Professional Documents
Culture Documents
Narcisoidni Poremećaj Osobnosti - StatPearls - NCBI Polica Za Knjige
Narcisoidni Poremećaj Osobnosti - StatPearls - NCBI Polica Za Knjige
Ciljeva:
Uvod
Narcisoidni poremećaj osobnosti (NPD) obrazac je grandioznosti, potrebe za divljenjem i
nedostatka empatije prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku mentalnih poremećaja
(DSM–5). Poremećaj je klasificiran u dimenzionalni model "poremećaja osobnosti". NPD je vrlo
komorbidan s drugim poremećajima u mentalnom zdravlju. Osobe s NPD-om često mogu imati
oštećenje u održavanju posla i odnosa. [1] NPD je vrlo rasprostranjen u društvu; Međutim, bilo je
ograničenih istraživanja o istom. S obzirom na ograničena istraživanja o istom i razlike u
dijagnozi bolesti, u početku je trebala biti prekinuta iz DSM-a. NPD je pod okriljem poremećaja
osobnosti klastera B, koji uključuju antisocijalni poremećaj osobnosti, histrionski poremećaj
osobnosti i granični poremećaj osobnosti. Klaster B obično predstavlja otvoreno emocionalno i
nepredvidivo ponašanje. [2]
NPD je povezan s konceptom "razvoja". "Razvoj" je bio ključan za studije koje su rađene kako bi
se razumjela psihopatologija i etiologija NPD-a. Stručnjaci poput Otta Kernberga i Eve Caligor
uveli su standardiziranije alate za procjenu kako bi razumjeli poremećaj. Zbog komorbiditeta
NPD-a s drugim mentalnim poremećajima i povišenim medicinskim, socijalnim i psihijatrijskim
komplikacijama te prazninom u znanju o poremećaju, razumijevanje NPD-a je opravdano. Ovaj
rad ima za cilj pokriti jaz i potaknuti više istraživanja o NPD-u.
Etiologija
Etiologija narcisoidnog poremećaja osobnosti je višestruka. Neke studije sugeriraju genetsku
predispoziciju prema poremećaju. [3] Osobine poput agresije, smanjene tolerancije na stres i
regulacije disfunkcionalnog utjecaja istaknute su kod osoba s NPD-om. [4] Razvojna iskustva,
negativne prirode, odbačena kao dijete i krhki ego tijekom ranog djetinjstva možda su pridonijeli
nastanku NPD-a u odrasloj dobi. [5][6] Nasuprot tome, pretjerana pohvala, uključujući uvjerenje
da dijete može imati izvanredne sposobnosti, također može dovesti do NPD-a.
Epidemiologija
S obzirom na izazove dijagnosticiranja narcističkog poremećaja osobnosti, postoje različita
izvješća o prevalenciji u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Stope prevalencije iz
uzoraka zajednice bile su od 0,5% do 5% američke populacije. [7] Međutim, u kliničkim
uvjetima čini se da je NPD rašireniji. Stope prevalencije mogu biti od 1% do 15% stanovništva
Sjedinjenih Država. NPD može koegzistirati s drugim mentalnim poremećajima čineći njegovu
dijagnozu izazovnom. Poremećaji upotrebe tvari su među najkomorbidnijim uvjetima. [8] Drugi
poremećaji osobnosti kao što su antisocijalni poremećaj osobnosti, granični poremećaj osobnosti,
histrionski poremećaj osobnosti i shizotipni poremećaj osobnosti također su česti u osoba s NPD-
om. [9]
Patofiziologija
Ograničen je rad na neuroimagingu kod osoba kojima je dijagnosticiran narcisoidni poremećaj
osobnosti. Studija morfometrije na bazi voksela (VBM) provedena u Njemačkoj s malom
veličinom uzorka pokazala je abnormalnosti sive tvari u prefrontalnim i otočnim regijama. [13]
Druga morfometrija na bazi voksela i difuzna tenzorska slikovna studija (DTI) provedena u
Njemačkoj pokazala je abnormalnosti sive tvari u desnim prefrontalnim i prednjim cingularnim
korticijama. Bilo je abnormalnosti otkrivenih i u bijeloj tvari čeonog režnja. [14]
Povijest i fizički
Dobivanje točne povijesti može biti pomalo izazovno za osobe s narcisoidnim poremećajem
osobnosti, s obzirom na varijabilnost prezentacije. U ambulantnom okruženju pojedinci mogu
biti dobro povezani i visoko funkcionirati, dok u bolničkom okruženju mogu biti neki od
najagresivnijih i najizazovnijih pacijenata. Većinu vremena, pacijenti s NPD-om dolaze u kontakt
s kliničarima tijekom hitnih slučajeva češće nego ne, primijećeno je da se ponašaju agresivno.
[15]
Agresija ukazuje na ozbiljnost poremećaja osobnosti, tj. Otto Kernberg naveo je opsežne
slučajeve koji povezuju agresiju s težinom poremećaja osobnosti. [16]
Ima grandiozan osjećaj vlastite važnosti (npr. Preuveličava postignuća, očekuje da će biti
prepoznat kao superioran bez stvarnog završetka postignuća)
Ima osjećaj privilegiranosti, kao što je nerazumno očekivanje povoljnog postupanja ili
ispunjavanje njegovih očekivanja).
Dijagnoza NPD-a kao drugih poremećaja osobnosti zahtijeva procjenu dugoročnih obrazaca
funkcioniranja. Treba biti oprezan da ne brzamo sa zaključcima jer NPD može izazvati
protuprijenos. Pažljiva procjena različitih aspekata života osobe i razumijevanje razvoja
djetinjstva osobe mogu pomoći u procjeni i dijagnozi NPD-a.
Evaluacija
Standardni psihijatrijski intervju često se koristi za postavljanje dijagnoze poremećaja osobnosti.
Strukturirani klinički intervju Otta Kernberga, koji je nastao 1981. godine, nastavio je prolaziti
revizije i restrukturiranje kao strukturirani klinički intervju za poremećaje osobnosti. Trenutna
verzija je polustrukturirani dijagnostički intervju s pitanjima usmjerenim na organizaciju
osobnosti, obranu, objektne odnose i vještine suočavanja. Ovaj se intervju usredotočuje na
međuljudske odnose. Trenutnu verziju autorsko je zaštitio Institut za osobnost na Institutu Weill
Cornell. Intervju se temelji na psihodinamičkim načelima i očekuje se da će ga koristiti osobe
koje su prethodno imale obuku iz psihoanalitičkog rada. [17]
Često kontratransferencija kliničara može pomoći u formiranju dijagnoze. Često osobe s NPD-
om stvaraju osjećaje ili se osjećaju polaskano ili im se dive, ili s druge strane, imaju osjećaj
neadekvatnosti i niske vlastite vrijednosti. [20][21] Glen Gabbard je još jedan analitičar koji je
obavio opsežan posao u razumijevanju tih osjećaja opisanih kao "kontratransferencija" kod
terapeuta. Kao kliničar, uvijek je važno obratiti pozornost na osjećaje koje pacijent izaziva sam
po sebi jer je to često dijagnostički.
Liječenje / Liječenje
Nije utvrđen standardizirani farmakološki ili psihološki tretman za osobe s narcisoidnim
poremećajem osobnosti. [10] Češće nego ne, NPD je prisutan, zajedno s drugim poremećajima
raspoloženja. Nakon što se postavi dijagnoza, bitno je razgovarati o dijagnozi zbog nekoliko
izazova koji će uglavnom biti prisutni u budućnosti. Jednako je važno liječiti trajne simptome
utjecajnih poremećaja. [22]
Terapija usmjerena na prijenos strukturirana je dva puta tjedno psihoanalitička terapija koja se
usredotočuje na osobno izražavanje emocija prema terapeutu. S obzirom na to da osobe s NPD-
om često mogu biti izazvane njihovom percepcijom da ih drugi tretira, njihove vlastite emocije
prema drugim ljudima su bitne. [25]
Ne postoje lijekovi odobreni od strane FDA za liječenje NPD-a, ali mnogi pacijenti mogu imati
koristi od liječenja simptoma, uključujući anksioznost, depresiju, labilnost raspoloženja, prolaznu
psihozu i probleme s kontrolom impulsa. Korišteni su antidepresivi, uključujući selektivne
inhibitore ponovne pohrane serotonina i inhibitore ponovne pohrane serotonina i noradrenalina.
Risperidon, antipsihotik, pokazao je korist kod nekih pacijenata. Neki pacijenti dobivaju
stabilizatore raspoloženja poput lamotrigina.
Diferencijalna dijagnoza
Diferencijalna dijagnoza često uključuje prevladavajuće raspoloženje ili anksiozne poremećaje.
Često se osobe s grandioznim narcizmom mogu predstaviti s pojačanim raspoloženjem i više
energije kada su uzbuđene novom idejom, koja u početku može ukazivati na hipomansku /
maničnu prezentaciju; Međutim, aspekt osobnosti bio bi istaknut u njihovoj interakciji s drugima.
S druge strane, osobe s ranjivim narcizmom mogu se pojaviti s istaknutim značajkama distimije,
depresije i anhedonije. Međutim, grandioznost i potreba za divljenjem bili bi istaknuti unatoč
afektivnim simptomima, koji bi ga razlikovali od velikog depresivnog poremećaja.
Najbliže razlike i dalje ostaju drugi poremećaji osobnosti skupine B, uključujući antisocijalni
poremećaj osobnosti, histrionski poremećaj osobnosti i granični poremećaj osobnosti. Spominje
se da osobe s NPD-om ne pokazuju otvorene znakove impulzivnosti i autodestruktivnosti
povezane s graničnim poremećajem osobnosti. Slično tome, prividni emocionalni odgovori
povezani su s histrionskim poremećajem osobnosti. NPD je najsličniji antisocijalnom
poremećaju osobnosti s nedostatkom empatije i površnog šarma. Međutim, osobe s
antisocijalnim poremećajem osobnosti pokazale bi nedostatak morala u usporedbi s osobama s
NPD-om i imale bi prethodnu dijagnozu poremećaja ponašanja.
Opsesivno-kompulzivni poremećaj
Komplikacije
Komplikacije u osnovi uključuju prisutnost komorbidnih stanja, uključujući poremećaje
raspoloženja i upotrebe tvari. Prisutnost drugih poremećaja osobnosti također je česta pojava.
Međutim, narcisoidni poremećaj osobnosti povezan je s većim rizikom od smrti samoubojstvom
u usporedbi s drugim poremećajima osobnosti. [27] Nasuprot tome, postoje mješoviti dokazi o
pokušajima samoubojstva i osobama s narcisoidnim poremećajem osobnosti jer je NPD povezan
s čimbenicima kao što su "ljubav prema sebi" i "grandioznost" i relativno manje impulzivnosti.
[28] Poremećaj upotrebe tvari također je povezan s NPD-om, a kada postoji povezanost
poremećaja upotrebe tvari s NPD-om, postoji znatno više neprijateljstva, a prisutna je i agresija.
To čini liječenje još izazovnijim nego inače. Postoji nekoliko teorija koje se odnose i na biologiju
i na traumu u vezi s istim. [29][30]
5. Nakon što se utvrdi dijagnoza, važno je podijeliti isto s pacijentom. Nedostatak dijeljenja
može dovesti do daljnjih komplikacija tijekom njege.
7. Ključno je da kliničari budu svjesni da postoje visoke stope odustajanja i povećane stope
terapijskih poremećaja kod osoba s narcisoidnim poremećajem osobnosti.
Pregled pitanja
Reference
1. Stinson FS, Dawson DA, Goldstein RB, Chou SP, Huang B, Smith SM, Ruan WJ, Pulay AJ,
Saha TD, Pickering RP, Grant BF. Prevalencija, korelacije, invaliditet i komorbiditet
narcisoidnog poremećaja osobnosti DSM-IV: rezultati nacionalnog epidemiološkog
istraživanja 2. vala o alkoholu i srodnim stanjima. Psihijatrija J. Clina. Srp 2008. 69(7):1033-
45. [Besplatni članak PMC-a: PMC2669224] [PubMed: 18557663]
2. Dixon-Gordon KL, Whalen DJ, Layden BK, Chapman AL. Sustavni pregled poremećaja
osobnosti i zdravstvenih ishoda. Može psihol. 2015. svibnja; 56(2):168-190. [Besplatni
članak PMC-a: PMC4597592] [PubMed: 26456998]
3. Jang KL, Livesley WJ, Vernon PA, Jackson DN. Nasljednost osobina poremećaja osobnosti:
dvostruka studija. Acta Psychiatr Scand. 1996. prosinca; 94(6):438-44. [PubMed: 9020996]
4. Weinberg E. Mentalizacija, utječe na regulaciju i razvoj sebe. Izvješće panela. Ja sam
psihoanalni assoc. 2006. zima; 54(1):251-70. [PubMed: 16602354]
5. Zvelc G. Objektni i subjektni odnosi u odrasloj dobi - prema integrativnom modelu
međuljudskih odnosa. Psychiatr Danub. 2010. prosinca; 22(4):498-508. [PubMed: 21169889]
6. Otway LJ, Vignoles VL. Narcizam i sjećanja iz djetinjstva: kvantitativni test psihoanalitičkih
predviđanja. Pers Soc Psihol Bull. 2006. siječnja; 32(1):104-16. [PubMed: 16317192]
7. Ronningstam E. Novosti o narcisoidnom poremećaju osobnosti. Curr Opin psihijatrija. 2013.
siječnja; 26(1):102-6. [PubMed: 23187086]
8. Ronningstam E. Narcisoidni poremećaj osobnosti: trenutni pregled. Curr Psychiatry Rep.
2010(12):1-68. [PubMed: 20425313]
9. Ronningstam E. Narcisoidni poremećaj osobnosti u DSM-V- u znak podrške zadržavanju
značajne dijagnoze. J. Pers Disord. 2011. travnja; 25(2):248-59. [PubMed: 21466253]
10. Caligor E, Levy KN, Yeomans FE. Narcisoidni poremećaj osobnosti: dijagnostički i klinički
izazovi. Ja sam J. psihijatrija. 2015. svibnja; 172(5):415-22. [PubMed: 25930131]
11. Pincus AL, Ansell EB, Pimentel CA, Cain NM, Wright AGC, Levy KN. Početna
konstrukcija i validacija Inventara patološkog narcizma. Psiholna procjena. 2009. rujna;
21(3):365-379. [PubMed: 19719348]
12.
Interpersonalna analiza grandioznog i ranjivog narcizma. J. Pers Disord. 2003. lipnja; 17(3):188-
207. [PubMed: 12839099]
13. Schulze L, Dziobek I, Vater A, Heekeren HR, Bajbouj M, Renneberg B, Heuser I, Roepke
S. Gray substance abnormalnosti u bolesnika s narcisoidnim poremećajem osobnosti. J
Psychiatr Res. 2013. listopad; 47(10):1363-9. [PubMed: 23777939]
14. Nenadic I, Güllmar D, Dietzek M, Langbein K, Steinke J, Gaser C. Struktura mozga u
narcisoidnom poremećaju osobnosti: VBM i DTI pilot studija. Psihijatrija Res. 2015.
veljače 28.; 231(2):184-6. [PubMed: 25492857]
15. Gunderson JG, Ronningstam E. Diferenciranje narcisoidnih i antisocijalnih poremećaja
osobnosti. J. Pers Disord. 2001. travnja; 15(2):103-9. [PubMed: 11345846]
16. Koncepti Tuttmana S. Otta Kernberga o narcizmu. Ja sam J Psihoanal. 1981. zima;
41(4):307-16. [PubMed: 7345937]
17. Hörz-Sagstetter S, Caligor E, Preti E, Stern BL, De Panfilis C, Clarkin JF. Kliničarska
procjena osobnosti pomoću strukturnog intervjua i strukturiranog intervjua organizacije
ličnosti (STIPO). J Pers procijeni. 2018. od siječnja do veljače; 100(1):30-42. [PubMed:
28388222]
18. Glover N, Miller JD, Lynam DR, Crego C, Widiger TA. Inventar narcisoidnosti u pet
faktora: petofaktorska mjera narcističkih osobina ličnosti. J Pers procijeni. 2012; 94(5):500-
12. [PubMed: 22475323]
19. Vater A, Schröder-Abé M, Ritter K, Renneberg B, Schulze L, Bosson JK, Roepke S.
Narcisoidni inventar osobnosti: koristan alat za procjenu patološkog narcizma? Dokazi
pacijenata s narcisoidnim poremećajem osobnosti. J Pers procijeni. 2013; 95(3):301-8.
[PubMed: 23101721]
20. Betan E, Heim AK, Zittel Conklin C, Westen D. Fenomeni kontratransferencije i patologija
ličnosti u kliničkoj praksi: empirijsko ispitivanje. Ja sam J. psihijatrija. 2005. svibnja;
162(5):890-8. [PubMed: 15863790]
21. Tanzilli A, Muzi L, Ronningstam E, Lingiardi V. Kontratransferencija pri radu s
narcisoidnim poremećajem osobnosti: Empirijsko istraživanje. Psihoterapija (šik). 2017.
lipnja; 54(2):184-194. [PubMed: 28581327]
22. Ellison WD, Levy KN, Cain NM, Ansell EB, Pincus AL. Utjecaj patološkog narcizma na
korištenje psihoterapije, početnu težinu simptoma i promjenu simptoma ranog liječenja:
naturalističko istraživanje. J Pers procijeni. 2013; 95(3):291-300. [PubMed: 23186259]
23. Kernberg OF. Pregled liječenja teške narcisoidne patologije. Int J Psihoanal. 2014. listopad;
95(5):865-88. [PubMed: 24902768]
24. Gabbard GO. Psihoterapija poremećaja osobnosti. J Psihother vježba res. 2000. zima;
9(1):1-6. [Besplatni članak PMC-a: PMC3330582] [PubMed: 10608903]
25. Kernberg OF, Yeomans FE, Clarkin JF, Levy KN. Psihoterapija usmjerena na prijenos:
pregled i ažuriranje. Int J Psihoanal. 2008. lipnja; 89(3):601-20. [PubMed: 18558958]
26. Dieckmann E, Behary W. [Terapija shemom: Pristup za liječenje narcisoidnog poremećaja
osobnosti]. Fortschr neurol psihijatrijatr. Kolovoz 2015; 83(8):463-77; Kviz 478. [PubMed:
26327479]
27. Giner L, Blasco-Fontecilla H, Mercedes Perez-Rodriguez M, Garcia-Nieto R, Giner J, Guija
JA, Rico A, Barrero E, Luna MA, de Leon J, Oquendo MA, Baca-Garcia E. Poremećaji
osobnosti i zdravstveni problemi razlikuju pokušaje samoubojstva od kompletera u izravnoj
usporedbi. J Utjecati na Disord. 2013. studeni; 151(2):474-483. [PubMed: 23859005]
28. Bolton JM, Robinson J. Populacijski pripisive frakcije mentalnih poremećaja osi I i osi II za
pokušaje samoubojstva: nalazi iz reprezentativnog uzorka odrasle, neinstitucionalizirane
američke populacije. Am J javno zdravstvo. 2010. prosinca; 100(12):2473-80. [Besplatni
članak PMC-a: PMC2978176] [PubMed: 21068419]
29. Verheul R. Ko-morbiditet poremećaja osobnosti kod osoba s poremećajima upotrebe tvari.
Eur psihijatrija. 2001. kolovoza; 16(5):274-82. [PubMed: 11514129]
30.
Parmar A, Kaloiya G. Komorbiditet poremećaja osobnosti među pacijentima s poremećajem
upotrebe tvari: narativni pregled. Indijski J Psihol Med. 2018. studeni-prosinac; 40(6):517-527.
[Besplatni članak PMC-a: PMC6241194] [PubMed: 30533947]
Razotkrivanje: Paroma Mitra ne prijavljuje relevantne financijske odnose s neprihvatljivim društvima.