EZO Rekonstrukcija Lokalne Ceste LC69056 Između Naselja Ston I Naselja Broce, Općina Ston

Elaborat zaštite okoliša uz zahtjev za ocjenu o
potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat:

„Rekonstrukcija dijela lokalne ceste LC69056 na
dionici između naselja Ston i naselja Broce,
Općina Ston, Dubrovačko-neretvanska županija“
Zeleni servis d. o. o.
kolovoz, 2023.
Elaborat zaštite okoliša uz zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat:
„Rekonstrukcija dijela lokalne ceste LC69056 na dionici između naselja Ston i naselja Broce, Općina
Ston, Dubrovačko-neretvanska županija“
Županijska uprava za ceste Dubrovačko-neretvanske

Naručitelj
županije
elaborata:
Vladimira Nazora 8, 20 000 Dubrovnik
Županijska uprava za ceste Dubrovačko-neretvanske

Nositelj zahvata: županije
Elaborat zaštite okoliša uz zahtjev za ocjenu o potrebi

procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Rekonstrukcija
PREDMET: dijela lokalne ceste LC69056 na dionici između naselja
Ston i naselja Broce, Općina Ston, Dubrovačko-
neretvanska županija“
Izrađivač: Zeleni servis d. o. o., Split
Broj projekta: 77 - 2023 / 2
Marijana Vuković, mag. biol. univ. spec. oecol.

Voditelj izrade:
Mob: 099/296 44 50
Ovlaštenici: dr.sc. Natalija Pavlus, mag. biol.
Boška Matošić, dipl. ing. kem. teh.
Marin Perčić, dipl. ing. biol. i ekol. mora
Nela Sinjkević, mag. biol. et oecol. mar.
Josipa Mirosavac (Sanković), mag. oecol.
Ostali suradnici Doris Tafra, mag. oecol. et prot. nat.

Zeleni servis d.o.o.:
Anita Žižak Katavić, mag. oecol. et prot. nat.
Velimir Blažević, bacc. ing. traff
Katarina Lovrenović, mag. ing. amb.
Ana Plepel, mag. biol. exp.
Zeleni servis d. o. o. Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 2

Matteo Hajder, mag. ing. oecol. et prot. mar.
Ana Blažević, mag. iur.
Smiljana Blažević, dipl. iur.
Direktorica: Smiljana Blažević, dipl. iur.
Datum izrade: Split, kolovoz, 2023.
M.P.
ZELENI SERVIS d. o. o. – pridržava sva neprenesena prava

ZELENI SERVIS d. o. o. nositelj je neprenesenih autorskih prava sadržaja ove dokumentacije prema članku 5. Zakona o
autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“, broj 111/21). Zabranjeno je svako neovlašteno korištenje ovog autorskog
djela, a napose umnožavanje, objavljivanje, davanje dobivenih podataka na uporabu trećim osobama kao i uporaba istih osim za
svrhu sukladno ugovoru između Naručitelja i Zelenog servisa.

SADRŽAJ:
1 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ................................................... 5

1.1 Opis glavnih obilježja zahvata, tehnoloških procesa te prikaz varijantnih rješenja
zahvata ako su razmatrana ....................................................................................................................6
1.2 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces ................................................. 20
1.3 Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš . 20
1.4 Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata ........................... 20
1.5 Po potrebi radovi uklanjanja .................................................................................................. 20
2 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ................................................... 21
2.1 Grafički prilozi s ucrtanim zahvatom koji prikazuju odnos prema postojećim i planiranim
zahvatima te sažeti opis stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj ............ 21
2.2 Podaci o stanju vodnih tijela u užem području zahvata i kartografski prikaz lokacije
zahvata u odnosu na područja koja su pod rizikom od poplava .................................................... 55
2.2.1 Površinske vode .................................................................................................................... 55
2.2.2 Vodna tijela podzemnih voda ................................................................................................ 62
2.2.3 Poplave .................................................................................................................................. 63
2.2.4 Zone sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta ................................................................................ 65
2.2.5 Osjetljivost područja RH ........................................................................................................ 66
2.2.6 Kakvoća mora ........................................................................................................................ 66
2.3 Kartografski prikaz s ucrtanim zahvatom u odnosu na područja ekološke mreže te popis
ciljeva očuvanja i područja ekološke mreže gdje se zahvat planira i/ili na koja bi mogao imati
značajan utjecaj ................................................................................................................................... 68
3 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ............................ 74
3.1 Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na sastavnice okoliša i opterećenje
okoliša .................................................................................................................................................. 74
3.1.1 Utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi ................................................................................... 74
3.1.2 Utjecaj na zaštićena područja i bioraznolikost ....................................................................... 74
3.1.3 Utjecaj na šume i šumska zemljišta....................................................................................... 76
3.1.4 Utjecaj na tlo .......................................................................................................................... 76
3.1.5 Utjecaj na korištenje zemljišta ............................................................................................... 77
3.1.6 Utjecaj na vode ...................................................................................................................... 77
3.1.7 Utjecaj na more...................................................................................................................... 78
3.1.8 Utjecaj na zrak ....................................................................................................................... 79
3.1.9 Utjecaj na klimu ..................................................................................................................... 79
3.1.10 Utjecaj na krajobraz ............................................................................................................... 92
3.1.11 Utjecaj od svjetlosnog onečišćenja........................................................................................ 92
3.1.12 Utjecaj na materijalna dobra i kulturnu baštinu ..................................................................... 93
3.1.13 Utjecaj bukom ........................................................................................................................ 93
3.1.14 Utjecaj materijala od iskopa ................................................................................................... 93
3.1.15 Utjecaj od otpada ................................................................................................................... 93
3.1.16 Utjecaj na promet................................................................................................................... 94
3.1.17 Utjecaj uslijed akcidenata ...................................................................................................... 94
3.1.18 Kumulativni utjecaji ................................................................................................................ 95
3.2 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja ................................................................... 96
3.3 Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena područja ........................... 96
3.4 Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja na ekološku mrežu s posebnim osvrtom na
moguće kumulativne utjecaje zahvata u odnosu na ekološku mrežu ........................................... 97
3.5 Opis obilježja utjecaja (izravni, neizravni, sekundarni, kumulativni i dr.) ....................... 100
4 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA ........... 101
4.1 Mjere zaštite okoliša .............................................................................................................. 101
4.2 Praćenje stanja okoliša ......................................................................................................... 101
5 IZVORI PODATAKA ................................................................................................... 102
6 PRILOZI ...................................................................................................................... 105

1 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA
Županijska uprava za ceste Dubrovačko–Neretvanske županije (nositelj zahvata) planira

rekonstrukciju dijela lokalne ceste LC69056 (Ston (DC414) - Broce - Kobaš), na dionici između
naselja Ston i naselja Broce, u Općini Ston na području Dubrovačko-neretvanske županije.
Prema Prilogu II. Popisa zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata
na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Uredbe o
procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, broj 61/14 i 03/17), planirani zahvat
spada pod točke:
o 9.1. Zahvati urbanog razvoja (sustavi odvodnje, sustavi vodoopskrbe, ceste,

groblja, krematoriji, nove stambene zone, kompleksi sportske, kulturne,
obrazovne namjene i drugo),
o 9.12. Svi zahvati koji obuhvaćaju nasipavanje morske obale, produbljivanje i
isušivanje morskog dna te izgradnja građevina u i na moru duljine 50 m i više,
o 13. Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj
na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata
procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi
procjene utjecaja na okoliš.
Nositelj zahvata je sklopio ugovor o izradi ovoga Elaborata s ovlaštenom tvrtkom Zeleni servis
d. o. o. iz Splita, Templarska 23 (u Prilogu 6.2. je ovlaštenje Ministarstva gospodarstva i
održivog razvoja, za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša).
Za izradu predmetnog elaborata korišten je:

o Idejni projekt „Rekonstrukcija dijela lokalne ceste LC69056 na dionici između naselja
Ston i naselja Broce“, ZOP: IP – 2240/21, kojeg je izradila tvrtka Projektni biro P45 d.
o. o. iz Zagreba, u travnju 2021. godine
Tablica 1-1 Podaci o nositelju zahvata

Županijska uprava za ceste Dubrovačko-
Naziv i sjedište pravne osobe neretvanske županije
Matični broj subjekta 060065765
OIB 51842375312
Ime i prezime odgovorne osobe Ivo Kaštelan, dipl. ing. prom. - ravnatelj
Telefon 020 422 333
e-mail info@zuc-dubrovnik.hr

1.1 Opis glavnih obilježja zahvata, tehnoloških procesa te prikaz

varijantnih rješenja zahvata ako su razmatrana
Nositelj zahvata planira rekonstrukciju dijela lokalne ceste LC69056 (Ston (DC414) - Broce -
Kobaš) na dionici od raskrižja s državnom cestom DC414 (st. 0 + 000,00) u naselju Ston do
raskrižja s nerazvrstanom cestom u naselju Broce (st. 2 + 200,00), ukupne duljine zahvata od
cca. 2,2 km.
Rekonstrukcija predmetne dionice je planirana u fazama:

o 1. faza : od 0 + 000,00 km do 1 + 050,00 km,
o 2. faza : od 1 + 050,00 km do 2 + 200,00 km.
Opis postojećeg stanja
Prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“, broj 41/22) lokalna cesta LC
69056 (Ston (DC414) - Broce (uvala Kobaš) duljine 8,4 km (širine cca. 3,07 m). Ova
prometnica predstavlja cestovnu poveznicu naselja Broce i Kobaš u Općini Ston preko državne
ceste DC414 sa širom cestovnom mrežom te općinskim i županijskim središtem.
Postojeća cesta je izvedena kao dvosmjerna s jednim voznim trakom za oba smjera s
improviziranim lokacijama za mimoilaženja. Širina kolnika postojeće ceste ne zadovoljava
osnovne uvjete za odvijanje dvosmjernog prometa, a tehnički elementi ceste onemogućavaju
postizanje tražene razine prometne uslužnosti i sigurnosti sukladno kategoriji ceste prema
Zakonu o cestama („Narodne novine“, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21,
114/22, 114/22, 04/23). Stanje asfalt betonskog kolničkog zastora je nezadovoljavajuće s
mjestimično izraženijim degradacijama kolničke konstrukcije. Bankine su minimalne ili ih uopće
nema, a oborinska odvodnja nije izvedena. Oprema ceste te horizontalna i vertikalna
signalizacija ne zadovoljavaju uvjete za sigurno odvijanje prometa. Na trasi prometnice ne
postoji pješačka staza.

Slika 1.1 - 1 Prikaz postojećeg stanja na području lokacije zahvata, 1 (cca. na stacionaži km 0 + 100)
(Zeleni servis d. o. o., travanj, 2023.)
Slika 1.1 - 2 Prikaz postojećeg stanja na području lokacije zahvata, 2 (cca. na stacionaži km 0 + 300 u
smjeru rasta stacionaže) (Zeleni servis d. o. o., travanj, 2023.)

Slika 1.1 - 3 Prikaz postojećeg stanja na području lokacije zahvata, 3 (cca. na stacionaži km 0 + 300 u
smjeru pada stacionaže) (Zeleni servis d. o. o., travanj, 2023.)
Opis planiranog zahvata
Planiranim zahvatom predviđena je rekonstrukcija dijela lokalne ceste LC69056 (Ston (DC414)
- Broce - Kobaš) na dionici od raskrižja s državnom cestom DC414 (st. 0 + 000,00) u naselju
Ston do raskrižja s nerazvrstanom cestom u naselju Broce (st. 2 + 200,00), ukupne duljine
zahvata od cca. 2,2 km.
Predviđenom rekonstrukcijom prometnice osigurati će se propisana razine prometne

uslužnosti i sigurnosti za motorni i pješački promet te šetnica koja je neophodna kako za
lokalno stanovništvo tako i za daljnji turistički razvoj područja uz Stonski zaljev i postojeću
solanu.
Rekonstrukcija predmetne dionice je planirana u dvije faze:

o 1. faza : od 0 + 000,00 km do 1 + 050,00 km,
o 2. faza : od 1 + 050,00 km do 2 + 200,00 km.
1. faza
Duljina dionice 1. faze iznosi 1 050 m. Trasa planirane ceste u najvećem dijelu će pratiti
horizontalne elemente postojeće prometnice, dok će vertikalni elementi pratiti postojeće uz
visinsku korekciju kako bi se mogla izvesti nova kolnička konstrukcija. Zbog korekcije i
proširenja prometnice na mjestima duž trase planirano je nasipavanje mora. Pretpostavlja se
da je postojeće morsko dno slabe nosivosti (nisu provedeni geotehnički istražni radovi) te se

predviđa iskop postojećeg u debljini oko 30 cm. Na postojeći iskop postavit će se geomreža
na koju će se postaviti geotekstil. Na uređenu podlogu postavit će se kameni nasip, a na
rubnom dijelu uz more predviđena je izvedba kamenog zida.
Uz cestu je planirana pješačka staza širine 1,6 m s 0,25 m betonske pasice. Na početku trase
izvest će se uklopi na postojeće stanje s istim horizontalnim i vertikalnim parametrima te će se
prema potrebi i u dogovoru s investitorom zamijeniti habajući sloj asfalta. Ukoliko bude
potrebno, na području slabe nosivosti dotrajali kameni zidovi će se obnoviti ili zamijeniti.
Svi postojeći vezovi koji se nalaze na trasi 1. faze, u dogovoru s lokalnom zajednicom i
kapetanijom će se ukloniti ili izmjestiti na novu lokaciju.
Postojeća žičana ograda na stacionaži od km 0+070,00 do km 0+137,00 će se prema
dogovoru s vlasnikom izmjestiti ili ukloniti, a postojeća žičana ograda s kamenim stupovima na
stacionaži od km 0+232,00 do km 0+265,00 će se izmjestiti izvan krune prometnice.
Na dijelu trase izvest će se AB ploča kako bi kako bi pješačka staza ostala u kontinuitetu.
U dijelu faze 1. uz pješačku stazu nije planirana ugradnja pješačke ograde jer se ista većim
dijelom nalazi uz more te će se koristiti kao turistička šetnica. Tri postojeća propusta na
navedenom dijelu trase će se rekonstruirati te će se povećati na novo-projektirano stanje, a
zadržat će istu funkciju kao i do sada. Postojeći most će se rekonstruirati i nadograditi.
U stacionaži od km 0+406,26 do km 0+522,29, s desne strane u smjeru rasta stacionaže nalazi

se postojeći jarak na čijem je mjestu potrebno izvesti armiranobetonsko zacjevljenje kako bi
se izvelo proširenje postojeće ceste. Novi okvir zacjevljenja će se izvesti unutar postojećih
kamenih zidova, armiranobetonskim okvirom širine 2,70 m i visine 1,40 m. Uzdužni nagib
okvira zacjevljenja pratiti će nagib nivelete novo-projektirane trase. Iznad AB okvira od km
0+406,26 do km 0+494,89 izvesti će se armiranobetonski zidić (širine 0,25 m i visine 0,20 m)
u kojem će se svakih 20 m ostaviti otvori za ispust oborinske vode. Armiranobetonski okvir
zacjevljenja i zid iznad njega izvesti će se od betona razreda tlačne čvrstoće C35/45. Prostor
između zida okvira i postojeće ceste će se zasuti kamenim nasipom. Hidroizolacijom će se
obložiti gornja ploha gornje armiranobetonske ploče okvira. Hidroizolaciju će se zaštititi
kolničkim zastorom ili betonom za pad. Beton za pad, iznad ploče okvira, izvesti će se u nagibu
od 4 % na desnu stranu, u smjeru rasta stacionaže.
Propusti
o u km 0+451,03 nalazi se postojeći propust (kroz postojeću cestu) koji se spaja na okvir
zacjevljenja. Na mjestu spoja propusta i okvira zacjevljenja, izvesti će se produbljenje
novog okvirnog zacjevljenja, u uzdužnom padu od 5 % prije i nakon spoja s propustom.
Obzirom da se okvir zacjevljenja nalazi neposredno uz more, a tlo na mjestu okvira je
muljevito, izvesti će se iskop lošeg materijala te osigurati dobra i kvalitetna podlogu za
ugradnju okvira zacjevljenja.
o na stacionaži km 0 + 523,53 - širina propusta je od 4,42 m do 4,35 m, što ne
zadovoljava novi prometni profil ceste. Duljina propusta je promjenjiva od 1,90 m s
desne strane do 1,11 m s lijeve strane. S desne strane proširiti će se propust za ukupnu
širinu od 4,55 m na početku propusta, do 4,60 m na kraju propusta. U tu širinu
proširenja je uračunata i širina rubnog vijenca od 1,0 m. Novu ploču propusta prilagoditi
će se postojećoj ploči propusta, a povezivanje će se osigurati sidrenjem nove
konstrukcije u postojeću na razmaku od 25 cm po cijeloj dužini ploče. Ukupna širina
novog poprečnog presjeka iznositi će 8,35 m.

o na stacionaži 0 + 802,53 - duljina propusta je 1,85 m. Stoga će se s desne strane

propust proširiti za 1,90 m i s lijeve strane za 1,10 m na početku propusta i 0,96 m na
kraju propusta. U tu širinu proširenja je uračunata i širina rubnog vijenca koji s desne
strane iznosi 1,0 m i s lijeve strane 0,25 m. Novu ploču propusta prilagoditi će se
postojećoj ploči propusta, a povezivanje će se osigurati sidrenjem nove konstrukcije u
postojeću na razmaku od 25 cm po cijeloj dužini ploče. Ukupna širina novog poprečnog
presjeka iznositi će 8,35 m.
Most - na stacionaži od km 1 + 002,00 do 1 + 010,00. Na tom dijelu dionice projektira se

pješačka staza širine 1,6 m pa je iz tog razloga potrebno proširiti postojeću konzolu na mostu
jer postojeća konzola nema dovoljnu širinu. To je ujedno i glavni razlog rekonstrukcije mosta.
Na lijevoj (istočnoj) strani mosta u smjeru rasta stacionaže izvesti će se proširenje za potrebe
pješačke staze u širini od 1,20 m. Nova hodna staza će se prilagoditi postojećoj hodnoj stazi.
Ukupna širina hodnika tada će iznositi 1,85 m (pješačka staza 1,60 cm + pješačka ograda 0,25
cm). Povezivanje nove i postojeće hodne staze izvesti povezivanjem armature. Na mjestima
gdje se postojeća i nova hodna staza povezuju, širina nove staze iznositi će 1,50 m, dok će na
svim ostalim presjecima širina hodne staze iznositi 1,20 m. Ukupna širina novog poprečnog
presjeka mosta iznositi će 8,51 m.
Izvesti će se zasebna armiranobetonska konstrukcija koja će samostalno nositi pješačku
stazu. Pored postojećih zidova upornjaka sa istočne strane izvesti će se novi zidovi. Upornjak
U1 će se proširiti za 3,40 m, dok će se upornjak U2 proširiti za 1,70 m. Proširenje kod upornjaka
1 izvoditi će se u dva dijela (zida), svaki duljine 1,70 m. Prvi dio zida će se nastaviti paralelno
s postojećim upornjakom, dok će se drugi dio zida izvesti 150° u odnosu na prvi. Zid novog
upornjaka će se povezati sa postojećim zidom ankeri te će se povezati sa armaturom novog
dijela zida. Na zidove proširenih upornjaka osloniti će se ploča h = 0,25 m koja će nositi
pješačka šetnica, ukupne duljine 9,65 m.
2. faza
Duljina predmetnog zahvata faze 2. iznosi 1 150,00 m. Trasa rekonstruirane prometnice će u

najvećem dijelu pratiti horizontalne elemente postojeće prometnice i već izvedeni iskop, dok
će vertikalni elementi pratiti postojeće uz visinsku korekciju kako bi se mogla izvesti nova
kolnička konstrukcija. Na kraju trase izvesti će se uklopi na postojeće stanje. Ukoliko bude
potrebno, na području slabe nosivosti dotrajali kameni zidovi će se obnoviti ili zamijeniti. Na
trasi je predviđeno uređenje pokosa usjeka kamenim zidom visine 1,0 m kako bi se što bolje
uklopio u postojeći okoliš.
Svi pristupi kućama, kao i parcelama moraju ostati u funkciji te će se na licu mjesta urediti.

Elaborat zaštite okoliša uz zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Rekonstrukcija dijela lokalne ceste LC69056 na dionici između
naselja Ston i naselja Broce, Općina Ston, Dubrovačko-neretvanska županija“
Slika 1.1 - 4 Prikaz obuhvata planiranog zahvata na DOF karti (dio trase nakon stacionaže 2+200,00 je uklop u postojeće stanje)
(Zeleni servis d. o. o., 2023.)

Horizontalni elementi
1. faza
Trasa će biti horizontalno postavljena pomoću tangenti koje će pratiti postojeće kamene zidove
uz more. U stacionaži od km 0+406,26 do km 0+522,29, s desne strane u smjeru rasta
stacionaže, planirano je zacjevljivanje postojećeg kanala (jarka) kako bi se izvelo proširenje
postojeće ceste.
Proširenje u krivinama je predviđeno za osobno vozilo (Δš=10/R). Maksimalni upotrijebljeni
horizontalni radijus će biti 1 500 m, a minimalni 55 m.
2. faza
Trasa će biti horizontalno postavljena pomoću tangenti koje će pratiti postojeće kamene zidove
uz more. Kako bi se zadržali svi zidovi, na trasi su planirani dodatni zemljani radovi.
Proširenje u krivinama je predviđeno za osobno vozilo (Δš=10/R). Maksimalni upotrijebljeni
horizontalni radijus će biti 2 000 m, a minimalni 40 m.
Planirana prometnica prati horizontalne elemente postojeće ceste u duljini od cca. 1984,46 m
dok se na 290 m ispravljaju horizontalni elementi.
Proširenje i izgradnja kamenog zida planirana je na duljini od 620 m.
Vertikalni elementi
1. faza
Trasa planirane ceste će biti vertikalno postavljena prema postojećoj prometnici te okolnom
terenu. Maksimalni uzdužni nagib je predviđen 1,75 %, a minimalni 0,10 %. Maksimalni
vertikalni radijus je planiran 16 000 m, a minimalni 1000 m.
2. faza
Trasa će biti vertikalno postavljena prema postojećoj prometnici uz podizanje nivelete za cca.
6 cm, iznimno na mjestima gdje postoje prilazi kućama te uklopom na postojeće stanje.
Maksimalni uzdužni nagib je predviđen 4,6 %, a minimalni je 0,10 %. Maksimalni vertikalni
radijus je planiran 10 000 m, a minimalni 500 m.
Elementi poprečnih nagiba
Predviđeni su sljedeći tehnički elementi poprečnih profila:
1. faza
o vozni trak: 2 x 2,75 = 5,50 m
o bankina: 1,00 m
o pješačka staza: 1,60 m
o bankina uz pješačku stazu: 0,25 m

2. faza
o vozni trak: 2 x 2,50 = 5,00 m
o bankina: 1,00 m
Geotehnički istražni radovi nisu obavljeni pa je predviđeni nagib pokosa usjeka 3 : 1 (ukoliko
se pokaže potreba nagib pokosa usjeka će se ublažiti), a pokos nasipa je 1 : 1,5.
Planirana kolnička konstrukcija
Vozna površina:
 asfalt za nosivo habajuće slojeve (BNHS), AC16 surf AG2 M2: 6,0 cm
 donji nosivi sloj od kamenog materijala, 0/63mm Ms≥100 MN/m2: ≥ 20,0 cm
Pješačka staza:
 betonski opločnici oblika šesterokut (crvene boje): 8,0 cm
 donji nosivi sloj od drobljenog kamenog materijala 0/63 mm, ms ≥ 80 mn/m2: 20,0 cm
Donji nosivi sloj pješačke staze je predviđen od zrnatog drobljenog kamenog materijala
debljine 20 cm. Od tih 20 cm debljine 17 će biti zrnati drobljeni kameni materijal veličine zrna
0 - 64 mm (na dijelu trase će izostati tamponski dio od 17 cm te će se ugraditi na postojeću
podlogu), a završni sloj debljine 3 cm. Neposredno ispod betonskih opločnika nalazit će se
zrnati kameni materijal veličine zrna 4 - 8 mm radi lakše ugradnje betonskih opločnika.
Svi postojeći prometni znakovi na trasi će se zadržati uz izmještanje prema rekonstruiranom

dijelu u skladu s Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama
(„Narodne novine“, broj 92/19).

Slika 1.1 - 5 Normalni poprečni profil trase – faza 1.

(Idejni projekt)

Slika 1.1 - 6 Normalni poprečni profil trase sa zacjevljenjem kanala– faza 1.

(Idejni projekt)

Slika 1.1 - 7 Normalni poprečni profil trase, 2 – faza 1.

(Idejni projekt)

Slika 1.1 - 8 Normalni poprečni profil trase – faza 2.

(Idejni projekt)

Slika 1.1 - 9 Normalni poprečni profil trase u naselju – faza 2.

(Idejni projekt)

Instalacije
1. faza
Na predmetnoj dionici nalaze se instalacije javne rasvjete. Rekonstrukcijom postojeće trase

stupovi javne rasvjete izmjestiti će se izvan krune prometnice.
Na navedenoj dionici predviđena je javna rasvjeta, a ista će biti usuglašena s investitorom,

predstavnicima lokalne samouprave te lokalnim distributerom električne energije. Ukoliko se
izvođenje javne rasvjete usuglasi sa svim navedenim sudionicima pri izvođenju faze II izvesti
će se betonski temelji te DTK.
Površinska odvodnja kolnika predviđena je poprečnim i uzdužnim nagibima kolnika, odnosno

gravitacijski. Na mjestima gdje su poprečni nagibi nagnuti prema moru izvest će se upušteni
rubnjaci na duljini od 2 m, gdje će oborinska odvodnja slobodno otjecati u more. Na mjestima
najnižih točaka izvesti će se upuštanje rubnjaka (pješačke staze) u širini od 2 m kako bi se
voda s prometnice odvela u more.
2. faza
Prije izvođenja radova potrebno je na licu mjesta utvrditi položaj postojećih vodovodnih
instalacija. Ukoliko se pokaže potreba, ista će se izmjestiti u bankinu/bermu buduće
prometnice u dogovoru s vlasnicima instalacija.
Postojeći drveni stup na kojem se nalazi javna rasvjeta i električni kablovi prema dogovoru s
vlasnikom instalacija će se premjestiti ili zamijeniti novim.
Površinska odvodnja kolnika predviđena je poprečnim i uzdužnim nagibima kolnika, odnosno

gravitacijom, prema moru, osim na dijelovima kod desnih zavoja R = 75 m gdje je poprečni
nagib nagnut prema usjeku.
Kod prvog desnog zavoja izvest će se betonski rubnjak na duljini od 40 m. Kod drugog desnog
zavoja izvest će se drenažni sloj u širini od 1,0 m na pretpostavljenoj dubini od 30 cm (izvesti
do raspucale stijene) kako bi se voda s prometnice i okolnog terena što prije odvela.
Ukoliko se na licu mjesta pokaže neophodno izvesti će se rigoli i/ili betonske kanalice uz pokos
usjeka (iza obložnog zida).
Za predmetni zahvat planirano je jedno varijantno rješenje koje je obrađeno ovim elaboratom.

1.2 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces
Budući da se ne radi o proizvodnoj djelatnosti ovo poglavlje nije primjenjivo.
1.3 Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog

procesa te emisija u okoliš
Budući da se ne radi o proizvodnoj djelatnosti ovo poglavlje nije primjenjivo.
1.4 Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju

zahvata
Za realizaciju predmetnog zahvata nisu potrebne druge aktivnosti osim onih koje su prethodno
opisane.
1.5 Po potrebi radovi uklanjanja
Planirano je da se predmetna cesta koristi dulji vremenski period te nije predviđeno njeno
uklanjanje. Za slučaj potrebe uklanjanja postupiti će se sukladno važećim propisima.

2 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA
2.1 Grafički prilozi s ucrtanim zahvatom koji prikazuju odnos prema

postojećim i planiranim zahvatima te sažeti opis stanja okoliša
na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj
Planirani zahvat nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na području općine Ston, u

naseljima Ston i Broce. Katastarski, lokacija zahvata se nalazi na području K.O. Ston i K.O.
Broce.
Slika 2.1 - 1 Prikaz lokacije zahvata na DOF karti (Zeleni servis d. o. o., 2023.)
Za planirani zahvat i analizirani prostor važeći su sljedeći dokumenti prostornog uređenja:
o Prostorni plan Dubrovačko - neretvanske županije („Službeni glasnik Dubrovačko-

neretvanske županije“, broj 06/03, 03/05, 07/10, 04/12, 09/13, 02/15, 07/16, 02/19,
06/19 – pročišćeni tekst, 03/20 i 12/20 – pročišćeni tekst) (u daljnjem tekstu PP DNŽ),
o Prostorni plan uređenja Općine Ston („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske
županije“, broj 09/10, 5/13 - isp., 05/15, 05/19 - isp., 12/17 te „Službeni glasnik Općine
Ston“ broj. 01/19 - pročišćeni tekst, 02/19, 03/19 - pročišćeni tekst) (u daljnjem tekstu
PPUO Ston).

Prostorni plan Dubrovačko–neretvanske županije
Prema izvodu iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora PP DNŽ planirani zahvat nalazi se na području označenom kao lokalna
cesta.
Slika 2.1 - 2 Izvod iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora PP DNŽ („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, broj 06/03, 03/05,
07/10, 04/12, 09/13, 02/15, 07/16, 02/19, 06/19 – pročišćeni tekst, 03/20 i 12/20 – pročišćeni tekst) (modificirao: Zeleni servis d. o. o., 2023.)

Prostorni plan uređenja Općine Ston
Prema izvodu iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina PPUO Ston planirani zahvat nalazi se na području označenom kao
postojeća izgrađena lokalna cesta. Također, prema izvodu iz kartografskog prikaza 2. Infrastrukturni sustavi i mreže; 2.1. Promet PPUO Ston
planirani zahvat nalazi se na području označenom kao postojeća lokalna cesta LC69056.
Slika 2.1 - 3 Izvod iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina PPUO Ston („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, broj 09/10,
5/13 - isp., 05/15, 05/19 - isp., 12/17 te „Službeni glasnik Općine Ston“, broj: 01/19 - pročišćeni tekst, 02/19, 03/19 - pročišćeni tekst)
(modificirao: Zeleni servis d. o. o., 2023.)

Slika 2.1 - 4 Izvod iz kartografskog prikaza 2. Infrastrukturni sustavi i mreže; 2.1. Promet PPUO Ston („Službeni glasnik Dubrovačko - neretvanske županije“,
broj 09/10, 5/13 - isp., 05/15, 05/19 - isp., 12/17 te „Službeni glasnik Općine Ston“, broj: 01/19 - pročišćeni tekst, 02/19, 03/19 - pročišćeni tekst)

U Odredbama za provođenje PPUO Ston, a vezano za planirani zahvat navodi se:
6. UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH

INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
PROMETNE POVRŠINE
Članak 76.
(1) Utvrđuju se sljedeće širine koridora postojećih i planiranih cesta:
(2) U izgrađenim dijelovima građevinskih područja, ako koridor nema propisanu širinu,
građevinska linija nove građevine koja se ugrađuje između postojećih građevina formira se u
ravnini sa građevinom koja je udaljenija od prometnice.
(3) Unutar utvrđenih koridora javnih cesta nije dozvoljena izgradnja do ishođenja lokacijske
dozvole (ili donošenja urbanističkog plana uređenja) za prometnicu ili njen dio. Nakon
ishođenja lokacijske dozvole i zasnivanja građevinske parcele ceste, odredit će se zaštitni
pojasevi ceste prema posebnom propisu, a prostor izvan zaštitnog pojasa priključit će se
susjednoj namjeni.
(4) Iznimno, uz suglasnost i posebne uvjete nadležne pravne osobe za upravljanje javnim
cestama, odnosno Općine ako se radi o nerazvrstanoj prometnici, može se u postupku
ishođenja akta kojim se odobrava građenje dozvoliti gradnja novih građevina unutar koridora
postojećih prometnica koje je potrebno rekonstruirati do planiranog profila.
Članak 76b.
(1) Koridore infrastrukture planirati na način da u najvećoj mogućoj mjeri prate postojeće
infrastrukturne koridore te uz prometnice i na način da ne presijecaju šumske površine
(makija).
(2) Pristupne prometnice planirati i projektirati na način da se osigura povezanost staništa
(prijelazi za male životinje).
(3) Prilikom gradnje koristiti već postojeće ceste, a nove prometnice planirati i graditi samo u
slučaju da postojeća infrastruktura nije dovoljna.
(4) Pristupne ceste, kao i ostalu pristupnu infrastrukturu (dalekovode, odvodnju, vodoopskrbu)
planirati na način da se minimiziraju potencijali negativni utjecaji na okoliš (zauzimanje i
fragmentacija staništa, vizualni utjecaj, buka, kolizije s divljim životinjama).
(5) Uvjeti i način gradnje prometnih površina definirati će se na razini urbanističkih planova
uređenja.

Članak 77.
(1) U planskom koridoru javne ceste mogu se graditi građevine za potrebe održavanja ceste i
pružanja usluga vozačima i putnicima, a predviđene projektom ceste (cestarske kućice,
skladišta opreme za održavanje, benzinske postaje, servisi, parkirališta, odmorišta i sl.).
(2) U koridoru postojeće ceste odnosno u zaštitnom pojasu gradnja je moguća samo uz
suglasnost nadležnih službi.
Članak 81.
(1) Minimalna udaljenost regulacijske linije od ivice kolnika mora biti tolika da se osigura
mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa u skladu sa
zakonskim propisima.
(2) Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati samo jednostrani nogostup.
(3) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju
proširenje uskih ulica ili njihovih dijelova, uklanjanje oštrih zavoja, te izazivaju nepreglednost u
prometu.
(4) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez prostornih barijera.
Članak 83.
(1) Uz ulice u naseljima potrebno je urediti pločnike za kretanje pješaka u najmanjoj širini od
1,0 m.
(2) PPUO Ston predviđa se korištenje mjesnih ulica i međumjesnih cesta za javni prijevoz, te
je potrebno u skladu s posebnim propisima predvidjeti proširenja za autobusna stajališta s
nadstrešnicama.

Sažeti opis stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati utjecaj
Stanovništvo i naselja u blizini zahvata
Općina Ston administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji te se prostire na

169,51 km2. U sastavu Općine nalazi se ukupno 19 naselja; Boljenovići, Brijesta, Broce,
Česvinica, Dančanje, Duba Stonska, Dubrava, Hodilje, Luka, Mali Ston, Metohija, Putnikovići,
Sparagovići, Ston, Tomislavovac, Zabrđe, Zamaslina, Zaton Doli i Žuljana. Prema popisu
stanovništva iz 2021. godine1 na području Općine živi 2 491 stanovnik, dok na području naselja
Ston živi 500 stanovnika, a naselja Broce 90 stanovnika.
Zaštićena područja i bioraznolikost
Prema dostupnim informacijama2 planirani zahvat nalazi se izvan zaštićenih područja RH.
Obuhvatu zahvata najbliže zaštićeno područje je posebni rezervat; Malostonski zaljev na cca.
477 m zračne udaljenosti.
Slika 2.1 - 5 Izvod iz Karte zaštićenih područja RH2 (Zeleni servis d. o. o., 2023.)
1https://dzs.gov.hr/naslovna-blokovi/u-fokusu/popis-2021/88; pristup: lipanj, 2023.

2 http://www.bioportal.hr/gis/; pristup: lipanj, 2023.

Prema Karti kopnenih nešumskih staništa iz 2016. godine i Karti staništa 2004. godine (koja je
vjerodostojna samo za staništa morske obale i morski bentos), obuhvat zahvata nalazi se na
sljedećim stanišnim tipovima:
Kopnena staništa:
o NKS kôd A.4.1/I.5.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Voćnjaci,
o NKS kôd E. Šume,
o NKS kôd F.1.1.3. Sredozemne grmaste slanjače,
o NKS kôd I.2.1./J./I.5.3. Mozaici kultiviranih površina / Vinogradi
o NKS kôd J. Izgrađena i industrijska staništa,
o NKS kôd J./F.1.1.3./A.4.1. Izgrađena i industrijska staništa / Sredozemne grmaste
slanjače/Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi,
Morska obala:
o NKS kôd F.4./F.5.1.2./G.2.4.1./G.2.4.2./G.2.5.2. Stjenovita morska obala / Zajednice
morske obale na čvrstoj podlozi pod utjecajem čovjeka / Biocenoza gornjih stijena
mediolitorala / Biocenoza donjih stijena mediolitorala / Zajednice mediolitorala na
čvrstoj podlozi pod utjecajem čovjeka,
o NKS kôd F.4./G.2.4.1./G.2.4.2. Stjenovita morska obala / Biocenoza gornjih stijena
mediolitorala / Biocenoza donjih stijena mediolitorala,
Morski bentos
o NKS kôd G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene.
Prema Prilogu II (Popis ugroženih i / ili rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog
značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske) Pravilnika o popisu stanišnih tipova i
karti staništa („Narodne novine“, broj 27/21, 101/22) na području zahvata nalaze se sljedeći
stanišni tipovi:
o NKS kôd A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi,
o Neki podtipovi stanišnog tipa NKS kôd E. Šume,
o Neki podtipovi stanišnog tipa NKS kôd F.4. Stjenovita morska obala,
o NKS kôd G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala,
o NKS kôd G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala,
Prema Prilogu III (Popis prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju zastupljenih
na području Republike Hrvatske) Pravilnika o popisu stanišnih tipova i karti staništa („Narodne
novine“, broj 27/21, 101/22) na području zahvata nalaze se sljedeći stanišni tipovi:
o NKS kôd F.1.1.3. Sredozemne grmaste slanjače (Natura kod 1420 Mediteranska i
termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi))
o NKS kôd G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala (Natura kod 1170 Grebeni)
o NKS kôd G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala (Natura kod 1170 Grebeni)
o NKS kôd G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene (Natura kod 1170 Grebeni)

Slika 2.1 - 6 Izvod iz karte staništa za planirani zahvat3 (Zeleni servis d. o. o., 2023.)

Šume i šumska zemljišta
Planirani zahvat nalazi se na području Gospodarske jedinice (GJ) Zagorje (980) za koju je
nadležna Šumarija Dubrovnik kao dio Uprave šuma Podružnica Split. Ukupna površina GJ
Zagorje iznosi 3 484, 85 ha, od čega je 3 388,60 obrasle površine. Šume ove gospodarske
jedinice svrstane su u zaštitne šume, šume posebne namjene te gospodarske šume.4
Prema podacima Hrvatskih šuma5, obuhvat zahvata se dijelom nalazi na području odjela 72
gospodarske jedinice Zagorje.
Slika 2.1 - 7 Šume i šumska zemljišta s ucrtanom lokacijom zahvata6 (Zeleni servis d. o. o., 2023.)
Na području općine Ston nalaze se i šume šumoposjednika (privatne šume) koje pripadaju
gospodarskoj jedinici Kuna Pelješka – Broce. Obuhvat zahvata se malim dijelom nalazi na
području odsjeka 116 B navedene gospodarske jedinice šuma šumoposjednika (privatnih
šuma).
4 https://javnipodaci.blob.core.windows.net/pdf/980/Opis.pdf; pristup: lipanj, 2023.

5https://webgis.hrsume.hr/arcgis/apps/webappviewer/index.html?id=8bb3e1d6b80d49ad9e0193f8b62
380e2; pristup: lipanj, 2023.


Slika 2.1 - 8 Šume šumoposjednika (privatne šume) s ucrtanom lokacijom zahvata7

Tlo
Prema Pedološkoj karti RH8 planirani zahvat dijelom se nalazi na tipu tla označenim kao
Rendzina na dolomitu i vapnencu (linija Pedološke karte ne podudara se sa digitalnom ortofoto
podlogom (kartom).
Rendzina je humusno akumulativno tlo koje se za razliku od kalkomelanosola razvija na

rastresitim i fizikalno lako trošivim karbonatnim sedimentima kao što su lapori i meki vapnenci,
fliš, deluvijalni nanosi, sipari i siparišne breče kao trošniji te karbonatne breče, dolomit i
karbonatni pješčenjaci kao tvrdi, ali još uvijek fizikalno lako trošivi sedimenti. U Dubrovačko-
neretvanskoj županiji izdvojeni su na laporu (flišu), dolomitu i tanko uslojenim i zdrobljenim
pločastim vapnencima. Ima A-AC-C tip građe na rahlim sedimentima ili A-AC-C-R tip građe na
tvrđim karbonatnim sedimentnim stijenama.9

8 http://envi.azo.hr/; pristup: lipanj, 2023.
9https://www.zzpudnz.hr/Portals/0/1_DNZ/11_BONITETNO_VREDNOVANJE_DNZ.pdf?ver=Lm-
9_g7Bbz71s4i30ufhBQ%3d%3d; pristup: lipanj, 2023.

Slika 2.1 - 9 Pedološka karta RH s ucrtanom lokacijom zahvata (Zeleni servis d. o. o., 2023.)
Tablica 2.1-1 Značajke kartiranog tipa tla10

Broj
kartirane Pogodnost Opis kartirane jedinice Stjenovitost Kamenitost Nagib Dubina
jedinice tla tla (%) (%) (%) (cm)
tla
Rendzina na dolomitu
i vapnencu, Smeđe tlo
na vapnencu, Luvisol
62 N-2 5 - 20 3-5 3 - 15 20 - 50
na vapnencu,
Vapneno dolomitna
crnica
Korištenje zemljišta
Prema izvodu iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina PPUO Ston planirani
zahvat nalazi se na području označenom kao postojeća izgrađena lokalna cesta. Unutar
obuhvata zahvata ne nalaze se vrijedna ni obradiva tla.
Prema Karti pokrova zemljišta – „CORINE land cover“11 planirani zahvat se nalazi na
područjima označenim kao Nepovezana gradska područja, Solane, More, Mješovita šuma te
Pretežno poljoprivredno zemljište, s značajnim udjelom prirodnog biljnog pokrova.
10 http://envi.azo.hr/; pedološka karta; pristup: lipanj, 2023.


Slika 2.1 - 10 Karta pokrova zemljišta s ucrtanim planiranim zahvatom 12 (Zeleni servis d. o. o., 2023.)
Hidrogeološke karakteristike
Općina Ston, kao dio poluotoka Pelješca, sastavni je dio hrvatskog dinarskog krša i zato sa
sličnom građom i sastavom stijena te svojstvenim dinarskim smjerom pružanja sjeverozapad
- jugoistok. Na cijelom poluotoku razlikuje se nekoliko geomorfoloških sektora; strmi gorski
usponi od 400 do 961 m, brdsko područje blagih padina ispod 400 m te zaravnjeni krški
tereni.13
Hidrološke prilike na području poluotoka Pelješca uvjetovane su geološkim sastavom.
Vapnenačko–dolomitski sastav prouzročio je poroznost terena pa na njima nema površinskih
tokova ni izvora. Na tlu se javljaju jedino povremeni bujični vodotoci koji otječu direktno u more
i nemaju direktne veze s podslivom rijeke Neretve. Područje Pelješca odlikuje se strmim
padinama brda koja su izbrazdana ponekim bujicama koje se ulijevaju u more. Jedan dio bujica
se formira u unutrašnjosti u izduženim udolinama i poljima prateći smjer pružanja poluotoka,
te se naglim promjenama smjera ulijevaju u more. Drugi tip bujica je relativno kratkog toka,
spuštajući se s padina brda u priobalju. Ovim bujicama je posebno ugroženo priobalno
područje naselja Viganj, Kućišta i Orebić gdje na relativno kratkom potezu postoji oko 30
bujičnih vodotoka koji se prolazeći kroz urbanizirana područja ulijevaju u more.14

13https://opcinaston.hr/wp-content/uploads/2020/12/Strateski-plan-Opcine-Ston-za-razdoblje-2021-
2023-godine.pdf
14 https://repozitorij.vuka.hr/islandora/object/vuka%3A2596/datastream/PDF/view

Seizmičnost područja
Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske (PMF – Zagreb, 2011.)15 s usporednim
vršnim ubrzanjem tla tipa A uz vjerojatnost premašaja od 10% u 10 godina za povratno
razdoblje od 95 godina pri seizmičkom udaru, može se očekivati maksimalno ubrzanje tla od
0,18 g s intenzitetom potresa od VIII MCS. Za povratno razdoblje od 475 godina, uz
vjerojatnost premašaja od 10% u 50 godina, maksimalno ubrzanje tla iznosi 0,34 g s
intenzitetom potresa od IX MCS. Navedene magnitude odgovaraju vrlo jakom i razornom
potresu.
Slika 2.1 - 11 Seizmološka karta predmetne lokacije (Zeleni servis d. o. o., 2023.)
Zrak
Prema Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na

teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 01/14) područje RH podijeljeno je na pet
zona, uz izdvojena četiri naseljena područja tj. područja aglomeracija. Podjela je izvršena s
obzirom na prostornu razdiobu emisija onečišćujućih tvari, zadane kriterije kakvoće zraka,
geografska obilježja i klimatske uvjete koji su značajni za praćenje kvalitete zraka.
Općina Ston nalazi se u zoni HR5 koja obuhvaća Splitsko-dalmatinsku županiju (izuzimajući
aglomeraciju HR ST), Zadarsku županiju, Šibensko-kninsku županiju i Dubrovačko-
neretvansku županiju.
Na području Općine Ston nema mjernih postaja u sklopu Državne mreže za trajno praćenje
kvalitete zraka, a najbliža mjerna postaja je Opuzen. Prema Izvješću o praćenju kvalitete zraka
na teritoriju Republike Hrvatske za 2021. godinu (MINGOR, veljača, 2023.)16 zrak je na
navedenoj mjernoj postaji bio II. kategorije s obzirom na O3.
Klima
Područje općine Ston pripada klimatskom tipu koji se prema Köppenovoj klasifikaciji klima
svrstava u sredozemnu klimu s vrućim ljetom (Csa tip). Temeljna svojstva ovog klimatskog tipa
su: duga, mirna, topla, sunčana, vedra i suha ljeta, kratke, blage i vlažne zime te toplije i
15 http://seizkarta.gfz.hr/hazmap/karta.php; pristup: lipanj, 2023.

16https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/dokumenti/011_zrak/Izvjesca/Izvje%C5%A1%C4%87
e%20o%20pra%C4%87enju%20kvalitete%20zraka%20na%20teritoriju%20Republike%20Hrvatske%2
0za%202021.%20godinu.pdf; pristup: lipanj, 2023.

vlažnije jeseni od proljeća. Padaline karakterizira izrazito sezonska raspodjela, odnosno

oskudica u toplo doba godine i njena koncentracija u hladnom razdoblju godine. Najsuši
mjesec ima prosječno manje od 40 mm kiše, a ljeto je vruće te je srednja temperatura
najtoplijeg mjeseca veća od 22 °C. Specifičan topografski položaj te prirodno-geografska
obilježja Općine Ston (konfiguracija terena, vertikalna raščlanjenost reljefa, orijentacija prema
sjeveru i jugu i dr.) uvjetuju izloženost primorskim (maritimnim) i kopnenim (kontinentalnim)
utjecajima te specifične klimatske lokalne osobine i značajke, oblikujući mikroklimu pojedinih
predjela te razlike između pojedinih dijelova Općine. U unutrašnjosti Općine primorski utjecaji
su slabiji radi značajne vertikalne raščlanjenosti reljefa, odnosno bitnih razlika između višeg
antiklinalnog dijela (gore, pobrđa i dr.) i nižeg sinklinalnog dijela (ponikve, udoline, polja u kršu
i dr.), koji su izloženi sjevernim utjecajima. Južni dio Općine, uz Mljetski kanal, ima povoljnija
klimatska obilježja od sjevernog, koji se nalazi uz Malostonski zaljev. U južnom dijelu Općine
više je vedrih dana, a manje je naoblake, hladnih, oblačnih i kišnih dana. Količina padina opada
s nadmorskom visinom i od jugoistoka prema sjeverozapadu17.
Za analizu osnovnih klimatoloških karakteristika korišteni su podaci Državnog

hidrometeorološkog zavoda za mjernu postaju Dubrovnik (za razdoblje 1961. - 2021.).
Najtopliji mjesec u godini je kolovoz sa srednjom temperaturom zraka od 25,3 °C, dok je
najhladniji mjesec u godini na promatranom području siječanj sa srednjom temperaturom zraka
od 9,1 °C. Najviša vrijednost maksimalne temperature izmjerena je u kolovozu (38,4 °C), a
najniža u siječnju (-7,0 °C).
Najviše oborina padne u studenom i prosincu, a najmanje u srpnju. Prema podacima DHMZ-
a trajanje sijanja sunca u Dubrovniku prosječno je 2 636,5 sati godišnje.
17 https://opcinaston.hr/wp-content/uploads/2019/07/SLUZBENI-GLASNIK-OPCINE-STON-broj-1.pdf

Tablica 2.1-2 Srednje mjesečne vrijednosti i ekstremi na mjernoj postaji Dubrovnik (za razdoblje 1961.-
2021.)18
Na slikama u nastavku prikazane su karte minimalne i maksimalne temperature zraka, karta

srednje godišnje količine oborine (mm) te karte karakterističnog opterećenja snijegom i
srednjeg godišnjeg broja dana s grmljavinom prema podacima od 1971. do 2000. (izvor DHMZ)
sa označenom lokacijom zahvata.
18 https://meteo.hr/klima.php?section=klima_podaci&param=k1&Grad=dubrovnik; lipanj, 2023.

Slika 2.1 - 12 Karta minimalne temperature zraka (°C) za povratno razdoblje 50 godina prema
podacima 1971. - 2000. (modificirao: Zeleni servis d. o. o., 2023.)
Slika 2.1 - 13 Karta maksimalne temperature zraka (°C) za povratno razdoblje 50 godina prema
podacima 1971. - 2000. (modificirao: Zeleni servis d. o. o., 2023.)

Slika 2.1 - 14 Karta srednje godišnje količine oborine (mm) prema podacima 1971. - 2000.
(modificirao: Zeleni servis d.o.o., 2023.)
Slika 2.1 - 15 Karta karakterističnog opterećenja snijegom (kNm -2) za razdoblje 1971. - 2000.

Slika 2.1 - 16 Karta srednjeg godišnjeg broja dana s grmljavinom i/ili grmljenjem prema podacima
1971. - 2000. (modificirao: Zeleni servis d. o. o., 2023.)
Zabilježene klimatske promjene
Sadašnja klima pokriva razdoblje od 1971. - 2000. te se ovo razdoblje navodi i kao referentno
klimatsko razdoblje ili referentna klima te je često označeno kao razdoblje P0. Tijekom
razdoblja P0, trendovi srednje, srednje minimalne i srednje maksimalne temperature zraka
pokazuju zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj. Trendovi godišnje temperature zraka su pozitivni i
signifikantni, a promjene su veće u kontinentalnom dijelu zemlje nego na obali i u dalmatinskoj
unutrašnjosti. Najvećim promjenama bila je izložena maksimalna temperatura zraka, s
najvećom učestalošću trendova u klasi 0,3-0,4 °C na 10 godina. Na području Dalmacije u
razdoblju P0 minimalna temperatura porasla je za 0,2 do 0,4 °C, a maksimalna temperatura
za 1 do 1,2 °C.
Tijekom razdoblja P0 godišnje količine oborine pokazuju prevladavajuće nesignifikantne
trendove, koji su pozitivni u istočnim ravničarskim krajevima i negativni u ostalim područjima
Hrvatske. Najizraženije promjene sušnih razdoblja su u jesenskim mjesecima kada je u cijeloj
Republici Hrvatskoj uočen statistički značajan negativan trend.
Projekcije buduće klime
U ovom poglavlju bit će prikazani rezultati klimatskih simulacija i projekcija buduće klime za
područje Republike Hrvatske. Navedeni podaci preuzeti su iz sljedećih dokumenata:
o Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta
Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. i s
pogledom na 2070. i Akcijskog plana (Podaktivnost 2.2.1);
o Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni
rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km.

Navedeni dokumenti izrađeni su tijekom 2017. godine u sklopu projekta „Jačanje kapaciteta
Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema
Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama“.
Za klimatske simulacije korišten je regionalni atmosferski klimatski model RegCM (engl.
Regional Climate Model). Za izradu simulacija vrlo bitno je definiranje i odabir scenarija
koncentracija stakleničkih plinova. Scenariji koncentracija stakleničkih plinova (engl.
representative concentration pathways, RCP) su trajektorije koncentracija stakleničkih plinova
(a ne emisija) koje opisuju četiri moguće buduće klime, ovisno o tome koliko će stakleničkih
plinova biti u atmosferi u nadolazećim godinama (Moss i sur. 2010). Četiri scenarija, RCP2.6,
RCP4.5, RCP6 i RCP8.5, daju raspon vrijednosti mogućeg forsiranja zračenja (u W/m²) u
2100. u odnosu na predindustrijske vrijednosti (+ 2.6, + 4.5, + 6.0 i + 8.5 W/m²). RCP2.6
predstavlja, dakle, razmjerno male buduće koncentracije stakleničkih plinova na koncu 21.
stoljeća, dok RCP8.5 daje osjetno veće koncentracije.
Stanje klime za razdoblje 1971. - 2000. (referentno razdoblje – P0) i klimatske promjene za
buduća vremenska razdoblja 2011. - 2040. (P1 – neposredna budućnost) i 2041.-2070. (P2 -
klima sredine 21. stoljeća), analizirani su na osnovi rezultata numeričkih integracija
regionalnim klimatskim modelom (RCM) RegCM, uz pretpostavku IPCC scenarija rasta
koncentracije stakleničkih plinova RCP4.5 i RCP8.5. Klimatske promjene definirane su kao
razlike vrijednosti klimatskih varijabli između razdoblja 2011. - 2040. i 1971. - 2000. (P1-P0) te
razdoblja 2041. - 2070. minus 1971. - 2000. (P2 - P0).
U dokumentu Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade

nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. i s
pogledom na 2070. i Akcijskog plana detaljno su prikazani rezultati modeliranja modelom
RegCM na prostornoj rezoluciji 50 km, dok su u Dodatku rezultatima klimatskog modeliranja
na sustavu HPC VELEbit, prikazuju osnovni rezultati modeliranja istim modelom na prostornoj
rezoluciji 12,5 km.
Za sve analizirane varijable, klimatsko modeliranje izrađeno je na prostornoj rezoluciji od 50
km i za RCP4.5. scenarij, dok je za određene parametre (temperatura, oborine, brzina vjetra,
ekstremni vremenski uvjeti) modeliranje izrađeno i na detaljnijoj prostornoj rezoluciji od 12,5
km, za scenarije RCP4.5 i RCP8.5.
o Srednja temperatura zraka na 2 m iznad tla
U analiziranim RegCM simulacijama na 12,5 km, temperatura zraka na 2 m iznad tla se

povećava u svim sezonama i za oba scenarija. Za razdoblje 2011. - 2040. godine i scenarij
RCP4.5, projekcije ukazuju na moguće zagrijavanje u zimi, proljeću i jeseni od 1 do 1,3 °C te
ljeti u većem dijelu Hrvatske od 1,5 do 1,7 °C. Za razdoblje 2041.-2070. godine i isti scenarij,
zagrijavanje u zimi, proljeću i jeseni iznosi od 1,7 do 2 °C te ljeti u većem dijelu Hrvatske od
2,4 do 2,6 °C. Iznimke za ljetnu sezonu čini istok Hrvatske i obalno područje sa zagrijavanjem
nešto manjim od 2,5 °C.
Na srednjoj godišnjoj razini, srednjak ansambla RegCM simulacija na 12,5 km daje za

razdoblje 2011. - 2040. godine i oba scenarija mogućnost zagrijavanja od 1,2 do 1,4 °C. Za
razdoblje 2041. - 2070. godine i scenarij RCP4.5 očekivano zagrijavanje je od 1,9 do 2 °C. Za
razdoblje 2041. - 2070. godine i scenarij RCP8.5, projekcije ukazuju na mogućnost
temperature od 2.4 °C na krajnjem jugu do 2,6 °C u većem dijelu Hrvatske. U obalnom području

projicirani porast temperature je oko 2,5 °C. U prvom razdoblju buduće klime (2011. - 2040.
godine) za oba scenarija na području lokacije zahvata očekuje se mogućnost
zagrijavanja od 1 °C do 1,5 °C. Za razdoblje 2041. - 2070. godine i scenarij RCP4.5
očekivano zagrijavanje je od 1,5 °C do 2 °C. Za razdoblje 2041. - 2070. godine i scenarij
RCP8.5, projekcije ukazuju na mogućnost porasta temperature od 2 do 2,5 °C.
Slika 2.1 - 17 Promjena srednje godišnje temperature zraka na 2 m iznad tla (°C) u odnosu na
referentno razdoblje 1971. - 2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom.
Gore: za razdoblje 2011. - 2040. godine; dolje: za razdoblje 2041. - 2070. godine
Lijevo: scenarij RCP4.5; desno: scenarij RCP8.5.
o Ukupna količina oborine

U usporedbi s rezultatima simulacije povijesne klime (razdoblje 1971. - 2000.) na 50 km
rezoluciji, na 12,5 km su gradijenti oborine osjetno izraženiji u područjima strme orografije. To
znači da je u 12,5 km simulacijama kvalitativna razdioba oborine bolje prikazana. Međutim,
ukupne količine oborine su precijenjene, kako u odnosu na 50 km simulacije, tako i u odnosu
na izmjerene klimatološke vrijednosti. Ovo povećanje ukupne količine oborine u referentnoj
klimi osobito je izraženo na visokim planinama obalnog zaleđa. Za razliku od temperaturnih
veličina, klimatske projekcije srednje ukupne količine oborine sadrže izraženije razlike u iznosu
i predznaku promjena u prostoru te pokazuju veću ovisnost o sezoni. Za razdoblje 2011. -
2040. godine i scenarij RCP4.5, projekcije ansambla RegCM simulacija ukazuju na:
o moguće povećanje ukupne količine oborine tijekom zime na čitavom području Hrvatske
(do 5 % u središnjim dijelovima, od 5 do 10 % na istoku i zaleđu obale te čak do 20%
u nekim dijelovima obalnog područja).
o slabije izražen signal tijekom proljeća s promjenama u rasponu od -5 % do 5 %.

o izraženo smanjenje ukupne količine oborine ljeti u čitavoj Hrvatskoj: u većem dijelu
Hrvatske od -20 % do -10 %, od -10 do -5 % na sjevernom dijelu obale i od -5 do 0 %
na južnom Jadranu.
o promjenjiv signal tijekom jeseni u rasponu od -5 % do 5 % osim na području juga
Hrvatske gdje ovdje analizirane projekcije ukazuju na smanjenje u rasponu od -10 do
-5 %.
Za razdoblje 2041. - 2070. godine su projicirane promjene sličnog iznosa i predznaka za sve
sezone kao i u neposredno budućoj klimi (2011. - 2040. godine), osim za jesen, gdje se javlja
povećanje količina oborine u različitom postotku ovisno o dijelu Hrvatske.
Na srednjoj godišnjoj razini su promjene u ukupnoj količini oborine u rasponu od -5 do 5 % za

oba buduća razdoblja te za oba scenarija. Na području kontinentalne Hrvatske klimatske
projekcije daju smanjenje, a na području primorske Hrvatske povećanje godišnje količine
oborine. U prvom razdoblju buduće klime (2011. - 2040. godine) za scenarij RCP4.5
očekuje se porast ukupne količine oborine na godišnjoj razini od 0 do 5 %, a za scenarij
RCP8.5 očekuje se porast ukupne količine oborine na godišnjoj razini u iznosu od 5 do
10 %. Za razdoblje 2041. - 2070. godine za oba scenarija očekuje se porast ukupne
količine oborina na godišnjoj razini od 5 do 10 %.
Slika 2.1 - 18 Promjena srednje godišnje ukupne količine oborine (%) u odnosu na referentno
razdoblje 1971. - 2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Gore: za razdoblje
2011.- 2040. godine; dolje: za razdoblje 2041.- 2070. godine.

o Maksimalna brzina vjetra na 10 m iznad tla

Od glavnih klimatoloških elemenata analiziranih u dodatku19, nepouzdanosti vezane za
projekcije budućih promjena u maksimalnoj brzini vjetra na 10 m iznad tla su najizraženije. Za
moguće potrebe sektorskih aplikacijskih modeliranja i primijenjenih studija stoga se preporuča
korištenje što većeg broja klimatskih integracija, osobito slobodno dostupne integracije iz
inicijativa EURO CORDEXCORDEX2 i Med CORDEXCORDEX3 te direktna konzultacija s
klimatolozima DHMZ-a.
Projekcije maksimalne brzine vjetra na 10 m iznad tla na 12,5 km rezoluciji modelom RegCM
i uz pretpostavku scenarija RCP4.5 daju mogućnost uglavnom blagog porasta na području
Hrvatske (maksimalno od 3 do 4 %). Iste simulacije daju najizraženije smanjenje brzine vjetra
u zaleđu juga Dalmacije izvan područja Hrvatske (približno 10 %). Na srednjoj godišnjoj razini,
projekcije za oba razdoblja (2011. - 2040. godine, 2041. - 2070. godine) te oba scenarija
(RCP4.5 i RCP8.5) ukazuju na blage, gotovo zanemarive, promjene u rasponu od 1 % do 3 %
ovisno o dijelu Hrvatske. U oba razdoblja buduće klime (2011. - 2040. godine i 2041. - 2070.
godine) za oba scenarija na području lokacije zahvata očekuje se promjena srednje
godišnje maksimalne brzine vjetra od 0 do 0,1 m/s.
Slika 2.1 - 19 Promjena srednje godišnje maksimalne brzine vjetra na 10 m (m/s) u odnosu na
referentno razdoblje 1971. - 2000. godine u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom
Gore: za razdoblje 2011. - 2040. godine; dolje: za razdoblje 2041. - 2070. godine
19Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracija
na prostornoj rezoluciji od 12,5 km.

o Ekstremni vremenski uvjeti

U ovom potpoglavlju ukratko su prikazani rezultati projekcija na 12,5 km za sljedeće ekstremne
vremenske uvjete:
o broj dana s maksimalnom brzinom vjetra većom ili jednakom 20 m/s,
o broj ledenih dana,
o broj vrućih dana,
o srednji broj kišnih razdoblja,
o srednji broj sušnih razdoblja.
Integracije modelom RegCM ukazuju na izraženu promjenjivost u srednjem broju dana s

maksimalnom brzinom vjetra većom ili jednakom 20 m/s. U referentnom razdoblju, ova veličina
je većih iznosa iznad morskih površina, a najveću amplitudu (do 9 događaja u sezoni) postiže
tijekom zime. Za razdoblje 2011.-2040. godine, promjene za zimsku sezonu ukazuju na
mogućnost porasta prema scenariju RCP4.5 na čitavom Jadranu te promjenjiv predznak
signala prema scenariju RCP8.5. Sve promjene su relativno male i uključuju promjene od 5 do
+10 događaja po desetljeću. Za razdoblje 2041.-2070. godine, javlja se prostorno sličniji signal
za dva različita scenarija (uključuje porast broja događaja na sjevernom i južnom Jadranu i
obalnom području te smanjenje broja događaja na srednjem Jadranu). Za razdoblje 2011. -
2040. godine i scenarij RCP4.5 na području lokacije zahvata očekuje se povećanje
srednjeg broja dana s maksimalnom brzinom vjetra za 5 do 7 dana, dok se za scenarij
RCP8.5 očekuje povećanje srednjeg broja dana s maksimalnom brzinom vjetra od 1 do
2 dana. Za razdoblje od 2041. - 2070. godine i scenarij RCP4.5 očekuje se povećanje
srednjeg broja dana s maksimalnom brzinom vjetra za 2 - 3 dana, dok se za scenarij
RCP8.5 očekuje povećanje srednjeg broja dana s maksimalnom brzinom vjetra od 3 do
4 dana.

Slika 2.1 - 20 Promjene srednjeg broja dana s maksimalnom brzinom vjetra većom ili jednakom 20 m/s
u odnosu na referentno razdoblje 1971. - 2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM
modelom. Lijevo: scenarij RCP4.5; desno: scenarij RCP8.5. Prvi red: promjene u razdoblju 2011. -
2040. godine; drugi red: promjene u razdoblju 2041. - 2070. godine
Mjerna jedinica: broj događaja u 10 godina. Sezona: zima.
Promjena broja ledenih dana (dan kad je minimalna temperatura manja ili jednaka -10 °C) u
budućoj klimi sukladna je projiciranom porastu srednje minimalne temperature. Ona ukazuje
na smanjenje broja ledenih dana u zimskoj sezoni (a u manjoj mjeri i tijekom proljeća) te je vrlo
izražena u drugom razdoblju, 2041. - 2070. godine, za scenarij RCP8.5 . Smanjenje je u
rasponu od -2 do -1 broja ledenih dana na istoku Hrvatske u razdoblju 2011. - 2040. godine i
scenariju RCP4.5te od -10 do -7 broja ledenih dana na području Like i Gorskog kotara u
razdoblju 2041. - 2070. godine i scenariju RCP8.5. Broj ledenih dana je zanemariv u obalnom
području i iznad Jadrana te stoga izostaje i promjena broja ledenih dana iznad istog područja
u projekcijama za 21. stoljeće. Za oba razdoblja i oba scenarija na području lokacije
zahvata godine ne očekuje se promjena broja ledenih dana.

Slika 2.1 - 21 Promjene srednjeg broja ledenih dana (dan kada je minimalna temperatura manja ili
jednaka 10 °C) u odnosu na referentno razdoblje 1971. - 2000. u srednjaku ansambla iz četiri
integracije RegCM modelom. Lijevo: scenarij RCP4.5; desno: scenarij RCP8.5. Prvi red: promjene u
razdoblju 2011. - 2040. godine; drugi red: promjene u razdoblju 2041. - 2070. godine
Mjerna jedinica: broj događaja u godini. Sezona: zima.
Najveće promjene broja vrućih dana (dan kad je maksimalna temperatura veća ili jednaka 30
°C) nalazimo u ljetnoj sezoni (u manjoj mjeri i tijekom proljeća i jeseni) te su također
najizraženije u drugom razdoblju, 2041. - 2070. godine, za scenarij izraženijeg porasta
koncentracije stakleničkih plinova RCP8.5. One su sukladne očekivanom općem porastu
srednje dnevne i srednje maksimalne temperature u budućoj klimi. Promjene su u smislu
porasta broja vrućih dana u rasponu od 6 do 8 u većini kontinentalne Hrvatske u razdoblju
2011. - 2040. godine za scenarij RCP4.5 te od 25 do 30 vrućih dana u dijelovima Dalmacije u
razdoblju 2041. - 2070. godine za scenarij RCP8.5. Projekcije modelom RegCM upućuju na
mogućnost povećanja broja vrućih dana na području istočne i središnje Hrvatske tijekom
proljeća i jeseni za oko 4 dana te u obalnom području tijekom jeseni od 4 do 6 dana za
razdoblje 2041. - 2070. godine te za scenarij RCP8.5 (u manjoj mjeri i za scenarij RCP4.5). U
prvom razdoblju buduće klime (2011. - 2040. godine) za scenarij RCP4.5 na području
lokacije zahvata očekuje se mogućnost povećanja broja vrućih dana od 8 do 12, dok se

za scenarij RCP8.5 očekuje se mogućnost povećanja broja vrućih dana od 12 do 16. Za

razdoblje 2041. - 2070. godine i scenarij RCP4.5 očekuje se mogućnost povećanja broja
vrućih dana od 16 do 20, dok se za scenarij RCP8.5, očekuje mogućnost povećanja broja
vrućih dana od 20 do 25.
Slika 2.1 - 22 Promjene srednjeg broja vrućih dana (dan kada je maksimalna temperatura veća ili
jednaka 30 °C) u odnosu na referentno razdoblje 1971. - 2000. u srednjaku ansambla iz četiri
integracije RegCM modelom. Lijevo: scenarij RCP4.5; desno: scenarij RCP8.5. Prvi red: promjene u
razdoblju 2011. - 2040. godine; drugi red: promjene u razdoblju 2041. - 2070. godine
Mjerna jedinica: broj događaja u godini. Sezona: ljeto.
Projekcije klimatskih promjena u srednjem broju kišnih razdoblja (razdoblje od minimalno 5

uzastopnih dana s dnevnom količinom oborine većom ili jednakom 1 mm) su općenito između
-4 i 4 događaja u deset godina. Buduća promjena kišnih razdoblja je vrlo promjenjiva u prostoru
te se samo za ljetnu sezonu na širem području Hrvatske (osim u uskom obalnom području
gdje promjene izostaju u RegCM simulacijama) javlja jasan signal smanjenja broja kišnih
razdoblja. U oba razdoblja buduće klime (2011. - 2040. godine i 2041. - 2070. godine) za
oba scenarija na području lokacije zahvata ne očekuje se promjena broja kišnih dana.

Slika 2.1 - 23 Promjene srednjeg broja kišnih razdoblja (razdoblje od minimalno 5 uzastopnih dana s
dnevnom količinom oborine većom ili jednakom 1 mm) u odnosu na referentno razdoblje 1971. - 2000.
u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Lijevo: scenarij RCP4.5; desno: scenarij
RCP8.5. Prvi red: promjene u razdoblju 2011. - 2040. godine; drugi red: promjene u razdoblju 2041. -
2070. godine. Mjerna jedinica: broj događaja u 10 godina. Sezona: ljeto.
Projekcije klimatskih promjena u srednjem broju sušnih razdoblja (razdoblje od minimalno

5 uzastopnih dana s dnevnom količinom oborine manjom ili jednakom 1 mm) su slične
amplitude kao promjene broja kišnih razdoblja. Signal je također vrlo promjenjiv u prostoru. Na
Slici 17. prikazani su rezultati za proljeće kad u razdoblju 2041. - 2070. godine postoji
tendencija povećanja broja sušnih razdoblja na širem području Republike Hrvatske. S obzirom
kako ne postoji jedinstvena definicija sušnog razdoblja potrebno je istražiti projekcije sušnih
razdoblja u budućoj klimi određenih prema alternativnim definicijama. ). Na području zahvata,
za oba razdoblja buduće klime i za oba scenarija očekuje se povećanje srednjeg broja
sušnih razdoblja od 1 do 2.

Slika 2.1 - 24 Promjene srednjeg broja sušnih razdoblja (razdoblje od minimalno 5 uzastopnih dana s
dnevnom količinom oborine manjom ili jednakom 1 mm) u odnosu na referentno razdoblje 1971. -
2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Lijevo: scenarij RCP4.5; desno:
scenarij RCP8.5. Prvi red: promjene u razdoblju 2011. - 2040. godine; drugi red: promjene u razdoblju
2041. - 2070. godine. Mjerna jedinica: broj događaja u 10 godina. Sezona: proljeće.
Svjetlosno onečišćenje
Prema Zakonu o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja („Narodne novine“, broj 14/19), svjetlosno
onečišćenje je promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana emisijom
svjetlosti iz umjetnih izvora svjetlosti koja štetno djeluje na ljudsko zdravlje i ugrožava sigurnost
u prometu zbog bliještanja, neposrednog ili posrednog zračenja svjetlosti prema nebu, ometa
život i/ili seobu ptica, šišmiša, kukaca i drugih životinja te remeti rast biljaka, ugrožava prirodnu
ravnotežu, ometa profesionalno i/ili amatersko astronomsko promatranje neba i nepotrebno
troši energiju te narušava sliku noćnog krajobraza.
Pojava svjetlosnog onečišćenja općenito je najprisutnija u urbanim područjima, a u Hrvatskoj

naročito oko većih gradova kao što su Zagreb i okolica, Rijeka, Split i Osijek.

Prema GIS portalu Light pollution map, svjetlosno onečišćenje na lokaciji zahvata iznosi od
0,80 do 12,00 10-9 W/cm2 * sr (Slika 2. 1 - 25).

Slika 2.1 - 25 Svjetlosno onečišćenje na širem području lokacije zahvata (modificirao: Zeleni servis d. o. o., 2023.)
(izvor: https://www.lightpollutionmap.info/)
Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 51

Prema Pravilniku o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i

načinima upravljanja rasvjetnim sustavima („Narodne novine“, broj 128/20), područje
Republike Hrvatske dijeli se na zone rasvijetljenosti zavisno od sadržaja i aktivnosti koje se u
tom prostoru nalaze. S obzirom na definiranu klasifikaciju, lokacija zahvata se svrstava u zonu
E3 - Područja srednje ambijentalne rasvijetljenosti (Prometna infrastruktura). Kriteriji za
predmetno područje su sljedeći:
o Područja ljudske aktivnosti u kojima je vizura ljudi i korisnika prilagođena umjerenim do
srednje jakim razinama rasvijetljenosti.
o Javne prometnice za motorna vozila kao dio prometne infrastrukture unutar i izvan
građevinskog područja naselja izuzev prometnica obuhvaćenih zonom rasvijetljenosti
E2 u građevinskim područjima naselja i zonama E0 i E1.
o Vanjska rasvjeta je općenito potrebna za sigurnost, ugođaj, udobnost i često je
jednolična i/ili kontinuirana.
o U svjetlostaju, vanjska rasvjeta se može ugasiti ili smanjiti sukladno opadanju razine
aktivnosti.
Prema Prilogu III. za javne prometnice s motornim prometom Odabir razreda cestovne rasvjete
provodi se u skladu sa zahtjevima važeće norme za cestovnu rasvjetu. Zavisno od zone
rasvijetljenosti propisuju se maksimalne vrijednosti srednje horizontalne rasvijetljenosti.
Tablica 2.1 - 3 Maksimalne vrijednosti srednje horizontalne rasvijetljenosti javnih prometnica s motornim
prometom
Zone rasvijetljenosti
Opis Dio noći
E0 (lx) E1 (lx) E2 (lx) E3 (lx) E4 (lx)
prije
1 12 20 30 30
Horizontalna svjetlostaja
rasvijetljenost
svjetlostaj 0 3 5 8 8
Krajobraz
Prema podjeli Republike Hrvatske na osnovne krajobrazne jedinice, lokacija planiranog

zahvata spada u Obalno područje srednje i južne Dalmacije. Veći dio ove krajobrazne jedinice
karakterizira priobalni planinski lanac i niz velikih otoka. Krajobraz u podnožju priobalnih
planina često sadrži usku, zelenu, flišnu zonu. Ova krajobrazna jedinica ugrožena je čestim
šumskim požarima, neplanskom gradnjom duž obalne linije i narušavanjem fizionomije starih
naselja.

Slika 2.1 – 26 Položaj lokacije zahvata na Karti osnovnih krajobraznih jedinica RH 20

(modificirao: Zeleni servis d. o. o , 2023.)
20 Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 106/17)

Materijalna dobra i kulturna baština
Na području obuhvata zahvata ne nalaze se elementi kulturno povijesne baštine. Prema izvodu iz kartografskog prikaza 3.1.a. Područja posebnih
uvjeta korištenja – Kulturna baština PPUO Ston, zahvatu su najbliža kulturna dobra označena kao elementi povijesne opreme naselja; građevine
niskogradnje s uređajima, oznake 3.1. Ston – standarac i 3.2. Ston – fontana, oba na zračnoj udaljenosti od cca. 90 m.
Slika 2.1 - 27 Izvod iz kartografskog prikaza 3.1.a. Područja posebnih uvjeta korištenja – Kulturna baština PPUO Ston („Službeni glasnik Dubrovačko-
neretvanske županije“, broj 09/10, 5/13 - isp., 05/15, 05/19 - isp., 12/17 te „Službeni glasnik Općine Ston“ broj. 01/19 - pročišćeni tekst, 02/19, 03/19 -
pročišćeni tekst) (modificirao: Zeleni servis d. o. o., 2023.)

2.2 Podaci o stanju vodnih tijela u užem području zahvata i

kartografski prikaz lokacije zahvata u odnosu na područja koja
su pod rizikom od poplava
U nastavku su dani podaci o stanju vodnih tijela površinskih voda, vodnih tijela podzemnih
voda, zona sanitarne zaštite izvorišta / crpilišta, područja potencijalno značajnih rizika od
poplava, kao i opasnosti od poplava na užem području zahvata21.
2.2.1 Površinske vode
Kopnene površinske vode – tekućice
Prema Nacrtu plana upravljanja vodnim područjima 2022. – 2027. dio planiranog zahvata (na
stacionaži 1+000,00) prelazi preko kopnene površinske vode – prirodne tekućice
JKRO2313_000000 Kanali solane Ston čije je ukupno stanje ocijenjeno kao loše. Također, na
udaljenosti od cca. 18 m od granice zahvata nalazi se kopnena površinska voda – prirodna
tekućica JKR00307_000000 čije je ukupno stanje ocijenjeno kao loše.
Slika 2.2.1 - 1 Karta kopnenih površinskih voda – tekućica s prikazom lokacije zahvata
21
Izvadak iz registra vodnih tijela (Plan upravljanja vodnim područjima 2022. - 2027. - Nacrt) (KLASA:
008–01/23–01/534, URBROJ: 383–23-1, od 21. lipnja 2023.)

Tablica 2.2.1 - 1 Osnovni fizikalno-kemijski pokazatelji kakvoće kopnenih površinskih voda – tekućica
Osnovni fizikalno-kemijski pokazatelji kakvoće
Ukupni Orto- Ukupni

VODNO TIJELO Temperatura Salinitet Zakiseljenost BPK5 KPK-Mn Amonij Nitrati
dušik fosfati fosfor
JKR02313_000000 vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro
Kanali solane Ston stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje
vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro
JKR00307_000000
stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje stanje
Tablica 2.2.1 - 2 Biološki elementi kakvoće kopnenih površinskih voda – tekućica

Biološki elementi kakvoće
Makrozoobentos Makrozoobentos
VODNO TIJELO Fitoplankton Fitobentos Makrofita Ribe
saprobnost opća degradacija
umjereno
JKR02313_000000 Kanali solane Ston nije relevantno loše stanje umjereno stanje dobro stanje dobro stanje
stanje
umjereno
JKR00307_000000 nije relevantno dobro stanje umjereno stanje dobro stanje dobro stanje
stanje

Tablica 2.2.1 - 3 Elementi ocjene ekološkog stanja kopnenih površinskih voda – tekućica
Elementi ocjene ekološkog stanja
Biološki elementi Osnovni fizikalno kemijski Specifične Hidromorfološki

VODNO TIJELO
kakvoće elementi kakvoće onečišćujuće tvari elementi kakvoće
JKR02313_000000 Kanali solane Ston loše stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje
JKR00307_000000 umjereno stanje dobro stanje dobro stanje loše stanje
Tablica 2.2.1 - 4 Stanje vodnih tijela kopnenih površinskih voda – tekućica

Stanje
VODNO TIJELO Ukupno Ekološko Kemijsko
JKR02313_000000 Kanali solane Ston loše stanje loše stanje dobro stanje
JKR00307_000000 loše stanje loše stanje dobro stanje
Tablica 2.2.1 - 5 Program mjera22 za vodna tijela kopnenih površinskih voda – tekućica
VODNO TIJELO Program mjera
Osnovne mjere (Poglavlje 5.2):

3.OSN.05.14, 3.OSN.05.26, 3.OSN.07.04, 3.OSN.09.06, 3.OSN.09.07, 3.OSN.11.06
JKR02313_000000 Kanali solane Ston
Dodatne mjere (Poglavlje 5.3):
3.DOD.06.01, 3.DOD.06.02, 3.DOD.06.24, 3.DOD.06.25, 3.DOD.06.26, 3.DOD.06.27
22 https://voda.hr/hr/plan-2022-2027

Dopunske mjere (Poglavlje 5.4):

3.DOP.02.01
Osim navedenih mjera, na vodno tijelo se primjenjuju i opće mjere te mjere koje vrijede za sva vodna tijela.
3.OSN.05.14, 3.OSN.05.26, 3.OSN.07.02, 3.OSN.07.03, 3.OSN.07.08, 3.OSN.07.09, 3.OSN.07.17,
3.OSN.09.06, 3.OSN.09.07, 3.OSN.11.06

JKR00307_000000 3.DOD.06.01, 3.DOD.06.02, 3.DOD.06.25, 3.DOD.06.26, 3.DOD.06.27

3.DOP.02.01
Osim navedenih mjera, na vodno tijelo se primjenjuju i opće mjere te mjere koje vrijede za sva vodna tijela.

Vodna tijela priobalnih voda
Prema Nacrtu plana upravljanja vodnim područjima 2022. – 2027. planirani zahvat se manjim
dijelom nalazi na području vodnih tijela priobalnih voda JMO009 Stonski kanal i JMO010
Solana Ston.
Slika 2.2.1 - 2 Karta vodnog tijela priobalne vode s prikazom obuhvata zahvata

Elaborat zaštite okoliša uz zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Rekonstrukcija dijela lokalne ceste LC69056 na dionici između naselja
Ston i naselja Broce, Općina Ston, Dubrovačko-neretvanska županija“
Tablica 2.2.1 - 6 Osnovni fizikalno-kemijski pokazatelji kakvoće vodnih tijela priobalnih voda
Osnovni fizikalno-kemijski pokazatelji kakvoće
Otopljeni
Zasićenje Ukupni
VODNO TIJELO Temperatura Prozirnost Salinitet anorganski Ukupni dušik Ortofosfati
kisikom fosfor
dušik
vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro
JMO009 Stonski kanal dobro stanje dobro stanje dobro stanje
stanje stanje stanje stanje stanje
nije nije nije nije nije nije nije nije

JMO010 Solana Ston
relevantno relevantno relevantno relevantno relevantno relevantno relevantno relevantno
Tablica 2.2.1 - 7 Biološki elementi kakvoće vodnih tijela priobalnih voda

Biološki elementi kakvoće
VODNO TIJELO Fitoplankton Makrofita – morske cvjetnice Makrofita - makroalge Makrozoobentos
JMO009 Stonski kanal vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje vrlo dobro stanje nema podataka
JMO010 Solana Ston nije relevantno nije relevantno nije relevantno nije relevantno

Tablica 2.2.1 - 8 Elementi ocjene ekološkog stanja vodnih tijela priobalnih voda
Elementi ocjene ekološkog stanja
Biološki Osnovni fizikalno

VODNO Specifične Hidromorfološki
elementi kemijski elementi
TIJELO onečišćujuće tvari elementi kakvoće
kakvoće kakvoće
JMO009
vrlo dobro stanje dobro stanje dobro stanje vrlo dobro stanje
Stonski kanal
JMO010
nije relevantno nije relevantno nije relevantno nije relevantno
Solana Ston
Tablica 2.2.1 - 9 Stanje vodnih tijela priobalnih voda

Stanje
VODNO TIJELO Ukupno Ekološko Kemijsko
JMO009 Stonski nije postignuto dobro

umjereno stanje dobro stanje
kanal stanje
JMO010 Solana
nije relevantno nije relevantno nije relevantno
Ston
Tablica 2.2.1 - 10 Program mjera23 vodnih tijela priobalnih voda

3.OSN.05.26, 3.OSN.07.04, 3.OSN.09.06, 3.OSN.09.07, 3.OSN.09.08,
3.OSN.11.06

3.DOD.03.02, 3.DOD.03.04, 3.DOD.03.05, 3.DOD.03.06, 3.DOD.06.01,
JMO009 Stonski kanal 3.DOD.06.02, 3.DOD.06.24, 3.DOD.06.25, 3.DOD.06.26, 3.DOD.06.27..

3.DOP.02.01
Osim navedenih mjera, na vodno tijelo se primjenjuju i opće mjere te mjere
koje vrijede za sva vodna tijela.
3.OSN.11.06
JMO010 Solana Ston Dodatne mjere (Poglavlje 5.3):

3.DOD.06.26, 3.DOD.06.27
Osim navedenih mjera, na vodno tijelo se primjenjuju i opće mjere te mjere
koje vrijede za sva vodna tijela.

2.2.2 Vodna tijela podzemnih voda
Prema Nacrtu plana upravljanja vodnim područjima 2022. – 2027. planirani zahvat nalazi se
na vodnom tijelu podzemnih voda JKGI - 12 NERETVA čije je kemijsko i količinsko stanje
ocijenjeno kao dobro.
Slika 2.2.2 - 1 Karta vodnih tijela podzemnih voda s prikazom obuhvata zahvata
Tablica 2.2.2 - 1 Stanje vodnog tijela podzemne vode JKGI_12 NERETVA

Stanje Procjena stanja
Kemijsko stanje dobro
Količinsko stanje dobro

Tablica 2.2.2 - 2 Program mjera24 vodnih tijela podzemnih voda

3.OSN.09.07, 3.OSN.09.08
JKGI_12 NERETVA
Dodatne mjere:
3.DOD.06.25, 3.DOD.06.26, 3.DOD.06.27, 3.DOD.06.31
2.2.3 Poplave
Područja potencijalno značajnih rizika od poplava (PPZRP)
PODRUCJE_PPZRP_2018 - Područje proglašeno „Područjem potencijalno značajnih rizika

od poplava“ sukladno Prethodnoj procjeni rizika od poplava 2018., Hrvatske vode, 2019.
PODRUCJE_nije_PPZRP_2018 - Područje koje nije proglašeno „Područjem potencijalno

značajnih rizika od poplava“, sukladno Prethodnoj procjeni rizika od poplava 2018., Hrvatske
vode, 2019.
Sukladno Prethodnoj procjeni rizika od poplava 2018. godine, planirani zahvat se nalazi na
području koje je proglašeno „Područjem potencijalno značajnih rizika od poplava 2018“.

Slika 2.2.3 - 1 Karta područja potencijalno značajnih rizika od poplava 2018.

Opasnost od poplava
OPASNOST VV 2019 – Obuhvat i dubine vode poplavnog scenarija velike vjerojatnosti,

sukladno Planu upravljanja vodnim područjima 2022.-2027.
OPASNOST SV 2019 – Obuhvat i dubine vode poplavnog scenarija srednje vjerojatnosti,

OPASNOST MV 2019 – Obuhvat i dubine vode poplavnog scenarija male vjerojatnosti,

polje vrijednost značenje

m_kl_dub 1 maksimalna dubina vode < 0,5 m
2 maksimalna dubina vode 0,5 m - 1,5 m
3 maksimalna dubina vode 1,5 m - 2,5 m
4 maksimalna dubina vode > 2,5 m
5 veće vodene površine
OPASNOST Nasipi 2019 – položaj nasipa
Prema Karti opasnosti od poplava planirani zahvat nalazi se na području velike i srednje
vjerojatnosti od poplavljivanja.

Slika 2.2.3 - 2 Karta opasnosti od poplava s prikazanom obuhvata zahvata

Napomena:
Karte su izrađene u okviru Plana upravljanja rizicima od poplava sukladno odredbama članaka 124.,
125. i 126. Zakona o vodama (Narodne novine, broj 66/19 ), i to za tri scenarija plavljenja određena
Direktivom 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju
rizicima od poplava, i nisu prilagođene drugim namjenama. Treba voditi računa da na kartama nisu
prikazani svi mogući scenariji plavljenja. Korisnik podataka prihvaća sve rizike koji nastaju njegovim
korištenjem te prihvaća koristiti podatke isključivo na vlastitu odgovornost. Podaci imaju točnost i
prilagođeni su mjerilu 1:25.000 i nisu pogodni za korištenje u mjerilima veće detaljnosti.
Od 24.02.2021. godine kada su objavljene Karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava 2019.
prestaju vrijediti karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava 2014. koje se mogu dobiti na
poseban zahtjev.
2.2.4 Zone sanitarne zaštite izvorišta/crpilišta
Prema Registru zaštićenih područja, na području lokacije zahvata nema zona sanitarne zaštite
izvorišta/crpilišta. Prema PPUO Ston25 zahvatu je najbliža III. zona sanitarne zaštite izvorišta
na cca. 357 m zračne udaljenosti.
25 PPUO Ston („Službeni glasnik Dubrovačko - neretvanske županije“, broj 09/10, 5/13-isp., 05/15,
05/19-isp., 12/17 te „Službeni glasnik Općine Ston“ broj. 01/19-pročišćeni tekst, 02/19, 03/19-pročišćeni
tekst).

2.2.5 Osjetljivost područja RH
Uvidom u Kartu osjetljivosti područja u Republici Hrvatskoj26 vidljivo je da se planirani zahvat

većim dijelom nalazi na području namijenjenom za zahvaćanje vode za ljudsku potrošnju
(osjetljivo područje oznake 60, Jadranski sliv – kopneni dio) i slivu osjetljivog područja, a
manjim dijelom na rubnom dijelu eutrofnog područja (osjetljivo područje oznake 22 – Stonski
kanal).
Kriterij određivanja Onečišćujuća tvar čije

Oznaka ID područja Naziv područja osjetljivosti se ispuštanje
područja ograničava
Jadranski sliv –
60 71005000 2B dušik, fosfor
kopneni dio
22 61011021 Stonski kanal 1 dušik, fosfor
Slika 2.2.5 - 1 Karta osjetljivih područja RH s obuhvatom zahvata (Zeleni servis d. o. o., 2023.)
2.2.6 Kakvoća mora
Ocjene kakvoće mora određuju se na temelju kriterija definiranih Uredbom o kakvoći mora za
kupanje („Narodne novine“, broj 73/08) i EU direktivom o upravljanju kakvoćom vode za
kupanje (broj 2206/7/EZ). Na širem području planiranog zahvata, vrši se mjerenje kakvoće
mora na više lokacija. Najbliža mjerna postaja je „Supavo - Ston“ koja se nalazi neposredno
uz obuhvat planiranog zahvata. Mjerenjima provedenim u razdoblju od 2019. - 2022. godine
26 Odluka o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“, broj 79/22)

za navedenu postaju konačna ocjena kakvoće mora označena je kao izvrsna. Pojedinačna
ocjena određuje se za svaki uzorak, deset puta (svakih četrnaest dana) tijekom sezone
ispitivanja, prema graničnim vrijednostima za mikrobiološke parametre koji su definirani
Uredbom. Tijekom sezone 2023. provedeno je šest mjerenja kakvoće mora te je utvrđena
izvrsna ocjena kakvoće mora tijekom četiri mjerenja te zadovoljavajuća ocjena kakvoće mora
tijekom dva mjerenja (6. lipnja i 27. srpnja).27
Slika 2.2.6 - 1 Kakvoća mora u blizini lokacije zahvata (Zeleni servis d. o. o., 2023.)
27 https://vrtlac.izor.hr/ords/kakvoca/kakvoca; pristup: 9. kolovoza 2023. godine

2.3 Kartografski prikaz s ucrtanim zahvatom u odnosu na područja

ekološke mreže te popis ciljeva očuvanja i područja ekološke
mreže gdje se zahvat planira i/ili na koja bi mogao imati značajan
utjecaj
Planirani zahvat se nalazi unutar područja ekološke mreže značajnih za očuvanje ciljnih vrsta
i ciljnih stanišnih tipova POVS HR3000167 Solana Ston i HR3000163 Stonski kanal.
Slika 2.3 - 1 Izvod iz Karte ekološke mreže RH28 sa ucrtanom lokacijom zahvata
Tablica 2.3 - 1 Udaljenosti područja Ekološke mreže RH od planiranog zahvata

Naziv područja (POVS) Udaljenost od područja zahvata
HR3000167 Solana Ston Zahvat se nalazi unutar EM
HR3000163 Stonski kanal Zahvat se nalazi unutar EM
HR2001364 JI dio Pelješca cca. 172 m
Naziv područja (POP) Udaljenost od područja zahvata
HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac cca. 11 m

POVS HR3000167 Solana Ston29
Natura područje HR3000167 Solana Ston malo je područje smješteno uz grad Ston. Ciljevi
očuvanja tog područja su obrvan (Aphanius fasciatus), riba koja naseljava dijelove mora
izrazito velikog saliniteta te stanište mediteranskih i termoatlantskih vegetacija halofilnih
grmova (1420).
POVS HR3000163 Stonski kanal30
Ovaj lokalitet ekološke mreže obuhvaća dugi uski zaljev koji je duboko usječen u kopno na
početku poluotoka Peljašca. Ulazni dio kanala je širok 1 500 - 800 m i vrlo dubok (53 - 20 m).
Unutarnji dio kanala, dalje od naselja Broce, naglo se sužava na svega oko 150 m, a dubina
također naglo opada (5 - 2 m). Od Broca do Stona vodi uzak plovni put, širok do 50 m. Dno je
muljevito. Litostratigrafske jedinice zastupljene oko područja su kredni vapnenci i dolomitni i
rudisti vapnenci. Sadašnji oblik područja nastao je nakon transgresije mora nakon posljednje
glacijacije; prisutnost procesa abrazije.
29 http://dnz.hr/2015/Strateska%20Studija%20OIE%209_1_2015.pdf
30 https://interni.bioportal.hr/ekomreza/natura/report/site?site-code=HR3000163; pristup: lipanj, 2023.

Tablica 2.3 - 2 Ciljevi očuvanja najbližih područja EM značajnih za očuvanje ciljnih vrsta i ciljnih stanišnih tipova POVS
Kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip / Hrvatski
Naziv područja (POVS) naziv vrste/Hrvatski naziv staništa / Znanstveni Cilj očuvanja31
naziv vrste/Šifra stanišnog tipa
Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih Očuvano 30 ha postojeće površine stanišnog tipa te stanišni tip u zoni
grmova (Sarcocornetea fruticosi) 1420 od 10 ha.
HR3000167 Solana Ston Očuvana pogodna staništa za vrstu (zaslanjena i bočata zamočvarena
obrvan Aphanius fasciatus staništa s razvijenom pridnenom i obalnom vegetacijom) unutar 45 ha
bazena i kanala.
Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) 1120* Očuvano 340 ha postojeće površine stanišnog tipa.
HR3000163 Stonski kanal
Velike plitke uvale i zaljevi 1160 Očuvano 565 ha postojeće površine stanišnog tipa.
Očuvana pogodna staništa za vrstu (livade, pašnjaci, garizi, makije,

rubovi šuma, suhozidi, površine pod tradicionalnom poljoprivredom:
kopnena kornjača Testudo hermanni
maslinici, vrtovi, vinogradi; krška područja s dovoljno tla za polaganje
jaja i inkubaciju te hibernaciju) u zoni od 14 050 ha.
Očuvana pogodna staništa za vrstu (otvorena, sunčana i suha staništa,

osobito kamenita i stjenovita staništa s nešto vegetacije koja imaju
dovoljno zaklona i potencijalnih skrovišta poput rijetke makije i gariga,
HR2001364 JI dio Pelješca crvenkrpica Zamenis situla
kamenjarskih livada i pašnjaka, suhozida; obradive površine:
vinogradi, vrtovi, maslinici; u blizini ili unutar ljudskih naselja) u zoni od
14 050.
Očuvana pogodna staništa za vrstu (djelomično otvorena krševita

dinarski voluhar Dinaromys bogdanovi
staništa) u zoni od 11 270 ha.
Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli

Očuvano 47 ha postojeće površine stanišnog tipa.
endemičnim vrstama Limonium spp. 1240
31 https://www.dropbox.com/sh/3r4ozk30a21xzdz/AADuvuru1itHSGC_msqFFMAMa?dl=0&preview=Ciljevi_ocuvanja_01062023.xlsx; pristup: 9. kolovoza

2023.

Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice

Juniperus spp. 5210
Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea

6220*
Šume divlje masline i rogača (Olea i Ceratonion)

9320
Mediteranske šume endemičnih borova 9540 Očuvano 410 ha postojeće površine stanišnog tipa.
Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex) 9340 Očuvano 8 330 ha postojeće površine stanišnog tipa.
Kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1 = međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ

Tablica 2.3 2.3- 3 Ciljevi očuvanja područja EM značajnog za očuvanje ptica POP
Kategorija za ciljnu vrstu / Znanstveni naziv vrste /

Naziv područja
Hrvatski naziv vrste / Status (G= gnjezdarica; P = Cilj očuvanja32
(POP)
preletnica; Z = zimovalica):
Očuvana populacija i staništa (otvoreni kamenjarski travnjaci) za održanje

1 Alectoris graeca jarebica kamenjarka G
gnijezdeće populacije od 120 - 250 p.
Očuvana populacija i staništa (otvoreni suhi travnjaci) za održanje

1 Anthus campestris primorska trepteljka G
Očuvana populacija i pogodna staništa (stjenovita područja, planinski i

1 Aquila chrysaetos suri orao G
kamenjarski travnjaci) za održanje gnijezdeće populacije od najmanje 1 p.
Očuvana populacija i staništa (stjenovita područja, kamenjarski travnjaci)

1 Bubo bubo ušara G
za održanje gnijezdeće populacije od 30 - 40 p.
HR1000036 Očuvana populacija i staništa (garizi, mozaična staništa s ekstenzivnom

1 Caprimulgus europaeus leganj G
Srednjedalmatinski poljoprivredom) za održanje gnijezdeće populacije od 700 – 1 300 p.
otoci i Pelješac
Očuvana populacija i pogodna staništa (stjenovita područja, kamenjarski
1 Circaetus gallicus zmijar G travnjaci ispresijecani šumama, šumarcima, makijom ili garigom) za
održanje gnijezdeće populacije od 7 - 10 p.
Očuvana populacija i staništa (otvoreni travnjaci, otvorena mozaična

1 Circus cyaneus eja strnjarica Z
staništa) za održanje značajne zimujuće populacije
Očuvana populacija i staništa (mozaična staništa s ekstenzivnom

1 Falco columbarius mali sokol Z
poljoprivredom) za održanje značajne zimujuće populacije.
Očuvana populacija i staništa za gniježđenje (visoke stijene, strme litice) za

1 Falco peregrinus sivi sokol G
održanje gnijezdeće populacije od 3 - 5 p.
32Pravilnik o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže („Narodne novine“, broj 25/20, 38/20)

Očuvana populacija i pogodna staništa (duboke morske uvale, priobalno

1 Gavia arctica crnogrli plijenor Z
more) za održanje značajne zimujuće populacije.

1 Gavia stellata crvenogrli plijenor Z
1 Grus grus ždral P Omogućen nesmetani prelet tijekom selidbe.
Očuvana populacija i staništa (otvorene niske listopadne šume/šumarci;

1 Hippolais olivetorum voljić maslinar G
stari maslinici) za održanje gnijezdeće populacije od 10 - 25 p.
Očuvana populacija i staništa (otvorena mozaična staništa) za održanje

1 Lanius collurio rusi svračak G
Očuvana populacija i staništa (otočići uz Korčulu i Pelješac, pretežito goli ili

1 Larus audouinii sredozemni galeb G
s neobraslim dijelovima) za održanje gnijezdeće populacije od 8 - 10 p.
Očuvana populacija i otvorena mozaična staništa za održanje gnijezdeće

1 Lullula arborea ševa krunica G
populacije od 25 - 50 p.
1 Pernis apivorus škanjac osaš P Omogućen nesmetani prelet tijekom selidbe.
Očuvana populacija i staništa (strme stjenovite obale otoka; stjenoviti

1 Phalacrocorax aristotelis desmarestii morski vranac G
otočići) za održanje gnijezdeće populacije od 10 - 30 p.
Očuvana populacija i staništa (otočići s golim travnatim ili šljunkovitim

1 Sterna hirundo crvenokljuna čigra G
površinama) za održanje gnijezdeće populacije od 2 - 5 p.

1 Sterna sandvicensis dugokljuna čigra Z
Kategorija za ciljnu vrstu: 1 = međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ; 2=redovite
migratorne vrste za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ

3 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA

OKOLIŠ
3.1 Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na sastavnice

okoliša i opterećenje okoliša
3.1.1 Utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi
Planirana rekonstrukcija dijela lokalne ceste LC69056 predviđena je od raskrižja sa državnom

cestom DC414 u naselju Ston do raskrižja sa nerazvrstanom cestom u naselju Broce, na
području općine Ston. Dionica ceste u naselju Broce nalazi se neposredno uz stambene
objekte, dok se u naselju Ston nalazi uz gospodarske objekte, bazene solane Ston.
Tijekom izvođenja građevinskih radova doći će do povećane razine buke i vibracija uslijed
kretanja i rada mehanizacije te emisije čestica prašine. Uz poštivanje dobre građevinske
prakse, korištenjem ispravne i redovito servisirane mehanizacije, sukladno propisima utjecaj
će se svesti na najmanju moguću mjeru.
Kretanje radne mehanizacije i dovoz materijala može uzrokovati povremeni zastoj i usporen
promet na obližnjoj državnoj cesti kao i otežan pristup okolnim poljoprivrednim zemljištima. Svi
pristupi stambenim objektima, kao i parcelama ostati će u funkciji te će se na licu mjesta urediti.
Navedeni utjecaji su privremenog karaktera, lokalizirani, uobičajeni za gradnju i bez većih
posljedica na stanovništvo te se ne smatraju značajnim.
Izgradnjom planiranog zahvata očekuje se sekundaran pozitivan utjecaj na kvalitetu života

stanovništva jer će se poboljšati prometna infrastruktura, odnosno osigurati će se propisana
razina prometne uslužnosti i sigurnosti za motorni i pješački promet koja je neophodna kako
za lokalno stanovništvo tako i za daljnji turistički razvoj područja uz Stonski zaljev i postojeću
solanu.
3.1.2 Utjecaj na zaštićena područja i bioraznolikost
Prema Karti kopnenih nešumskih staništa iz 2016. godine i Karti staništa 2004. godine (koja je
vjerodostojna samo za staništa morske obale i morski bentos), obuhvat zahvata nalazi se na
sljedećim stanišnim tipovima:
 Kopnena staništa:
o NKS kôd A.4.1/I.5.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi / Voćnjaci,
o NKS kôd E. Šume,
o NKS kôd I.2.1./J./I.5.3. Mozaici kultiviranih površina / Vinogradi
o NKS kôd J. Izgrađena i industrijska staništa,
o NKS kôd J./F.1.1.3./A.4.1. Izgrađena i industrijska staništa / Sredozemne grmaste
slanjače/Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi,

 Morska obala:
o NKS kôd F.4./F.5.1.2./G.2.4.1./G.2.4.2./G.2.5.2. Stjenovita morska obala / Zajednice
morske obale na čvrstoj podlozi pod utjecajem čovjeka / Biocenoza gornjih stijena
mediolitorala / Biocenoza donjih stijena mediolitorala / Zajednice mediolitorala na
čvrstoj podlozi pod utjecajem čovjeka,
o NKS kôd F.4./G.2.4.1./G.2.4.2. Stjenovita morska obala / Biocenoza gornjih stijena
mediolitorala / Biocenoza donjih stijena mediolitorala,
 Morski bentos
Prema Prilogu II (Popis ugroženih i / ili rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog
značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske) Pravilnika o popisu stanišnih tipova i
karti staništa („Narodne novine“, broj 27/21, 101/22) na području zahvata nalaze se sljedeći
stanišni tipovi:
o NKS kôd A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi,
o Neki podtipovi stanišnog tipa NKS kôd E. Šume,
o Neki podtipovi stanišnog tipa NKS kôd F.4. Stjenovita morska obala,
o NKS kôd G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala,
o NKS kôd G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala,
Izvedbom zahvata trajno će se zauzeti ukupno cca. 1,798 ha površine. Utjecaj na staništa će
se očitovati zauzimanjem cca.:
o 472,23 m2 stanišnog tipa NKS kôd A.4.1/I.5.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki
šaševi / Voćnjaci,
o 6460,55 m2 stanišnog tipa NKS kôd E. Šume,
o 17,58 m2 stanišnog tipa NKS kôd F.1.1.3. Sredozemne grmaste slanjače,
o 2137,33 m2 stanišnog tipa NKS kôd I.2.1./J./I.5.3. Mozaici kultiviranih površina /
Vinogradi
o 7812,02 m2 stanišnog tipa NKS kôd J. Izgrađena i industrijska staništa,
o 750,72 m2 stanišnog tipa NKS kôd J./F.1.1.3./A.4.1. Izgrađena i industrijska staništa /
Sredozemne grmaste slanjače/Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi,
o 330 m2 stanišnog tipa morskog bentosa NKS kôd G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i
stijene i staništa morske obale (NKS kôd F.4./F.5.1.2./G.2.4.1./G.2.4.2./G.2.5.2.
Stjenovita morska obala / Zajednice morske obale na čvrstoj podlozi pod utjecajem
čovjeka / Biocenoza gornjih stijena mediolitorala / Biocenoza donjih stijena
mediolitorala / Zajednice mediolitorala na čvrstoj podlozi pod utjecajem čovjeka te NKS
kôd F.4./G.2.4.1./G.2.4.2. Stjenovita morska obala / Biocenoza gornjih stijena
mediolitorala / Biocenoza donjih stijena mediolitorala).
Navedeni utjecaj se smatra trajnim jer će se površine pod navedenim staništima potpuno
prenamijeniti. Utjecaj se međutim smatra umjereno negativnim jer su spomenuta staništa
široko rasprostranjena na okolnom području (Slika 2.1 - 6), a veliki dio površine pod zahvatom
u naravi predstavljaju već prenamijenjene površine postojeće prometnice.

Kako bi se dodatno umanjili utjecaji u području izgradnje zahvata, potrebno je organizirati

gradilište na način da se radni pojas ograniči na minimalno potreban za sigurno izvođenje
radova te općenito svesti uklanjanje prirodne vegetacije na najmanju moguću mjeru.
Tijekom izvođenja građevinskih radova doći će do nastanka buke i vibracija te širenja čestica
prašine uslijed rada i kretanja mehanizacije, stoga će lokalna fauna privremeno izbjegavati ovo
područje. Navedeni utjecaj je privremen i manjeg značaja, karakterističan za ovu vrstu radova.
Tijekom korištenja prometnih površina lokalna fauna će zbog buke i vibracija izbjegavati nove
prometne površine te će koristiti okolna područja za obitavanje i hranjenje. Mogući utjecaji na
staništa i floru tijekom korištenja i održavanje ceste su vezani za onečišćenje zraka, okolnog
tla te mora zbog ispuštanja čestica prašine i čađe, naftnih derivata i ispušnih plinova. Kako se
radi o već postojećoj cesti koja se dulji vremenski period koristi, mogući negativni utjecaji na
floru i faunu vezani za promjenu kvalitete povoljnih staništa na relativno uskom pojasu su
zanemarivi. Uzevši u obzir da se radi o rekonstrukciji postojeće ceste širenjem kolnika,
procijenjeni negativan utjecaj na floru i faunu je prihvatljiv.
3.1.3 Utjecaj na šume i šumska zemljišta
Obuhvat zahvata se malim dijelom nalazi na području odsjeka 116 B gospodarske jedinice
šuma šumoposjednika (privatnih šuma) Kuna Pelješka – Broce. Također, obuhvat planiranog
zahvata dijelom (trasa faze II.) se nalazi na području odjela 72 gospodarske jedinice (GJ)
državnih šuma Zagorje. Sukladno grafičkom prilogu poprečnog presjeka, predmetni dio
zahvata predviđen je dijelom u usjeku i dijelom zauzimanje manjih površina morske obale.
Obzirom na navedeno, da je riječ o rekonstrukciji postojeće ceste te da se istom očekuje

zauzimanje manjih površina šuma i šumskog zemljišta, utjecaji na šume i šumska zemljišta će
biti manjeg značaja.
Tijekom korištenja navedenog zahvata ne očekuje se daljnji utjecaji na šume i šumsko

zemljište.
3.1.4 Utjecaj na tlo
Prema Pedološkoj karti RH planirani zahvat dijelom se nalazi na tipu tla označenim kao
Rendzina na dolomitu i vapnencu (linija Pedološke karte ne podudara se sa digitalnom ortofoto
podlogom (kartom).
Iako se radi o rekonstrukciji postojeće ceste, na kojoj su površine tla već prenamijenjene, zbog
proširenja trase ceste očekuju se utjecaji na tlo. Obzirom da je tip tla rendzina na dolomitu i
vapnencu trajno nepogodno tlo, utjecaji će biti manjeg značaja.
Radna mehanizacija će se kretati po postojećim pristupnim putovima. Do onečišćenja tla može

doći uslijed prosipanja materijala sa vozila na tlo, neadekvatnog skladištenja građevinskog
otpada te prosipanja ili izlijevanja tekućih opasnih tvari (goriva, ulja iz vozila i radnih strojeva).
Uz poštivanje zakonskih propisa, dobrom organizacijom gradilišta, opreznim korištenjem i

redovnim održavanjem radnih strojeva i mehanizacije do onečišćenja tla i ostalih površina neće
doći. Nakon završetka radova, sve površine na kojima se djelovalo će se sanirati i vratiti u
prvobitno stanje.
Tijekom korištenja navedenog zahvata ne očekuje se utjecaj na tlo.
3.1.5 Utjecaj na korištenje zemljišta
Prema izvodu iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina PPUO Ston planirani
zahvat nalazi se na području označenom kao postojeća izgrađena lokalna cesta. Unutar
obuhvata zahvata ne nalaze se vrijedna ni obradiva tla.
Prema Karti pokrova zemljišta – „CORINE land cover“ planirani zahvat nalazi se na područjima
označenim kao Nepovezana gradska područja, Solane, More, Mješovita šuma te Pretežno
poljoprivredno zemljište, s značajnim udjelom prirodnog biljnog pokrova.
Iako je riječ o rekonstrukciji postojeće ceste te su površine zemljišta većim dijelom

prenamijenjene, tijekom uređenja i proširenja ceste doći do zauzeća novih površina zemljišta
odnosno površina označenim kao Mješovita šuma. Kao što je navedeno u prethodnim
poglavljima, predmetni dio zahvata predviđen je dijelom u usjeku i dijelom zauzimanje manjih
površina morske obale, stoga će zauzimanje zemljišta pod Mješovitom šumom biti manjeg
značaja.
Tijekom korištenja planiranog zahvata ne očekuju se daljnji utjecaji na korištenje zemljišta.
3.1.6 Utjecaj na vode
Uvidom u Kartu osjetljivosti područja u Republici Hrvatskoj vidljivo je da se planirani zahvat

većim dijelom nalazi na području namijenjenom za zahvaćanje vode za ljudsku potrošnju
(osjetljivo područje oznake 60, Jadranski sliv – kopneni dio) i slivu osjetljivog područja, a
manjim dijelom na rubnom dijelu eutrofnog područja (osjetljivo područje oznake 22 – Stonski
kanal).
Prema Registru zaštićenih područja, na području lokacije zahvata nema zona sanitarne zaštite
izvorišta / crpilišta. Prema PPUO Ston33 zahvatu je najbliža III. zona sanitarne zaštite izvorišta
na cca. 357 m zračne udaljenosti.
Prema Nacrtu plana upravljanja vodnim područjima 2022. – 2027. mali dio planiranog zahvata
(na stacionaži 1+000,00) prelazi preko kopnene površinske vode – prirodne tekućice
JKRO2313_000000 Kanali solane Ston čije je ukupno stanje ocijenjeno kao loše. Također, na
udaljenosti od cca. 18 m nalazi se kopnena površinska voda – prirodna tekućica
JKR00307_000000 čije je ukupno stanje ocijenjeno kao loše.
33 PPUO Ston („Službeni glasnik Dubrovačko - neretvanske županije“, broj 09/10, 5/13-isp., 05/15,
05/19-isp., 12/17 te „Službeni glasnik Općine Ston“, broj 01/19-pročišćeni tekst, 02/19, 03/19-pročišćeni
tekst).

Tijekom izvođenja radova na području planiranog zahvata ne očekuju se utjecaji na osjetljivo

područje kao ni na kopnene površinske vode – prirodne tekućice. Proširenjem kanala u trupu
postojeće prometnice će se poboljšati cirkulacija u kanalima same solane Ston. Međutim,
tijekom izvođenja radova moguće je privremeno zamućenje stupca vode.
Prema Nacrtu plana upravljanja vodnim područjima 2022. – 2027. planirani zahvat nalazi se
na vodnom tijelu podzemnih voda JKGI - 12 NERETVA čije je kemijsko i količinsko stanje
ocijenjeno kao dobro.
Do onečišćenja vodnih tijela može doći u slučaju izlijevanja goriva i maziva iz radnih strojeva i
vozila na području gradilišta. Takvi događaji će se spriječiti pridržavanjem zakonom definiranih
obaveza mjera zaštite i sigurnosti na radu te korištenjem redovito održavanih strojeva i vozila.
Obzirom na navedeno, eventualni utjecaji na vodna tijela se ne očekuju.
Sukladno Prethodnoj procjeni rizika od poplava 2018. godine, planirani zahvat se nalazi na
području koje je proglašeno „Područjem potencijalno značajnih rizika od poplava 2018“.
Također, prema Karti opasnosti od poplava planirani zahvat nalazi se na području velike i
srednje vjerojatnosti od poplavljivanja. Obzirom da se radi o obalnom području karakteristična
je oscilacija morske razine, utjecaj plime, oseke i morskih valova, međutim niveleta prometnice
je planirana na cca. 1-1,5 m n m stoga se utjecaj od poplava ne očekuje.
3.1.7 Utjecaj na more
Planirani zahvat se manjim dijelom nalazi na području vodnih tijela priobalnih voda JMO009
Stonski kanal i JMO010 Solana Ston.
Lokacija mjerenja kakvoće mora „Supavo – Ston“ nalazi se neposredno u blizini obuhvata
zahvata. Mjerenjima provedenim u razdoblju od 2019. - 2022. godine za navedenu postaju
konačna ocjena kakvoće mora označena je kao izvrsna.
Mogući utjecaj na priobalno vodno tijelo bi nastati uslijed nepravilnog rukovanja mehanizacijom
ili nepropisnog odlaganja otpada. Međutim, pravilnim uređenjem gradilišta, pravilnom
provedbom građevinskih radova te propisanim gospodarenjem nastalim otpadom izbjeći će se
eventualni negativni utjecaji na priobalno vodno tijelo tijekom izgradnje zahvata.
Površinska odvodnja kolnika 1. faze predviđena je poprečnim i uzdužnim nagibima kolnika,

odnosno gravitacijski. Na mjestima gdje su poprečni nagibi nagnuti prema moru izvest će se
upušteni rubnjaci na duljini od 2 m, gdje će oborinska odvodnja slobodno otjecati u more. Na
mjestima najnižih točaka izvesti će se upuštanje rubnjaka (pješačke staze) u širini od 2 m kako
bi se voda s prometnice odvela u more.
Površinska odvodnja kolnika 2. faze predviđena je poprečnim i uzdužnim nagibima kolnika,
odnosno gravitacijom, prema moru, osim na dijelovima kod desnih zavoja R = 75 m gdje je
poprečni nagib nagnut prema usjeku. Kod prvog desnog zavoja izvest će se betonski rubnjak
na duljini od 40 m. Kod drugog desnog zavoja izvest će se drenažni sloj u širini od 1,0 m na
pretpostavljenoj dubini od 30 cm (izvesti do raspucale stijene) kako bi se voda s prometnice i
okolnog terena što prije odvela. Ukoliko se na licu mjesta pokaže neophodno izvesti će se
rigoli i/ili betonske kanalice uz pokos usjeka (iza obložnog zida).

Slijedom navedenog, tijekom korištenja planiranog zahvata ne očekuje se utjecaj na priobalno

vodno tijelo.
3.1.8 Utjecaj na zrak
Tijekom izgradnje planiranog zahvata, za vrijeme trajanja građevinskih radova doći će do

emisije čestica prašine i ispušnih plinova u zrak uslijed dopreme i otpreme materijala,
korištenja radnih strojeva i kretanja vozila na lokaciji zahvata. Navedeni utjecaji su lokalnog
karaktera i vremenski ograničeni te se ne smatraju značajnima.
Utjecaj na zrak tijekom korištenja planiranog zahvata prvenstveno se odnosi na emisije

onečišćujućih tvari uslijed odvijanja cestovnog prometa. Na predmetnoj dionici ceste se i sada
odvija promet, a rekonstrukcijom će se poboljšati uvjeti prometovanja predmetnog područja
izgradnjom protočnije prometnice. Za očekivati je da će se nakon izgradnje zahvata poboljšati
prometna situacija i smanjiti zastoji tijekom mimoilaženja koji su do sada bili prisutni na
predmetnoj dionici. Obzirom na navedeno, razmatrajući utjecaj na zrak i emisiju ispušnih
plinova, rekonstrukcija predmetne ceste će imati pozitivan utjecaj na kvalitetu zraka u odnosu
na sadašnje stanje.
3.1.9 Utjecaj na klimu
Usklađenost zahvata sa Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj

za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. (dalje u tekstu Strategija prilagodbe klimatskim
promjenama u RH) razvidna je kroz usporedbu ciljeva navedene Strategije i cilja odnosno
svrhe predmetnog zahvata.
Opći ciljevi Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u RH su:
a) smanjiti ranjivost prirodnih sustava i društava na negativne utjecaje klimatskih
promjena i
b) jačanje otpornosti i sposobnosti oporavka od tih utjecaja.
Imajući u vidu opće ciljeve Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u RH te ciljeve

predmetnog zahvata može se zaključiti da će rekonstrukcijom postojeće prometnice
(proširenim kanalima i propustima iz solane) pridonijeti smanjenju pritiska na okoliš, a time i
poboljšanju sastavnica okoliša.
Doprinos zahvata sa Strategijom niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s

pogledom na 2050. (dalje u tekstu Strategija niskougljičnog razvoja RH) razvidan je prilikom
usporedbe ciljeva navedene Strategije sa ciljem odnosno svrhom predmetnog zahvata.
Opći ciljevi Strategije niskougljičnog razvoja RH su:

a) postizanje održivog razvoja temeljenog na znanju i konkurentnom niskougljičnom
gospodarstvu i učinkovitom korištenju resursa,
b) povećanje sigurnosti opskrbe energijom, održivost energetske opskrbe, povećanje
dostupnosti energije i smanjenje energetske ovisnosti,
c) solidarnost izvršavanjem obveza RH prema međunarodnim sporazumima, u okviru
politike EU-a, kao dio naše povijesne odgovornosti i doprinos globalnim ciljevima i

d) smanjenje onečišćenje zraka i utjecaja na zdravlje te kvalitetu života građana.
Strategija niskougljičnog razvoja RH ima u fokusu smanjenje stakleničkih plinova i

sprječavanje porasta koncentracije istih u atmosferi u cilju smanjenja globalnog porasta
temperature. Imajući u vidu navedeno te da će se poslovanje odvijati sukladno načelima
kružnog gospodarstva, zahvat će biti usklađen sa Strategijom niskougljičnog razvoja RH.
Tehničkim smjernicama o primjeni načela ne nanošenja34 bitne štete u okviru Uredbe o

Mehanizmu za oporavak i otpornost propisana je metodologija utvrđivanja zahvata koji bi mogli
nanijeti bitnu štetu za šest okolišnih ciljeva:
- ublažavanje klimatskih promjena,
- prilagodba klimatskim promjenama,
- održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa,
- kružno gospodarstvo, uključujući sprječavanje nastanka otpada i recikliranje, -
sprečavanje i kontrola onečišćenja zraka, vode ili zemlje,
- zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava.
Korištenjem predmetnog zahvata, izvore onečišćenja zraka predstavljat će motorna vozila koja
će prometovati planiranom cestom zbog svojih ispušnih plinova (CO, NOx) i čestica prašine
(PM10, PM30) koje se s ceste podižu pod utjecajem snažne zračne turbulentne struje uslijed
prolaska vozila. Zahvat predstavlja rekonstrukciju postojeće ceste na čijoj lokaciji se nalazi već
postojeći kolnik kojim prometuju vozila. Zahvat sam po sebi ne znači povećanje postojećeg
prometnog opterećenja i privlačenje novog prometa te se ne očekuju značajne dodatne
količine stakleničkih plinova u odnosu na postojeće stanje (1000 vozila/dan).
Tehničkim smjernicama za pripremu infrastrukture za klimatske promjene u razdoblju 2021.-

2027.35 utvrđen je kratak pregled pripreme infrastrukturnih projekata za klimatske promjene.
Klimatska neutralnost (ublažavanje klimatskih promjena):

- Pregled – 1. faza (ublažavanje),
- Detaljna analiza – 2. faza (ublažavanje).
Otpornost na klimatske promjene (prilagodba klimatskim promjenama)

- Pregled – 1. faza (prilagodba),
- Detaljna analiza – 2. faza (prilagodba).
Detaljna analiza obuhvaća kvantifikaciju i monetizaciju emisija (i smanjenja emisija)

stakleničkih plinova te procjenu usklađenost s klimatskim ciljevima za 2030. i 2050.
Dokumentacija o pregledu klimatske neutralnosti
Sukladno Tehničkim smjernicama za pripremu infrastrukture za klimatske promjene u

razdoblju 2021. - 2027. za navedene projekte će biti potrebna procjena ugljičnog otiska:
34 Tehničke smjernice o primjeni načela nenanošenja bitne štete u okviru Uredbe o Mehanizmu za
oporavak i otpornost (EU 2021/C 58/01)
35 Tehničke smjernice za pripremu infrastrukture za klimatske promjene u razdoblju 2021.-2027. (EU
2021/C 373/01)

Pregled Kategorije infrastrukturnih projekata

Procjena ugljičnog otiska u pravilu ĆE BITI - odlagališta krutog komunalnog otpada
potrebna za navedene kategorije projekata. - postrojenja za spaljivanje komunalnog
otpada
Proces ublažavanja klimatskih promjena u okviru - velika postrojenja za pročišćavanje
pripreme za klimatske promjene za predmetne otpadnih voda
kategorije projekata obuhvaća 1. fazu (pregled) i - proizvodna industrija
2. fazu (detaljna analiza). - kemikalije i rafiniranje
- rudarstvo i osnovni metali
- drvna celuloza i papir
- kupnja željezničkih vozila, brodova,
voznih parkova
- cestovna i željeznička infrastruktura,
gradski promet
- luke i logističke platforme
- dalekovodi
- obnovljivi izvori energije
- proizvodnja, prerada, skladištenje i
prijevoz goriva
- proizvodnja cementa i vapna
- proizvodnja stakla
- kogeneracijska postrojenja
- mreže za centralno grijanje
- postrojenja za ukapljivanje i ponovno
uplinjavanje prirodnog plina
- infrastruktura za prijenos plina
- sve druge kategorije projekata ili opsezi
projekata u kojima bi apsolutne i/ili
relativne emisije mogle premašiti
(pozitivni ili negativni) prag od 20 000
tona CO2
Pragovi u okviru metodologije EIB Project Carbon Footprint Methodologies (Methodologies for
the assessment of project greenhouse gas emissions and emission variations, verzija 11.2,
veljača 2022.) za procjenu ugljičnog otiska su:
- (Pozitivne ili negativne) apsolutne emisije više od 20 000 tona CO2e/godina,
- (Pozitivne ili negativne) relativne emisije više od 20 000 tona CO2e/godina.
Za infrastrukturne projekte s (pozitivnim ili negativnim) apsolutnim i/ili relativnim emisijama

višim od 20 000 tona CO2e/godina moraju se provesti i 1. faza (pregled) i 2. faza (detaljna
analiza) procesa ublažavanja klimatskih promjena u okviru pripreme za klimatske promjene.
Planirani zahvat pripada u kategoriju infrastrukturnih projekata za koje je potrebna procjena

stakleničkih plinova. Za potrebe utvrđivanja ugljičnog otiska izrađena je kvantitativna analiza
emisija stakleničkih plinova.
Sukladno EIB Project Carbon Footprint Methodologies (Methodologies for the assessment of
project greenhouse gas emissions and emission variations, verzija 11.3, siječanj 2023.)
prepoznati su staklenički plinovi prema raznim aktivnostima; tijekom izvođenja građevinskih
radova te uslijed korištenja izgrađenih prometnih površina.
Za izračun emisija CO2 tijekom izvođenja radova izgradnje dijela predmetnog zahvata
(prometnice) primijenjena je metodologija izračuna putem emisijskog faktora.

Za izvođenje građevinskih radova uređenja prometnice koristiti će se 7 strojeva te 2

generatora, 10 pumpi za vodu i 4 kamiona kipera36. Planira se izvođenje građevinskih radova
u trajanju od 250 radnih dana tijekom razdoblja od godine dana. Potrošnja diesel goriva iznositi
će 70 000 l /god.
Prosječna Emisijski
Broj radnih Emisije CO2
Vrsta goriva potrošnja faktor
sati ukupno u tonama
goriva u lit. tCO2/TJ
1 000 diesel 70 000 74,10 221,54
Obzirom na obuhvat radova, razvidno je da će ukupno opterećenje od CO 2 za vrijeme

izvođenja radova biti daleko ispod propisanog minimalnog praga projekta (propisani prag je 20
000 tona godišnje).
Osigurati će se pravilno i redovito održavanje građevinskih strojeva, sve kako bi se

onemogućilo prekomjerno onečišćenje zraka zbog mogućeg povećanja koncentracije ispušnih
plinova.
Tip stakleničkih
Aktivnost Potencijalni izvori emisija
plinova
Cestovni promet CO2 Sagorijevanje goriva u motoru vozila
Za izračun emisija konkretnog zahvata primijenjena je metodologija izračuna putem emisijskog

faktora:
Sektor i emisije stakleničkih
Metoda Podaci za izračun Metoda izračuna
plinova
Energija kupljena za CO2(t)=potrošnja
obavljanje procesa energije x emisijski
Potrošena električna energija Specifični emisijski faktor električne
1E
CO2e faktor dobiven od energije (dobiven od
isporučitelja električne isporučitelja električne
energije energije)
Podaci o
međuovisnosti brzine
potrošnje goriva,
prometnog protok i
8 Cestovni promet CO2 korištenje goriva sa ERIAM.xls
emisijom stakleničkih
plinova Faktori emisije
za različite tipove
goriva
Na predmetnoj dionici nalaze se instalacije javne rasvjete. Rekonstrukcijom postojeće trase

stupovi javne rasvjete izmjestiti će se izvan krune prometnice. Obzirom na navedeno, ne
očekuje se dodatna potrošnja električne energije za rasvjetna tijela.
Glavni izvori stakleničkih plinova na lokaciji zahvata je promet cestovnih vozila. Izgaranjem
goriva u motorima vozila dolazi do emisije stakleničkih plinova, pri čemu je najznačajnija
emisija ugljikovog dioksida (CO2). Prosječni emisijski CO2 faktor za osobno vozilo (benzin)
36 Podaci dobiveni od projektanta

iznosi 0,21 kg CO2e/km37. Procjenjuje se da je emisija maksimalno 1000 prosječnih osobnih

vozila (očekivano prometno opterećenje predmetnog područja) koja dnevno prođu obuhvatom
predmetne prometnice (duljine 2,2 km) i koja za pogon koriste benzin iznosi oko 210 kg
CO2e/dan. Na godišnjoj razini radi se o emisiji od oko 76 650 kg/ CO2e odnosno 76,65 t
CO2e/god.
Budući da se radi o rekonstrukciji postojeće prometnice duljine cca. 2,2 km na kojoj se ne

očekuje povećanje prometnog opterećenja, osim eventualno za vrijeme turističke sezone, niti
se očekuje razvijanje velikih brzina (blizina naselja), predmetni zahvat neće dovesti do
značajnih emisija ispušnih plinova.
Prilikom projektiranja, uzete su u obzir trenutne klimatske prilike na lokaciji zahvata te rezultati
klimatski modeliranja za dva razdoblja buduće klime (razdoblje 2011. - 2040. te 2041. - 2070.).
Ceste, parkirališta te ostale urbane betonske i asfaltne površine, kao tamni objekti upijaju
gotovo svu svjetlost koja na njih padne. Apsorpcijom te svjetlosti dolazi do stvaranja toplinske
energije koja se emitira u naše okruženje.38
Budući da je riječ o rekonstrukciji postojeće ceste ne očekuje se dodatno stvaranje toplinskih

otoka, a prilikom uređenja šetnice predviđeno je korištenje materijala za popločavanje
(betonski opločnici crvene boje) koji ostaju hladniji od konvencionalnih pločnika (reflektirajući
više sunčeve energije). Također, cesta se nalazi neposredno uz more, koje kao vodena
površina manje apsorbira sunčevu toplinu te time ima rashlađujući učinak na okolno
područje.39
Dokumentacija o pregledu otpornosti na klimatske promjene
Porast globalne temperature od sredine prošlog stoljeća izuzetno je izražen i dominantno je

uzorkovan s porastom koncentracije ugljičnog dioksida, najvažnijeg stakleničkog plina. Prema
procjeni IPCC iz 2013. godine porast koncentracije ugljičnog dioksida i porast globalne
temperature s velikom pouzdanošću mogu se pripisati ljudskom djelovanju.
Stanje klime za razdoblje 1971. - 2000. (referentno razdoblje) i klimatske promjene za buduća
vremenska razdoblja 2011. - 2040. (P1) i 2041. - 2070. (P2), analizirani su za područje
Hrvatske na osnovi rezultata numeričkih integracija regionalnim klimatskim modelom (RCM)
RegCM, uz pretpostavku IPCC scenarija rasta koncentracije stakleničkih plinova RCP4.5 i
RCP8.5. Scenarij RCP4.5 karakterizira srednja razina koncentracija stakleničkih plinova uz
relativno ambiciozna očekivanja njihovog smanjenja u budućnosti, koja bi dosegla vrhunac oko
2040. godine. Scenarij RCP8.5 karakterizira kontinuirano povećanje koncentracije stakleničkih
plinova, koja bi do 2100. godine bila i do tri puta viša od današnje. Prostorna domena
integracija zahvaćala je šire područje Europe (Euro - CORDEX domena) uz korištenje rubnih
uvjeta iz četiri globalna klimatska modela (GCM), Cm5, EC - Earth, MPI-ESM i HadGEM2, na
horizontalnoj rezoluciji od 50 km.
37 za cestovna vozila faktori emisija preuzeti iz smjernica Europske investicijske banke za izračun emisija
stakleničkih plinova (European Investment Bank, 2014.)
38 https://www.meteo-info.hr/article/102/Toplinski_otoci
39 http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-71-2019-9-7-ZO.pdf

U nastavku su prikazane projekcije klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku, prema

scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971. – 2000., sukladno Strategiji prilagodbe
klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na
2070. godinu („Narodne novine“, broj 46/20) na prostornoj rezoluciji od 50 km, dok su za
određene parametre (temperatura, oborine, brzina vjetra, ekstremni vremenski uvjeti)
prikazane projekcije i na detaljnijoj prostornoj rezoluciji od 12,5 km (odnosno za predmetnu
lokaciju).

Projekcije buduće klime prema scenariju RCP4.5 u

odnosu na razdoblje 1971. – 2000. godine dobivene
Klimatski parametar klimatskim modeliranjem
2011. – 2040. 2041. – 2070.
Porast količine oborina na Porast količine oborina na

godišnjoj razini od 0 do 5 %. godišnjoj razini od 5 do 10 %
Sezone: različit predznak;

Sezone: smanjenje u svim
zima i proljeće u većem dijelu
sezonama (do 10 % gorje i S
Hrvatske manji porast +5-
Dalmacija) osim zimi
10%, a ljeto i jesen smanjenje
(povećanje 5 - 10 % S
OBORINE (najviše –5 – 10 % u J Lici i S
Hrvatska).
Dalmaciji)
Smanjenje broja kišnih

razdoblja (osim u središnjoj
Broj sušnih razdoblja bi se
Hrvatskoj gdje bi se malo
povećao.
povećao). Broj sušnih
razdoblja bi se povećao.
Nema većih promjena u većini

krajeva; no u gorskim Smanjenje otjecanja u cijeloj
POVRŠINSKO OTJECANJE
predjelima i zaleđu Dalmacije Hrvatskoj (osobito u proljeće)
smanjenje do 10 %
Porast od 1 °C do 1,5 °C Porast od 1,5 °C do 2 °C
Maksimalna: porast u svim Maksimalna: porast do 2,2 °C

sezonama 1 – 1,5 °C u ljeto (do 2,3 °C na otocima)
TEMPERATURA ZRAKA
Minimalna: najveći porast na
Minimalna: najveći porast zimi,
kontinentu zimi 2,1 – 2,4 °C; a
1,2 – 1,4 °C
1,8 – 2 °C primorski krajevi
Vrućina
(broj dana s povećanja broja vrućih dana povećanja broja vrućih dana
Tmax > +30 od 8 do 12 od 16 do 20
°C)
Hladnoća
EKSTREMNI
(broj dana s ne očekuje se promjena broja ne očekuje se promjena broja
VREMENSKI
Tmin < -10 ledenih dana ledenih dana
UVJETI
°C)
Tople noći
(broj dana s
U porastu U porastu
Tmin ≥ +20
°C)

Povećanje srednje godišnje Povećanje srednje godišnje

Sr. brzina na
maksimalne brzine vjetra od 0 maksimalne brzine vjetra od 0
10 m
do 0,1 m/s. do 0,1 m/s.
VJETAR
Max. brzina Povećanje srednjeg broja Povećanje srednjeg broja
na dana s maksimalnom brzinom dana s maksimalnom
10 m vjetra za 5 do 7. brzinom vjetra za 2 do 3.
Povećanje do 10 % za veći
Povećanje u proljeće i ljeti 5 –
dio Hrvatske, pa do 15 % na
EVAPOTRANSPIRACIJA 10 % (vanjski otoci i Z Istra >
obali i zaleđu te do 20 % na
10 %)
vanjskim otocima.
Ljeti i u jesen porast u cijeloj

Hrvatskoj, u proljeće porast u
SUNČEVO ZRAČENJE sjevernoj Povećanje u svim sezonama
Hrvatskoj, a
(TOK ULAZNE SUNČANE osim zimi (najveći porast u
smanjenje u zapadnoj
ENERGIJE) gorskoj i središnjoj Hrvatskoj)
Hrvatskoj; zimi smanjenje u
cijeloj Hrvatskoj.
2081. - 2100.
2046. – 2065. 32 - 63 cm (procjena
SREDNJA RAZINA MORA
Porast 19 - 33 cm (IPCC AR5) prosječnih srednjih vrijednosti
za Jadran iz raznih izvora)
Neformalni dokument Europske komisije: Smjernice za voditelje projekata - kako povećati

otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene poslužio je kao smjernica za izradu procjene
utjecaja klimatskih promjena na zahvat. Sukladno smjernicama u dokumentu, ključni element
za određivanje klimatske ranjivosti/otpornosti projekta i procjenu rizika je analiza osjetljivosti
na određene klimatske promjene.
Analiza ranjivosti projekta na klimatske promjene podijeljena je na tri koraka: analizu

osjetljivosti, procjenu postojeće i buduće izloženosti te procjenu ranjivosti koja je spoj
prethodnih dvije analiza. Analizom ranjivosti nastoje se utvrditi relevantne klimatske nepogode
za predmetnu vrstu zahvata. Ranjivost projekta sastoji se od dva aspekta: mjere u kojoj su
sastavnice okoliša općenito osjetljive na klimatske nepogode (osjetljivost) i vjerojatnosti da će
doći do nepogode sada ili u budućnosti (izloženost).
Analiza osjetljivosti sastavnog dijela 1. faze (pregled)
Analizom osjetljivosti nastoji se utvrditi koje su klimatske nepogode relevantne za predmetnu

vrstu zahvata neovisno o njegovoj lokaciji obuhvaćajući četiri tematska područja: imovina i
procesi na lokaciji zahvata, ulazni materijali kao što su voda i energija, ostvarenja kao što su
proizvodi i usluge, pristup i prometne veze čak i ako nisu pod izravnom kontrolom projekta.

Osjetljivost zahvata je povezana s određivanjem utjecaja klimatskih varijabli i opasnosti koje

mogu nastati uzrokovane klimom. S obzirom na širok raspon varijabli, određene su one za koje
smatramo da su važne za planirani zahvat, te ćemo s obzirom na njih razmatrati osjetljivost
projekta.
Indikativna tablica osjetljivosti

Porast Promjena
Klimatske
ekstremnih ekstremnih Porast
varijable i Erozija Poplave
temperatura količina razine mora
nepogode
zraka oborina
Imovina na
Niska (1) Srednja (2) Srednja (2) Srednja (2) Srednja (2)
Tematska
područja
lokaciji
Ostvarenja
Niska (1) Niska (1) Niska (1) Niska (1) Niska (1)
(proizvodi/usluge)
Prometne veze Niska (1) Srednja (2) Srednja (2) Srednja (2) Srednja (2)
Najviša vrijednost
Niska (1) Srednja (2) Srednja (2) Srednja (2) Srednja (2)
tematskih područja
Svakom tematskom području dodijeljena je vrijednost:

Razina osjetljivosti Opis vrijednosti osjetljivosti
Niska (1) Klimatska nepogoda nema nikakav utjecaj (ili je on beznačajan)
Klimatska nepogoda može blago utjecati na imovinu, procese, ulazne
Srednja 2)
materijale
Klimatska nepogoda može znatno utjecati na imovinu, procese, ulazne
Visoka (3)
materijale
Analiza izloženosti sastavnog dijela 1. faze (pregled)
Analizom izloženosti nastoji se utvrditi koje su nepogode relevantne za lokaciju planiranog

zahvata. Analiza izloženosti usmjerena je na lokaciju, a analiza osjetljivosti na vrstu zahvata.
Analiza izloženosti može se podijeliti na dva dijela: izloženost postojećim klimatskim uvjetima
i izloženosti budućim klimatskim uvjetima.
Indikativna tablica izloženosti

Porast Promjena
Klimatske
ekstremnih ekstremnih Porast razine
varijable i Erozija Poplave
temperatura količina mora
nepogode
zraka oborina
Postojeći
Niska (1) Niska (1) Niska (1) Niska (1) Niska (1)
Klimatski uvjeti
klimatski uvjeti
Budući klimatski
Srednja (2) Niska (1) Niska (1) Niska (1) Niska (1)
uvjeti
Najviša
vrijednost
Srednja (2) Niska (1) Niska (1) Niska (1) Niska (1)
postojeći +
budući
U nastavku je dano obrazloženje za ocjene izloženosti lokacije zahvata na postojeće i buduće

klimatske uvjete za varijable važne za planirani zahvat.

Izloženost područja zahvata – Izloženost područja zahvata – buduće

Osjetljivost
sadašnje stanje stanje
U prvom razdoblju buduće klime (2011. -

2040. godine) za scenarij RCP4.5 na
području lokacije zahvata očekuje se
mogućnost povećanja broja vrućih dana od 8
do 12, dok se za scenarij RCP8.5 očekuje se
mogućnost povećanja broja vrućih dana od
12 do 16. Za razdoblje 2041. - 2070. godine
Tijekom razdoblja P0 trendovi
i scenarij RCP4.5 očekuje se mogućnost
minimalne i srednje maksimalne
povećanja broja vrućih dana od 16 do 20, dok
temperature zraka pokazuju
se za scenarij RCP8.5, očekuje mogućnost
zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj.
povećanja broja vrućih dana od 20 do 25.
Najvećim promjenama bila je
Porast
izložena maksimalna temperatura
ekstremnih Porast maksimalne temperature neće
zraka, s najvećom učestalošću
temperatura utjecati na funkcionalnost zahvata. Cesta je
trendova u klasi 0,3 - 0,4 °C na 10
zraka projektirana s asfaltnim zastorom koji je
godina.
standardni kolnički zastor za sve javne i
Na području Dalmacije u razdoblju
nerazvrstane ceste u Hrvatskoj. Asfaltni
P0 minimalna temperatura porasla
zastor, uz nedostatak vezan za nastanak
je za 0,2 do 0,4 °C, a maksimalna
toplinskih otoka ima bitne prednosti poput
temperatura za 1 do 1,2 °C.
ravnosti, hvatljivosti i udobnosti vožnje te
otpornost na ekstremne temperature. Kod
ceste nije bilo puno mogućnosti
izbora/promjene vrste zastora, ali je zato
pješačka staza projektirana od materijala koji
ublažavaju toplinske otoke (betonski
opločnici crvene boje).
U prvom razdoblju buduće klime (2011. -

2040. godine) za scenarij RCP4.5 očekuje se
porast ukupne količine oborine na godišnjoj
razini od 0 do 5 %, a za scenarij RCP8.5
očekuje se porast ukupne količine oborine na
godišnjoj razini u iznosu od 5 do 10 %. Za
razdoblje 2041.-2070. godine za oba
Trendovi suhih dana su uglavnom
scenarija očekuje se porast ukupne količine
slabi, ali statistički značajno pozitivni
Porast oborina na godišnjoj razini od 5 do 10 %.
trendovi (1 % do 2 %), dok je trend
ekstremnih Na području zahvata, za oba razdoblja
vlažnih oborinskih ekstrema je
količina buduće klime i za oba scenarija očekuje se
prostorno vrlo sličan onome
oborina povećanje srednjeg broja sušnih razdoblja
godišnjoj količini oborina.
od 1 do 2.
Također, na području zahvata za oba
razdoblja buduće klime i oba scenarija ne
očekuje se promjena broja kišnih dana.
Budući da je na godišnjoj razini promjena
učestalosti ekstremnih oborina zanemariva,
ne očekuje se utjecaj na funkcioniranje
predmetnog zahvata.
Prema karti prethodne procjene U prvom razdoblju buduće klime (2011. -

Erozija tla
potencijalnog rizika od erozije 2040. godine) za scenarij RCP4.5 očekuje se

lokacija zahvata se nalazi na porast ukupne količine oborine na godišnjoj

području malog potencijalnog rizika razini od 0 do 5 %, a za scenarij RCP8.5
od erozije.40 očekuje se porast ukupne količine oborine na
razdoblje 2041. - 2070. godine za oba
oborina na godišnjoj razini od 5 do 10 %.
U budućem razdoblju neće doći do izrazitog
i značajnog povećanja oborina pa samim
time neće doći do povećanja rizika od erozije
odnosno potencijalni rizik od erozije će se
zadržati na sadašnjoj razini.
U prvom razdoblju buduće klime (2011.-

2040. godine) za scenarij RCP4.5 očekuje se
porast ukupne količine oborine na godišnjoj
razini od 0 do 5 %, a za scenarij RCP8.5
očekuje se porast ukupne količine oborine na
Sukladno Prethodnoj procjeni rizika
od poplava 2018. godine, planirani
razdoblje 2041. - 2070. godine za oba
zahvat se nalazi na području koje je
proglašeno „Područjem potencijalno
oborina na godišnjoj razini od 5 do 10 %.
značajnih rizika od poplava 2018.
Također, na području zahvata za oba
Poplave Prema Karti opasnosti od poplava
razdoblja buduće klime i oba scenarija ne
planirani zahvat nalazi se na
očekuje se promjena broja kišnih dana.
području velike i srednje
vjerojatnosti od poplavljivanja.
Obzirom da se ne očekuje značajan porast
Također, zahvat se dijelom nalazi na
količine oborina i povećanje broja kišnih
bujičnom području.
dana u budućem razdoblju te da je planirana
i osigurana oborinska odvodnja (poprečnim i
uzdužnim nagibima kolnika, upuštenim
rubnjacima, itd..) ne očekuje se utjecaj od
poplava na predmetni zahvat.
U referentnoj klimi, srednja razina

Prema globalnom MPI-ESM modelu, u
mora na godišnjoj skali je od 0 do -
budućoj klimi do 2040. (razdoblje P1) u
40 cm u odnosu na geoid. Prema
Jadranu se očekuje porast srednje razine
IPCC izvješću u razdoblju 1971.-
mora između 0 i 5 cm. Također prema
2010. prosječni opaženi relativni
globalnom MPI-ESM modelu, oko sredine
porast globalne razine mora bio je 8
stoljeća, u razdoblju P2 (2041.-2070.),
Porast razine cm. Istraživanja mjerenih vrijednosti
promjena razine mora u Jadranu ostat će u
mora morske razine za Jadran daju
okvirima promjene iz razdoblja P1 –
različite rezultate. Za razdoblje
povećanje razine od 0 do 5 cm. S druge
1956.-1991. Barić (2008)41
strane, projicirani porast izračunat iz 21
izvješćuje o promjeni morske razine
CMIP5 GCM-a za razdoblje 2046. - 2065. uz
koja za Split pada za - 0.82
RCP4.5 je 19 - 33 cm, a uz RCP8.5 je 22 -
mm/godinu. Prema Čupić i sur.
38 cm. Prema Čupić i sur. (2011) očekuje se
(2011)42, za razdoblje 1955. - 2009.,
40 https://www.voda.hr/sites/default/files/dokumenti/09_rizik_od_erozije.pdf
41 Barić, A. G. (2008). Potential Implications of Sea-Level Rise for Croatia. Journal of Coastal Research,
str. 24/2:299-305.
42 Čupić i sur. (2011). Klimatske promjene, porast razine mora na hrvatskoj obali Jadrana, HKOV.

porast razine mora za Split iznosi + porast razine mora na srednjem i južnom
0.59 ± 0.27 mm/god., a za kraće Jadranu od oko 40 cm u sljedećih sto godina.
razdoblje od 1993. - 2009., iznosi + Zaključno, procjene buduće razine
4.15 ± 1.14 mm/god. Jadranskog mora ukazuju na porast razine
do konca 21. stoljeća. Premda ne postoji
usuglašenost u navedenim procjenama
buduće razine, moglo bi se zaključiti da bi do
2 100. porast razine Jadrana bio između 40 i
65 cm.
Porast razine mora neće utjecati na
funkcioniranje zahvata jer je niveleta
prometnice planirana na cca. 1-1,5 m n m.
Svakom tematskom području dodijeljena je vrijednost:

Razina izloženosti Opis vrijednosti izloženosti
Niska (1) Klimatska nepogoda nema nikakav utjecaj (ili je on beznačajan)
Klimatska nepogoda može blago utjecati na imovinu, procese, ulazne
Srednja 2)
materijale
Klimatska nepogoda može znatno utjecati na imovinu, procese, ulazne
Visoka (3)
materijale
Analiza ranjivosti sastavnog dijela 1. faze (pregled)
Analiza ranjivosti spoj je ishoda analize osjetljivosti i analize izloženosti (kada se procjenjuju
odvojeno). Procjenom ranjivosti koja je temelj za odluku o tome hoće li se provesti sljedeća
faza procjene rizika, nastoje se utvrditi potencijalne znatne nepogode i povezani rizik. Njome
se obično otkrivaju najvažnije nepogode za procjenu rizika.
ANALIZA RANJIVOSTI
Indikativna tablica ranjivosti: Izloženost (postojeći + budući klimatski uvjeti) Legenda
razina
visoka(3) srednja (2) niska (1)
vrijednosti
visoka (3) visoka
Porast ekstremnih
Osjetljivost količina oborina,
(najviša u sva srednja (2) erozija, poplave, srednja
četiri tematska porast razine
područja) mora (2)
Porast ekstremnih
niska (1) temperatura zraka niska
(2)
Ranjivost zahvata na klimatske promjene može se vrednovati prema omjeru pokazatelja

izloženosti i osjetljivosti:
Stupanj ranjivosti
Osjetljivost Izloženost
Niska (1) Srednja (2) Visoka (3)

2 Porast ekstremnih 3
Niska (1) 1
temperatura zraka
2 Porast ekstremnih količina 6
Srednja (2) oborina, erozija, poplave, 4
porast razine mora
Visoka (3) 3 6 9
Ocjena ranjivosti
Brojčana
Opis stupnja ranjivosti Opis vrijednosti Opis ranjivosti
vrijednost
Slaba 1i2 prihvatljivo nije očekivan značajni utjecaj
može doći do značajnog
Srednja 3i4 prihvatljivo uz mjere zaštite
utjecaja
Visoka 6i9 neprihvatljivo značajni utjecaj
Konsolidirana dokumentacija o pregledu na klimatske promjene
Pokazatelji:
Porast ekstremnih temperatura zraka - osjetljivost zahvata na događaj porast ekstremnih

temperatura zraka ocijenjena je kao niska (1), izloženost zahvata na porast ekstremnih
temperatura zraka je ocijenjena kao srednja (2). Porast maksimalne temperature neće utjecati
na funkcionalnost samog zahvata. Cesta je projektirana s asfaltnim zastorom koji je standardni
kolnički zastor za sve javne i nerazvrstane ceste u Hrvatskoj. Asfaltni zastor, uz nedostatak
vezan za nastanak toplinskih otoka ima bitne prednosti poput ravnosti, hvatljivosti i udobnosti
vožnje te otpornost na ekstremne temperature. Pješačka staza je projektirana od materijala
koji ublažavaju toplinske otoke (betonski opločnici crvene boje). Umnožak ove dvije varijable
je 2 što znači da je zahvat prihvatljiv te se ne očekuje značajan utjecaj.
Porast ekstremnih količina oborina - osjetljivost zahvata na događaj porasta ekstremne količine
oborina ocijenjena je kao srednja (2), a izloženost zahvata je ocijenjena kao niska (1). Na
području zahvata za oba razdoblja buduće klime i oba scenarija ne očekuje se značajna
promjena prosječne količine oborina te se ne očekuje promjena broja kišnih dana. Budući da
je na godišnjoj razini promjena učestalosti ekstremnih oborina zanemariva, ne očekuje se
utjecaj na funkcioniranje predmetnog zahvata. Umnožak ove dvije varijable je 2 što znači da
je zahvat prihvatljiv te se ne očekuje značajan utjecaj.
Erozija tla - osjetljivost zahvata na događaj erozija tla ocijenjena je kao srednja (2), izloženost
zahvata na eroziju tla je ocijenjena kao niska (1). Prema karti prethodne procjene potencijalnog
rizika od erozije lokacija zahvata se nalazi na području malog potencijalnog rizika od erozije.
U budućem razdoblju neće doći do izrazitog i značajnog povećanja oborina pa samim time
neće doći do povećanja rizika od erozije odnosno potencijalni rizik od erozije će se zadržati na
sadašnjoj razini. Umnožak ove dvije varijable je 2 što znači da je zahvat prihvatljiv te se ne
očekuje značajan utjecaj.
Poplave - osjetljivost zahvata na događaj poplave ocijenjena je kao srednja (2), izloženost
zahvata na poplave je ocijenjena kao niska (1). Lokacija zahvata se nalazi na području koje je
proglašeno „Područjem potencijalno značajnih rizika od poplava“, dok se prema Karti

opasnosti od poplava planirani zahvat nalazi na području velike i srednje vjerojatnosti od

poplavljivanja. Obzirom da se ne očekuje značajan porast količine oborina i povećanje broja
kišnih dana u budućem razdoblju te da je planirana i osigurana oborinska odvodnja (poprečnim
i uzdužnim nagibima kolnika, upuštenim rubnjacima, itd..) ne očekuje se utjecaj od poplava na
predmetni zahvat. Umnožak ove dvije varijable je 2 što znači da je zahvat prihvatljiv te se ne
očekuje značajan utjecaj.
Porast razine mora - osjetljivost zahvata na događaj porast razine mora ocijenjena je kao
srednja (2), izloženost zahvata na porast razine mora je ocijenjena kao niska (1). Porast razine
mora neće utjecati na funkcioniranje zahvata jer je niveleta prometnice planirana na cca. 1-1,5
m n m. Umnožak ove dvije varijable je 2 što znači da je zahvat prihvatljiv te se ne očekuje
značajan utjecaj.
Objedinjeni zaključak je da planirani zahvat neće imati utjecaja na klimatske promjene te da

klimatske promjene neće značajno utjecati na provedbu predmetnog zahvata.
3.1.10 Utjecaj na krajobraz
Tijekom izvođenja radova na predmetnoj lokaciji može se očekivati kratkoročni negativni

utjecaj na krajobrazne vizure zbog prisutnosti građevinskih strojeva, opreme i materijala.
Navedeni utjecaj je privremen i lokalnog karaktera te se ne smatra značajnim.
Planirani zahvat neće bitno promijeniti ukupna vizualna obilježja predmetnog područja obzirom
da se radi o postojećem antropogenom elementu u krajobrazu. Što više, rekonstrukcijom i
uređenjem predmetne ceste te elemenata prometne infrastrukture poboljšat će se boravišne i
vizualne značajke te će time pozitivne promjene biti prisutne na cijelom području zahvata.
3.1.11 Utjecaj od svjetlosnog onečišćenja
Tijekom izgradnje zahvata ne očekuje se nastanak svjetlosnog onečišćenja jer za vrijeme

izgradnje predmetnog zahvata nije potrebno umjetno osvjetljenje.
Svjetlosno onečišćenje na lokaciji zahvata iznosi 0,80 do 12,00 10-9 W/cm2 * sr (Slika 2. 1 -
25). S obzirom na postojeće stanje, izgradnjom zahvata se ne očekuje povećanje svjetlosnog
onečišćenja na lokaciji zahvata jer nisu predviđena dodatna rasvjetna tijela. Postojeći rasvjetni
stupovi će se izmjestiti ili zamijeniti novima. Prilikom razrade daljnje projektne dokumentacije
u slučaju zamjene postojećih rasvjetnih tijela preporuča se korištenje ekološki prihvatljivih
svjetiljki kojima će se zadovoljiti potreba za umjetnom rasvijetljenošću prometne površine čija
će emisija svjetlosti biti u skladu s uvjetima zaštite od svjetlosnog onečišćenja. Uzevši u obzir
namjenu i karakteristike zahvata, uz pridržavanje zakonskih obveza određenih Pravilnikom o
zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja
rasvjetnim sustavima („Narodne novine“, broj 128/20) i Zakonom o zaštiti od svjetlosnog
onečišćenja („Narodne novine“ broj 14/19), tijekom korištenja planiranog zahvata se ne
očekuje utjecaj u vidu svjetlosnog onečišćenja.

3.1.12 Utjecaj na materijalna dobra i kulturnu baštinu
Na području obuhvata zahvata ne nalaze se elementi kulturno povijesne baštine. Prema

izvodu iz kartografskog prikaza 3.1.a. Područja posebnih uvjeta korištenja – Kulturna baština
PPUO Ston, zahvatu su najbliža kulturna dobra označena kao elementi povijesne opreme
naselja; građevine niskogradnje s uređajima, oznake 3.1. Ston – standarac i 3.2. Ston –
fontana, oba na zračnoj udaljenosti od cca. 90 m.
Pravilnom organizacijom gradilišta, primjenom odgovarajuće radne mehanizacije te
provedbom dobre građevinske prakse, ne očekuje se nastanak negativnih utjecaja na
materijalna dobra i kulturnu baštinu.
Tijekom korištenja zahvata ne očekuje se utjecaj na materijalna dobra i kulturnu baštinu.
3.1.13 Utjecaj bukom
Tijekom izvođenja zahvata doći će do povećanja razine buke i vibracija uslijed djelovanja radne
mehanizacije, dovoza i otpreme materijala. Pridržavanjem odredbi Pravilnika o najvišim
dopuštenim razinama buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka
(„Narodne novine“, broj 143/21) te korištenjem ispravne i suvremene radne mehanizacije
utjecaj se može umanjiti. Navedeni utjecaj je privremen i kratkotrajan te ograničen na područje
gradilišta, stoga se ne smatra značajnim.
Rekonstrukcijom postojeće ceste očekuje se smanjenje intenziteta buke (glasnoća) jer će se

poboljšati uvjeti prometovanja predmetnog područja izgradnjom protočnije prometnice. Za
očekivati je da će se nakon izgradnje zahvata poboljšati prometna situacija i smanjiti zastoji
tijekom mimoilaženja koji su do sada bili prisutni na predmetnoj dionici. Budući da se po
završetku radova ne očekuje značajna promjena intenziteta prometa, a rekonstrukcija kolničke
konstrukcije dovest će do smanjenja razine buke, generalno se očekuje pozitivan utjecaj na
razinu buke od planiranog zahvata.
3.1.14 Utjecaj materijala od iskopa
Za potrebe izvedbe predmetnog zahvata predviđeno je da će nastati cca. 815 m3 materijala od

iskopa, dok će nasipa biti cca. 1430 m3. Za očekivati je da će se sav materijal iskoristiti na
gradilištu tj. biti ugrađen u nasip i tamponski sloj.
Slijedom navedenog ne očekuje se negativan utjecaj na okoliš.
3.1.15 Utjecaj od otpada
Tijekom izvođenja građevinskih radova, projektom organizacije gradilišta odredit će se mjesto

za privremeno razvrstavanje i skladištenje otpada. Tijekom izvođenja radova nastati će
određene količine i vrste građevinskog i komunalnog otpada. Prema Pravilniku o gospodarenju
otpadom („Narodne novine“, broj 106/22) vrste otpada koje se mogu očekivati:
- 15 01 01 papirna i kartonska ambalaža,

- 15 01 02 plastična ambalaža,
- 15 01 04 metalna ambalaža,
- 15 01 07 staklena ambalaža,
- 15 02 02* apsorbenski, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu specificirani
na drugi način), tkanine za brisanje i zaštitna odjeća, onečišćeni opasnim tvarima,
- 15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima,
- 17 03 02 mješavine bitumena koje nisu navedene pod 17 03 01*,
- 17 05 04 zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03*,
- 17 01 01 beton,
- 20 02 01 biorazgradivi otpad,
- 20 03 01 miješani komunalni otpad.
Isti će se odvojeno sakupljati po vrstama te predavati ovlaštenim pravnim osobama koje

posjeduju dozvolu za gospodarenje otpadom. Nakon završetka radova gradilište će se očistiti
od otpada i suvišnog materijala, a okolni dio terena dovesti u uredno stanje.
Tijekom korištenja predmetnog zahvata ne očekuje se utjecaj od otpada.
3.1.16 Utjecaj na promet
Tijekom izvođenja građevinskih radova na lokaciji zahvata moguć je utjecaj na državnoj cesti
D414 i lokalnim cestama u okruženju zahvata zbog prolaza radne mehanizacije i transportnih
vozila; moguće je rasipanje materijala od iskopa kao i ostalog građevnog materijala po
prometnicama, poteškoće u odvijanju prometa, eventualna oštećenja prometnica i povremeni
zastoji. Navedeni utjecaji su karakteristični za ovu vrstu radova, međutim iako negativni,
utjecaji su kratkotrajni i manjeg značaja. Utjecaji će se dodatno umanjiti posebnom regulacijom
prometa, prekrivanjem materijala tijekom prijevoza, čišćenjem prometnica te sanacijom
eventualnih oštećenja.
Tijekom korištenja rekonstruirane prometnice može se očekivati pozitivan utjecaj na promet,

budući da se zahvat planira s ciljem poboljšanja razine sigurnosti i udobnosti sudionicima u
prometu te će se poboljšati prometna povezanost naselja općine Ston te poluotoka Pelješca
sa kopnom.
3.1.17 Utjecaj uslijed akcidenata
Tijekom izvođenja radova pri izgradnji predmetnog zahvata moguće su akcidentne situacije
uslijed istjecanja goriva, ulja i maziva iz građevinske mehanizacije u tlo; požara na vozilima ili
mehanizaciji; nesreća uzrokovanih tehničkim kvarom ili ljudskom greškom; te nesreća
uzrokovanih višom silom (npr. elementarne nepogode).
Vjerojatnost nastanka navedenih utjecaja ovisi o redovitosti servisiranja, održavanja i
ispravnosti mehanizacije i vozila, pridržavanju svih mjera zaštite i sigurnosti na radu te pravilnoj
organizaciji rada. U slučaju akcidentnih situacija potrebno je, ukoliko je to moguće, pristupiti
uklanjanju uzorka akcidenta na siguran način, a odmah po izbijanju akcidentne situacije
potrebno je obavijestiti nadležne službe.

Tijekom korištenja zahvata moguće su nesreće pri prometovanju vozila te istjecanja veće
količine ulja i goriva. Također, može doći i do požara na vozilima.
U slučaju akcidentnih situacija potrebno je, ukoliko je moguće, pristupiti uklanjanju uzroka
akcidenta na siguran način, a odmah po izbijanju akcidentne situacije potrebno je obavijestiti
nadležne službe.
3.1.18 Kumulativni utjecaji
Kumulativni utjecaji na sastavnice okoliša analizirani su na temelju postojećih i planiranih

zahvata na širem području, prema prostorno-planskoj dokumentaciji Općine Ston te odobrenih
zahvata od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Prema kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina PPUO Ston planirani zahvat
nalazi se na području označenom kao postojeća izgrađena lokalna cesta. Također, prema
izvodu iz kartografskog prikaza 2. Infrastrukturni sustavi i mreže; 2.1. Promet PPUO Ston
planirani zahvat nalazi se na području označenom kao postojeća lokalna cesta LC69056. U
blizini planiranog zahvata nalaze se i druge postojeće i planirane prometne površine.
Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na širem području planiranog

zahvata provedeni su postupci prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, ocjene o
potrebi procjene utjecaja na okoliš (OPUO) te procjene utjecaja na okoliš (PUO) za sljedeće
istovjetne zahvate:
Provedeni Rješenje o prihvatljivosti zahvata za

Naziv zahvata
postupak okoliš
KLASA: UP/I 612-07/20-60/36,
Izgradnje nacionalne Prethodna ocjena
URBROJ: 517-05-2-2-20-4, od 15.
infrastrukture nove generacije prihvatljivosti za EM
srpnja 2020. godine
KLASA: UP/I-612-07/16-01/02,
Vodoopskrba naselja Zamasline
OPUO URBROJ: 2117/1-53/1-16-04, od 17.
i Marinica
veljače 2016. godine
Obnova državne ceste DC8,
KLASA: UP/I-351-03/14-18/151,
dionica most Bistrina – križanje
OPUO URBROJ: 517-06-2-1—15-9, od 13.
s državnom cestom DC414,
veljače 2015. godine
dužine 5,5 km
KLASA: UP/I 351-03/15-02/76,
Državna cesta DC414; dionica
PUO URBROJ: 517-06-2-1-2-16-14, od 26.
Sparagovići - Doli
travnja 2016. godine
Magistralni plinovod Ploče – KLASA: UP/I 351-03/11-02/23,
Dubrovnik DN 1000/75 PUO URBROJ: URBROJ: 517-12-13, od 5.
(varijanta A) ožujka 2012. godine
Obzirom da se obuhvat zahvata odnosi na rekonstrukciju postojeće lokalne ceste i da

realizacijom planiranog zahvata nisu prepoznati značajni utjecaji na pojedine sastavnice
okoliša, smatra se da isti neće dovesti do nastanka kumulativnih utjecaja na sastavnice okoliša
na širem području. Očekuje se pozitivan kumulativni utjecaj na stanje prometne infrastrukture,
što će imati kumulativno, sekundarno pozitivan utjecaj na stanovništvo.

Slike 3.1.18 - 1 Zahvati odobreni od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u blizini
planiranog zahvata (Zeleni servis d. o. o., 2023.)
3.2 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja
Obzirom na vrstu zahvata, prostorni obuhvat i geografski položaj, ne očekuju se prekogranični

utjecaji tijekom izgradnje i korištenja predmetnog zahvata.
3.3 Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena

područja
Planirani zahvat nalazi se izvan zaštićenih područja RH. Obuhvatu zahvata najbliže zaštićeno
područje je posebni rezervat; Malostonski zaljev na cca. 477 m zračne udaljenosti. Obzirom
na udaljenost i karakter planiranog zahvata, utjecaj na zaštićeno područje se ne očekuje.

3.4 Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja na ekološku mrežu s

posebnim osvrtom na moguće kumulativne utjecaje zahvata u
odnosu na ekološku mrežu
Planirani zahvat se nalazi unutar područja ekološke mreže značajnih za očuvanje ciljnih vrsta
i ciljnih stanišnih tipova POVS HR3000167 Solana Ston i HR3000163 Stonski kanal.
Prema podacima o zonaciji ciljeva očuvanja43 područja ekološke mreže značajnih za očuvanje
ciljnih vrsta i ciljnih stanišnih tipova POVS HR3000167 Solana Ston, obuhvat rekonstrukcije
trase prometnice nalazi se na 841,44 m2 (rubnog dijela) (odnosno 0,21 %) površine ciljnog
stanišnog tipa 1420 Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova
(Sarcocornetea fruticosi). Zauzeti će se 768,311 m2 odnosno 0,256 % od očuvanih 30 ha
postojeće površine stanišnog tipa te 73,129 m2 odnosno 0,073 % stanišnog tipa u zoni od 10
ha. Također, rekonstrukcijom prometnice zauzeti će se 841,44 m2 (rubnog dijela) površine
očuvanog pogodnog staništa za ciljnu vrstu obrvan Aphanius fasciatus (zaslanjena i bočata
zamočvarena staništa s razvijenom pridnenom i obalnom vegetacijom) unutar 45 ha bazena i
kanala (odnosno 0,186 %).
Slika 3.4 - 1 Zonacija ciljeva očuvanja POVS HR3000167 Solana Ston s obuhvatom zahvata
Prema podacima o zonaciji ciljeva očuvanja područja ekološke mreže značajnih za očuvanje
ciljnih vrsta i ciljnih stanišnih tipova HR3000163 Stonski kanal, obuhvat rekonstrukcije trase
43Podaci o zonaciji ciljnih vrsta i stanišnih tipova, Zavod za zaštitu okoliša i prirode, MINGOR, 28. lipnja
2023.

prometnice nalazi se na 789,611 m2 (rubnog dijela) površine ciljnog stanišnog tipa 1160 Velike
plitke uvale i zaljevi čime će se zauzeti 0,01 % od 565 ha očuvane postojeće površine
stanišnog tipa.
Slika 3.4 - 2 Zonacija ciljeva očuvanja HR3000163 Stonski kanal s obuhvatom zahvata
Planirani zahvat se nalazi na udaljenosti od cca. 11 m od područja očuvanja značajna za ptice

POP HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac. Obzirom na udaljenost, moguća je
pojava nekih ciljnih vrsta ptica, područja HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac, koje
ovo područje eventualno mogu koristiti za lov ili se tu zateknu u preletu. Prema Karti pokrova
zemljišta – „CORINE land cover“ planirani zahvat nalazi se na područjima označenim kao
Nepovezana gradska područja, Solane, More, Mješovita šuma te Pretežno poljoprivredno
zemljište, s značajnim udjelom prirodnog biljnog pokrova. Ptice će tijekom radova izbjegavati
šire područje obuhvata zahvata, dok se tijekom korištenja može očekivati utjecaj na ptice koje
spomenuto područje (staništa) koriste za lov i hranjenje. Izgradnjom planiranog zahvata
odnosno rekonstrukcijom postojeće ceste (širenje kolnika) doći će do minimalnog smanjenja
površina eventualno pogodnih staništa za većinu ciljnih vrsta ptica predmetnog POP područja.
S obzirom da se predmetni obuhvat odnosi na već izgrađenu cestu (prenamijenjene površine)
koja se proširuje i na široku rasprostranjenost pogodnih staništa na okolnom području te unutar
samog POP-a HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac koje bi eventualno neke ciljne
vrsta ptica koristile za lov i hranjenje, utjecaj na ciljne vrste ptica se ne očekuje.
Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na širem području planiranog

zahvata proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš (PUO) za zahvat Državna cesta
DC414; dionica Sparagovići - Doli za koje je izdano Rješenje o prihvatljivosti (KLASA: UP/I
351-03/15-02/76, URBROJ: 517-06-2-1-2-16-14, od 26. travnja 2016. godine) uz primjenu

mjera zaštite okoliša i mjera ublažavanja te programa praćenja stanja okoliša i ekološke mreže.
Predmetni zahvat je u izgradnji. Doprinos kumulativnom utjecaju se očituje kroz minimalno
zauzeće ciljnog stanišnog tipa 1160 Velike plitke uvale i zaljevi (POVS-a HR3000163 Stonski
kanal) od strane stupova mosta. Što se tiče POVS-a HR3000167 Solana Ston tijekom
korištenja očekuje se pozitivan utjecaj kroz prometno rasterećenje predmetne prometnice koja
se analizira predmetnim Elaboratom.

3.5 Opis obilježja utjecaja (izravni, neizravni, sekundarni,

kumulativni i dr.)
Obilježja utjecaja tijekom Obilježja utjecaja tijekom

Sastavnica okoliša
izgradnje korištenja
Stanovništvo i zdravlje ljudi Privremen, manjeg značaja Sekundaran, pozitivan
Ekološka mreža Nema utjecaja Nema utjecaja
Zaštićena područja Nema utjecaja Nema utjecaja
Biološka raznolikost, biljni i
Privremen, manjeg značaja Trajan, manjeg značaja
životinjski svijet
Šume i šumska zemljišta Nema utjecaja Trajan, manjeg značaja
Tlo Nema utjecaja Trajan, manjeg značaja
Korištenje zemljišta Nema utjecaja Trajan, manjeg značaja
Vode Nema utjecaja Nema utjecaja
More Nema utjecaja Nema utjecaja
Zrak Privremen, manjeg značaja Nema utjecaja
Klima Ublažavanje klim.
Nema utjecaja Nema utjecaja
promjena
Prilagodba na klim.
promjene
Prilagodba od klim. Nema utjecaja Nema utjecaja
promjene
Krajobraz Privremen, manjeg značaja Nema utjecaja
Materijalna dobra i kulturna
baština
Buka Privremen, manjeg značaja Nema utjecaja
Utjecaj od otpada Nema utjecaja Nema utjecaja
Promet Privremen, manjeg značaja Sekundaran, pozitivan
Akcidenti Nema utjecaja Nema utjecaja
Kumulativni utjecaji Nema utjecaja Nema utjecaja
Uz pridržavanje važećih propisa iz područja zaštite okoliša, zaštite voda i održivog

gospodarenja otpadom može se isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na okoliš te
se smatra da je ovaj zahvat prihvatljiv za okoliš.

4 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE

STANJA OKOLIŠA
4.1 Mjere zaštite okoliša
Analizom utjecaja planiranog zahvata na sastavnice okoliša i poštivanjem važećih propisa i

Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18)
zaključuje se da predmetni zahvat neće imati značajnijih negativnih utjecaja na okoliš te se
stoga ne predlažu dodatne mjere zaštite.
4.2 Praćenje stanja okoliša
Ne predlažu se mjere praćenja stanja okoliša osim onih koje su propisane od strane nadležnih
institucija i važećim propisima.

5 IZVORI PODATAKA
Prostorno planska dokumentacija:

o Prostorni plan Dubrovačko - neretvanske županije („Službeni glasnik Dubrovačko-
neretvanske županije“, broj 06/03, 03/05, 07/10, 04/12, 09/13, 02/15, 07/16, 02/19,
06/19 – pročišćeni tekst, 03/20 i 12/20 – pročišćeni tekst)
o Prostorni plan uređenja Općine Ston („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske
županije“, broj 09/10, 5/13-isp., 05/15, 05/19 - isp., 12/17 te „Službeni glasnik Općine
Ston“ broj. 01/19 - pročišćeni tekst, 02/19, 03/19 - pročišćeni tekst)
Projektna dokumentacija:
o Idejni projekt „Rekonstrukcija dijela lokalne ceste LC69056 na dionici između naselja
Ston i naselja Broce“, ZOP: IP – 2240/21, kojeg je izradio Projektni biro P45 d. o. o. iz
Zagreba, u travnju 2021. godine
Popis propisa:
Općenito
o Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18)
o Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, broj 61/14, 03/17)
Prostorna obilježja
o Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19,
98/19)
Biološka i krajobrazna raznolikost

o Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)
o Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima
ekološke mreže („Narodne novine“, broj 80/19)
o Pravilnik o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima
ekološke mreže („Narodne novine“, broj 25/20, 38/20)
o Pravilnik o popisu stanišnih tipova i karti staništa („Narodne novine“, broj 27/21, 101/22)
Vode i more
o Zakon o vodama („Narodne novine“, broj 66/19, 84/21, 47/23)
o Uredba o kakvoći mora za kupanje („Narodne novine“, broj 73/08)
o Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. („Narodne
novine“, broj 66/16)
o Odluka o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“, broj 79/22)
Zrak
o Zakon o zaštiti zraka („Narodne novine“, broj 127/19, 57/22)
o Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku („Narodne novine“, broj 77/20)
o Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na
teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 01/14)

Klima
o Zakon o klimatskom promjenama i zaštiti ozonskog sloja („Narodne novine“, broj
127/19)
o Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do
2040. godine s pogledom na 2070. godinu („Narodne novine“, broj 46/20)
o Sedmo nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih
naroda o promjeni klime
o Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050.
(„Narodne novine“ broj 63/21)
o Tehničke smjernice za pripremu infrastrukture za klimatske promjene u razdoblju
2021.-2027. (2021/C 373/01)
o EIB Project Carbon Footprint Methodologies (Methodologies for the assessment of
project greenhouse gas emissions and emission variations, verzija 11.2, veljača 2022.)
o Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na
klimatske promjene uz važeće propise područja klimatskih promjena
o Energija u Republici Hrvatskoj 2020, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja,
o Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od
2021. do 2030.
o Adoption to climate change, Principles, requirements and guidelines (ISO 14090:2019;
EN ISO 14090:2019)
o Adoption to climate change, Guidelines on vulnerability, impact and risk assessment
(ISO 14091:2021; EN ISO 14091:2021)
Buka
o Zakon o zaštiti od buke („Narodne novine“, broj 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18,
14/21)
o Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme
i mjesto nastanka („Narodne novine“, broj 143/21)
Otpad
o Zakon o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 84/21)
o Pravilnik o gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 106/22)
Ostalo
o Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta
Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. S
pogledom na 2070. i Akcijskog plana (Podaktivnost 2.2.1.), SAFU, 2017.
o Baza podataka Hrvatske agencije za okoliš i prirodu: Vrste, Staništa, Ekološka mreža,
Zaštićena područja; http://www.bioportal.hr/gis/
o ENVI atlas okoliša: Pedologija, Korištenje zemljišta; http://envi.azo.hr/?topic=3
o Karta potresnih područja Republike Hrvatske; http://seizkarta.gfz.hr/hazmap/karta.php
o Institut za oceanografiju i ribarstvo, Kakvoća mora u Republici Hrvatskoj:
https://vrtlac.izor.hr/ords/kakvoca/kakvoca
o Prostorna raspodjela očekivanih maksimalnih brzina vjetra na složenom terenu
Hrvatske kao podloga za ocjenu opterećenja vjetrom; Alica Bajić, Diplomski rad 2011,
Zagreb
o Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2021. godinu,
MINGOR, veljača 2023.

o https://dzs.gov.hr/naslovna-blokovi/u-fokusu/popis-2021/88
o https://webgis.hrsume.hr/arcgis/apps/webappviewer/index.html?id=8bb3e1d6b80d49
ad9e0193f8b62380e2
o Izvor naslovne slike: Zeleni servis d. o. o.

6 PRILOZI
Prilog 6.1. Izvadak iz sudskog registra nositelja zahvata
Prilog 6.2. Rješenje tvrtke Zeleni servis d.o.o. za obavljanje stručnih poslova zaštite
okoliša
Prilog 6.3. Pregledna situacija na ortofoto FAZA I 0+000,00 do 1+050,00
Prilog 6.4. Pregledna situacija na ortofoto FAZA II 1+050,00 do 2+274,46

Prilog 6.1. Izvadak iz sudskog registra nositelja zahvata




Prilog 6.2. Rješenje tvrtke Zeleni servis d.o.o. za obavljanje stručnih poslova zaštite
okoliša





LEGENDA:
OS TRASE
N
0 .0
00
0+0
Tvrđava
Sv.Jera
.00 00
I E
0+1 FAZ
E T AK
Č
PO
0+200.00
B.Djevica
0+30
0.00
0+400.0
0
Kaštel Ba
t
0+50
IZMJENA BR. OPIS DATUM POTPIS
Pot
ok
0.00
Pal
ad
a
0+600.00 INVESTITOR: PROJEKTANTSKI URED:
ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE

Dubrovačko-neretvanske županije
0+700.00 Vladimira Nazora 8, Dubrovnik Projektni biro P45 d.o.o.
za projektiranje
Palmotićeva 45, 10000 Zagreb
NAZIV GRAĐEVINE:
O
N
D
CIA
690I5LO
LEC
TSKA
N
LER
EK
JO
D
N
IA
R
TSU
JKCI
BRO
N
AC
A
JEM
ZLSO
TSIĐ
EN
AU
A
JLES
KR OČE
0+8
A
P
NAZIV PROJEKTA: BROJ PROJEKTA:

J F TAK
00
00. IDEJNI PROJEKT 2240/21
A Z FA
STRUKOVNA ODREDNICA PROJEKTA I NAZIV PROJEKTIRANOG DIJELA GRAĐEVINE:

E
GRAĐEVINSKO - PROMETNI PROJEKT

I ZE
0+9
00. SADRŽAJ GRAFIČKOG PRIKAZA:
0 0 PREGLEDNA SITUACIJA NA ORTOFOTO PODLOZI
FAZA I 0+000,00 do 1+050,00
II
1+000.00
GLAVNI PROJEKTANT: BROJ MAPE:
ANTUN ŠTEFANIĆ, dipl. ing. građ. 1

PROJEKTANT: MJERILO:
ANTUN ŠTEFANIĆ, dipl. ing. građ. 1:5000
1+
0
HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA DATUM IZRADE:

5
K.o
1+1
travanj 2021.
.S
Antun Štefanić
ton
0.
Ja
dra
ns
dipl. ing. građ.

ko
0
mo
re
0
Ovlašteni inženjer građevinarstva

0
REDNI BROJ GRAFIČKOG PRIKAZA:

1+
0
G 4202
2.2.2.
.00
0 2
SURADNIK: BROJ REVIZIJE:

0
0
1
.0
NATAŠA OBRIĆ, mag.ing.aedif., mag.ing.geoing.

+3
0
0 0
0+700.00
LEGENDA:
OS TRASE
N
K OČ
R
0+8
AJ ETA
P
00.
F
0
AZ K FA
0
E
I ZE
0+9
00.
00
II
1+000.00 1+
0
5
1+1
0
Ja
dra
.
ns
kom
00
ore
0
1
0
+
.00
20
0
1+
.0 0
30
0 .
1
0
+4
0
1+
0 0
50
.00
BROCE
0.0
0
1+
IZMJENA BR. OPIS DATUM POTPIS
0 6
0 .
1+
00
70 1+
0.0 SVI SVE
TI 80 INVESTITOR: PROJEKTANTSKI URED:
0.0
0 0
ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE
KR
1+
90 Dubrovačko-neretvanske županije
A
0.0 Vladimira Nazora 8, Dubrovnik Projektni biro P45 d.o.o.
J
za projektiranje
FAZ
0 BLATO
Palmotićeva 45, 10000 Zagreb
2+ NAZIV GRAĐEVINE:
E
00
O
N
D
CIA
690I5LO
LEC
TSKA
N
LER
EK
JO
D
N
IA
R
TSU
JKCI
II
0.0
0 BRO
N
AC
A
JEM
ZLSO
TSIĐ
EN
AU
A
JLES
NAZIV PROJEKTA: BROJ PROJEKTA:
2 +10 IDEJNI PROJEKT 2240/21

0.
STRUKOVNA ODREDNICA PROJEKTA I NAZIV PROJEKTIRANOG DIJELA GRAĐEVINE:
0
BROCE
GRAĐEVINSKO - PROMETNI PROJEKT

0
2+
SADRŽAJ GRAFIČKOG PRIKAZA:
2+274.46
2 0
PREGLEDNA SITUACIJA NA ORTOFOTO PODLOZI
FAZA II 1+050,00 do 2+274,46
00 0.
GLAVNI PROJEKTANT: BROJ MAPE:
ANTUN ŠTEFANIĆ, dipl. ing. građ. 1

PROJEKTANT: MJERILO:
ANTUN ŠTEFANIĆ, dipl. ing. građ. 1:5000
HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA DATUM IZRADE:
Antun Štefanić travanj 2021.
dipl. ing. građ.
Ovlašteni inženjer građevinarstva REDNI BROJ GRAFIČKOG PRIKAZA:
G 4202
2.2.3.
SURADNIK: BROJ REVIZIJE:
NATAŠA OBRIĆ, mag.ing.aedif., mag.ing.geoing. 0

EZO Rekonstrukcija Lokalne Ceste LC69056 Između Naselja Ston I Naselja Broce, Općina Ston

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

EZO Rekonstrukcija Lokalne Ceste LC69056 Između Naselja Ston I Naselja Broce, Općina Ston

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

EZO Rekonstrukcija Lokalne Ceste LC69056 Između Naselja Ston I Naselja Broce, Općina Ston

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Elaborat zaštite okoliša uz zahtjev za ocjenu o

potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat:

Županijska uprava za ceste Dubrovačko-neretvanske

Županijska uprava za ceste Dubrovačko-neretvanske

Elaborat zaštite okoliša uz zahtjev za ocjenu o potrebi

Izrađivač: Zeleni servis d. o. o., Split

Broj projekta: 77 - 2023 / 2

Marijana Vuković, mag. biol. univ. spec. oecol.

Ovlaštenici: dr.sc. Natalija Pavlus, mag. biol.

Boška Matošić, dipl. ing. kem. teh.

Marin Perčić, dipl. ing. biol. i ekol. mora

Nela Sinjkević, mag. biol. et oecol. mar.

Josipa Mirosavac (Sanković), mag. oecol.

Ostali suradnici Doris Tafra, mag. oecol. et prot. nat.

Anita Žižak Katavić, mag. oecol. et prot. nat.

Velimir Blažević, bacc. ing. traff

Katarina Lovrenović, mag. ing. amb.

Ana Plepel, mag. biol. exp.

Zeleni servis d. o. o. Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 2

Matteo Hajder, mag. ing. oecol. et prot. mar.

Ana Blažević, mag. iur.

Smiljana Blažević, dipl. iur.

Direktorica: Smiljana Blažević, dipl. iur.

Datum izrade: Split, kolovoz, 2023.

ZELENI SERVIS d. o. o. – pridržava sva neprenesena prava

Zeleni servis d. o. o. Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 3

1 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ................................................... 5

Zeleni servis d. o. o. Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 4

1 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

Županijska uprava za ceste Dubrovačko–Neretvanske županije (nositelj zahvata) planira

o 9.1. Zahvati urbanog razvoja (sustavi odvodnje, sustavi vodoopskrbe, ceste,

Za izradu predmetnog elaborata korišten je:

Tablica 1-1 Podaci o nositelju zahvata

Matični broj subjekta 060065765

Telefon 020 422 333

Zeleni servis d. o. o. Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 5

1.1 Opis glavnih obilježja zahvata, tehnoloških procesa te prikaz

Rekonstrukcija predmetne dionice je planirana u fazama:

Opis postojećeg stanja

Zeleni servis d. o. o. Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 6

Zeleni servis d. o. o. Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 7

Opis planiranog zahvata

Predviđenom rekonstrukcijom prometnice osigurati će se propisana razine prometne

Rekonstrukcija predmetne dionice je planirana u dvije faze:

Zeleni servis d. o. o. Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 8

U stacionaži od km 0+406,26 do km 0+522,29, s desne strane u smjeru rasta stacionaže nalazi

Zeleni servis d. o. o. Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 9

o na stacionaži 0 + 802,53 - duljina propusta je 1,85 m. Stoga će se s desne strane

Most - na stacionaži od km 1 + 002,00 do 1 + 010,00. Na tom dijelu dionice projektira se

Duljina predmetnog zahvata faze 2. iznosi 1 150,00 m. Trasa rekonstruirane prometnice će u

Zeleni servis d. o. o. Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 10

Zeleni servis d. o. o. Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 11

Elementi poprečnih nagiba

Predviđeni su sljedeći tehnički elementi poprečnih profila:

Zeleni servis d. o. o. Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 12

Planirana kolnička konstrukcija

Svi postojeći prometni znakovi na trasi će se zadržati uz izmještanje prema rekonstruiranom

Zeleni servis d. o. o. Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 13