Broj maloljetničkih trudnoća u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina

konstantno raste.

Zbog velikog broja prekida trudnoća, ali i porođaja koji se obavljaju u privatnim
poliklinikama, kantonalni zavodi za javno zdravstvo ne raspolažu egzaktnim podacima o
broju maloljetnica koje ostaju u drugom stanju. Međutim, procjenjuje se da je u 2016.
godini taj broj porastao za tri posto u odnosu na prethodnu godinu.

Od 4.000 porođaja u Tuzlanskom kantonu godišnje, čak 10 posto su maloljetnički porodi,

podaci su Zavoda za javno zdravstvo TK.

- Mi se često suočavamo sa maloljetnicama koje zatrudne, a to su djevojke u dobi od 14 do

18 godina. Svjedočimo i problemima gdje djevojke dođu u kasnoj trudnoći, navodno ni ne
znajući da su trudne - kaže Jasmina Sejdinović, glavna medicinska sestra na odjelu
ginekologije u Domu zdravlja Tuzla.

Prema dostupnim istraživanjima i statistikama, u Bosni i Hercegovini djevojčice u prosjeku

stupaju u seksualne odnose u dobi od 15 godina. Kada zatrudne, pored toga što nisu
psihofizički spremne za majčinstvo, najčešće su izložene osudama patrijarhalne sredine, a u
najbližoj okolini nemaju odraslih osoba sa kojima se mogu posavjetovati.

Udruženje "Nova ženska inicijativa" u saradnji sa Fondacijom za osnaživanje žena BiH

pokrenulo je projekat simboličnog naziva "Prerano je" sa ciljem ukazivanja na problem
maloljetničkih trudnoća u našoj zemlji, ali i nedovoljne edukacije mladih kada je riječ o
seksu i stupanju u seksualne odnose.

- Najlakše je osuditi adolescenticu kada se dogodi trudnoća, a zapravo smo svi mi kao
zajednica krivi jer ne obrazujemo djecu kako do toga ne bi došlo. Rijetki su roditelji koji sa
djecom otvoreno razgovaraju o tim temama. Čak i kada ih dijete pita nešto o seksu, obično
je prva reakcija "ma, pusti to, još je rano, ti si još premlad/a za to..." i slično. Zato je
potrebno edukovati i roditelje, a ne samo djecu - kaže Amela Hajvaz, predsjednica
Udruženja "Nova ženska inicijativa".

Uvođenje seksualnog odgoja u završne razrede osnovnih, te u srednje škole bit će u

narednim danima zvanično predloženo Ministarstvu obrazovanja Tuzlanskog kantona, ističe
naša sagovornica.

- Pokrenuli smo inicijativu da u narednoj školskoj godini Ministarstvo obrazovanja TK

poduzme sve korake da se seksualni odgoj uvede kao redovan predmet u devete razrede
osnovnih škola i u srednje škole. Za početak, dok se ne uvede u redovnu nastavu, seksualni
odgoj može biti sekcija ili vannastavna aktivnost, poput literarne, novinarske ili bilo koje
druge sekcije u školi. Adolescenti, odnosno maloljetnici u našim školama trenutno ne mogu
dobiti nikakve informacije o tome. Oni se informišu putem interneta. Naravno, na internetu
se mogu pronaći tačni i kvalitetni podaci, ali nažalost, većina tih informacija su iskrivljene,
nepotpune ili netačne - govori Hajvaz.

Inicijativa je pokrenuta i u Ministarstvu zdravstva Tuzlanskog kantona - da se otvori

savjetovalište za adolescente pri Domu zdravlja.
- Djevojčicama koje imaju 14 ili 15 godina veoma je neugodno otići na Ginekološki odjel
po neki savjet ili upute, jer će tamo u čekaonici sresti odrasle žene i naravno da kada se
pojave tako mlade, izazvaće reakcije i "čudne" poglede drugih. Njima treba jedna intima,
gdje mogu biti same i gdje će u tim čekaonicama biti otprilike njihovi vršnjaci, tako da se ne
osjećaju ni najmanje neprijatno - kaže Amela Hajvaz.

Prema podacima državne Agencije za statistiku, od 1996. do 2014. godine 148 djevojčica u
Bosni i Hercegovini postale su majke prije nego što su napunile petnaest godina. Prošle
godine u bolnici u