Konstrukcija broda 2 19.

Struktura tankova broda 1

STRUKTURA TANKOVA (e:tank structures)

1. Opis strukture tankova

Tankovi koji su sastavni dio strukture brodskog trupa označavaju se strukturnim tankovima jer sudjeluju svojim
dijelovima u čvrstoći brodskog trupa. Svi strukturni tankovi tvore nepropusne prostore koji mogu primati tekućinu.
Strukturni tankovi s smješteni između bokova, poprečnih pregrada i uzdužnih pregrada, u dvodnu ili iznad dvodna, te u
dvoboku i u pikovima broda. Svaki tank mora imati odušnike, preljeve i cijevi za sondiranje (e:air, overflow and
sounding pipes), o čemu se vodi računa u dijelu pravila za cjevovode.

Radovi u tanku za vrijeme građenja broda Studenti Grgur Tokić i Martin Petrićić u tanku za vrijeme
prakse

Tankovi namijenjeni za djelomično krcanje koji se protežu od boka do boka broda, moraju imati najmanje jednu
uzdužnu pregradu koja može biti i pljuskača.

1.1. Tank pramčanog pika (e:forepeak tank)

Pramčani pik je sudarni prostor na prednjoj strani broda. Koristi se u balastiranju broda. Ako je prostor pramčanog pika
predviđen za krcanje balasta, a njegova širina prelazi 0.5 B ili 6 m, mora se postaviti najmanje jedna puna ili
djelomična pljuskača. Širina slobodne površine tekućine ni u kojem slučaju ne treba prelaziti 0.3 B. Tankovi
pramčanog pika, ako im je duljina veća od 0.06 L ili 6 m, moraju imati i poprečnu pljuskaču. U tank pramčanog pika,
kao i u bilo kojemu tanku ispred sudarne pregrade, ne smije se krcati nafta.

Pramčani peak tankera i kontejnerskog broda

Konstrukcija broda 2 19. Struktura tankova broda 2

Pramčani peak broda za rasute terete i peak broda u gradnji u radioni

Pogledi na konstrukciju pramčanog peaka

Konstrukcija broda 2 19. Struktura tankova broda 3

1.2. Tank krmenog pika (e:after peak tank)

Krmeni pik je sudarni prostor na stražnjoj strani broda. Koristi se u balastiranju broda. Tankovi krmenog pika, ako im
je duljina veća od 0.06 L ili 6 m, moraju imati poprečnu pljuskaču.

Pogled na krmeni peak u gradnji

Konstrukcija broda 2 19. Struktura tankova broda 4

Pogledi na konstrukciju krmenog peaka

1.3. Duboki tankovi (e:deep tanks)

U duboke tankove se smješta gorivo, voda i razna ulja, moguće i balast. Kada su napunjeni, povećavaju visinu težišta
broda, čineći brod ugodnijim u plovidbi po lošem moru. Duboki tankovi se obično smještaju uz bokove broda. Nosivi
strukturni elementi tankova se po mogućnosti postavljaju s vanjske strane tankova, da bi se olakšalo čišćenje unutar
tankova. Obično se smještaju u sredini broda, uz pregrade strojarnice, ali se mogu nalaziti i bliže krajevima broda, kada
su učinkovitiji kod trimovanja. Duboki tankovi mogu imati i svoje grotlo, kada se može u njima prevoziti teret u
vrijeme kada ne služe balastiranju. Inače poklopci provlaka moraju imati nepropusne brtve. Ako se duboki tankovi
koriste kao tovarni prostor, u njih se najčešće smještaju biljna ulja. Konstrukcija bočnih tankova na brodovima za
prijevoz spremnika se može izvesti na dva načina: prvi način je da bočni tank završava na donjem kraju na pokrovu
dvodna, a drugi način je da bočni tank na donjem kraju dopire do oplate uzvoja. Tankovi namijenjeni za djelomično
krcanje tekućine koji se protežu od boka do boka, moraju imati najmanje jednu uzdužnu pregradu koja može biti i
pljuskača. Bočni tankovi brodova za rasuti teret na donjem kraju završavaju na uzvojnom tanku (e:lower wing tanks,
hopper tanks), a na gornjem dijelu s potpalubnim bočnim tankom (e:upper wing tanks, topside tanks). U strukturi
bočnih potpalubnih tankova treba primijeniti uzdužni sistem ukrepljenja. U strukturi bočnih tankova su primijenjeni
vodoravni i uspravni elementi od limova s provlakama, tako da je prostor uzvojnih, bočnih i potpalubnih tankova
jedinstven. U uzdužnom smjeru bočni tankovi završavaju na poprečnim pregradama.

1.4. Pregradak (e:cofferdam)

Tankovi goriva moraju pregratkom biti odijeljeni od tankova ulja za podmazivanje, ulja hidraulike, biljnih ulja, napojne
vode, kondenzata i pitke vode. U poprečnom smislu, pregradci su obično prostori koji se prostiru jedan razmak rebara.

2. Opterećenja

Struktura tankova je opterećena hidrostatskim i hidrodinamičkim silama od ukrcanih tekućih tereta. Pri tome se moraju
uzeti u obzir i pojave kod djelomično punih tankova, kod onih tankova kod kojih je to predviđeno projektom. Tankovi
grijanih tekućina (e:tanks for heated liquids) se provjeravaju proračunom toplinskih naprezanja ako temperatura
tekućine u tankovima prelazi 65 stupnjeva C za uzdužno orebrenje ili 80 stupnjeva C za poprečno orebrenje. U
proračunu se uzima 5 stupnjeva po Celziusu okolnog mora i zraka.

3. Konstrukcija strukturnih tankova

Koriste se slijedeće oznake:

k - koeficijent materijala, s - razmak ukrepa ili širina na kojoj djeluje opterećenje u m, - nepoduprti raspon u m.
p - opterećenje u kN/m2, uzima se veći iznos od p1 ili pd
p1- opterećenja koja djeluju u punim tankovima tijekom plovidbe, a određuje se na osnovi akceleracija za uspravni ili
nagnuti brod.
pd - opterećenja djelomično napunjenih tankova i to između 20 % i 90% njihove visine
p2 - najveće statičko opterećenje koje se određuje kao: p2 = 9.81 h2 kN/m2
h2 - udaljenost od središta opterećenja do vrha preljeva ili do razine 2.5 m iznad krova tanka (što je više)
tk - dodatak za koroziju, h - visina punjenja tanka u m, lt - duljina tanka u m, bt - širina tanka u m.
σL, τL - naprezanja brodskog trupa uslijed savijanja i smika u N/mm2
C=1.0 za poprečno ukrepljenje
C=0.83 za uzdužno ukrepljenje
Konstrukcija broda 2 19. Struktura tankova broda 5

Tankovi, dvodna i uzvojni tankovi Potpalubni bočni tankovi (e:wing tank), broda za rasute terete
3.1. Opločenje tanka

Debljina svih elemenata konstrukcije u tankovima ne smije biti ni u kojem slučaju manje od iznosa:
t min = (5. 5 + 0. 02 L ) k mm , gdje L ne treba uzimati veće od 100 m.
Najmanja debljina u tankovima goriva, ulja za podmazivanje i tankovima pitke vode ne treba biti veća od 7.5 mm.
Najmanja debljina tmin u balastnim tankovima ne treba biti veća od 9.0 mm.
Debljina opločenja tanka, ako se izvodi od ravnih limova i ukrepljenja ne smije biti manja od
vrijednosti dobivene po izrazima: t1 = 1.1⋅ s ⋅ p ⋅ k + t k mm , t2 = 0. 9 ⋅ s ⋅ p2 ⋅ k + t k mm
Debljina uzdužnih pregrada tankova, opločenje palube i pokrova dvodna koji sudjeluju u uzdužnoj čvrstoći prenoseći
p
normalna i smična naprezanja ne smije biti manja od iznosa dobivenog po izrazu: t = 16.8 ⋅ C ⋅ s ⋅ + t k mm
οa
C=1.0 za poprečno ukrepljenje, C=0.83 za uzdužno ukrepljenje
2
⎛ 235 ⎞
σa = ⎜ ⎟ − 3⋅τ L − 0.89 ⋅σ L N / mm
2 2

⎝ k ⎠
Elementi dijelova tlačno opterećenih uzdužnih i poprečnih pregrada se provjeravaju na izvijanje.

3.2. Ukrepe i nosači

Momenti otpora ukrepa i nosača upetih na krajevima koji ne sudjeluju u uzdužnoj čvrstoći, ne smiju biti manji od:
W1 = 0.55 ⋅ s ⋅ l 2 ⋅ p ⋅ k cm 3 , W2 = 0. 44 ⋅ s ⋅ l 2 ⋅ p2 ⋅ k cm3
Ako su jedan ili oba kraja zglobno oslonjena, moment otpora se povećava za 50 %.
Poprečni presjek struka nosača ne smije biti manji od vrijednosti dobivenih po izrazima:
Aw1 = 0. 05 ⋅ s ⋅ l ⋅ p ⋅ k cm2 , Aw 2 = 0.04 ⋅ s ⋅ l ⋅ p 2 ⋅ k cm 2
Aw2 se uvećava za 50 % na mjestu upetosti u duljini od 0.1 l.
Čvrstoća tlačno opterećenih strukova nosača ispituju se na izvijanje.

Nosači i ukrepe u tankovima

Ako se dimenzije ukrepa i nosača, koji ne sudjeluju u uzdužnoj čvrstoći brodskog trupa određuju na osnovi izravnog
proračuna čvrstoće, primjenjuju se slijedeće vrijednosti dopuštenih naprezanja:
Za slučaj opterećenja p: σb = 150/ k N / mm2 , τ = 100 / k N / mm 2 , σekv = σb2 + 3τ2 = 180 N / mm2
Za slučaj opterećenja p2: σb =180/ k N / mm2 , τ = 120 / k N / mm 2 , σekv = σb2 + 3τ2 = 200 N / mm2
Konstrukcija broda 2 19. Struktura tankova broda 6

Momenti otpora horizontalnih ukrepa u strukturama tankova, koje sudjeluju u uzdužnoj čvrstoći određuju se prema
zahtjevima za uzdužnu čvrstoću.
Dimenzije sponja i poprečnih okvira palube koje se nalaze u tankovima moraju biti u skladu sa zahtjevima za
potpalubne strukture. Za bočna rebra u tankovima vrijede zahtjevi za orebrenje.
Ukrepe pregrada tankova se spajaju s okolnom strukturom koljenima prema zahtjevima za vezne strukture. Koljena se
moraju postaviti ako je duljina ukrepa veća od 2 m. Koljena ukrepa se protežu do slijedeće sponje, ili rebrenice ili rebra
ili se na neki drugi način trebaju poduprijeti na drugom kraju.

3.4. Naborane pregrade tankova (e:corrugated bulkheads)

Debljina opločenja i moment otpora naboranih pregrada se određuje kao i za ravne pregrade s ukrepama, ali najmanja
b b
debljina ne smije biti manja od: -za opterećenje p1: tmin= σD +tk mm -za opterećenje p2: tmin= σD +tk mm
905 960
σD- tlačno naprezanje N/mm2 , b - širina pojasa u mm žlijeba nabora pregrade

Tank tereta broda za tekuće terete s dvodnom, dvobokom i vertikalno korugiranom središnjom pregradom

Naborane pregrade tankova na navozu za vrijeme gradnje

3.5. Nestrukturni tankovi (e:detached tanks)

Nestrukturni tankovi goriva ne smiju biti unutar skladišta tereta. Ako se takva izvedba ne može izbjeći mora se
osigurati da istjecanje goriva ne ošteti teret. Oprema i cjevovodi u nestrukturnim tankovima moraju biti zaštićeni od
oštećenja, a na vanjskoj strani tanka mora se ugraditi žlijeb za odvođenje istekle tekućine.
Nestrukturni tankovi moraju biti osigurani od sila koje nastaju uslijed gibanja broda. Debljina lima nestrukturnih
tankova se određuje po izrazu za t1 kod ravnog opločenja s ukrepama, koristeći za pritisak slijedeći izraz:
p = 9.81 h kN/m, gdje je h - vertikalna udaljenost središta opterećenja lima ili ukrepe do vrha preljeva; visina preljeva
se ne smije uzeti manja od 2.5m.
2
Moment otpora ukrepa nestrukturnih tankova ne smije biti manja od vrijednosti: W = C ⋅ s ⋅ l ⋅ p ⋅ k cm3
C=0.36, ako su oba kraja upeta, C=0.54, ako su jedan ili oba kraja zglobno oslonjena.
Konstrukcija broda 2 19. Struktura tankova broda 7

3.6. Pljuskače (e:swash bulkheads)

Ukupna površina otvora na pljuskači ne smije biti manja od 5 % niti treba biti veća od 10 % površine pljuskače.
Debljina pljuskače je općenito jednaka najmanjoj debljini pregrada. Moment otpora ukrepa i nosača ne smije biti manja
od W1 za pregrade, s tim da se za opterećenje uzima pd.
Za opterećene dijelove pljuskače može se tražiti pojačanje. Slobodni kraj pljuskače se mora odgovarajuće ukrijepiti.

Pljuskače u krmenom i pramčanom peaku

3.7. Tankovi velike duljine ili širine (e:tanks with large length or breadth)

Za tankove duljine veće od 0.1 L, ili širine veće od 0.6 B predviđene za djelomično krcanje, potrebno je provjeriti
mogućnost pojave rezonancije između gibanja broda i gibanja tekućine u tanku. Kritična visina punjenja se zabranjuje
zbog mogućnosti rezonancije. Periodi ljuljanja i posrtanja, kao i prirodni period tekućine u tanku određuju se ovako:
et h
Prirodni period tekućine u tanku karakteristične dimenzije et = lt ili bt: Tl ,b = 1.132 s, f = tanh( π )
f et
L Cr B
Period posrtanja broda: Ts = 1. 8 s , Period valjanja broda: Tr = s
g GM
Cr=0.78, općenito, Cr=0.70 za tankove u balastu, gdje je GM≈0.07B općenito, GM≈0.07B za tankere i brodove za
rasute terete.

4. Provjera nepropusnosti (e:testing for tightness)

Testiranje tankova goriva, balasta, napojne vode, pitke vode, kao i protuljuljnih tankova, izvodi se tlačenim zrakom i
vodom. Tlak zraka pri ispitivanju treba biti 0.2 bara. Testiranje zrakom tankova kojima je jedna stjenka oplata, mora se
obaviti prije porinuća. Ostali tankovi se mogu testirati nakon porinuća.
Ako tankovi nisu testirani zrakom nego samo vodom, pregrade se općenito testiraju s jedne strane. Testiranje treba
obaviti prije porinuća, ili u doku. Uz odobrenje Registra testiranje se može obaviti i nakon porinuća.