1. Artemidin hram poznat i kao Dijanin hram, bio je hram posvećen Artemidi.

Dovršen
je oko 350. godine prije Krista u Efezu (u današnjoj Turskoj) pod Ahemenidskom
dinastijom Perzijskog Carstva. Od hrama su ostale samo ruševine. Jedno je od sedam
svjetskih čuda.
2. Imali su dosta problema pri gradnji, zbog specifičnog tla. Kako je Efez bio trustno
područje, hram su gradili na obali rijeke Kaistre, na močvarnom području, gdje je
manja opasnost od potresa. To je starim Grcima zadavalo puno glavobolje, pa su
morali zemljište popravljati dodajući u podlogu drveni ugljen. S druge strane, iz tih
razloga gradnja je trajala puno duže, čak 120 g, jer su mramor morali prenositi
izdaleka. I sve je to nekako funkcioniralo dok se nije dogodilo zlo. Naime 21. srpnja
356.g. prije Krista hram je zapalio luđak po imenu Herostrat, čovjek željan slave,
želeći svoje ime učiniti besmrtnim. Očito je u tome uspio, iako su vlasti zabranile
spominjanje njegovog imena, no povijest ga je svakako zapisala. Nakon potpunog
uništenja grada, došli su Rimljani i obnovili ga, pa su obnovili i kult Artemide. Kako su
postali sudbinski povezani, Aleksandar Makedonski je za vrijeme svoje vladavine
znatnim novcem pomogao pri obnovi hrama, koji je izgrađen 3m viši od prethodnog i
bio jako teška konstrukcija. On je služio i kao hram i kao svetište, koje su posjećivali
trgovci, umjetnici, turisti, kraljevi… Iskazivali su počast božici darivajući joj blaga iz
svojih riznica. No hram je zbog svog bogatstva zapeo za oko osvajačima, zbog pljački,
pa su ga Goti uništili 262.g. Ostatci hrama su propali u močvarnom tlu, a dijelovi su
bili raznešeni kao građevni materijal. Ostao je samo jedan stup koji i danas stoji na
ovoj lokaciji u blizini Efeza.
3. Hram je bio građen na močvarnom zemljištu. Gradnja je trajala oko 120 godina.
Većina opisa Artemidinog hrama potječe od Plinija, iako postoje različiti izvještaji i
stvarna veličina varira. Plinije je rekao da je hram dug 115 metara i širok 55 metara.
Rekao je da je gotovo u potpunosti napravljen od mramora, a krov je bio izrađen
od cedrovine. Po površini je bio oko tri puta veći od Partenona. Hram ima 127
stupova lonskog stila. Svaki od njih je visok 17,5 metara.
4. Artemidin hram imao je mnogo likovnih djela. U hramu su se nalazile brončane
skulpture poznatih grčkih kipara Poliklita, Fidije, Krezile i Framona. U njemu su
također bile slike i pozlaćeni stupovi od zlata i srebra. Kipari su se često natjecali u
izradi najbolje skulpture. Mnoge od ovih skulptura bile su Amazonke, za koje se kaže
da su osnovale grad Efez. Plinije je rekao da je Skopas, radio uklesane reljefe na
lempleovim stupovima. Atenagora iz Atene imenuje Enduesa, Dedalovog učenika,
kao kipara glavnog kipa Artemide u Efezu.
5. Artemidin hram bio je u procvatu. Koristio se kao vjerski institut. U njega su dolazili
trgovci i putnici iz cijele Male Azije. Hram je bio pod utjecajem mnogih vjerovanja.
Može se smatrati simbolom vjere za mnoge različite narode. Efežani su udružili
mnoga svoja vjerovanja u štovanje Artemide. Artemidin kult privukao je tisuće
štovatelja iz dalekih zemalja. U Efezu je Artemida bila štovana kao božica divljih
zvijeri. Za vrijeme kad je Efez bio najbogatiji grad u Maloj Aziji, hram se koristio i kao
banka kojom je upravljao vrhovni svećenik, jer se pretpostavljalo da nitko neće
usuditi krasti sa svetog mjesta. Zanimljivo je da su mnogi bjegunci tražili da se sklone
u hramu znajući da će tako biti zaštićeni od uhićenja ili progona.