna
institucija ili institucija za e-novac, a koja se u nekim okolnostima, može se koristiti
kao alternativa za novac.
Virtualna valutna šema se koristi za opisivanje oba aspekta prenosa vrednosti,
odnosno virtualnih valuta i izgrađenih tehničkih sastava ili mehanizama koji
osiguravaju da ta vrednost može biti prenesena odnosno korićena.
Blockchain je dnevnik ili knjiga zapisa svih transakcija, grupisanih u blokove,
napravljenih sa (decentralizovanim) sastavom virtualne valute šeme.
5
uspehom i rastom Bitkoina, koji je postigao monetarni status i stekao vrednost koja
prevazilazi vrednost većine valuta koje podržava država, isključivo zbog njegove pouzdane
prodaje, uprkos tome što nijedan autoritet ne nalaže njeno korišćenje kao novac.
Treba napomenuti da se pojmovi virtualnog i digitalnog ili elektronskog novca kod nekih
autora spominju i u kontekstu digitalne odnosno elektronske varijantu klasičnog novca. Kao
primer možemo uzeti sastav elektronskog bankarstva ili sastav kartičnog plaćanja. Takvi
primeri nisu primarna tema ovog rada. Umesto toga, fokus je stavljen na decentralizirane
digitalne valute bazirane na blockchain tehnologiji.
Upotreba digitalnih valuta, iako u snažnom porastu, još uvek je ograničena na relativno mali
deo populacije. Pretpostavka je da su to uglavnom korisnici koji dolaze iz tehničkih i
finansijskih područja delatnosti, s određenom razinom tehničkih znanja, ali i razni drugi,
entuzijasti željni upoznavanja novih tehnologija i špekulanti skloni podneti značajne rizike.
Naravno, realno je pretpostaviti da postoji i određeni deo upotrebe u ilegalne svrhe.
Kupovina Bitcoina nije uvek jednostavna kao što možda očekuju novi korisnici. Dobra vest je
da broj opcija stalno raste. Neke čak ne moraju nužno zahtevati elektronski novčanik ili
pristup internetu. Osim dole nabrojanih, ostale opcije uključuju Bitcoin debitne kartice,
fizičke Bitcoin-ove „novčiće“ i tzv. prepaid kartice.
Posebna prodaja dostupna je za one koji žive u sredinama sa većom koncentracijom korisnika,
npr. u velikim svetskim gradovima. Ovaj način prodaje omogućuje najnižu cenu transakcije,
pod uslovom da postoji poverenje između prodavca i kupca.
Menjačnice za Bitcoin i ostale digitalne valute prisutne su u sve većem broju i realizovane
gotovo u pravilu kao internet servisi. Pošto je ceo proces moguće automatizovati, nema
6
potrebe za angažovanjem ljudskog rada, što se povoljno odražava na troškove. Najčešći načini
plaćanja su kreditne kartice. Provizije su relativno velike i najčešće se kreću u rasponu od 3-
10% za kartice, dok se kod bankovnih transfera može postići niži trošak kod nacionalnih
transakcija. Takvu mogućnost je moguće iskoristiti samo ako postoji menjačnica unutar
države, što je slučaj samo u zemljama razvijene ekonomije, dok u većem delu sveta ona nije
dostupna.1
1
PLASSARAS, Nicholas A., Regulating digital currencies: bringing Bitcoin within the reach of IMF, Chic.
J. Int. Law, sv. 14, 2013, str. 377
7
2. BITCOIN-PRVA VALUTA BAZIRANA NA BLOCKCHAIN
TEHNOLOHIJI
Bitcoin je digitalna, decentralizirana, pseudo anonimna valuta, koja se ne oslanja na vlade ili
druge pravne osobe, i čija vrednost nije zagarantovana zlatom ili drugim robama. Ona se
oslanja na ravnopravnu mrežu računara i održava integritet uz pomoć kriptografije. Treba reći
da postoje radovi koji proučavaju u kojoj meri je ova definicija ispravna, pogotovo u pogledu
decentraliziranosti i anonimnosti, iako se u načelu ona može prihvatiti kada se uspoređuje sa
klasičnim sastavima plaćanja.2
Njegovi zagovornici tvrde da Bitcoin ima mnoga svojstva koja bi ga mogla učiniti idealnom
valutom za trgovinu. Na primer, bitcoini su vrlo likvidni, imaju niske troškove transakcije,
mogu se koristiti za brzo slanje novca preko interneta, a mogu se praktično koristiti za
obavljanje plaćanja u malim iznosima. Decentralizirano upravljanje valutom koje
onemogućava nekontrolirano emitovanje novog novca i generiranje inflacije, takođe se navodi
kao prednost, mada postoje i mišljenja kako je upravo ta mogućnost regulacije količine novca
bitan mehanizam finansijskog upravljanja društvom, na način da se time uravnotežuju ciklusi
ekonomskih kriza i procvata.
Iako Bitcoin ekonomija cveta, korisnici su zabrinuti za pravni status Bitcoin-a i mogućnost
eventualne zabrane upotrebe od strane vlasti. Američka vlada je npr. procesuirala i zatvorila
kreatore digitalne valute bazirane na vrednosti zlata, e-gold, zbog kršenja državnih i saveznih
propisa, pranje novca, kao i za pružanje usluga koje su klasificirane kao prevare sa kreditnim
karticama, i investicijske prevare.
2
GERVAIS, Arthur i ostali, Is Bitcoin a decentralized currency?, 2014, str. 1
8
2.1. Istorijat i razvoj bitkoin-a
Trgovanje i “rudarenje” kriptovaluta sve su intenzivniji, a veliki broj ljudi upušta se u ovaj
način zarade i plaćanja. Ipak, pre nego se otisnete u vode onlajn transakcija i zarade, važno je
podsetiti se šta su uopšte kriptovalute i Bitcoin kao najpoznatija među njima.
Kao što je slučaj i sa ostalim kriptovalutama, bitkoin nije moguće odštampati u fizički novac
jer je u pitanju digitalni novac. Predstavlja decentralizovanu mrežu koju niko ne kontroliše, ni
pojedinac niti institucija. Ipak, važno je napomenuti da njegova količina nije neograničena jer
je moguće moguće stvoriti samo milion bitkoina.
Verovatno ne postoji osoba koja nije čula za Bitcoin, najpoznatiju kriptovalutu na svetu.
Trgovanje i “rudarenje” kriptovaluta sve su intenzivniji, a veliki broj ljudi upušta se u ovaj
način zarade i plaćanja. Ipak, pre nego se otisnete u vode onlajn transakcija i zarade, važno je
podsetiti se šta su uopšte kriptovalute i Bitcoin kao najpoznatija među njima.
9
Domen “bitcoin.org” registrovan je 2008. godine. Najpre je predstavljen kao open source,
odnosno otvoren softver. Navodno, predstavio ga je anoniman programer ili grupa programera
2009. godine, a pseudonim pod kojim je bio potpisan glasio je Satoši Nakamoto.
Procenjuje se da je pre nestanka 2010. Nakamoto izrudario milion bitkoina, a nakon toga ga je
predao u ruke Gejbenu Andersonu. Nakon što ga je preuzeo Anderson, njegov rad je bio
usmren na dalju decentralizaciju bitkoina. Cilj je bio da bitkoin postaje autonoman, i upravo
je ta autonomnost ono što privlači korisnike, jer je nezavisan od korporacija, banaka ili
svetskih vlada. Time je korisnicima omogućena potpuna kontrola nad njihovim finansijama,
što je zbog bezbednosti podataka i novca svima na prvom mestu kada je reč o zaštiti i
sigurnosti.3
Nakon izvršene prve transakcije 2009, čiji je primalac bio izvesni Hal Finej, bitkoin je
nastavio sa rastom. Od 2010. godine prvi veliki korisnici bili su na crnom tržištu. Jedan od
crnih tržišta bio je tzv. Put svile, koji je za 30 meseci postojanja preneo 9,9 miliona bitkoina,
vrednosti oko 214 miliona dolara.
Bitkoin je dalje nastavio sa rastom. Njegova cena, početkom 2011. godine, iznosila je oko
0,30 dolara po bitkoinu, a najveću cenu dostigla je sredinom te godine po ceni od 31,50
dolara. U ovom periodu dolazi i do pojave prvih konkurentskih kriptovaluta kao što su Ripple
i Litecoin, ali ipak nedovoljno jaki rivali.
U 2013. godini cena bitkoina bila je oko 13,30 dolara. Međutim, 2014. dolazi do velikog
pada, za čak 50 posto. Ovo je veoma uticalo na tržište bitkoina koje je, maltene, tek bilo u
povoju. Pad je nastupio usled velikog broja hakovanja, odnosno krađa menjačnica za
kriptovalute. Do 2017. godine vrednost bitkoina popela se na 4.950 dolara, da bi tokom 2018.
godine usledio ponovni pad. Do pada je došlo usled ukidanja transakcija u Kini.4
Vrednost bitkoina veoma varira u poslednjem periodu. Tako je tokom maja ove godine
njegova vrednost pala za 30 odsto i pao na 35.799 dolara. To je bilo upola manje od njegovog
istorijski najniže vrednosti u aprilu mesecu, kada je iznosio oko 65.000 dolara. Ipak, od
3
https://www.danas.rs/vesti/ekonomija/da-li-ce-bitkoin-da-propadne-ili-postane-glavna-svetska-valuta/
4
https://www.danas.rs/vesti/ekonomija/da-li-ce-bitkoin-da-propadne-ili-postane-glavna-svetska-valuta
10
početka godine njegova vrednost porasla je preko 100 odsto, tako da trenutno iznosi 60.441
dolar.
Da bi cena bitkoina porasla, ljudi moraju da ga drže kao skladište vrednosti, a ne samo da ga
troše. Bez određenog broja ljudi koji su voljni da drže valutu u značajnom vremenskom
periodu, nastavak prodaje valute će zadržati njenu cenu niskom i sprečiti njenu apresijaciju.5
Ispitivanje podataka o cenama zlata i glavnih nacionalnih i kripto valuta pokazuje značajnu
razliku u promenljivosti tržišne cene ovih valuta. Dnevni prinosi su prikupljani za prethodnih
pet godina za zlato, glavne fiat valute i bitkoin. Svaka od glavnih nacionalnih valuta imala je
standardnu devijaciju više od sedam puta veću od one kod bitkoina. Nestalnost bitkoina
proizilazi iz činjenice da je njegova ponuda potpuno nefleksibilna i ne reaguje na promene
potražnje, jer je programiran da raste unapred određenom stopom. Za bilo koju uobičajenu
robu, varijacija u potražnji će uticati na proizvodne odluke proizvođača robe: povećanje
potražnje dovodi do toga da oni povećaju svoju proizvodnju, ublažavajući rast cene i
omogućavajući im da povećaju svoju profitabilnost, dok smanjenje potražnja bi
prouzrokovala da proizvođači smanje svoju ponudu i omogućila im da minimiziraju gubitke.
Slična situacija postoji i sa nacionalnim valutama, gde se od centralnih banaka očekuje da
održavaju relativnu stabilnost kupovne moći svojih valuta postavljanjem parametara svoje
monetarne politike kako bi se suprotstavili fluktuacijama tržišta. Sa rasporedom snabdevanja
koji potpuno ne reaguje na potražnju i nema centralne banke koja bi upravljala snabdevanjem,
verovatno će doći do nestabilnosti, posebno u ranim fazama kada potražnja varira veoma
neuredno iz dana u dan, a finansijska tržišta koja se bave Bitcoinom su još uvek mlada.6
Ali kako veličina tržišta raste, zajedno sa sofisticiranošću i dubinom finansijskih institucija
koje se bave Bitcoinom, ova nestabilnost će verovatno opasti. Sa većim i likvidnijim tržištem,
dnevne varijacije u tražnji će verovatno postati relativno manje, omogućavajući tržišnim
tvorcima da profitiraju od zaštite varijacija cena i ujednačavanja cene. Ovo će se postići samo
ako i kada veliki broj učesnika na tržištu drži bitkoine sa namerom da ih zadrže na duži rok,
značajno podižući tržišnu vrednost ponude bitkoina i čineći veliko likvidno tržište mogućim
sa samo delićima nabavke. Ukoliko mreža dostigne stabilnu veličinu u bilo kom trenutku,
protok sredstava u i iz nje bi bio relativno jednak i cena bitkoina bi se mogla stabilizovati. U
tom slučaju, bitkoin bi dobio veću stabilnost, a istovremeno bi imao dovoljno likvidnosti da se
ne pomera značajno sa dnevnim tržišnim transakcijama. Ali sve dok bitkoin nastavlja da raste
5
THE BITCOIN STANDARD, Sound Money and Individual Freedom
6
THE BITCOIN STANDARD, Sound Money and Individual Freedom
11
u usvajanju, njegova aprecijacija privlači sve više korisnika, što dovodi do daljeg rasta, čineći
ovaj pad volatilnosti sve dalje. Dokle god bitkoin raste, njegova cena tokena će se ponašati
kao akcija start-up-a koji postiže veoma brz rast. Ako bi se rast bitkoina zaustavio i
stabilizovao, on bi prestao da privlači tokove investicija visokog rizika i postao bi samo
normalna monetarna imovina za koju se očekuje da će svake godine blago rasti.
U veoma kratkom vremenskom periodu neka kriptovaluta može da zabeleži skok vrednosti
uz 20, 30, 40 i 50 odsto, a isto tako za smo nekoliko dana može zabeležiti pad vrednosti do
neverovatnih 80 odsto. Trgovanje kriptovalutama može stvoriti potencijalno veliku kapitalnu
dobit, ali s druge strane stvara i potencijalno veliki gubitak. Kada je reč o trgovanju
kriptovalutama u Srbiji, opšti utisak je da interesovanje za kriptovalute raste, a da je tome
doprinelo donošenje zakona koji od skoro kriptovalute tretiraju kao imovinu. Time stvorena
zakonska osnova da se njihovo evidentiranje nađe u bilansima stanja kompanija i institucija,
ili kao kapitalna dobit ili gubitak kao sastavni deo bilansa uspeha, ali i da se oporezuje.
Neophodan element sistema kripto valuta jeste digitalni novčanik (wallet) koji predstavlja
softver koji čuva informacije o količini i iznosu kripto valuta koje su u posedu vlasnika
novčanika. Korišćenje bilo koje kripto valute podrazumeva prethodno registrovanje
novčanika. Pružaoci usluga novčanika su privatne firme koje funkcionišu u sistemu kripto
valuta pa je ovaj deo sistema u određenoj meri rizičan, jer se informacije o vlasništvu nad
12
kripto valutom mogu izgubiti lošim upravljanjem kompanije koja pruža usluge ili tehnološkim
rizicima kojima je ona izložena.7
ZAKLJUČAK
Uključivanje države kroz regulaciju ovde je možda i najpotrebnije. Kao i kod svakog
tehnološkog napretka najveći otpor daljem napretku stvaraju oni koji najviše uživaju u
postojećem sistemu. U slučaju da se pokaže da kripto valute pružaju značajnu korist
građanima na štetu finansijskih institucija ovaj otpor će svakako biti snažan. Videli smo da su
kritike koje se odnose na finansiranje terorizma, pranje novca, itd., neosnovane. Sa druge
strane kritike da se ne radi o novcu su prerane. Klasifikacija kripto valuta kao imovine u ovom
trenutku možda je i opravdana sa aspekta da se njima više trguje nego što se koriste u
trgovini, ali u tom smislu bi i klasifikacija interneta u sličnoj fazi razvoja kao „sistem za
razmenu naučnih informacija“ bila opravdana. Upotreba i mogućnosti kripto valuta tek su u
ranoj fazi razvoja. Kako su kripto valute iskazale otpornost na negativne regulacije, pritisak
velikih igrača na obaranje cena, medijski pritisak ekonomskih analitičara, i opstale kao još
uvek u potpunosti nedefinisani fenomen realno je očekivati da ćemo u narednih nekoliko
7
Primer Mt. Gox, https://en.wikipedia.org/wiki/Mt._Gox
13
meseci videti pozitivne promene u regulaciji kripto valuta kao i verovatno uključivanje berzi u
trgovinu kripto valutama kao imovinom. U srednjem roku ovo bi trebalo da dovede do rasta
vrednosti kripto valuta. U dugom roku kripto valute će preći iz nedefinisane sfere i u funkciji
četvrte industrijske revolucije iskazati svoj potencijal i vrednost.
LITERATURA
14