Ciljevi šerijata:

definicija, nastanak i razvoj

 mekasid eš-šeri‘a

• Nedostaje uvjerljiva metodologija mekasida – kritičari

• Određena manjkavost pravne teorije (usul-i fikha) u
funkcionalnoj metodologiji savremenog zakonodavstva i
idžtihada
• Pokretljivije oruđe i matrica za savremena fikhska pitanja
(SFP)
 Historija mekasida
• u početnim fazama razvoja islamske pravne misli - mekasid nije
zastupljen
• prilog pravnom naslijeđu glavnih škola – kasnije
• Po prirodi predmeta orjentiran na filozofiju i svrhu prava, a ne na
tekstualne formulacije
• u konvencionalnim izlaganjima o idžtihadu – nije tretiran
 Literalistička orijentacija islamske pravne misli

• preokupirana usklađenošću sa slovom Božanskog Teksta

• pravna teorija usula taj cilj razradila je do detalja
• kod tradicionalista (ehl el-hadis) – više a manje kod racionalista (ehl er-re’j)
• Šerijat kao niz pravila, naredbi i zabrana za mukellefa
• Šerijat kao skup pravila i sistem vrijednosti
• Održavaju se specifičnim pravilima
• Tri stoljeća bez interesa za mekasid
 Odnos glavnih pravnih škola prema mekasidu

• Mekasid na marginama islamske pravne misli

• Zahirije: mekasid može spoznati samo ako ga identificira i iskazuje jasni Tekst
• Većina mekasid ne vezuju samo uz Tekst
• Šerijat racionalan, cilju orijentiran, te da se njegova pravila nalaze u razlozima
koji se mogu identificirati
• Neizrečeni stav i suzdržanost – ne spekulacijama
• Ko sa sigurnošću može reći šta je cilj Zakonodavca?
 Počeci pozivanja na mekasid
• U desetom stoljeću
• Abdullah et-Tirmizi el-Hakīm (u. 932)
• El-Džuvejnij (u. 1085) – prvi upotrijebio darurijjat, hadžijjat i tahsinijjat
• ashabi bili vrlo svjesni ciljeva Šerijata
• “onaj ko ne razmišlja o mekasidu čini to na vlastitu odgovornost i vjerovatno neće
imati pravi uvid u Šerijat”
• Ebu Hamid el-Gazali (u. 1111) – javni interes (masleha), logičko zaključivanje (ta‘lil) i
apsolutni prioriteti (el-kullijatu-l-hamse)
 Dalja razrada teme mekasida
• Fahruddin er-Razi (u. 1208) i Sejfuddin el-Amidi (u. 1233) – kriterij preferencije
(et-terdžih) kod kijasa
• Pet ciljeva: vjera, život, razum, potomstvo i imetak
• Šihabuddin el-Karafi (u. 1285) – dodao šesti: čast
• Bazirani na propisanim sankcijama (hudud)
• Izzuddin Abdusselam es-Sulemi (u. 1262), Kava‘id el-ahkam djelo o ciljevima normi
(mekasid el-ahkam)
• Tekijuddin ibn Tejmijja (u. 1328) - broj viših ciljeva ne mora biti ograničen na pet ili
šest
 Stav savremene uleme
mekasid ostaje otvoren za unapređenje
• Muhammed Abid el-Džabiri, Ahmeda er-Rejsuni, Jusuf el-Karadavi
• Ibn Tejmijje: vrijednosti koje se tiču ovog svijeta, kao što su, naprimjer, izvršenje
ugovora, očuvanje rodbinskih veza, poštovanje prava komšije, te one koje se tiču
onog svijeta, kao što su ljubav prema Bogu, iskrenost, povjerenje i moralna čistoća
• Kardavi: društvenu pomoć (et-tekaful), slobodu, dostojanstvo čovjeka i bratstvo
među ljudima
• Džemaluddin Atijja: 24 cilja, četiri kategorije: na one koji se odnose na pojedinca,
porodicu, ummet i čovječanstvo
 Dileme i savremeni kontekst
• Zašto je obavezno izdvajanje milostinje (zekata) jedan od stupova islama?
• Kakve su fizičke i duhovne koristi posta mjeseca ramazana?
• Zašto je konzumiranje bilo koje količine alkohola veliki grijeh u islamu?
• Kakva je veza između današnjih ideja o ljudskim pravima i islamskog prava?
• Kako islamsko pravo može doprinijeti “razvoju” i “građanstvu”?
 Intencije jesu načela koja daju odgovore
• obuhvataju mudrosti propisa, kao što je “povećanje društvenog blagostanja”
– zekat
• “razvijanje svijesti o Bogu” – post
• “očuvanje ljudskih umova i duša” - zabrana alkohola i droga
• božanske intencije i moralni koncepti islamskog prava: pravda, ljudski
dignitet, slobodna volja, velikodušnost, olakšavanje i društvena saradnja
 Rana historija ideje mekasida

• Termini el-mekasid i el-mesalih el-‘amma kao međusobno

zamjenjivi – Džuvejni
• ono što “ostvaruje cilj Zakonodavca”
• “Svrha (maksid) nije validna ako ne vodi ostvarenju nekog
dobra (masleha) ili izbjegavanju nekog zla (mefseda).”–
Karafi
 Dimenzije intencija (mekasid)
• Stupnjevi potrebe
• Nužne-potrebne-poželjne
• Čuvanje vjere-života-imovine-razuma-potomstva-časti
• Svaki od ovih stupnjeva služi višem stupnju - Šatibi
• opća suglasnost: očuvanje ovih vrijednosti jeste “cilj koji stoji pred svakim
objavljenim zakonom”
 Abraham Maslov (20.st.)
i ljudska „hijerarhija potreba“
• od osnovnih fizičkih zahtjeva i sigurnosti, preko ljubavi i poštovanja do
samoaktualizacije
• 1943. – 5 stupnjeva
• 1970. – 7 stupnjeva
• Sličnost sa intencijama Šerijata: sposobnost daljeg razvoja
 Savremena kritika
tradicionalne klasifikacije potreba
• Tradicionalne obuhvataju islamsko pravo kao cjelinu – pokrivaju poglavlje
fikha
• više se tiču pojedinaca, negoli porodica, društava i ljudi općenito
• nije obuhvatila najuniverzalnije i temeljne vrijednosti, kao što su pravda i
sloboda
• izvedene na osnovu istraživanja fikhske literature prije negoli temeljnih
izvora/ tekstova
 Savremena klasifikacija intencija
• Opće intencije: klasične + savremene „pravda“ i „olakšavanje“
• Specifične intencije: unutar određenih poglavlja fikha - dobrobit djeteta,
spriječavanje krivičnih djela i sprečavanje finansijskog monopola
• Pojedinačne intencije: predstavljaju namjere – u traženju određenog broja
svjedoka; da se nahrane siromašne osobe i zabrani zadržavanje kurbanskog
mesa
 Ponuditi odgovor na globalna pitanja
• dati prednost intencijama koje se tiču “nacije” (ummeta) – Ibn Ašur
• uključiti “reformu” i “prava žene” u teoriju intencija – Rešid Rida
• uključiti “ljudski dignitet i prava” – Karadavi
• od “mudrosti koje stoje iza propisa” evoluirati ka praktičnim planovima za
reformu i obnovu
• Intencije izvoditi neposredno iz tekstualnih izvora, a ne iz korpusa fikhske
literature
 Primjeri novih, univerzalnih intencija
• Rida: reforma stupova vjere te prava žene
• Ibn Ašur: red, jednakost i očuvanje fitre. Razlika u pojmu hurijjet i itq
• Muhammed el-Gazali: pravda i sloboda
• Karadavi: očuvanje istinite vjere, izgradnja snažne islamske zajednice, suradnja u
svijetu – o intencijama kazivati tek nakon stjecanja određenog iskustva s detaljnim
propisima
• Alavani: “Božija jednoća (tevhid), očišćenje duše (tezkija) i razvoj civilizacije na Zemlji
(‘umran)”
 Intencije u 20. stoljeću
• “multidimenzionalna” struktura
• predstavljaju osobno gledište svakog znanstvenika o reformi i razvitku
islamskog prava
• najvažnija intelektualna sredstva i metodologija za islamsku reformu
• Koja se obraća islamskom umu i islamskim problemima
• dolaze “iznutra” islamske terminologije i znanosti
 historijski presjek ideja o intencijama
• U vrijeme ashaba:
• događaj Benu Kurejze
• Omer: “bogatima ne dopusti da dominiraju bogatstvom” – Egipat i Irak
• Omer: moratorij na kaznu za krađu
• Omer: zekat na konje
• ... Svrha zekata je da se pomogne siromašnima i da služi općem dobru
• Omjer ibadat - muamelat
 Intencija između
trećeg i petog islamskog stoljeća
• Uglavnom bez izlaganja opće teorije intencija
• Koncept el-masleha el-mursela će polučiti teoriju intencija
• metod koji pokriva “ono što nije spomenuto u tekstovima”
 OD V DO VIII H. STOLJEĆA
• Džuvejni: rekonstrukcija islamskog prava
• “olakšavanje” u propisima o čišćenju, “rasterećenje siromaha” u propisima o
zekatu i “uzajamni sporazum” u propisima o trgovanju
• Gazali: odstupa od striktnog Šafijevog pridržavanja formalnosti u logičkom
smislu
• El-Izz Abdusselam: ispitivanja koncepata interesa i štete - “Svako djelo koje
ne postiže svoj cilj je uzaludno”
 OD V DO VIII H. STOLJEĆA
• Karafi: uočio razliku između različitih Poslanikovih djela - “otvaranju puteva
koji vode ka ostvarenju dobrih ciljeva”
• Ibnu-l-Kajjim: Šerijatski propisi su lijek za naše bolesti zbog njihovog
ostvarenja, a ne zbog naziva i njihove forme
• Šatibi: - El-Muvafekat fi usul eš-šeri‘a
 Šatibijeva teorija
u tri značajna vida
• Od “neograničenih interesa” do “osnova prava”, intencije su “osnovi religije,
temeljna pravila Šerijata i univerzalije vjerovanja”
• Od “mudrosti koje stoje iza propisa” do “osnova za propise” –
pojedinačnom se ne može dati prednost nad univerzalnim
• Od “neizvjesnosti” (zannijja) do “izvjesnosti” (kat‘ijja)
 SUVREMENE KONCEPCIJE
INTENCIJA
• Od “zaštite” i “očuvanja” do “razvoja” i “prava”
• “zaštita potomstva” - “sankciju za povredu pristojnosti” = el-Amiri
• “teoriju o kaznama” - “teoriju o nepovredivosti” = Džuvejni
• “zaštite potomstva” - “zaštitu porodice” = Ibn Ašur
• koncepte “vrijednosti” i “sistema” = nova gledišta
• “zaštita časti” - “zaštitom ljudskog digniteta” ili “zaštitom ljudskih prava”
• “zaštite uma” - “suzbijanja mentaliteta svjetine” i “sprečavanje odljeva mozgova”
 “Humani razvoj”
kao zasebna intencija
• Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i Indeks humanog razvoja
(HDI)
• “humani razvoj” kao primarni izraz javnog interesa (masleha) u našem dobu
 Literatura
• Jasir Avde, Intencije Šerijata, CNS, Sarajevo, 2017, str. 35-70.
• Mohammad Hashim Kamali, Uvod u šerijatsko pravo, CNS, Sarajevo, 2017, str.
149-153.
• Senad Ćeman, „Nastanak i razvoj studija o ciljevima Šerijata“, Takvim,
Sarajevo, 2010, str. 113-125.