1.

Odlike renesanse: svjetovne teme, oslobađanje od skolastičkih i dogmatskih tema,

okrenutost čovjeku, njegovim manama i vrlinama, vraćanje antičkim motivima, kritika i
otklon od kršćanskih dogmi i papa te vladara (Dante Aligijeri, vraćanje vjere u čovjeka i
njegovu moralnu, duhovnu snagu i veličinu, vraćanje teme ljubavi, pa i platonske
( Kanconijer), uživanje u životu i ljepoti života, nastanak soneta, ponovno rađanje tragedije i
komedije u duhu antike, ali na renesansni način ( Hamlet, Kralj Lear), kritika viteštva i viteških
romana ( Don Quijote)
2. Odlike klasicizma: vraćanje antičkim književnim idolima, strogo poštovanje forme, uzvišenost
stila i izraza, korištenje klasičnih motiva: tuge, ljubavne patnje, antičkih kipova u poeziji,
važnost harmonije i kompozicije. Klasicizam se dosta razvio u Francuskoj, najveći predstavnik
je Molijer sa svojim komedijama, ali i Pjer Kornej koji napisao Cida te Žan Rasin sa Fedrom.
3. Racionalizam donosi viđenje svijeta takvo da je njegova centralna tema čovjek, njegova
pamet, snalažljivost i razum, zasnovan na izreci: Mislim, dakle, postojim. Stvarnost se može
spoznati samo mišljenjem, razumom, umom i intelektom. Najpoznatije djelo: Robinson Kruso
od Defoa.
4. Tema tragedije Hamlet: osveta očevog svirepog ubistva, istraga i dileme oko opravdanosti
osvete, kritika politike i državnog uređenja. Ima više tema
5. Hamlet: mlad i obrazovan plemić, u njega se uvlači gorčina i ljutnja , mržnja i želja za
osvetom, melanholičan i stremi pravdi.
6. Tragedija: vrsta dramskog djela koja završava nesretno, ima uzvišen stil i govori o teškoj
sudbini glavnog lika. Nastala u antici: Fedra, Hamlet

Komedija: dramsko djelo koje ima veseo, humorističan ton, završava sretno; u komediji se
kritiziraju ljudske mane i slabosti. Nastala također u antici: Tvdrica, Dundo Maroje

7. Harpagon: škrt, bezosjećajan, sebičan, podao i okrutan

8. Tvrdica_ u životu postoje i mnogo važnije stvari od zgrtanja novca, a novac koji je škrtica
prikupila može koristiti mladim i zaljubljenim ljudima
9. Moliti- molitva
N Molitva je meni sveta
G Od molitve se niko ne može umoriti
10. Imenica: vlastite, zajedničke, zbirne i gradivne ( zbirne i gradivne podvrsta zajedničkih)
11. Zamjenice_ imeničke i pridjevske
12. Vredniji, ljepši, jači, bjelji, gori, bolji, veći , superlativ: dodaš naj na ove komparative
13. Hej, književnosti!, Hej duše
14. Knjiga- knjig, književnost- knjig (ž) ( gl promjena), knjiž, knjig i vez,
15. Beg-beže (prva pal)
16.

N ja ti on ona

G mene,me tebe, te njega, ga nje

D meni, mi tebi, ti njemu, mu njoj, joj

A mene, me tebe, te njega, ga nju, ju, je

V Ti - -

I Sa mnom s tobom s njim s njom

L O meni o tebi o njemu o njoj
( imaju dekl na internetu)

17. Glagoli su prom vrsta riječi i mijenjaju se po licima, njima obilježavamo radnju, stanje i
zbivanje.
Radnja: učiti, plesati
Stanje: spavati, drijemati
Zbivanje: grmjeti, kišiti

18. Pravilni i nepravilni po načinu tvorbe, po glagolskom licu: lični i bezlični glagolski oblici

19.

Biti:

Prezent: nesvrš i svršeni prezent Aorist

1. Ja jesam /budem 1. Ja bih

2. Ti jesi/budeš 2. Ti bi
3. On, ona, ono jest/bude 3. On, ona, ono bi

1. Mi jesmo/budemo 1. Mi bismo
2. Vi jeste/budete 2. Vi biste
3. Oni, one, ona jesu/budu 3. Oni bi(še)

Htjeti Prez. Aor

1. Ja hoću 1. htjedoh
2. Ti hoćeš 2. htjede
3. On, ona, ono hoće 3. htjede

1. Mi hoćete 1. htjedosmo
2. Vi hoćete 2. htjedoste
3. Oni hoće 3. htjedoše