11:18

UNIVERZITET U ZENICI
POLITEHNIČKI FAKULTET U
ZENICI

PLANIRANJE POTREBNOG BROJA

LJUDI ZA ODRŽAVANJE
Dr. Sabahudin Jašarević
UNIVERZITET U ZENICI
POLITEHNIČKI FAKULTET
tel: 00387 32 449 145 ; fax.00387 32 449 126
e-mail: sjasarevic@mf.unze.ba

UVOD

Planiranje broja ljudi za održavanje predstavlja

ustvari planiranje kapaciteta održavanja. Naime
najveći dio radova održavanja je demontažno-
montažnog karaktera, odnosno pregledi, čišćenje i
podmazivanje. Drugim riječima sastoje se uglavnom
od ručnih ili ručno-mašinskih elemenata.
z Koliko ljudi treba da radi na održavanju sredstava
za rad? To zavisi od velikog broja faktora. Međutim,
može se konstatovati, posmatrajući statističke
pokazatelje, da broj ljudi u održavanju neprestano
raste. U nekim industrijama kao što je procesna,
odnos broja zaposlenih u održavanju i proizvodnji
približava se vrijednosti 1:1.

1
 11:18

UVOD
Razvojem nauke i tehnike odnosno mehanizacijom i
automatizacijom sve više ljudi će raditi na održavanju. Na
pitanje “Kada će jedinu radnu snagu u pogonu sačinjavati
ljudi iz održavanja?” u anketi koju je proveo američki
časopsi “Factory” jedna firma je odgovorila “onda kada
preduzeće bude imalo toliko sredstava da kupi
odgovarajuće mašine i opremu”. Tada će održavanje
predstavljati direktan rad.
Prema podacima iz [1] broj radnika koji je radio na
održavanju u odnosu na ukupan broj zaposlenih i ex-YU
željezarama se kretao kako je to prikazano u Tabeli 4.
Planiranje potrebnog broja ljudi za održavanje je otežano,
jer su kvarovi odnosno trošenja slučajnog karaktera.

UVOD

Željezara 1971. 1972. 1973. 1974. 1975. Prosjek

Zenica 22,80 24,60 24,10 23,29 23,42 23,64
Vareš 9,12 15,54 16,85 17,10 20,13 15,75
Ilijaš 13,75 12,97 13,05 13,27 13,69 13,35
Jesenice 20,50 19,50 20,80 21,14 20,48 20,46
Ravne 13,20 14,05 13,80 13,15 13,32 13,50
Štore 13,80 13,87 14,15 14,30 14,71 14,16
Sisatk 19,00 20,85 20,90 20,94 22,77 20,89
Smederevo 28,00 24,22 25,80 27,15 22,85 25,60
Skopje 14,08 24,18 29,00 31,08 34,99 26,66
Nikšić 19,00 19,05 19,32 19,97 20,55 19,58
Prosjek: 18,77 21,42 21,76 22,57 22,20 21,34

Pregled broja zaposlenih na održavanju u odnosu na

ukupno zaposlene u preduzeću crne metalurgije [%]

2
 11:18

Faktori koji utiču na broj ljudi u

funkciji održavanja
Glavni faktori koji utiču na planiranje broja ljudi u
funkciji održavanja su:
z politika (strategija) održavanja,

z način organizovanja funkcije održavanja i

z politika u vezi angažovanja vanjskih izvršilaca na

radovima održavanja.

Uticaj politike održavanja

Prema uobičajenoj klasifikaciji [1] postoje uglavnom
tri osnovne politike održavanja:
z Politika naknadnog održavanja,

z Politika preventivnog održavanja i

z Politika korektivnog održavanja.

Izbor jedne od njih utiče na mogućnost i način

planiranja kao i sam broj ljudi u funkciji održavanja.
Glavna karakteristika naknadnog održavanja je da
održavanje djeluje kada se pojavi kvar. Negativno
dejstvo stohastičkog nastajanja kvarova ovdje dolazi
do punog izražaja.

3
 11:18

Uticaj politike održavanja

Kako predvidjeti, koliko kvarova će se desiti i gdje?
Koliko ljudi i kojih struka će trebati za sanaciju
kvarova? Treba imati toliko i takvih ljudi da se
omogući najbrže otklanjanje kvarova uz minimalni
trošak. Uzimajući u obzir sve napoznanice ovakve
politike održavanja i visoke troškove stajanja
postrojenja bit će potreban vrlo veliki broj ljudi svih
mogućih struka, koji će veći dio vremena, kada nema
kvarova, biti nezaposleni. Grafički prikazano to
izgleda kao na slici 9.

Uticaj politike održavanja

Kretanje potrebnog broja ljudi za naknadno održavanje

4
 11:18

Uticaj politike održavanja

Zbog ovoga i drugih nedostataka naknadnog
održavanja u razvijenom industrijskom svijetu uvedeno
je djelimično ili potpuno preventivno održavanje.
Odlučujuća karakteristika preventivnog održavanja je,
što preduhitri pojavu kvarova u vrijeme i na način koji
najbolje odgovara izvršiocima održavanja. Uticaj
stohastičkog karaktera pojave kvarova je sveden na
najmanju mjeru. Planiranjem može da se odredi
potreban broj radne snage i njihova struktura sa
zadovoljavajućom tačnošću, jer popravak kvarova
predstavlja manji dio zadatka funkcije održavanja.
Kapaciteti održavanja su iskorišteni ravnomjernije kako
to prikazuje dijagram na slici 10.

Uticaj politike održavanja

Kretanje potrebnog broja ljudi za preventivno održavanje

5
 11:18

Uticaj načina organizovanja

funkcije održavanja
Rješenje dileme koji od modela organizacije funkcije
održavanja primjeniti:
z centralizovani,

z decentralizovani ili

z kombinovani,

utiče na način planiranja i broj ljudi u funkciji

održavanja. Pogledajmo koje su prednosti pojedinih
modela sa stanovišta radne snage.

Uticaj načina organizovanja

funkcije održavanja
Centralizovano održavanje ima osnovne prednosti:
z racionalno korištenje stručnjaka raznih specijalnosti,

z stručan nadzor izvršenja zadataka,

z bolji uslovi usavršavanja i obrazovanja kadrova,

z stečeno iskustvo iz jednog pogona može se koristiti u

drugom pogonu,
z planiranje se odvija na jednom mjestu,

z za vrijeme kada nema popravaka u radionici radnici

rade na planskim zadacima izrade rezervnih dijelova,
poboljšanju uređaja i slično.
Ove osobine pozitivno djeluju na efikasnost funkcije
održavanja a prema tome i na potreban broj ljudi u njoj.

6
 11:18

Uticaj načina organizovanja

funkcije održavanja
Dobre strane decentralizovanog održavanja su:
z manje vrijeme za dolazak na mjesto kvara,

z odlično poznavanje uređaja u pogonu s obzirom da

osoblje održavanja stalno radi na istim
postrojenjima,
z veća zainteresovanost radnika za efikasnost
održavanja,
z poboljšano preventivno održavanje s obzirom na
stalnu prisutnost osoblja u istom pogonu i
z mogućnost tačnijeg i efikasnijeg planiranja jer
potpuna centralizacija ukrućuje planiranje.

Uticaj načina organizovanja

funkcije održavanja
Posmatrajući navedene osobine koje mogu opravdati
jedan ili drugi model organizacije može se sa
sigurnošću reći, da potpuno decentralizovani model
održavanja ne može postojati zbog racionalnosti
korištenja resursa, dok centralizovano može.
Međutim, i to nije optimalno rješenje za velika
preduzeća, jer su to obično velike koncentracije ljudi i
sredstava na površinama koje se kreću i do 30 km2
što otežava organizaciju.
Najprihvatljiviji je kombinovani centralizovano-
decentralizovani model koji predstavlja kombinaciju
dobrih osobina oba prethodna modela:

7
 11:18

Uticaj načina organizovanja

funkcije održavanja
z omogućuje centralizaciju raznih specijalista čime se
više koristi njihovo vrijeme,
z omogućuju centralizaciju sredstava rada u posebnim
radionicama za izradu rezervnih dijelova, popravak i
slično,
z prisustvo izvjesnog osoblja (uglavnom za neke
zahvate preventivnog održavanja i poravak kvarova)
u pogonu,
z racionalno se koristi radno vrijeme zbog mogućnosti
uravnoteženja opterećenja planiranjem i
z planiranje nije kruto i zasniva se na realnim
podacima.

Uticaj politike angažovanja

vanjskih izvršilaca
Praksa je pokazala da radno vrijeme radnika koji rade
na održavanju nije iskorišteno u onoj mjeri u kojoj se
koristi kod radnika u proizvodnji. O tome se danas,
kada se nastoje troškovi proizvodnje svesti na
najmanju mjeru mora voditi računa.
Prema podacima iz američkog časopisa
“Hydrocarbon precessing” radno vrijeme radnika na
održavanju je u prosjeku iskorišteno 35-40%. Zbog
toga je danas već česta praksa da se za održavanje,
posebno kod pojedinih vrsta opreme i radova,
angažuju vanjski izvođači. Tako se na primjer za
održavanje građevinskih objekata i vatrostalne ozide
skoro uvijek koriste vanjski izvođači.

8
 11:18

Uticaj politike angažovanja

vanjskih izvršilaca
Mogućnost za ovakav način rada postaje sve veći, jer
savremena dostignuća u industrijskom razvoju
uslovljavaju sve veću društvenu i tehničku podjelu
rada. Međutim, u našim uslovima ove mogućnosti još
uvijek nisu dobro iskorištene.
Angažovanje vanjskih izvođača za radove održavanja
može da ima slijedeće oblike:
z vanjski izvođač se angažuje za izvođenje svih
radova neke specijalnosti kao recimo građevinskih
i vatrostalnih. Takođe ovo može da se proširi i na
druge vrste radova kao ispomoć u vršnim
opterećenjima sopstvenih kapaciteta.

Uticaj politike angažovanja

vanjskih izvršilaca
Izvođač dolazi sa kompletnom ekipom (uključujući i
organizatore) opremljenom potrebim alatom. Ovaj
način je kod nas postao uobičajen i pokazao je dobre
rezultate. Kod ovog se razgraničavaju poslovi koje
izvode sopstveni radnici od poslova koje izvode
radnici vanjskog izvođača. Po završetku posla vrši se
kvalitativni i kvantitativni prijem. Valja napomenuti da
je ovakvih izvođača sve više, pa se javlja i
konkurencija, što naravno utiče na cijenu,
z usluge vanjskih izvođača se koriste čitavu godinu.
Ugovaranje se vrši okvirno unaprijed za godinu
dana. Izvođač svoje radove obavlja samostalno uz
nadzor korisnika usluga.

9
 11:18

Uticaj politike angažovanja

vanjskih izvršilaca
U ovom slučaju postoji veće interesovanje izvođača
za posao i osjeća se kao dio kolektiva u kome radi.
Nadzornici u takvim uslovima rada mogu da
uspostave vrlo dobre odnose sa izvođačem, što sve
doprinosi boljem izvršenju rada. Radnici izvođača, s
obzirom da provode duže vrijeme u preduzeću
korisnika usluga, mogu bolje da je upoznaju, pa se u
njoj bolje snalaze i u mogućnosti da se uključe u
skoro svaki posao koji se pojavi tokom godine.
Nedostaci ovog načina angažovanja vanjskih
izvođača su neznatni u odnosu na koristi koje pruža,

Uticaj politike angažovanja

vanjskih izvršilaca
z treći način angažovanja vanjskih izvođača je da se
svi radovi potpuno prepuste vanjskom izvođaču.
Radnici održavanja korisnika usluga vrše samo
koordinaciju između izvođača, proizvodnje i drugih
funkcija preduzeća. Takođe vrše planiranje. Čak i
operativne planove (mjesečne) rade u zajednici sa
izvođačem. Ovakav vid angažovanja kod nas još ne
postoji. U Rusiji postoje posebna preduzeća za
održavanje metalurških kombinata.

10
 11:18

Uticaj politike angažovanja

vanjskih izvršilaca
Osnovni kriterijumi za odlučivanje o angažovanju
vanjskih izvođača su slijedeći:
z troškovi angažovane radne snage moraju biti manji
nego troškovi držanja sopstvene radne snage. Pri
tome treba obuhvatiti sve troškove koje uzrokuje
držanje većeg broja zaposlenih,
z ima li na područuju gdje sa nalazi preduzeće
raspoloživih, solidno obučenih radnika sa
odgovarajućom vještinom odnosno ima li solidnih
ugovarača. Ako nema posebno dovođenje ljudi će
uzrokovati veće troškove.

Uticaj politike angažovanja

vanjskih izvršilaca
Ako se preduzeće odluči za angažovanje vanjskih
izvođača ostaju dileme:
z na kojim poslovima angažovati vanjskog izvođača i

z koliki broj ljudi angažovati.

Što se tiče prvog pitanja odgovor je da vanjske

izvođače treba angažovati za izvođenje:
z složenih i specijalizovanih poslova gdje je
potreban visok stepen obrazovanja i skupa
oprema, jer držanje takvog kadra i opreme nije
racionalno, zbog malog stepena iskorištenja
(održavanje specijalnih elektro i energetskih
uređaja),

11
 11:18

Uticaj politike angažovanja

vanjskih izvršilaca
z na poslovima pojedinih specifičnih struka koji se
javljaju periodično, kao poslovi građevinske struke,
z na velikim zahvatima održavanja kao što su
generalni i godišnji remonti, gdje je potreban veliki
broj ljudi raznih struka.
Za poslove koji treba da se izvedu sa velikom
ekspeditivnošću anagažovanje vanjskih izvođača ne
daje pravi efekat.

Uticaj politike angažovanja

vanjskih izvršilaca
Pri razmatranju pitanja koliki broj ljudi angažovati
treba se rukovoditi principom da su vlastiti kapaciteti
radne snage uvijek iskorišteni. Prema tome, treba
angažovati toliko ljudi da se pokriju vršna
opterećenja i ostane još nešto rezerve za hitne
radove. Dijagramski prikazano to izgleda kao na slici
11.

12
 11:18

Uticaj politike angažovanja

vanjskih izvršilaca

Broj ljudi koje treba angažovati od vanjskog izvođača

Uticaj politike angažovanja

vanjskih izvršilaca
Na osnovu svega ovoga što je rečeno, može se
zaključiti da savremeni uslovi poslovanja upućuju na
nove načine organizovanja funkcije održavanja
postrojenja i opreme.
Treba napustiti klasičan način kojim se predviđa, da
za sve poslove održavanja preduzeće mora da ima i
radnu snagu i sredstva za rad, koja su za to potrebna.
Na to nas navodi snažan industrijski razvoj i tržište,
koje traži korištenje svih rezervi kako bi se smanjili
troškovi poslovanja.

13
 11:18

Planiranje potrebnog
broja ljudi za održavanje
Kad je utvrđena politika održavanja, oblik
organizovanja funkcije održavanja u politika u vezi
angažovanja vanjskih izvršilaca može se prići
određivanju potrebnog broja ljudi za održavanje.
Uzevši u obzir sve radove koji se javljaju u
održavanju možemo razlikovati:
z popravak kvarova,

z preventivno održavanje (i planski popravci) i

z izrada i poravka rezervnih dijelova.

Planiranje potrebnog
broja ljudi za održavanje
Potreban broj ljudi za izradu i popravku rezervnih
dijelova se planira kao za proizvodnju i to izlazi van
okvira ovog rada i neće se razmatrati.
z Takođe se razlikuje, zbog podloga, planiranje
potrebnog broja ljudi za održavanje postojećih i
novoizgrađenih postrojenja.

14
 11:18

Planiranje potrebnog broja ljudi za

održavanje postojećih postojenja
3.1.1. Popravak kvarova
Ovaj broj ljudi je teško tačno utvrditi, jer kvarovi
imaju stohastičan karakter. Podloge za određivanje
ove veličine su:
z pregled zastoja zbog kvarova po broju, vrsti i
mjestu nastajanja,
z pregled broja ljudi angažovanih za sanaciju
nastalih kvarova po vrsti i veličini.
Na osnovu ovih podloga, može se nacrtati dijagram
angažovanja ljudi za popravak kvarova po strukama
(bravari, električari, instrumentarci itd.) za nekoliko
perioda, slika 12.

Planiranje potrebnog broja ljudi za

održavanje postojećih postojenja

Kretanje potrebnog broja ljudi za popravak kvarova

15
 11:18

Planiranje potrebnog broja ljudi za

održavanje postojećih postojenja
Ako bi broj ljudi utvrđivali prema slučaju maksimalne
potrebe vidi se da bi on bio malo iskorišten i znatno
veći od optimalnog.
Optimalni broj ljudi se može odrediti Teorijom
čekanja na red pri čemu su osnovne pretpostavke da
se pojava kvarova pokorava Poasonovoj distribuciji
(zakon rijetkih događaja), a vrijeme trajanja
popravaka eksponencijalnoj distribuciji.
Međutim, optimalan broj ljudi za popravak kvarova u
velikim sistemima kao što je slučaj u metalurgiji ne
treba ni računati. Za svaku tehnološku cjelinu –
pogon može da se drži ekipa veličine prosječnog
broja ljudi potrebnih za popravak kvarova.

Planiranje potrebnog broja ljudi za

održavanje postojećih postojenja
Prosječan broj se dobije iz pregleda zastoja i
izvršenih popravki. Obično se ekipa dežurnih sastoji
od po dva bravara i dva električara, koji mogu
popraviti sve manje kvarove. Ekipa od po dva radnika
se određuje zato što po propisima zaštite na radu,
jedan čovjek ne smije prići opravci.
Ukoliko bi se pojavili veći kvarovi onda se ispomoć
može tražiti:
z od dežurnih susjednih pogona,

z od ekipa koje u to vrijeme vrše neki remont ili se

z pozivaju ljudi od kuća.

16
 11:18

Planiranje potrebnog broja ljudi za

održavanje postojećih postojenja
Ako se ovim načinom ne mogu izvršiti popravke, znači
da treba dati i neka tehnička rješenja i upotrijebiti
posebna sredstva. Zato se čeka radni dan odnosno prva
smjena kada je čitav potencijal održavanja na
raspolaganju. Inače, ovi slučajevi su rijetki.
Ukoliko dežurni nemaju intervencija treba ih angažovati
za izvršenje dijela program preventivnog održavanja:
z podmazivanja, čišćenja,

z preventivni pregled bez demontaže (dnevni, trodnevni

i sedmični) i
z izvršavanje priprema za preventivne preglede sa
demontažom kao što je priprema rezervnih dijelova i
skolopova, materijala, alata i sl.

Planiranje potrebnog broja ljudi za

održavanje postojećih postojenja
Ovakva politika kapaciteta za popravak kvarova je
rezultat iskustva. Ako bi pokušali da je provjerimo
matematičkim modelom, onda bi to izgledalo kako je
navedeno u daljnjem tekstu.
Ukoliko je broj radnika koji vrše popravak kvarova
veći, to će čekanje na popravak (u nekim
preduzećima ga skoro ne smije ni biti) i sam
popravak biti kraći, pa prema tome i zastoj. Međutim
on ne može da bude suviše velik, jer njihovi
kalkulativni lični dohoci predstavljaju izdatak za
preduzeće.

17
 11:18

Planiranje potrebnog broja ljudi za

održavanje postojećih postojenja

Planiranje potrebnog broja ljudi za

održavanje postojećih postojenja

18
 11:18

Planiranje potrebnog broja ljudi za

održavanje postojećih postojenja

Planiranje potrebnog broja ljudi za

održavanje postojećih postojenja

19
 11:18

Planiranje potrebnog broja ljudi za

održavanje postojećih postojenja

20
 11:18

Planiranje potrebnog broja ljudi za

održavanje postojećih postojenja
Znači, da je bolje držati veći broj dežurnih od
optimalnog broja nego manji. Ovome ide u prilog i to
što im se, u vrijeme kada nema intervencija, može
dati u zadatak izvođenje dijela programa
preventivnog održavanja. Time se vrijeme nerada
radnika na popravci i kvarova minimizira.
Međutim ovaj model prilično pojednostavljuje stvarno
stanje, pa ga treba uzeti kao početni korak za
utvrđivanje potrebnog broja ljudi za popravak
kvarova, te ga poslije korigovati.

Planiranje potrebnog broja ljudi za

održavanje postojećih postojenja
Naime,
z broj stanica (stanica je jedna ekipa dežurnih) je u
slučaju potrebe promjenljiv, jer se često traži
pomoć od dežurnih susjednih pogona,
z često vrijeme trajanja nije slučajno, nego ovisi o
broju ljudi na raspolaganju i
z ekipu koja radi na sanaciji kvara obavezno treba da
dopunjavaju rukovaoci postrojenja koje je u kvaru.

21
 11:18

Planiranje potrebnog broja ljudi za

održavanje postojećih postojenja

Kretanje troškova zastoja u ovisnosti od broja radnika za

popravak kvarova (dežurnih)

Potreban broj ljudi za preventivno

održavanje i planske popravke
Osnove za planiranje potrebnog brja ljudi za
preventivno održavanje su:
z program preventivnog održavanja,

z terminski planovi održavanja,

z opisi radova preventivnog održavanja,

z standardi vremena radova održavanja i

z pregledi broja ljudi koji su provodili program

preventivnog održavanja u prethodnim periodima.

22
 11:18

Potreban broj ljudi za preventivno

održavanje i planske popravke
Prema [1] preventivno održavanje i planski popravci
obuhvataju slijedeće:
z čišćenje,

z podmazivanje,

z preventivne preglede bez demontaže (vizuelni

dnevni, trodenevni i sedmični),
z dekadne (petnaestodnevne) preglede – remonte
(revizije),
z polugodišnje remonte,

z godišnje remonte i

z generalne remonte.

Potreban broj ljudi za preventivno

održavanje i planske popravke
Za svaki od ovih radova se prave upute odnosno
postoje opisi:
z bilo standardni (čišćenje, podmazivanje, pregledi
bez demontaže),
z bilo svaki put posebno napravljeni, na osnovu
stanja postrojenja (dekadni, polugodišnji, godišnji i
generalni remonti).
Na osnovu ovih opisa može se (recimo pomoću
standardnih vremena) na jedan od načina normiranja
odrediti potreban broj ljudi po strukama i ukupno za
svaki od zahvata program preventivnog održavanja i
planskih popravki.

23
 11:18

Potreban broj ljudi za preventivno

održavanje i planske popravke
Preventivne preglede bez demontaže treba u cijelosti
povjeriti osoblju zaduženom za popravak kvarova
(dežurni) koje ih izvršava kad nije angažovano na
popravci.
Program preventivnog održavanja i planskih popravki
i terminski planovi održavanja omogućavaju da se
napravi jedan prosječni – standardni terminski plan
preventivnog održavanja za svaki pogon odnosno
tehnološku cjelinu (npr. za laku valjaonicu iz sklopa
Valjaonica II u bivšoj Željezari Zenica).

Potreban broj ljudi za preventivno

održavanje i planske popravke
Period koji obuhvata ovaj plan treba da bude period
između dva generalna remonta. Koristeći standardni
terminski plan i već izračunat potreban broj ljudi po
strukama za zahvate preventivnog održavanja može
se za svaku struku napraviti grafički prikaz potreba
kapaciteta za pogone. Za neki pretpostavljeni pogon,
taj grafički prikaz će izgledati kao na slici 15.

24
 11:18

Potreban broj ljudi za preventivno

održavanje i planske popravke

Prikaz potrebnog broja ljudi za održavanje jednog pogona

Potreban broj ljudi za preventivno

održavanje i planske popravke
Vidi se da potreban boj ljudi za ostatak zahvata
programa preventivnog održavanja oscilira skoro od
nule do maksimuma za vrijeme generalnog remonta.
Maksimalne potrebe su nekoliko puta veće od
prosječnih. Čak su i potrebe za dekandne remonte
veće od prosječnih. Prema tome, ako bi broj ljudi
odredili prema maksimalnim potrebama njihovo
radno vrijeme bilo bi vrlo malo iskorišteno.

25
 11:18

Potreban broj ljudi za preventivno

održavanje i planske popravke
Pređimo na razmatranja potrebnog broja ljudi za grupu
sličnih pogona organizaciono povezanih (recimo
Valjaonice u Željezari Zenica, koje imaju pogone: Sitna
Žična, Teška, Konti i Jednoprovlačna pruga ili Valjaonica
bešavnih cijevi u Željezari Sisak, koja ima pogone: Laka,
Srednja i Teška valjaonica).
Napravimo jedan standardni terminski plan zahvata
preventivnog održavanja i planskih popravaka za poslovni
sistem koji ima više pogona. Pri tome se pazi da se ne
poklope termini generalnih, godišnjih i polugodišnjih
remonata pojedinih pogona. Slaganjem grafičkih prikaza
potrebnih ljudi ili norma sati rada svih pogona dobija se
ukupno potreban broj ljudi za zahvate preventivnog
održavanja na slici 16.

Potreban broj ljudi za preventivno

održavanje i planske popravke

Prikaz kretanja potrebnog broja ljudi za održavanje grupe

sličnih pogona (proizvodnih sistema)

26
 11:18

Potreban broj ljudi za preventivno

održavanje i planske popravke
Vidi se da maksimalni broj ljudi ima veće iskorištenje.
Ako potpuno zaposlenom broju ljudi sa dijagrama
dodamo potreban broj ljudi dobiće se potreban broj
ljudi za održavanje postrojenja jednog poslovnog
sistema.
Ekstremi će se pojaviti:
z kod pojave generalnih remonata većih tehnoloških
cjelina, kao što su visoke peći, bluming valjaonica sa
konti-prugom i slično i
z kad se zbog zahtjeva proizvodnje, stanja postrojenja
ili broja postrojenja vremenski nisu mogli predvidjeti
svi godišnji i polugodišnji remonti u razne termine
nego se neki vrše istovremeno.

Potreban broj ljudi za preventivno

održavanje i planske popravke
Ako se tome dodaju ljudi za popravak kvarova,
ekstremi su još manji. Posmatrajući ove dijagrame,
može se zaključiti da se stepen iskorištenja
kapaciteta povećava, idući od jedne tehnološke
cjeline ka grupama odnosno većim organizacionim
nivoima. Naravno, ovo je u opštem slučaju. Negdje se
može desiti da će maksimumi bit tako raspoređeni da
će složeni zajedno, već kod grupe pogona (recimo
valjaonica) dati ravnomjerno opterećenje odnosno
ravnomjerne potrebe ljudi u vremenu. Međutim, to se
neće nikada desiti za sve vrste kapaciteta (bravarske,
elektro, instrumentarske itd.).

27
 11:18

Potreban broj ljudi za preventivno

održavanje i planske popravke

Potreban broj ljudi za održavanje preduzeća

Potreban broj ljudi za preventivno

održavanje i planske popravke
Ovakvi grafički prikazi mogu poslužiti kao dobra
osnova i za postavljanje modela organizacije, jer
ukazuju:
z na kojem nivou udružiti pojedine vrste kapaciteta i
koje uopšte udružiti,
z u kojem obimu angažovati kapacitete od vanjskih
izvođača.
Na opisani način može se utvrditi potreban broj
direktnih izvršilaca održavanja. Međutim, u funkciji
održavanja pored njih ima zadataka koji se ne odnose
na same operacije održavanja, nego na
organizovanje, pripremu rada, evidenciju i sl.

28
 11:18

Potreban broj ljudi za preventivno

održavanje i planske popravke
Broj i sastav ovih kadrova može se utvrditi detaljnim
projektovanjem organizacije, a kao orijentaciona
podloga mogu da posluže pokazatelji iz sličnih
poslovnih sistema i prosječni pokazatelji u grani
industrije. Kako se to kretalo u ex-YU crnoj
metalurgiji prikazano je u Tabeli 5 u prilogu. Vidi se
da broj zaposlenih u režiji održavanja iznosi
prosječno 20% od ukupno zaposlenih u funkciji
održavanja.

Potreban broj ljudi za preventivno

održavanje i planske popravke
Željezara 1971. 1972. 1973. 1974. 1975. Prosjek
Zenica 74,30 76,90 80,90 73,10 83,90 77,82
Vareš 81,20 85,10 88,90 82,30 78,10 83,12
Ilijaš 72,50 72,70 83,50 83,10 82,40 78,64
Jesenice 80,00 73,30 85,50 88,00 87,20 82,80
Ravne 83,00 82,10 81,20 82,60 78,80 81,54
Štore 87,50 87,00 87,40 87,60 87,40 87,38
Sisatk 76,30 88,60 78,20 78,20 71,90 78,64
Smederevo 78,90 74,80 75,20 76,40 81,00 77,26
Skopje 80,70 80,80 80,10 76,00 74,20 78,36
Nikšić 83,50 80,70 80,10 80,10 81,10 81,10
Prosjek: 78,80 78,00 80,10 78,50 80,20 79,12

Pregled učešća proizvodnih radnika u odnosu na ukupni

broj zaposlenih u održavanju [%]

29
 11:18

Potreban broj ljudi za preventivno

održavanje i planske popravke

Potreban broj ljudi za preventivno

održavanje i planske popravke
Ovaj broj ne obuhvata nikakv rastur pa ga treba
povećati za sve oblike rastura radnog vremena kao
bolovanje, plaćene i neplaćene dopuste, godišnje
odmore, izostanke i slično.
Od ovako dobivene veličine treba odbiti broj ljudi koji
će se angažovati od vanjskih izvođača i to samo za
direktne izvršioce jer poslovi režije ostaju skoro u
istom obimu i kad se angažuju vanjski izvođači
(kontrola kvaliteta radova). Kako se kretalo učešće
vanjskih izvođača na održavanju u crnoj metalurgiji u
ex-YU prikazano je u Tabeli 6. Sve željezare
angažovale su vanjske izvođače za vatrostalne
radove.

30
 11:18

Potreban broj ljudi za preventivno

održavanje i planske popravke
Takođe i za građevinske radove osim Željezare
Smederevo. U Željezari Zenica dosta kapaciteta
vanjskih izvođača angažovalo se i za izvođenje
mašinskih radova.
Jedan od načina uravnoteženja kapaciteta radne
snage za održavanje i povećanje iskorištenja radnog
vremena je davanje usluga drugim preduzećima, kad
su nezauzeti. To je sve češći slučaj u našoj praksi. U
razvijenim zemljama se iz ovakvih usluga razvijaju
čitave fabrike iz oblasti industrije metalskog
kompleksa.

Potreban broj ljudi za preventivno

održavanje i planske popravke

Željezara %
Zenica 18
Vareš 0,1
Ilijaš 29
Štore 16
Sisak 0,8
Smederevo 73
Skopje 147

Pregled učešća sati rada vanjskih izvođača na

održavanju u odnosu na sopstvene sate održavanja
preduzeća u 1974 godini

31
 11:18

Planiranje potrebnog broja ljudi za

održavanje novoizgrađenih postrojenja
Za nova postrojenja ne postoje podloge navede u
prethodnoj tački. Zato se moramo poslužiti podacima
iz drugih preduzeća koja imaju ista ili slična
postrojenja. To su podaci koji se mogu naći u
stručnim publikacijama ili iz izvještaja udruženja
preduzeća. Za našu namjenu to su podaci o:
z ukupnim troškovima održavanja, kao i troškovima
investicionog i tekućeg održavanja u odnosu na
nabavnu ili sadašnju vrijednost sredstava za rad,
z broju zaposlenih u funkciji održavanja u odnosu na
broj ukupno zaposlenih u preduzeću ili u odnosu
na broj zaposlenih u proizvodnji,

Planiranje potrebnog broja ljudi za

održavanje novoizgrađenih postrojenja
z broju zaposlenih na održavanju po pojedinim
strukama u odnosu na ukupno zaposlene u
održavanju,
z troškovima radne snage u odnosu na ukupne
troške održavanja,
z prosječnom bruto ličnom dohotku za zaposlene u
održavanju i
z učešću vanjskih izvođača na održavanju
postrojenja.

32
 11:18

Planiranje potrebnog broja ljudi za

održavanje novoizgrađenih postrojenja
Podesnom upotrebom ovih pokazatelja može se
dobiti potreban broj ljudi za održavanje konkretnih
postrojenja. Naravno, ovdje treba uzeti specifično
obilježje konkretnog postrojenja, odnosno:
z karakteristke tehnološkog procesa,

z mogućnosti angažovanja vanjskih izvođača na

području preduzeća,
z veličine preduzeća.

Planiranje potrebnog broja ljudi za

održavanje novoizgrađenih postrojenja

33
 11:18

Planiranje potrebnog broja ljudi za

održavanje novoizgrađenih postrojenja

Planiranje potrebnog broja ljudi za

održavanje novoizgrađenih postrojenja

34