DRVODJELSKA ŠKOLA ZAGREB

Zagreb, Savska cesta 86

ZAVRŠNI RAD
STOLICA

Mentor: Učenik:
Đuro Siroglavić, dipl.ing Jan Marković, 4R
Drvodjeljski tehničar-restaurator

Klasa: _______________________

Urbr: ________________________

Zagreb, lipanj 2023.

1
 SADRŽAJ:

1.UVOD…………………………………………………………………….......3
2. OSNOVNI PODATCI O DRVENOM PREDMETU……………………...4
3. ZATEČENO STANJE DRVENOG PREDMETA………………………...5
3.1. Mehanička oštećenja………………………………………………….....6
4. PRIJEDLOG RESTAURATORSKIH RADOVA NA DRVENOM
PREDMETU……………………………………………………………………7
5. POSTUPCI RESTAURACIJE……………………………………………..8
5.1. Rastavljanje stolice……………………………………………………….8
5.2. Površinska obrada stolice……………………………………………….9
5.3. Stolarska konsolidacija…………………………………………………10
5.4. Nanošenje kita…………………………………………………………..11
5.5. Močenje…………………………………………………………………..12
5.6. Lijepljenje………………………………………………………………..13
5.7. Nanošenje politure……………………………………………………...14
6. Zaključak…………………………………………………………………..15
7. Literatura…………………………………………………………………..16

2
 1.UVOD

Kao zadatak odlučio sam restaurirati stolicu. Zadatak je bio vratiti ga u

prvobitno stanje, te produljiti njegov vijek trajanja. Osnovni cilj restauracije je obnoviti
predmet, a da se što više očuva postojeći materijal. Drvodjeljska tehnika restauracije
ključna je za očuvanje kulturne baštine, jer nam omogućuje da sačuvamo vrijedna
umjetnička djela i namještaj koji su stari stotine godina.

3
 2. OSNOVNI PODATCI O DRVENOM PREDMETU

Vrijeme nastanka:
- 20. stoljeće
Mjesto nastanka:
- mjesto nastanka nije poznato
Materijali:
- drvo bukve, metalni čavli
Način izrade:
- stolica je izrađena ručnim radom
Dimenzije:
- Sjedište: 38.5cm x 45cm, razmak ižmeđu nogu 29.5cm (bočno), zadnje noge
23cm, prednje noge 42cm, visina sjedišta 47, visina naslona 42cm, dužina nogu
88cm
Stilsko razdoblje:
- Art deco

4
 3. ZATEČENO STANJE DRVENOG PREDMETA

Slika 1. i 2. Prikaz stolice u prvobitnom stanju

Ustanovljena su mehanička oštećenja poput ogrebotine na površini i oljuštenosti

boje.

5
 3.1 Mehanička oštećenja

Slika 3. Prikaz mehaničkog oštećenja

Mehanička oštećenja su oštećenja poput mrlja, ogrebotina, udubina te dijelova koji

nedostaju ili su neispravni. Uzrok mehaničkog oštećenja može biti zbog ljudskog
rukovanja ili zbog toga što je predmet već sam po sebi dovoljno star. Kod bukve
najčešća mehanička oštećenja su pukotine u drvu, lomovi, odlamanja i savijanja te
deformacije zbog promjena temperature i vlažnosti.

6
 4.PRIJEDOG RESTAURATOSKIH RADOVA NA DRVENOM
PREDMETU

Za prijedlog restauratorskih radova na drvenom predmetu predložio bih obnovu

oštećenih dijelova, uklanjanje starih lakova i boja, te zaštitu površine. Za obnovu
oštećenih dijelova koristio bih specijalna ljepila, a za uklanjanje lakova i boja koristio
bih različite brusne materijale. Na taj način bih osigurao da drveni predmet izgleda
novije i da je zaštićen od daljnjih oštećenja. Proučio bih povijest predmeta i njegovu
vrijednost kako bih osigurao da se obnova provodi na način koji će sačuvati njegovu
vrijednost.

7
 5. POSTUPCI RESTAURACIJE

5.1. Rastavljanje stolice

Prije rastavljanja stolice potrebno je pažljivo proučiti njezinu konstrukciju i utvrditi koje
dijelove je potrebno zamijeniti ili popraviti. Nakon toga, slijedi rastavljanje stolice na
pojedinačne dijelove, što se obično radi odvijanjem vijaka i odvajanjem ljepila. Potom
se oštećeni dijelovi popravljaju ili zamjenjuju novim, a zatim se stolica ponovno
sastavlja. Nakon sastavljanja, stolica se brusi kako bi se uklonile nepravilnosti i
pripremila površina za nanošenje lakova ili boja. Na kraju nanosi se zaštitni sloj kako
bi se spriječilo daljnje oštećenje i produžio životni vijek stolice.

8
5.2. Površinska obrada stolice
Prije nanošenja bilo kakvih premaza, površina stolice treba biti pripremljena za
obradu. To obično uključuje brušenje površine kako bi se uklonile nepravilnosti i
osiguralo da se premazi dobro prianjaju. Nakon brušenja, površina se čisti kako bi se
uklonili svi tragovi prašine i nečistoća. Zatim se nanosi temeljni premaz koji će
pomoći u zaštiti drva. Nakon što se temeljni premaz osuši, nanosi se završni premaz,
koji može biti lak ili boja, ovisno o željenom izgledu stolice. Kada se premaz osuši,
površina se ponovno obrađuje kako bi se uklonili eventualni tragovi nepravilnosti ili
nečistoća.

9
5.3. Stolarska konsolidacija
Ako su dijelovi drva truli ili nisu dovoljno čvrsti da bi se mogli popraviti, najbolje bi bilo
izraditi nove dijelove. Nove dijelove je također potrebno izraditi kada je potrebno
poboljšati izgled ili funkcionalnost predmeta od drva. Na primjer, ako želite izraditi
novi namještaj po mjeri ili ako želite dodati nove elemente u postojeći namještaj,
izrada novih dijelova bi bila najbolja opcija.

Slika 4. Dio koji je potrebno napraviti

10
5.4. Nanošenje kita
Nanošenje kita je postupak koji se koristi za popunjavanje oštećenja na drvu. Ako je
oštećenje manje, nanošenje kita može biti dovoljno da se obnovi izgled i
funkcionalnost predmeta od drva. Međutim, ako su oštećenja prevelika, nanošenje
kita neće biti trajno i učinkovito, U tim slučajevima, najbolje bi bilo izraditi nove
dijelove drva ili primijeniti druge metode popravka koje su prikladne za vaš slučaj.
Postupak nanošenja kita na drvo je poprilično jednostavan. Prvo, očistite oštećeno
područje od prašine, prljavštine i ostatka boje i laka. Zatim, nanesite kit na oštećeno
područje pomoću špatule ili drugog alata za drvo za nanošenje kita. Pazite da
nanesete dovoljno kita kako bi popunili sve rupe i pukotine. Nakon što nanesemo kit,
pustimo da se osuši prema uputama na proizvodu. Nakon što se kit osuši, možete ga
brusiti i bojati ili lakirati kako biste postigli željeni izgled. Vrijeme sušenja kita ovisi o
vrsti kita koju koristite, količini koju nanesemo, kao i uvjetima okoline. Uobičajeno
vrijeme sušenja kita je oko jedan dan, ali može biti i duže. Kako bi bili sigurni da je kit
potpuno suh, provjerite upute na proizvodu i pričekajte najmanje preporučeno vrijeme
sušenja prije nego što nastavite s daljnjim koracima popravka.

11
5.5. Močenje
Močenje je postupak koji se koristi za pripremu drva prije bojenja ili lakiranja.
Močenje pomaže u uklanjanju prljavštine, prašine i drugih nečistoća s površine drva,
što omogućuje bolje prianjanje boje ili laka na drvo. Postupak močenja uključuje
brisanje površine drva vlažnom krpom ili spužvom, a zatim sušenje površine prije
nanošenja boje ili laka. Vrijem sušenja nakon močenja ovisi o temperaturi i vlažnosti
zraka. Obično se drvo potpuno osuši u roku od 24 do 48 sati nakon močenja.
Međutim, točno vrijeme sušenja može varirati ovisno o vrsti drva, debljini i vlažnosti
drva, kao i uvjetima okoline.

Slika 5. Proces močenja

Slika 6. Močilo

12
 Slika 7. Spužvica koju sam koristio za močenje

5.6. Lijepljenje
Prvo provjerite jesu li dijelovi koji se moraju lijepiti čisti i suhi. Nakon toga, nanesite
ljepilo u tankom sloju na obje površine koje lijepite i spojite ih zajedno. Ako je potrebo
pričvrstite dijelove stiskom ili stegama dok se ljepilo ne osuši. Nakon što se ljepilo
osuši, možete obaviti dodatne postupke restauracije, kao što su brušenje, lakiranje ili
bojanje. Važno je slijediti upute proizvođača za svaki korak postupka restauracije
kako biste postigli najbolje rezultate.

Slika 8. Pričvršćivanje dijelova stegama

13
5.7. Nanošenje politure
Prije nego što počnete nanositi polituru na drvo, moramo se pobrinuti da je površine
čista i suha. Nanesite tanki sloj politure na drvo pomoći čiste krpe, spužve ili kista.
Nanesite sloj politure u smjeru vlakana drva i pazite da ne nanosite previše. Ako se
previše politure nanese, može doći do mrlja i neujednačenog izgleda. Nakon što ste
nanijeli sloj politure, ostavite ga da se osuši prema uputama proizvođača. Nakon što
se prvi sloj osuši, možete nanijeti drugi sloj ako je potrebno. Ponovite postupak dok
se postignete željeni izgled. Važno je slijediti upute proizvođača i koristiti
odgovarajuću opremu za nanošenje kako biste postigli najbolje rezultate.

Slika 9. Nanošenje politure

14
 6. ZAKLJUČAK

Od rastavljanja stolice do politiranja svaki korak je bio važan u procesu izrade stolice.
U ove četiri godine naučio sam dosta toga, od teorije do prakse. Svoje sam
sposobnosti iskoristio na stolici, za koju mislim da je dobro ispala.

15
 7. LITERATURA
Vladimir Frgić, Materijali, udžbenik drvodjeljske struke.
Element, Zagreb, 2004.

Izvori:
Nastavno gradivo iz predmeta: Oblikovanje
Postupci obrade
Restauracija namještaja

https://webgradnja.hr/clanci/hrvatski-restauratorski-zavod-restauriranje-namjestaja/
420

16