Pred nama je ll. progireno, dopunjeno poboljSano izdanje ZDRAVSTVENOG VODICA ZA MLADE SPORTASE, istih autora: mr.se. Nevena Martinoviéa, dr. med. i fzt. Branimira Mariteviéa. Kako je kompletno prvo izdanje zavrSilo u mnogim rukama, sportskim torbama, dzepovima, knjignicama i na drugim mijestima nasih miadih sporta8a i svih ostalih u njihovom okrugenju, pa tako pronaslo svoje éitatelje, bolje regeno korisnike, nakon 8 godina nuino je bilo napisati i objaviti Il, izdanje Za8to? Radi stavijanja u uporabu, u meduvremenu izraslim, novim miadim sportagicama i sportasima, njihovim trenerima, roditeljima i svima drugima u njihovom sportskom okruzenju. Ne krijem zadovoljstvo kako U prvom predgovoru bijah u pravu pridvidjev8i kako ée sigurno doti i do ovog Il. izdanja. Nije bilo teko predvidjeti tolike pozitivnu reakciju sportaga i svih onih djelatnika iz njlhova okrugenjana pojavu prvog izdanja! | osobno sugjelovah i, s neopisivom rado8éu bijah svjedokom, ne samo prekrasnih promocija ovog jedinstvenog zdravstvenog vodia vee i ushitima i divnim pozitivnim reakcijama gotovo svih onih koji su gaimali prilike uzeti u ruke i barem na brzinu prolistati tijekom same prezentacije. Jo& su mi drati bili pozivi mnogih sporta’a (i ne samo poéetnikal) da liimam koji primjerak vodita odnosno gdje bi ga mogli nabaviti. Pun pogodak je bio napisati ovakav vodit! Prema mojim saznanjima Il. izdanje je trebalo napisati i - ranije! Ali kako samo autori znaju o tome punu istinu - sretan sam Sto je izaslo i sada i na tome im srdaéno Eestitam, jer samo oni koji nesto stvaraju, znaju koliko je za to potrebno izdvojiti napora Dakle, Sto reéi o Il, izdanju: gotovo identiénog koncepta pisanja (Sto ga odista nije trebalo mijenjatil) uz zadrZavanje svega onoga dobroga iz prvog izdanja uz neke manje preinake, poboljSanja i dopune, a sve u skladu sa sada8njim vremenom. lako smo svakodnevno zasipani i gotovo nasilno uvedeni umnoge nove struéno-znanstvene Glanke o mnogim navedenim pitanjima iz ove oblasti sportske medicine, moram ovdje odat priznanje autorima Sto nisu podlegli njihovu teretu, lako bi pokoji struénjak to mogao kritizirati u negativnom kontekstu, s obzirom na ponekad suprotstavijene stavove o nekim pitanjima, autori su ostali vierni i dalje rabiti koncizan, precizan i jasan stil Sto je vodio samo jednom cilju - napisati jednostavan VODIC ZA MLADE SPORTASE, A NE sportsko-medicinsku RASPRAVU za sportske medicinare Zakljuéno: pred nama je pravi sportsko- medicinski zdravstveni vodié, GPS druge generacije, Sto €e nas i dalje pravilno i struéno voditi kroz ogromna prostranstva sportsko-medicinske struke kako se ne bismo izgubili i zalutali u svim FAQ /pitanjimna Sto zanimaju mlade sportase, ali ne samo njih. Zato, mladi sportasi: ukljugite navigaciju - otvorite Il. izdanje ZDRAVSTVENOG VODICA ZA MLADE SPORTASE i s ovdje spremnim odgovorima na sva pitanja iz ove oblasti - mirno se | dalje bavite svojim rekreacijsko- Sportskim aktivnostima. Autorima i izdavatu preporutam da odmah prionu radu na Ill. izdanju! Ono bi svakako moralo biti obogateno i digital- nom verzijom (programu za ragunala, tablete i pametne telefone) gdje su i svi ostali_korisni GPS-sustavi_naéli svoje sigurno mjesto za rad, a gdje je mjesto i ovom korisnom, praktiénom i gotovo neophodnom zdravstvenom vodigu mrsc. Aleksandar StoSi¢, dr. med. ‘wiZajednica sportova Primorsko- goranske Zupanije je, uvidajuci iznimnu vatnost ove publikacije, s velikim je zadovoljstvom jo$ jednom prihvatila pokroviteljstvo nad Zdravstvenim vodiéem zamlade sportaée Ubrzani tempo koji nam moderna svakodnevica nalade testo rezultira reduciranim kretanjem, odnosno smanjenom tjelesnom aktivnoSéu. Veliku opasnost nedovolinoj posveéenosti nama samima, U obliku sportske neaktivnosti, prenosimo i na one najmlade. Djeca su posebice osjetljiva skupina, s obzirom nato da uvelike ovise 0 navikama i odlukama svojih roditelja. Statistiéki rezultati raznih istra%ivanja upozoravaju na veliki_udio pretile djece, uzrok temu su_baolesti nekretanja. Nije novost da su djeca upoznata s najnovijim tehnoloskim dostignuéima, pa se na ovaj natin pomite donja granica pri kojoj i oni najmladi radije odabiru pasivnu igru za raéunalom ili pametnim telefonom te se dodatno otuduju od zdravog socijalnog okruzenja. Najveéi utjecaj, osim dakako roditelja, imaju osobe koje su u neposrednom kontaktu s djetetom, poput djelatnika uvrtiéu, utitelja, dadilja. Osluskujuéi potrebe djeteta, pritom ganeforsirajusi, oni ga moraju usmjeritina odredene aktivnosti. Osim, samo po sebi korisnog, bavijenja sportom, djetetu se pruZa moguénost upoznavanja novih prijatelja, poveéavajuci tako svijest o socijalnoj pripadnosti. U praksi je takoder primijeéeno kako su djeca koja su u mladosti upoznata s disciplinom u sportu, istu nastavila primjenjivati i u drugim podrugjima Zivota poput Skole, posla ili nekog hobija. Osim discipline, dijete kroz sport udi kako se uglavnom trudem i ustrajno8éu, a manjim dijelom iskljusivo talentom, dolazi do zasluzene nagrade Ozljede su, nazalost, sastavni dio sporta, ali bitno je uvidjeti kako je od pravovremenog lijegenja vainija jedino preventivna reakcija. Pravilnim treniranjem, zagrijavanjem, istezanjem i oslu8kivanjem svoga tijela u mnogim se situacijama ozljede mogu sprijetiti ili makar ublaiiti Ovaj je vodié usmjeren mladim sportagima, odnosno njihovim roditeljima i pedagozima koji imaju najvedi utjecaj nad njima. Zelja nam je djeci omoguéiti da bezbrigno uz svoje roditelje, utitelje i trenere otkriju i naude njegovali sportski duh te da kroz igru svoju energiju kanaliziraju u_kvalitetnu aktivnost. Osim roditelja i trenera onih najmladih, vodit Ge svakako posluiiti i sportasima koji nastupaju u juniorskoj, seniorskoj ili ak veteranskoj konkurencij, predstavijajuci vaznost adekvatne zdravstvene skrbi tijekom cijele karijere sporta’a. Prezentirane vjelbe i savjeti primjenjivi su tako na sportase svih uzrasnih skupina, neovisno o razliéitostima trenainih procesa li razinama naljecanja. Treba zakljugiti da se potreba za uéestalijim zdravstvenim pregledima proporcionalno poveéava sa sportskom profesionalno8éu te da ée tako vrhunski sporta’, u odnosu na ostale sportase i sportase rekreativce, posvetiti vise padnje i najmanjoj moguéoj ozljedi koja bi potencijalno mogla ugroziti bolji plasman. Sumirajuéi navedeno, naporninjemo kako je pravilno treniranje odnosno adekvatna zdravstvena skro sportasa temelj uspjeha kako pojedinca, tako i cijele ekipe te ovaj vodié smatramo sastavnim dijelom obvezne literature svakog roditelja, trenera iuditelja. Darko Ivosevié, dipl. ing. Zajednica sportova PGZZDRAVSTVENI VODIC ZA MLADE SPORTASE - Il. PROSIRENO IZDANJE Pod utjecajem znanstveno-tehnitke revolucije iz temelja su se promijenile radne i tivotne navike djece i mladeti Veéina njih Zivot provodi iskljugivo u kudi, najéeSée U svojo} sobi ili nekorn drugom zatvorenom prostoru, Tamo su za8ti¢eni od vanjskih utjecaja i uz dobre klima uredaje provode najveci dio svog vremena uz najnovija tehniska dostignuéa, najée8ée raéunala, tablete ili sl., zapostavijajuéi pritom kori8tenje svog sustava za pokretanje i svodeéi na najmanju moguéu mjeru uporabu tjelesno-mi8iéne snage. Roditelji su stoga duéni svoju djecu poticati na bavijenje tjelesnim aktivnostima u Sto veto) mjerii usmjeravati hu neki od sportova (80 moguénosti u temeline sportove kao 8to su: atletika, Preventiva Preventiva je osnovni vodié u medicini Svakodnevnom sportskom higijenom akée je odrfavati | unapredivati vlastito zdravije U borbi za rezultate na medunarodno| zahtjevi u_ psihofiziékoj pripremljenost su vrlo blizu granica éovjekovih sposobnosti. Proces treninga je podreden tom cilju. Timskim radom sportaSa se sprema na odgovore organizma u naporu (rad, funkcija adaptacija, reaktivnost), pomaze u procesu odmora i regeneracije, aktivno priprema za sprjeavanje ozljeda i ostalih bolesti scen Mladog sportaSa moramo poznavati pratiti njegovo zdravstveno stanje sposobnosti i motive. Upoznati ga moramo u njegovom konkretnom socio- gimnastika i ev. plivanje, a danas sve vie i u neki od borilaékih sportova). Da bi tajcilj ostvarili na odgovarajuéi natin, pomosi ée im informacije iz ovog malog priruénika. Temelino je pravilo kako svaki sporta’ treba biti zdrav i imati potrebne osobne predispozicije za konkretne sportske aktivnosti, Skrbiti mora za svoje zdravije, ali izazdravije drugih sportasa. ekonomskom okolisu i pomagati. mu pripremiti se za kasnije Zivotne ciljeve. 1. Statistike sustavnih pregleda 10.227 djece osnovnih i srednjih Skola Primorsko: goranske Zupanije iz 2012. godine su zabrinjavajuée: debele (preuhranjene) djece ima 10.5%, pothranjene djece ima 2.3%, a nepravilno dranje ima 24,1% djece! Strukturalne deformacije kraljeZnice su gotovo dvostruko ée8¢e u djevojtica; to su skolioze od kojih ukupno boluje 7,3% djece i kifoze s registriranih 0,8%, Ravna stopala ima 26%, a utvrdeno jei réanih mana u djece. U Skolske sportske klubove PGZ ukljugeno je 30% djece u osnovnim Skolama i 15 % djece u srednjim 8kolama. Ugenici su imali najvecu sklonost prema nogometu, rukometu, koSarci, atlelici | odbojci alSvjetska zdravstvena organizacija (WHO) nedavno je debljinu kod djece proglasila pandemijom. Do kraja 2011 godine prekomjernu tjelesnu teZinu u Europi malo je preko 26 milijuna djece, a 65 milijuna djece bilo je pretilo! lako je u {rvatskoj situacija ne8to bolja nego u EU i SAD-u, u na8oj zemlji_ prekomjernu tjelesnu teZinu ima gotovo 13% Skolske djece u dobi od 7 do 15 godina, a pretilo je Strugnjaci tvrde da svaki sat njih 5.5%. proveden pred TV ili raéunalom poveé za 6 do 7% izglede da ée dijete postati “debelo’. Druga istrazivanja pokazala su da 60%- 100% djece danas ima TV/raéunalo u svojoj sobil U_takvir sluéajevima rizik od djetje debljine zbog hipokinezije ili bolesti nekretanja raste na dodatnih 30%. Glavni razlozi djetje debljine su nezdrava ishrana (prekomjeran unos kalorija) u kombinaciji s tjelesnom neaktivno&¢u; genetski gimbenic primarni! Najozbiljnije komplikacije debljine uz koje se povecava smrtnost u kasnijoj odraslo} dobi su: Seéerna bolest tipa 2, poviSeni krvni tlak, poviSene masnoée u krvi, apnea tijekom sna i zloéudni tumori. Sportom se, kazu strativanja u Hrvatskoj, ne bavi 80% mladih osobal Samo 20% miadih se kroz klubove bavi sportom, ava nisu 2. Prednosti i koristi bavljenja sportom udjece: + skladan rast i sazrijevanje svih organskih sustava narotite sréano-Ziinog, di8nog/ ko8tano-mi8i¢nog + povoljan utjecaj na razvijanje primarnih motoriékih sposobnosti (brzina, gibliivost, koordinacija, ravnoteza, preciznost i snaga); + povolino utjee na psihitke funkcije, socijalizaciju, emocionalnu. stabilnost smanjuje stress, jaéa samopouzdanje, uti upornesti istjecanju radnih navika; + razvija moraine odgovornosti. kroz posten odnos prema suigratui protivniku + djeca sportasi nisu gojazni, ne piju, ne pue, ne drogiraju se, bolji su uenici i manje izostaju s nastave. Manji je broj trudnoéa kod sportasica adolescentne dobi + djeca sporta8i imaju manji rizik od kasnijih kronignih bolesti (pretjerana debljina, Seéerna bolest, visok krvni tlak, astma itd.) uzrokovanih nekretanjem, zagadenjem okoliga iloSom ishranom, 3. Sport privlagi dijete zbog zabave, igre i dobrog’ trenera, od sporta ga odbija pobjeda kao imperativ, pritisak od strane ambicioznih roditelja, teste ozljede, nedostatan napredak, dosada i smijavanje 4. Dijete koje je ‘nezadovoljno’ sportskim treningom pati od poremeéaja raspolozenja, strahova, nesanica, umorno je i popusta u Skoli Zapamtimo da dijete nije ‘umanjen Eovjek' i da treba podtivati njegove faze sazrijevanja koje Su za svako pojedino dijete razlidite Pravilo je da djeca tim kasnije zapotnu vrhunski natjecateljski trening, medutim poéetak specijalizacije i bavijenja pojedinim sportovima je sve ranij 5. Za preporuditi su simetriéni sportovi aerobnog tiva izdréljivosti_s_postupnim optereéenjem, bez naglih pokreta i udaraca: atletika, gimnastika, plivanje,voinja bicikla, itd, Ne smijemo zanemariti temeljnu gimnastiku i moméadske sportove kao npr. odbojku, koSarku, rukomet ili nogomet, Pravi sport u pravo vrijeme potpomaze razvoj spretnosti, koordinacije, agilnosti, snage | izdrZ\jivosti djeteta. Za djecu pred8kolskog uzrasta sport bi trebao biti samo igra Ukljudivanjem u razne sportske igraonice (npr. gimnastika, atletika, Skola plivanja) djeca uzrasta 4 - 6 godina upoznaju sport i stjeéu dobru podlogu za kasnije (natjecateljsko) bavljenje specifiénim sportom, Roditelji najéeS¢e nameéu sport kojim su se sami bavili ili onaj u kojem bi dijete moglo financijski prosperirati da bi ‘lijeill’ svoje osobne frustracije. Ambicije samih roditelja, Sesto su naglagenije od djetetovin moguénosti, a djeca su samo odraz dobrih ili losin sportsko- prehrambenih navika svojih roditelja. Vaino je poznavati vlastito dijete i omogutiti mu pravilno dono8enje odluka Da biste odgojili dijete u sportskom duhu ono mora nautiti suradivati | dozivijavati poraz. Preambiciozni roditelji, gesto_na granici sociopatije ne podnose da im je dijete porazeno: oni ée uvijek naéi izgovor ili krivnju u treneru, sucu ili klubu. Takva djeca imaju manje Sanse za uspjeh i ne znaju sama izai na kraj s problemima, jer su to uvijek za njih éinili roditelji, Odabir sporta treba prepustiti djetetu i objasniti da treba ispunjavati obveze koje si je sarno odabralo, odnosno redoviti trening bez prisile, Nakon Sto smo utvrdili sklonosti, pratimo potrebe djeteta i kroz njihovu igru- zabavu vidimo emu su_posveceniji Roditelji trebaju djecu poticati bez presije, sugerirati, ali ne pretjerivati! Oni ne bi trebali pokazivati prevelike razlike u doiivljaju pobjede ili poraza, cijeniti napore svog djeteta, ne pokazivati razotaranost i otklanjati strah od neuspjeha. Najvainija dob za formiranje pozitivne lignosti je doba puberteta i adolescencije, a najvazniji cilj je kroz sport izgraditi pozitivnu i sretnu osobu! Kod djece u odabiru sporta presudno mote biti poistovjetivanje sa sportskim idolima ili dru8tvom iz razreda, ulice; medutim kako se razvija svijest djeteta, ono Ge samo prepoznati svoje sklonosti ilak8e odabrati sort kojim se Zeli baviti. Pravilan odabir sporta je vazan, ali i teZak jer ne postoje sigurni pokazatelji na temelju kojin se moze prepoznati talentiranost djeteta za odredeni sport. Pri odabiru ji sporta naj- vainije je testiranje motoriékih sposobnosti kao Sto su koordinacija, preciznost, ravnoteza, brzina i gibljivost; one utjetu na rezultat u smislu dobre tehnike. Funkcionalne sposobnosti kao Sto su snaga i izdrdljivost su manje znatajne jer se na njih moze znaéajno utjecati tijekom treninga. Kod mladih sportaSa od 7. do 12, godine ne smije se u treningu zahtijevati prevelika snaga! Od morfolo8kih osobina vazna je visina koja je nasljedna, za razliku od tezine gdje nasljedni faktori nisu_primarni. Od psiholokih osobina znagajna je anksioznost (sklonost reagiranja strahom i/ili tjeskobom, tremom) - takva emoci- onalno osjetljivija djeca nisu za borilatke sportove niti za sportove koji zahtijevaju évrst kontakt i grubosti. 'Agresivnija’ djeca vole Evrst kontakt i bolje podnose psiholo8ka opterecenja.6, Dob u godinama za potetak bavljenja vrhunskim natjecateljskim sportom Tablica 6. (modificirano prema J. Sindik: Zdravstveni i psiholoski aspekti djetetova bavijenja sportom... Paediatr Croat 2009;53(Supl 1) SPORT on ‘letika 2 12 Kosarka N n Veslonje 9 9 Nogomet 10 n Biciklizam 1B B Gimnastika 1 6 Plivanje 8 7 Odbojka 2 2 ‘Alpsko ski 9 9 Tenis 9 9 Stoln tenis 7 7 Streliarivo 9 9 Umetnicko klizanje 6 6 Rukomet 2 2 Jedrenje 8 10 Ujetnitko Klizanje 1 1 Skokov vod 9 9 Hoke no ledu 2 2 Sporske discipline idrijvosti 13, 4 Potetak ranijeg bavijenja_sportom u pred8kolsko doba ogranigen je psihofizigkim osobinama djeteta, a otituje sekao: 1, Nesposobnost za vecim i duzim misiénim naporima 2. Brzozamaranje 3. Potreba za Eestom promjenom pokreta i nezainteresiranost za pokrete odredene tudom voljom 4, Nesposobnost kontrole pokreta i polozajattijela i udova 5. Veéa moguénost zadobivanja ozljeda koje mogu izazvati strah i negativno uljecati na djetetovo daljnje bavijenje sportom Borilatke sportove djeca ne trebaju poteti trenirati prije navr8ene 6. ~ 7, godine Zivota, Sliéna donja dobna granica vrijedi i za: stolni tenis, triatlon, vaterpolo, biciklizam, kuglanje, streljastvo, streliéarstvo, jedrenje, veslanje, orijentacijsko tréanje, pikado ialpinizam. Kao sportski medicinari upozoravamo da danaénja prerana sportska specijalizacija dugoroéno nije dobra s obzirom na to da je &eS6a moguénost razvoja sindroma prenaprezanja_mladih_kroz_sport Sto dovodi ne samo do tielesnih o8tegenja i ozljeda lokomotornog sustava veé i dugoroénih emocionalno-mentalnih posijedical U adolescentnoj fazi intenzivnog dorasta moguénost sportskih oz\jeda je znatajno povecana. 7. Djeca'gladijatori' Sport pruza Eitav niz koristi za psihofiziéki razvo} djeteta, a danas sportske aktivnosti potinju sve ranije i sve su intenzivnijel Najbolje je zapoéet! sportske aktivnosti s polaskom u 8kolu, oko sedme godine Zivot. Dijete je u ravnotezi koordinacije pokreta i ima kontrolu snage i brzine. U dobi od 8 do 12 godina razvija se tonus mi8iéa | perfekcioniraju fini pokreti, a time mote zapoteli i natjecaleliska faza. Neophodan je veliki oprez od strane roditelja i trenera jer danas imamo sve vise negativnih primjera pretreniranosti! Sljedeéi su najée8éi signali neprilagodenog, odnosno previse intenzivnog treninga koje moramo na vrijeme prepoznati: bolovi, poremecaji sna, veliki umor, manjak apetita, lo8iji rezultati u 8koli... Sindromi prenaprezanja u smislu o8leéenja hrskavice u zoni rasta kostiju se takoder javija kao posljedica pretjeranog treninga u duzem vremenskom periodu! Vazno je kod djece uvazavati i dobro prilagoditi vrijeme odmora, vrijeme Skolskih aktivnosti, vrijeme sna i vrijeme sporta. Svakopretjerivanje, u fazi rasta, moze imati dugoroéno negativne posljedice po zdravije, Svakom je djetetu u sportu potreban nadzor i pregled sportskog lijetnika barem jednom godignjel Na taj nagin se mogu pravovremeno otkriti potencijaine sréane bolesti koje mogu kasnije dovesti do nagle sréane smrti Izbor sporta treba prilagoditi dijagnosti- ciranoj smetnjiili bolesti 8 Nagla sréana smrt kod mladih sportaga - kako je sprijedi Nagla sréana smrt nastaje za vrijeme ili unutar sat vremena od svrSetka soortskog napora, Srecom, takve su tragedije rijetke, ali uvijek dramatiéne, s jakim odjekom u javnosti, Tada svi trate dezurne krivee i zagovaraju detaljne i redovne preventivne preglede sportaSa. Nazalost to je kratkog daha. | dalje se na lije’nike vr&i pritisak da na’slijepo' potpisuju potvrde o zdravstvenoj sposobnosti sportaSal U Europi je u zadnjih 10 godina na sportskim terenima iznenada umrlo vise od 2200 sporta8a u dobi 17-36 godina, Bavijenje aktivnim naljecateliskim sportom poveéava rizik od nagle sréane smrtiza 2,6 puta uodnosuna rekreativce i nesporta’el Medutim sportsk napor nije sam po sebi uzrok, vet je okidaé nastanka zastoja srca u sklopu postojece neotkrivene srtane bolesti, U SAD-u trenira oko 650.000 sporta8a s incidencijom nagle sréane smrti od 0.5 na 100,000 godi8nje. U Italiji, koja ima odliéno organiziranu zdravstvenu kontrolu sporta8a postoji znatajno veta incidencija od 2,1 nagle sréane smrti na 100.000 godignje. Mu8karci su deset puta Ze8¢e irtve od Zena; vise su zastuplieni u vrhunskom sportu, imaju veéu sklonost prema kardiovaskularnim bolestima izlozeni su veéim tjelesnim naporima Najée8éi uzroci nagle sréane bolesti su kardiomiopatije, bolesti koronarnih arterija i maligne sréane aritmije. Jedina moguéa prevencija su redovni_detaljn pregledi_sportaSa natjecatelja po. tzv talijanskom modelu koji preporuguju struéna dru8tva sportske medicine (AHA ESC). Pregled se temelji na anamnezi klinigkom pregledu i obveznom EKG-u Sporta8i sa sumnjivim klinigkim i EKG nalazom Salju se na subspecijalisti¢ku kardioloSku obradu (ECHO, CT, MRI) Ravnajuéi se po ameritkim statistikama da se oko 10% ukupne populacije bavi nekim sportom, u Hrvatskoj mozemo raéunati na oko 450.000 sporta8a (tu se ubrajaju rekreativei i stariji sportasi). Po incidenciji od 2 umrla na 100,000 stanovnika godi8nje, motemo otekivat oko 10 slugajeva nagle sréane smrt godignje. Prepoznati sportaSa s poveéanim sréanim rizikom i zabraniti il mu ogranititi bavijenje sportom, znaé promijeniti mu bitno kvalitetu zivota ‘wiMedutim, ne prepoznati ga na vrijeme, duzeti mu Zivot! i&ki_ pregledi selekcija sportasa Izabrani sportasi moraju biti zdravi, bez o8tegenja lokomotornog sustava, sa Zivotnim navikama koje omoguéuju zdrav i uspjeSan Zivot i uspjeh u sportu. Moraju mati uvjete, motivaclju i perspektivu za sportski Zivot. Osnovne predispozicije su brzina, snaga, izdrZljivost, fleksibilnost, koordinacija, ravnoteza, inteligencija | osjetljivost. Neophodno je zdravstveno pratenje djece ukljugene u sport koji je vaan za razvoj djeteta, ali najvainije je otuvati i unaprijediti zdravije! Vrste preventivnih sportsko-medicinskih pregleda koje obavljaju licencirani sportski jje€nici(specijalisti medicine radai sporta ije€nici sa zavr8enim poslijediplomskim studijem iz sportske medicine) + prethodni pregled (prvi) + kasniji sistematski pregled (kontrolni) ciljani specijalistitki pregledi + ostali pregledi (2bog ozljeda, ishrane 10. Preventivni pregled uz pomo¢ kompjuteriziranog zdravstvenog kartona sastoji se od uzimanja opéih podataka (anamneza), antropometrijsko morfolo8kih mjerenja, kliniékog pregieda, obveznog EKG-a te po potrebi dodatnih laboratorijskih i. motorigko-funkcionalnih ispitivanja. Na temelju pregleda donosi se odluka 0 sposobnosti koja moze bit sposoban (bez ograniéenja), privremeno nesposoban, ograniéeno sposoban tj sposoban za umjereni trening nesposoban za natjecanje ili sposoban samo za odredene sportove - za ostale nesposoban. Uvjeti za zabranu sportske naljecateljske aktivnosti dijele sportove u3 skupine: kontaktni, nekontaktni i ostali sportovi. U kontaktnim sportovima mlada djeca ne bi smjela vjezbati s veima od sebe. Za bavijenje sportom takoder treba procijeniti stupanj izdrZ\jivosti (naporan srednjenaporan-nenaporan sport) izrelost djeteta Za pojedine sportove potrebni su dodatni specijalistiéki pregledi: kod boksa pregled neurologa s EEG-om jednom godi8nje, a kod vodenin sportova obvezan je otoskopski pregled uha i po potrebi ORL pregled. Za automobilizam/moto trke obvezan je oftalmolo8ki pregled, a za suce u sportu preporuta se ergometrija, Za sportagice po potrebi ginekoloki pregled jednom godi8nje. Kontrolni sustavni pregledi rade se kod sporta8a natjecatelia svakih Sest mjeseci! 11. Izbor i selekcija djece za vrhunski sport vazan su preduvjet za uspjeh zbog sve ranijeg potetka sportske speci jalizacije. Provodi se na osnovu antropometrijskih_mjerenja i testiranja funkcionalno-motorigkih sposobnosti djeteta kao i subjektivne procjene, t iskustva trenera. Na osnovu objektivnihrezultata pregleda sportski lijegnik procjenjuje moguéi rast, razvoj i psihofiziéke predispozicije sportasa. lzbor se obavija izmedu 6. i 14, godine ion dosta ovisi o naslijedu, konstituciji i o sportskoj disciplini. Prognoza sportskog uspjeha je relativno jednostavnija u cikligkim aerobnim sportovima koji kao osnovu imaju izdréjivost (npr. veslanje, tréanje, skija8ko tréanje itd.). Vazan je timski rad i suradnja trenera, profesora tjelesne kulture -kineziologa u osnovnim 8kolama, sportskog lijeénika i fizioterapeuta. Djeca koja se bave sportovima koji ne odgovaraju njihovom psihofizitkom stanju podloznija su ozljedama i razoéaranjima. Za uspje8nost u pojedinom sportu vazan je i talent, ali je najvazniji ustrajni i naporni trening! 12, Ravna stopala kod djece i mladedi su najée&éi strukturalni. deformitet i javijaju se u 20-30% djece. Zbog masnih jastugiéa mala djeca imaju_prividno spustena stopala, a oko 4.-5, godine Zivota poéinju se razvijati uzduzni i popreéni svodovi stopala, Dva su tipa ravnih stopala u djece: Fleksibilna_ravna_stopala izgledaju spustena samo dok dijete stoji, Kada ono hoda na prstima ili sjedi, svodovi postaju vidljivi. Takva stopala su bezbolna i nasijeduju se obiteljski. Lijeée se vjezbama stopala i kori8tenjem évrstih ortokinetskih ulodaka za kvalitetnu obuéu s koritom za petu. Obitno se takvi uloSci preporuéuju od 5. godine nadalje. Fiksirana ravna stovala su bolna, uko’ena i izrazito spu8tena; zahtijevaju lijegenje specijalnim ortopedskim cipelama ili éak kirurSkim zahvatom SpuStena stopala nastaju unekoliko razvojnih razdoblja djeteta: + Pro je krajem prve godine Zivota. Dijete puzi, ustaje i podinje hodati tek kada se osjeéa dovoljno snaznim pa naglaSavamo da roditelji ne smiju siliti malo dijete na prerano ustajanje i hodanje! + Drugo razdoble je djetinjstvo i tada nastanku ravnih stopala_ pridonose razliite zarazne bolesti, rahitis, debljina i druge bolesti koje slabe migiée stopala. + Tree razdoblie je pubertet, vrijeme ubrzanog razvoja djeteta u kojem kosti rastu brie nego mi8iéna snaga, a vezivna su tkiva svodova stopala oslabljena zbog biologkei hormonalne neuravnotezenosti. Ukoliko roditelji ne reagiraju na vrijeme, fleksibilna ravna stopala ée nakon éetvrte-pete godine Zivota djeteta postepeno postati ‘prava' fiksirana ravna stopala, 13. Skoliozei sport Zajedno s kifozama, skolioze su najée&ée strukturaine deformacije kraljeznice u djece i mladezi, Radi se o nenormalnom trodimenzionalnom iskrivijenju kraljeznice i trupa. Pojavijuju se u pubertetu, ée8¢e kod djevojtica. Uzrok nije poznat, medutim povezanost s nejednakom duzinom donjih udova tj. 'skraéenom nogom’ je Eesta. Obitno ‘wikaemo da se kraljeZnica ‘krivi pod sve vecim teretom Zivota’ odnosno odrastanja, a izvjesnu ulogu igra i naslijede Deformacija se obitno nastavija i pogorSava u odrasloj dobi. Mladi rijetko imaju bolove, no posijediéni problemi s ledima su esti u odrasloj dobi. Smatramo da sport treba ukijugiti u lijetenje skoliotignog djeteta i po moguénosti uklopiti u program kineziterapije, jer je samo vjeZbanje (korektivna gimnastika) obiéno tegobno i dosadno za takvu djecu Najbolje je: + izabrati sport koji se provodi na otvorenam prostoru i koji razvija aerobnu kondiciju (ko8arka, odbojka, rukom: nogomet, atletika i sliéno); + zabraniti "opasne” sportove (padobranstvo, dizanje utega, ekstremne sportove, ragbi, judo, hrvanje itd.) + izabrati rekreativni sport koji 6 se moéi prakticirati do starijih dana, kao Sto je planinarenje, skijaSko tréanje, skijanje, voinja biciklom, badminton itd. Ples moze kod djevojtica poboljSati koordinaciju pokreta i balans trupa Sto su bitni gimbenici u lijetenju skolioze: Posebno je pitanje tzv. ‘asimetrignih' sportova, jer zdravi lenisaéi_ nemaju strukturalnu skoliozu nego samo jaéu dominantnu desnu ili lijevu ruku- rame. Po naSem mi8ijenju, koristan uéinak tenisa ili badmintona puno je veti od eventualne sumnje na Stetno djelovanje! U pogledu tjelesnog odgoja u Skoli smatramo da u skolioza do 30° treba djetetu preporutiti pohadanje nastave i bavijenje sportom bez ograni’enja, jer je to dugoroéno korisnije nego fizitka neaktivnost. U djece s tezim stupnjevima skolioze apsolutno ne preporuéujemo bavijenje ovim sportovima bacanjima u alletici, matevanjem, streligarstvom, veslanjem, hrvanjem i dizanjem utegal Zakljuéno, dijete s blazim stupnjem skolioze moze se ukijuditi u veéinu sportova na svim nivoima od rekreacije do vrhunskog sporta, 14. Alergije i sport Fiziéka aktivnost je korisna kod djece alergiéara i prema individualnim moguénostima sportom se mogu baviti rekreativno ili aktivno. Kod djece alergije se najée8ée manifestiraju u obliku koZnog osipa (atopijski dermatitis, urtikarija), peludne hunjavice (alergijski rinitis) i astme. Tri éetvrtine djece s astmom normalno Zive, povremeno ili redovno koristi terapiju i sposobna su za veéinu sportova; mnogi od njih kasnije postizu wrhunske rezultatel U potetku treninga moguée je oteZano disanje, ali kada se organizam zagrije i nivo adrenalina poraste, tegobe popustaju. Fiziéka aktivnost jata sve mi8iée pa tako i one koji sudjeluju u disanju pa se na taj natin povetava funkcija bronhija i pluéa. Za alergiénu djecu idealni su vodeni i zimski sportovi, ne samo zbog tjelesne aktivnosti nego i zbog vanjskog okoliga u kojem se odvijaju. Od ostalih sportova takva se djeca mogu baviti gotovo svim sportovima bez ogranigenja. Kod astmalitara se ne preporuéuje ronjenje i padobranstvo zbog prevelikih pritisaka u plucima! Fiziéki napor moze izazvati alergitnu reakeiju na raznim organima, a nekad istovremeno i navi8e njih. Astma uzrokovana vjezbanjem(ElA-exercise induced astma) posljedica je prevelikog optereéenja po hladnom i suhom vremenu ili naglim hladenjem tijela poslije napora. Simptomi (tesko disanje, kaSalj, nedostatak zraka) traju 20- 30 minuta, Nazalost mnogi_ nastavnici TKZ.a i sportski treneti ne znaju da se astmatiéni napad (spazam) esto moze manifestirati i po prestanku fizitkog optereéenjal Vrlo esto astmatiéno dijete dobije napad tek po dolasku u razred ili povratku kuéi. Alergiéne reakcija na koZi javijaju se u vidu urtikarije (koprivnjaée) nerijetko tijekom izvodenja treninga na otvorenim terenima pri niskim ili previsokim temperaturama. Kolinergijska urtikarija je poseban oblik koZne alergije, a zazvana je emocijama, vjeZbanjem i naglim promjenama tjelesne temperature. Javlja se kod osjetljivije djece nestaje bez lijetenja za 30 minuta do jednog sata. Ako je prisutan jak svrbeZ, dobro je stavijati obloge od mlake vode i mazati odgovarajuéim kremama Postprandijalna anafilaktitna reakcija na {izi&ki napor javija se u obliku alergijske preosjetjivosti oko 2 sata nakon jela Pojava kasne urtikarije na pritisak javija se na koii 3-4 sata poslije pritiska i obitno se poviati poslije 24 sata. Kod ove djece ne preporutujemo bavijenje sportovima u kojima dolazi do veéeg pritiska na kozu vruéinom, (sportska gimnastika, hrvanje, bacaéke discipline uatleticiidr.) 15. Ljevaciu sportu Oko 10% svjetske populacije su Ijevaci, au Europi Ijevaka ima oko 13%, Osobina je nasljedna, a gen za Ijevorukost je otkriven 2007. godine. Prednosti Ijevaka u sportu su fiziolo8ke i takti¢ke-oni brie uspostavijaju vezu izmedu lijeve i desne hemisfere mozga i istodobno ge8¢e koriste obje moddane polutke. U stanju su bre razmi8ijati u sportovima koji trate brze reakcije (20-30 milisekunde su bréi) i dobru procjenu prostora, Vrhunskih svjetskih sportaSaljevaka u magevanju ima 7 od 16, u tenisu 5 od 25, a u europskom stolnom tenisu 4 od 20. Taktitke prednosti lijeve strane dolaze do izrazaja u brzim sportovima (tenis, bejzbol, nogomet, koSarka, borilatki sportovi, surfanje, skateboard, auto-moto utrke i dr.). Na kraju bismo nabrojili neke poznate vrhunske sportage ljevake: Ayrton Senna, Valentino Rossi, Mirko Filipovié, Toni Kukoé, Larry Bird, Goran IvaniSevié, Nikola Pilié, Monika Sele8, Rafael Nadal, Martina Navratilova, Maria Sharapova, John McEnroe, Davor Suker, Robert Jarni, Christiano Ronaldo, Diego Maradona, Johan Cruytf, Pelé Ambidexteri su podvrsta Ijevaka koji su silom prilika morali razviti_ motoritke sposobnosti u ‘desnom svijetu! pa mogu kombinirati lijevu i desnu stranu (npr. pige desnom rukom, a puca lijevom nogom i obratno).“yy Spavanje i pocinak Spavati je neophodno 8 - 10 sat. Spavanje uoptimalnim uvjetima: bez buke, ugodne temperature (18 - 20°C), relativne viaznosti 50 - 60%, krudenja zraka 0.03 m/s, bez alergena (pelud, perje, grinje, gljivice). Spavati na desnom boku jer to srcu olak8ava normalan rad, s malim jastukom pod vratom, na polutvrdom lezaju. Posteljina mora biti pamuéna. Jutarnja aktivnost organizma Budenje ne smije biti stresno, veé laganosprotezanjem 10-15 min. Dobro je izmjeriti puls prije ustajanja, a po Osobna higijena Ujutro: tuSiranje 3 min, vodom temperature 30-37°C, pranje zubi Rabiti kozmetiku koja ne Steti koZi s pH 5.5, koja nije agresivna i omoguéuje disanje koze. Preporuéujemo upotrebu dezodoransa bez alkohola i hipoalergijskih Po tuSiranju i pranju kose treba ostatiu zagrijanom prostoru 30-60 min. Odjeéa mora biti pamuéna, udobna, a ne sintetigka jer ne dopuata disanje koze. Odjeéa ovisi o vanjskoj temperaturi. Po zimi je potrebno nositi vunenu kapu, toplu za8titnu odjeéu i odgovarajuéu obuéu. Visina pete (2-8 cm) ovisi o visini pete specijalne obuée za treninge i natjecanja. Vecina sporta8a imaju naviku hodali bosi, no u sanitarnim i zatvorenim prostorijama valja na nogama imati natikaée zbog moguée zaraze gljivignim oboljenjima. Kod lokomotornih poremeéaja statike vrSenju male i velike nuzde izvagati se Obaviti vjezbe zagrijavanja, a potom dorutak. sportasa sporta’ mora nositi specijalnu obuéu za trening i natjecanja. Koriste se specijalni dodaci, kao Sto su ortokinetski ulo&ci, petni podlo8ci, (tanke) amortizacijske gume dr. Po treningu: sviagionice moraju biti povezane sa sanitarijama i tuem Mikroklima mora biti ugodna (temperatura oko 20°C, relativna viaga 60%, kruzenje zraka 0.03 m/s, dobra ventilacija) Nakon treninga sporta’ se mora ohladiti i rehidrirati. Za tuSiranje koristiti neutralne Sampone za kosu i tijelo. Svaki sporta8 mora imati svoj ruénik. Kosu dobro osugiti. Rublie i éarape moraju biti pamuéne i éiste. Odjeéa i obuéa mora ovisiti o vremenskim prilikama. Naveéer: tuSiranje, pranje zubi Pidzama ili spavacica mora biti od pamukaiudobna.Sportska oprema « sportska torba- dvodijelna s unutarnjim déepovima; + mala torba za prvu pomoé: Siroki elastitni zavoj, bandaéni zavoj, prvi zavoj, flasteri, dezinfekcijska sredstva, lijekovi protiv bolovai gréeva mi + mala torba za kozmetiku: sapun, Sampon, krema za lice i tijelo, krema za usnice, pasta za zube sa éetkicom, zubni konac, pribor za higijenu noktiju, rugnici, kapa za tu8iranje, rukavice za jednokratnu upotrebu, toaletni papir, pamutna trenirka, pamuéni dres, tarape, rublje, tenisice za zagrijavanje. Opremu redovito orati, su8iti i zraditi - n taj natin se produzuje vijek trajanja, Staru opremu zamijeniti novom ViSenamjenska sporiska obuéa tenisica danas je najpopularnija medu djecom. To je postignuto zahvaljujusi najmodernijoj tehnologiji dizajniranja, proizvodnje i nizom inovacija u odnosu na klasiénu obuéu. Kao djelatnici u sportskoj medicini preporutujemo noSenje odgovarajucih tenisica uz odredena ograniéenja: ne treba koristiti istu tenisicu za svakodnevno noSenje i za rekreativno-sportske aktivnosti! Zasto? Zato jer uporaba obuée u nesportskim aktivnostima obucu tro8i na jedan, a tijekom sporta na drugi, intenzivniji natin. Takoder razligite tvrdoge i podloge terena traze i poseban potplat. Znanstveno je potvrdena pozitivna uloga tzv. “petnih umetaka-amortizera’ na tvrdim podlogama, ali isti moraju biti takve tvrdoée da ne ometaju ulogu prosudbe proprioceptora stopala u odnosu na tvrdogu podloge. Obiéno se ugraduju u specijalne sportske uloSke koji svojim anti- Sok djelovanjem zaatiéuju stopala, koljena, kukove i kraljeznicu; smanjuju naprezanje miSiénih lanaca, povetavaju stabilnost sportaga i preveniraju ozljedivanjel Peta ne smije biti ni previsoka, niti preniskal Anatomska visina pele za djecu od 8 do 16 godina treba biti 1,5-2 cm za mu&ke i 2,6-3 cm za Zenske. Nedostatak veéine tenisica je da stopalo slabo transpirira, odnosno pretjerano se znoji Sto pogoduje nastanku gijivigno-prenosivog tzv. “atletskog stopala", Neki pomodni tipovi tenisica (‘skejterice", “starke") su preniski ili pregiroki i slabo drée gleZanj. Tenisicu je potrebno dobro svezati, ali ne i previse stezatil! Najvazniji su kvalitet (ne kupujte najjettinije), udobnost i prilagodenost odredenom sportu, Petni dio mora biti tvrdi kako bi pravilno zadrZavao i usmjeravao stopalo prema naprijed i drzao mu smier, a prednji prednji dio srednjeg aijelatenisice mora biti fleksibilan; donjiste mora biti anatomsko i prema potrebi najbolje je konfekcijski ulozak zamijeniti individualnim ortokinetskim sportskim uloSkom,“yy Sportske ozljede i oStecenja Dananji vrhunski sportai izlozeni su nadljudskim naporima za koje nisu uvijek 100% spremni, Glavni uzroci sportskih ozjeda su mehanitke sile (npr. udarac) koje djeluju uz jak fizitki napor. U Sirem smislu tu spadaju sve akutne ozljede koje nastaju tijekom izvodenja pokretainastaju u odredenom i ogranitenom vremenu; mogu se javiti bez obzira na natjecanje, trening i nemoguée ih je predvidjeti. U uzem smisiu to su sindromi_ prena- prezanja odnosno o8teéenja tipiéni po u&estalosti (30-50% od svih ozljeda) i naginu nastanka za pojedini sport. Prema syjetskim i nacionalnim statistikama najée&ée su zastupliene (do 80%) sportske ozljede sustava za kretanje. Ostalih 20% otpada na ozljede ostalih tjelesnih sustava. Ozljede ligamenata gleinja gine 16-45% od ukupnog broja svih sportskih ozljeda, a javijaju se u sportovima s utestalim skokovima i brzim promjenama smjera krelanja, Ozljede koljena (oko 20%), osobito prednjeg kriznog ligamenta su sve Ee8ée i postaju problem u spartskoj traumatologiji. Ozljede donjih udova (70- 80%) ée8¢e su u sportskim igrama s loptom, atletici i zimskim sportovima, U sportovima poput plivanja, gimnastike, tenisa i vaterpola Ge8ée su oz\jede gornjih udova, pogotovo ramena. Vise od 50% vrhunskih plivaéa ima probleme s ramenim zglobom. Kontaktni sportovi uzrokuju uglavnom teve ozljede, O8tecenje se, nazalost, najéeSée dijagnosticira u sbkroniénom stadiju i nastaje kao posljedica niza uzastopnih mikrotrauma, O&teéenja uglavnom nastaju iz dvaju glavnih razloga. Prvi je ubrzani rast djeteta, kada kosti rastu brée od mekih tkiva (mi8iéa, teliva, ligamenata), a kod kojih tkiva dolazi do relativnog skraéenja, Drugo su prejaki treninzi koji o8tecuju nepripremljeno tijelo djeteta, odnosno dovode do nesrazmjera izmedu moguéeg maksimalnog opteretenja i preoptereéenja tijekom treninga Nepainja, klimatske neprilike i sama vrsta sporta su drugi moguéi uzroci sportskih ozljeda (npr. u koSarci pogreSan doskok mote dovesti do uganuéa gle2nja). Ozljede mogu biti sluajne, namjerne od druge osobe ili moze doéi do samoozljedivanja Ako dijete osjeéa umor, iscrpljenost i razdratljivost modda je veé pretrenirano ili je na granici ozljedivanja. Negativna raspolozenja i slab apetit gesto su prvi znakovipretreniranosti.Najvainija je prevencija sportskih oz\jeda Sto mora znati svaki trener i sporta’, a ona se sastoji od: dobre pripremljenosti sportaa, odgovarajuéeg trenalnog procesa bez pretreniranosti, kvalitetnog zagrijavanja, istezanja i relaksacije, dobrog terena/podloge i dobre za8titne Prepoznavanje na ozljeda Ozljede glave-najvainije je utvrditi stanje svijesti, orijentaciju u prostoru i vremenu, simetriju zjenicai iskljutiti potres mozga Ozljede kode - najée8¢i oblici rana su ogrebotine, oguljotine, rezne rane i rjede ubodne rane, Ukoliko je krvarenje jaéeg ntenziteta zaustaviti ga pritiskom sterilne gaze i (kompresivnim) previjanjem Zuljevi - se kao rana esto javijaju kod sporta8a, pojavijujuéi se na miestima najveéeg trenja, tipiéno na dlanovima i tabanima. Radi se o odvajanju dvaju sportske opreme. Treba trenirati oprezno i dijete postupno nakon treninga vratiti u prvabitno stanje, Najvagnija prevencija u djece su vjezbe istezanja. Nije ih dovoljno raditi samo na treningu veé ih zbog ubrzanog rasta, dodatno treba raditi kod kuée! jCeScih sportskih povrSinskih slojeva koze nakon &ega u meduprostor ulazi tekucina. Prevenciju pojave Zuljeva Cini najprije izbjegavanje prekomjernog trenja zbog noSenja sportskih Garapa od sintetiékih viakana i nekvalitetne sportske obuée. Zuljeve je najpolje ne dirati zato Sto je ko%a najbolji zastitnik od infekcije. Infekclja se otituje crvenilom oko rubova i nakupinom gnoja u samom Zulju. Zuljevi u veéini sluéajevima spretavaju Sportase normalnim aktivnostima, a tada se kod vecih moze preporutiti sterilnom iglom i u sterilnim uvjetima probugiti 2ulj Naiuljani dio tijela treba dobro otistiti nekim dezinfekcijskim sredstvom, Nakon toga treba namazati sterilnu gazu kakvorn antibiotskom ma&¢u i staviti je na Zul) Gazu treba priévrstiti samoljepljivom trakom (tape-om) ili zavojem. Treba napomenuti da danas postoji i umjetna ko¥a, koja se koristi kod 2uljeva. Zulj je strogo zabranjeno probijati nesteriInom iglom, vrhovima Skara ili kakvim slignim o8trim nesterilnim predmetom Nagnjegenja - su najée8ée ozljede u sportu. Posljedica su udarca sa stvaranjem modrice (hematoma)“yy Uglavnom se radi o lak8im ozljedama i kada bol popusti aktivnost je moguée nastaviti. Ozljede mi8iéa - s obzirom na teZinu ozljede razlikujemo: Muskulfiber" (upala mi8iéa) je najée8¢e uzrokovan vjeZbanjem, napeto8éu i lo8im drianjem tijela, iako se javija i u fibromialgije i u nekih zaraznih bolesti (viroza, mononukleoza). Bol nastaje zbog nakupljanja mlijeéne kiseline (laktata) u misiéima i time nas upozorava da treba prekinuti s daljnjim naporom kako ne bi doSlo do ozljede migi¢a i drugih tkiva. Mi8iéne boli mogu biti lokalne (ahvaéaju pojedine mi8iée ili miSiéne skupine) i generalizirane (zahvaéaju sve mi8iée). Topla kupka, blaga masaza, kratki odmor i vetbe istezanja smanjuju bol. Tableta salicilata (npr. Andola od 300 mg) sprjetava i otklanja znakove upale i boli, a odmor i drugi nabrojeni gimbenici pomazu ukloniti prekomjerno nakuplianje mi8iéne kiseline. Istegnuée predstavija_prekomjernu kratkotrajnu napetost migignih niti_ do granice pucanja istih i/li puknuée manje od 5% mi8iénih niti i obiéno izaziva samo laganu bol u miiéu koja obiéno ne ometa aktivnost sportaga Laceraeija ili puknuée predstavlja vet tezu strukturalnu ozljedu manjeg broja mi8iénih viakana, ali viSe od 5% koja vie nisu funkcionalna zbog navedenog gubitka svojeg kontinuiteta radi navedenog puknuta. Bol je u tom slutaju jaéeg intenziteta i obitno tolika da se prekida sportska aktivnost, jer bi svako dalinje naprezanje moglo uzrokovati jo8 tezu ozljedu mi8i¢a Ruptura ili puknuée predstavija_potpuni diskontinuitet mi8i¢a, dakle svih viakana odnosno cijelog mi8i¢a Sto dovodi do iznenadne o8tre boli i pegenja radi gega se aktivnost u pravilu uvijek prekida, a samu rupturu moguée je napipati li vidjet. Ozljede zglobova - éeste su u sportu, a dijelimoih na Nagnjeéenja (kontuzije) nastaju djelovanjem tupe sile. Razvija se modrica (hematom) i sportaS uglavnom mote nastaviti s aktivnoSéu Isteanuéa (distorzije) dovode do istezanja, djelomiénog ili potpunog puknuéa ligamenata, Javija se bol, otok i izvjesna nestabilnost zgloba. Kod lak8eg istezanja bez nestabilnosti zgloba sporta8 moze nastaviti natjecanje. \SEaSenja_(luksacije) su najtete ozljede zgloba, s gubitkom kontinuiteta zglobnih povr8ina. Neophodna je RTG obrada, repozicijazgloba limobilizacija. Lomovi kostiju, kostolomi - su posijedica djelovanja izravne Ili posredne traume. Nesigurni znakovi kostoloma su oteklina, modrica, bol i gubitak funkcije. Sigurni znakovi kostoloma su izraena deformacija, krepitacije | vidljivi ko8tani ulomei u rani. Nakon imobilizacije ozlijedenog dijela tijela, sportaa treba transportirati u specijalisti¢ku ortopedsko: traumatoloSku zdravstvenu ustanovu. Principi zbrinjavanja i prva pomoé kod sportskih ozljeda na terenu Cilj je smanjiti bol, upalu i ubrzati zacjeljenje, a najvaznija u lijetenju su prva 48-72 sata nakon nastanka ozljede. Bez obzira na uzrok ozijede - udarac, pad, umor, nepravilno vje%banje, najvainije i najsigurnije je postupati po pravilima RICE (engl. Rest-mirovanje, Ice-led, Compression-kompresija, Elevation- elevacija).1. KRIOMASAZA (MASAZA LEDOM) - lediti tim prije i uestalo (6 do max.1 minuta u intervalima 2-3 sata) u prvih par sali od nastanka ozljede. Najbolje nekoliko puta po 5 minuta, potom ponoviti postupak nakon 15 minuta stanke, Dulja izloZenost hladnoéi moze nanijeti Stetu ko¥i i dubljim tkivima (u smislu ozeblina). Led kasnije motete zamijeniti pripravcima za lokalno hladenje u obliku gela ili spreja. Prema preporuci lijeénika prije kriomasaze se mote utrijati antireumatska krema ill gel (npr. Voltaren ili Deep Relief gel, Ketonal kremaisliéno) 2. MIROVANJE - smanjuje cirkulaciju i spriegava pogorSanje oz\jede. 3, KOMPRESIJA - elastitini zavo), bandaza ili manualni pritisak olakSavaju resorpciju hematoma i ogranitavaju oteklinu: 4, ELEVACIJA - podizanje udova iznad razine srca olakSava liminu drenaiu i sprietava vensku stazu; na taj natin pomaze smanjenju otekline. 5. VITAMIN C - u dozi 24 x 500 mg poboljSava cijeljenje ozljede i stvaranje kolagena 6. BLAGA MASAZA (limfna_drenaza) - prema stcu resorbira hematom i ubreava stvaranje otiljka. 1. PAZLJIVO ISTEZANJE - pomaie kod ozljeda misiéa i tetiva, Ne smije se primijeniti kod ozljeda ligamenatal 8. SAMOPOMOC KOD_ISTEGNUCA GLEZNJA - u prvih 48 — 72 sata nakon ozljede cilj lijetenja je smanjiti oteklinu, krvarenja i bol i zastititi ligamente od daljnjih oz\jeda: + potreban je odmor - po8teda ozlije- denog zgloba najmanje 24 - 48 sati nakon oz\jede. Preporuga se hod sa 8takama bez optereéenja gleznja. + potrebno je hladiti gleanj svakih dva sata po 10 - 20 minuta, Sto ovisi o debljini potkodnog masnog tkiva; izmedu toga koristiti lokalne lijekove u obliku gela ili spreja koji hlade. + primjena elastiénog zavoja smanjuje krvarenja iotok + podizanje noge takoder smanjuje otok poveéavajuéi venski i limfni_ povrat cirkulacije. U drugoj fazi lijeenja nakon 48 - 72 sata i dalje je potrebno primjenjivatihladne obloge 2 - 3 puta dnevno i tim ranije zapoteti s razgibavanjem zgloba u kombinaciji_s hladenjem (kriokinetska terapija). Preporudliiva je mobilizacija i manipulacija zgloba sluzbenim tehnikama manualne medicine! U kasnijoj fazi rehabilitacije korisno je uvesti vjebe propriocepcije, sto znati vraéanje osjeéaja 7a polo%aj viastitog tijela u prostoru Korisne su sljedeée vjeZbe: tréanje u obliku osmice, stajanje na bolesnoj nozi s otvorenim | zatvorenim ogima i balansiranje na posebnoj okrugloj dasci Duljina lijeéenja i povratak ranijim sportskim aktivnostima ovisi 0 opsegu ouljede: + kod lak8ih ozijeda 1, stupnja kompresivni zavoj 5 - 7 dana i rana mobilizacija vjeZbanjem &to znagi ukupno lije’enjaod 10 dana « kod teZih ozljeda 2. stupnja kompresivni zavoj 14 - 20 dana i rana mobilizacija vjezbanjem Sto znati ukupno lijesenje od 20dana U kasnijoj fazi lijetenja ozljeda gleznja korisna je naizmjeniéna primjena leda i toplih kupki. Kod sumnje na i8a8enje ili lom kostiju gleZnja obvezan jespecijalisti¢ki pregled (radiolog - Rdg. snimanje, ortoped, kirurg-traumatolog)! Na8e preporuke prirodnih |jekovitih obloga za podljeve - otekline i sportske Zdrava prehrana Zdrava prehrana je sastavni dio zdravog sportskog Zivota. Kvanitativno i kvalitativno ovisi 0 spolu, starosti, konstituciji, potrebama i navikama. Osoba koja priprema hranu mora biti zdrava, poznavati pravila ishrane i dijetetike. Hrana mora biti svjefa, a pripravom se ne smiju izgubiti esencijaine komponente i mora biti bez Stetnih dodataka, Servirana mora bit lijepo i U ugodnom prostoru, Za obrok treba odvojiti dovoljno vremena i u njemu uzivati Tablica 1. Osnovne skupine namirnica ozljede: od gaveza, arnike, vinskog octa i vode u omjeru 2:1, med s listovima svjezeg bijelog kupusa, gospina trava (kantarion).. (minimaino 30 min). Jesti treba polako, kod Zvakanja paziti da se ne guta zrak. Za vrijeme obroka ne valja piti_ previse tekuéine jer se tako ispere slina koja je potrebna u probavi. Dnevne potrebe je potrebno raspodijeliti na 3-5 obroka koji ne smiju opteretiti probavni trakt i metabolizam i moraju omoguéiti razlitite radne aktivnosti, Obrok mora zavrSiti 3-4 sala prije sportske aktivnosti. Tablica 1. prikazuje pet osnovnih skupina namirnica: Kruh, 7 Namirnice s maitu, STULI ostale Zitarice, | Voce i povrée Micke | Meso, riba hrana s BOS za i krumpir Preradevine ‘zamiene | vafiniranim UH Cet UH (3krob) Cvitamin, Ca, Zn, protein, Fe, proteini, P| loka, neito Cai] karoten, folai, | 812,82, B12 vitomin, Fe, Bvitamina | vlokna, nesto UH | AiD vitomini In, Mg Testfpitiv Testfpitiv r , ogranigenim ogranizenim CE Jestipuno |) Jestipuno | jolignamaito | kolinamaito | pretesto smanje masti_| _ s manje masti ‘UH = uglikohidrati Energetske potrebe Kalorijske potrebe ovise o vrsti rada, spolu, starostii tjelesnoj tezini. Vidi tablicu 2. Dae yy Bloga 167 Ki/ka 157 Ki/ko Srednja 192 Ki/kg 67 Ki/kg Velika 225 Kika 194 Ki/kg Tzrarito velika 257 Ki/kg 225 Kilkg Toblice 1.2 modifcrane prema kn M. Vurdelja: smini-Aminokseline-Minerl-Antioksidonsi” 18Tijekom vjezbanja Energetske potrebe kod treninga ili sportskih aktivnosti ovisi o tipu i trajanju sportske aktivnosti. Najveée potrebe zahtijevaju soortovl izdriljivosti | snage kao npr. tréanje na duge pruge li skijako tréanje, biciklizam, timski sportovi kao nogomet, vaterpolo, hokej na ledu, ko8arka, rukomet itd. U brzim sportovima na snagu koji zahtijevaju_intenzivan kratkotrajni napor kao plivanje ili tréanje na 100 - 200 m prosjeéne dnevne potrebe su ne&to manje. Najmanje energije zahtijevaju slabo intenzivni sportovi kao bejzbol, golf, umjetnigko klizanje, gimnastika itd Ukupne kalorijske potrebe ovise i o tjelesnoj tedini, frekvencijiponavijanja rada i tezini rada tijekom treniranja. Dnevni trening poveéa potrebe za 5 - 40% ovisno 0 prirodi vjevbanja i duzini trajanja Zene sporta8i trebaju 10% manje kalorija dnevno nego muskarci Svakodnevno se susrecemo s_ velikim problemom prehrane djece predskolske dobi. Problemi ovise ne samo o geografskom, veé io materijalnom statusu obitelji u kojoj dijete odrasta, Evidentirana je pothranjenost u siromagnim zemljama i U neukim, neobrazovanim slojevima druStva, dok se zapadna populacija boris problemom preobilne prehrane djece pred&kolske dobi. U pred&kolsku dob svrstavamo djecu od 2. do 6. godine starosti. To je vrijeme stvaranja prehrambenih navika Uravnotezena prehrana odrazava se na tielesnu visinu, tezinu, funkcije i izostanak bolesti. Tijekom druge godine Zivota dijete dobije na tjelesnoj teZini u prosjeku 2,5 kg, dok je od treée do sedme godine zivota ravnomjeran dobitak od 2 kg godi8nje. Visina je dobar pokazatelj prehrambenog statusa, no vaénija je brzina rasta, Tijekom druge godine ivota dijete naraste prosjeéno 12 cm, a od treée do sedme godine Zivota 6-8 cm na godinu. Rast je jedino mogué ukoliko unos energije prelazi potro&nju. Dijete pred8kolske dobi esto wzaboravi" na hranu jer je prvenstveno zainteresirano za igru, istrazivanje, usenje, prijatelje i svijet oko sebe. Kalorijske potrebe od rodenja do 15. godine kontinuirano opadaju, tako da potreba 80 120 kcal/kg u prvoj godini Zivota pada do 15. godine na 50 kcal/kg, odnosno, svake tri godine do 15. godine zivota potreba kalorljskog unosa pada za 10 kcal/kg Energetske potrebe pred8kolskog djeteta iznose 80-100 keal/kg dnevno (oko 1950 1300 kcal/dan) Ugljikohidrati-CHO Preporutuje se da 55-60% unijete hrane budu ugljikohidrati. Ako je unos uglikohidrata veci negoli njihova trenutaéna potreba doi ée do transformacije u mast’ njezinog gomilanja masne naslage Za odriavanje optimalne kondicije prehrana mora sadriavati_ kompleksne saharide, kao Skrob u kruhu, pasti, krumpiru, rigi, Zitaricama. Skrob i drugi uglikohidrati se sporije kompleksniprobavljaju u crijevima i dule se apsorbiraju (nizi glikemijski indeks) pa se veée koligine deponiraju kao rezerva goriva za mi8iée -glikogena, a manje kao masti Ukoliko imamo za cilj poveéati tjelesnu izdeZljivost 1 energiju za vrijeme duzih Sportskin napora moramo znati da: a) odgovarajuéi ugljikohidrati su gorivo zamaksimalniutinak. b) osiguravaju energetsku opskrbu tijela | omoguéuju iskoristivost bjelangevina, ©) uzimanje ugljikohidrata_nakon treninga dozvoljava bréi i kompletniji povratak utro8ene energlje. Vecina gotovih sportskin napitaka, gelova i energetskih plotica sadréava CHO kao glavni sastojak, a mogu dodatno sadréavati ne8to proteina imalomasti. Masti Slobodne masne kiseline se direktno koriste kao energetska tvar u vecini tkiva u tijelu. Preporuéuje se unos u prehrani do 30%. Bjelanéevine Hranom unesene bjelantevine osigu- ravaju tvari za sintezu razligitih dijelova tijela i glavni su gradevni materijal mi8iéa. Ako ima previge proteina oni se deponiraju kao mast i ugliikohidratne rezerve pa optereéuju bubrege i jetru Sto mote ugroziti zdravije. Udio proteina u dnevnom jelovniku mora éiniti 10-15%. Ispitivanja su pokazala da pretjerani unos koncentrata proteina u tekuéem obliku (vie od 2 g po kg tielesne tezine), a 8to je danas testo kod sportaéa i bildera, nema svthe ako se u svakodnevno) prehrani poveéa unos proteina Sastavdijete Sportaéi tijekom treninga mogu uzimati istu koliginu hrane, ali treba poveéati koliginu energije iz ugljikohidrata visokog glikemitkog indexa (koji se lako i brzo resorbiraju) zbog poveéane potro&nje Iznimka su dugoprugasi, biciklisti i skijasi trkagi koji tijekom dugotrajnih treninga trebaju poveéati ukupan unos hrane ito 70. 75% ugljikohidrata i do 20% proteina. Dijeta kod pripremnih treninga Posebno se prati 8 dana prije samog natjecanja. Prvi i drugi dan uz tezak iscrpljujuéi trening dijeta je s malo ugljikohidrata. Nakon toga sijedeéa3 dana uz manje treninge ide visoko energetska dijeta sa 75-80% ugljikohidrata. Da bi se izbjegao nedostatak rezervi tjelesne energije tijekom sljedeéa 2 dana preporuéuje se normalna mije8ana dijeta, a zadnji dan visoko ugljikohidratna dijeta (75-80% CHO/ malo masti) Za natjecanja kraéa od jednog sata normalna mijeSana dijeta je dovoljna za zadnji dan priprema, Unos proteina za normainu dnevnu dijetu je dovoljan za teze sportove i kod intenzivnih treninga. Na sam dan natjecanja, zadnji obrok pred natjecanje mora biti bogat jednostavnim ugljikohidratima, najbolje 34 sata prije potetka natjecanja Voda ielektroliti Voda je jedina tvar tiji nedostatak odmah remeti zdravlje, Jako znojenje dovodi do dehidracije Sto rezultira gubitkom tjelesne teZine, Pad tjelesne tezine od 2% povecava naprezanje krvoZilnog i termo- regulacijskog sustava. Gubitak tjelesne teZine od 4% smanjuje mi8i¢nu snagu i radii uéinak za 30% i dovodi do znaéajnogopadanja spoznajnih sposobnosti. Dolazi do opasnog pregrijavanja organizma i toplotnog udara. Elektroliti (Na, K, Mg, Cl, Ca, Zn) se jakim znojenjem gube zajedno s vodom i potrebno ih je nadoknaditi rehidracijskim napitcima, Kada je vruée, a dijete se bavi sportom, treba piti 4-8 gutljaja hladne vode svakih 15 min! Rehidracija Rehidracija je vrlo bitna u sprjetavanju dehidracije. Ispitivanja su pokazala da je bitan sastav, udestalost, koligina i temperatura tekuéine. Cesto je kod dugotrajnih sportova potrebno nadoknaditi i tekuéinu i ugljikohidrate uzimanjem glukoze, saharoze i maltodekstrina. Ove energetske ugljikohidratne otopine omoguéavaju sporo otpu8tanje energetskih tvari za rad mi8iéa kroz duge razdoblje. Optimaina koligina ugliikohidrata u vodenoj otopini je 80 - 100 g/l kako bi se pravilno resorbiralli i zadovoljili potrebe. Mnogi rehidracijski napitci sadrée i nesto soli odnosno elektrolita. Pijenjem Ziste vode brzo se razrijedi krv, privremeno otkloni Zed | poveéa mokrenje, Sto nije odgovarajuéa zamjena izgubljenim tvarima u mi8iénom radu, Prirodne sokove treba razrijediti sa mineralnom vodom u omjeru 1:2. Napitci temperature 6-12 C brée se prazne iz Zeluca i smanjuju temperaturu tijela vide nego topliji napitci. Preporuduje se popiti 400-500 ml tekuéine 10-15 min prije natjecanja, iako to ne nadomiesta potrebe pijenja tijekom natjecanja. Za sportove koji traju duie od 1 sata piti 100-200 ml tekuéine s 50-100 g/l ugljikohidrata s ne8to soli (NaCl) svakih 15-20 min Vitaminii minerali Suplementi vitamina i minerala ne poveéavaju fiziéku aktivnost sportaga, ali odréavaju zdrav imunolo8ki sustav koji omoguéuje da se sporta’ odupire razlititim bolestima i ozljedama. Uzimati dva do maksimalno tri RDA ameritko dogovorene dnevne doze i paziti da se ne predoziraju A iD vitamin, Multivitaminske pripravke najbolje je uzimati za vrijeme ili nakon obroka. Dodatnenapomene Umijerene koligine alkoholnih piéa (vivo, vino) su dozvoljene, ako se piju nakon jelai u drugtvu. Alkohol se ne preporutuje jer blokira antidiuretski hormon i tijelo gubi vodu, a time i minerale, te zbog toksignosti nasve organe utijelu PuSenje cigareta kao i boravak u za- dimljenim prostorima je 8tetno. Cigaretni dim sadrZi CO koji veze Zeljezo zbog gega organizam ne dobiva dovoljno kisika. Onemoguéen je oporavak, a teza posljedicaje ubrzanaateroskleroza. Dopunska prehrana kod mladih sportaSa-adolescenata Tijekom razvoja tijela potrebe za hranjivim tvarima inutrijentima sunajveée. Posljedice neadekvatnog ili nedovolinog unosa hranjivih tvari mogu biti vrlo lo8e za tijelo i mogu rezultirati_ nedovoljnim razvojem, Djeca | mladi u razvoju koji se bave redovitim i intenzivnim Sportskim aktivnostima éesto ne mogu zadovoljiti potrebe za hranjivim tvarima osim kori8tenjem suplemenata. Najvie painje pravilnom unosu potrebnih hranjivih tvari trebaju sportagi koji dostizu vrhunske sportske rezultate veé u ranoj Zivotnoj