KLIMATSKE PROMJENE U GEOLOŠKOJ

PROŠLOSTI
- tijekom posljednjeg ledenog doba biljni i životinjski
svijet se razlikovao od današnjeg

- sjeverna područja prekrivala je tundra, a južno od

tundra prostirale su se hladne stepe

- završetkom ledenog doba većina životinja nije se

uspjela prilagoditi novim klimatskim uvjetima
(vunasti mamut, vunasti nosorog, stepski bizon,
izumrla goveda, golemi jelen, špiljski medvjed, špiljski
lav, špiljska hijena,...)  preživile su polarne lisice,
sob, divlji konj, mošusno govedo,...

- Špiljski medvjed se skrivao u špiljama od niskih

temperatura, kretao se vukući se uza zidove špilja (tragovi povlačenja medvjeđa brušenja),
izumro je zbog lova

- Vunasti mamut je jedna od najvećih životinja u pleistocenu (nalikovao je na slona s gustim

krznom), mogao je težiti više od šest tona; većina mamuta izumrla je prije 10 000 godina, ali je
izdvojena skupina na arktičkom otoku Wrangelu opstala do prije 2000 godina

NA ZEMLJI SE IZMJENJUJU TOPLA I HLADNA RAZDOBLJA

- ledena doba – razdoblja naglog zahladnjenja tijekom kojih su nastajali i širili se ledeni
pokrovi i ledenjaci (glacijacije)

- posljedice zahladnjenja su promjene u globalnom kruženju zračnih masa i morskih struja

- tijekom posljednjeg ledenog doba pojavio se i moderni čovjek

- pet ledenih doba  posljednje ledeno doba završilo je prije manje od 12000 godina
 - razlozi nastanka ledenog doba nisu
jednoznačno određeni  kombinacija
čimbenika (astronomski razlozi, promjene u
reljefu te smjeru i temperaturi morskih struj,
promjene temperature u atmosferi)

U kvartaru je bilo pet velikih glacijala

POSLJEDNJE LEDENO DOBA

- posljednje ledeno doba počelo je prije 33,9 mil. god.
stvaranjem leda na Antartici

- izrazito zahladnjenje nastaje prije 2,6 mil. god., početkom

kvartara, kad se led proširio po svjevernoj polutki

- epoha pleistocena – izmjena glacijala (ledena razdoblja) i

interglacijala (razdoblja zatopljenja)

- glacijali – širenje kontinentalnog leda na jug i spuštanje

snježne granice (visina nakon koje zastupa stalan led; 2
uvijeta za stalan led: madmorska visina i geografska širina)

- pet glacijala u kvartaru – Donau, Günz, Mindel, Riss i Würm

(tragovi uočeni u Alpama)

- Würm – posljednji glacijal u Alpama koji je počeo prije 70

000 do 60 000 godina, a potpuno završavio prije 11700
godina; u Europi se led širio iz jezgre u Skandinaviji i Baltiku, Raspored vegetacije i debljina ledenog
a u Sjevernoj Americi iz područja oko Hudsonova zaljeva i u pokrova u Europi
planinskim područjima na zapadu kontinenta

- U Hušnjakovu pokraj Krapine najbogatije je nalazište neandertalskog čovjeka na svijetu;

Neandertalci su na tom lokalitetu živjeli u ledenom dobu, u dugom razdoblju koje je počelo prije
130 000 godina.
LEDENI POKROV U PLEISTOCENU
- Würm – prosječna temperatura niža za 10⁰C u odnosu na danas

- mnogi otoci povezani s kopnom  migracije biljaka životinja i ljudi

- razmještaj kontinenata i oceana tijekom pleistocena bio je gotovo jednak današnjem

- razlike u klimi (utjecaj na riječnu mrežu – rijeđa, pomicala se prema jugu) i visini reljefa

- u područjima koja nisu bila pod izravim utjecajem ledenog pokrova nastajala su iznimno vlažna
razdoblja koja se nazivaju pluvijali

- interglacijali – širenje riječne mreže – snažnije erodiranje podloge

- povlačenje ledenjaka i ledenog pokrova izazvalo je nakupljanje glacijalnih sedimenata (morene),

a glacijalna erozija nastanak mnogih glacijalnih reljefnih oblika (npr. ledenjačke doline)

- najveće europske morene nalaze se u Nizozemskoj

- Djelovi reljefa iznad kojih je bio najdeblji sloj leda udubili su se pod težinom ledenog pokrova, a
nakon završetka ledenog doba središnji djelovi takvih udubina prekriveni su morem  štitovi
(Kanadski u Sjevernoj Americi i Baltički u Europi)

DOKAZI O PROMJENI KLIME

- tragovi prastarih odledbi su malobrojni (pronađeni su u Africi, Aziji, Sjevernoj Americi i Australiji)
 naslage tila (morenskog materijala različite kompaktnosti)

- od polovine 15. do polovine 19. st. – malo ledeno doba

Glacijalni procesi stvaraju glacijalne reljefne oblike: cirk (polukružno udubljenje na izvorištu
ledenjaka), greben (usamljen vrlo strm i okomit ispon u planini), trn, til (otrgnuti i zdrobljeni komadi
stijena), dolinski ledenjaci (ledeni tokovi koji se kreću), ledenjačka jezera (cirk ispunjen vodom), fjord
(dugi morski zaljev strmih obala), morena (nakupine materijala koje nosi ledenjak – akumulacija)