20.10.2023.

1. Elektro-magnetsko zračenje i tvari

Modeli atoma
GRČKI MODEL - DEMOKRIT I LEUKIP

DALTONOV MODEL

THOMSONOV MODEL

RUTHERFORDOV MODEL

BOHROV MODEL

KVANTNO - MEHANIČKI (MODERNI)

MODEL

Leukip i Demokrit
• Grčki filozofi
• Priča o modelu atoma počinje u
antičkoj Grčkoj
• pojam atoma (ατομος = nedjeljiv)
• dijeljenje svih predmeta prestaje na razini
nedjeljivih čestica – atoma
• svijet se sastoji od atoma i praznog prostora
Demokrit iz Abdere (460. - 370. p.K.)

1
 20.10.2023.

John Dalton
• Proučavajući kemijske reakcije plinova, formulirao zakon
umnoženih masenih omjera.
Njegovi eksperimenti su davali sljedeće rezultate:
• reagira li 14 g dušika s 16 g kisika, nastaje spoj određenih
svojstava (dušikov(II) oksid). Razlaganjem tog spoja ponovo
dobivamo 14 g dušika i 16 g kisika.
• reagira li 14 g dušika s dvostruko više kisika (32 g), nastaje spoj
sasvim drukčijih svojstava (dušikov(IV) oksid). Razlaganjem tog
spoja dobivamo 14 g dušika i 32 g kisika.
Objašnjenje ovih zapažanja navelo je Daltona na pretpostavku da
moraju postojati neke najmanje čestice, atomi, kisika i dušika koje
se međusobno spajaju u različitim omjerima (1:1 i 1:2).

John Dalton
• postulati atomističke teorije:
1. Tvari se sastoje od vrlo malih, nevidljivih čestica,
koje nazivamo atomima.
2. Atome jednog elementa ne može se stvoriti, uništiti,
rastaviti na manje dijelove ili pretvoriti u atome drugih elemenata.
3. Atomi nekog elementa su identični po veličini, masi i ostalim svojstvima.
Svojstva atoma različitih elemenata se međusobno razlikuju.
4. Atomi različitih elemenata spajaju se u jednostavnim cjelobrojnim omjerima,
čime nastaju kemijski spojevi.
5. U kemijskim reakcijama atomi se međusobno spajaju, razdvajaju ili preuređuju.

2
 20.10.2023.

Nedostatci Daltonove atomske teorije:

Iako je Daltonova atomska teorija proizašla iz eksperimentalnih
opažanja, ona se temelji na nizu pretpostavki, a ne na čvrstim
eksperimentalnim dokazima.
Zato je imala puno nedostataka, a najvažniji je bio nemogućnost
objašnjenja evidentnog postojanja električnog naboja u okvirima
Daltonovog modela.
Naime, ako je atom najmanja čestica i ako je nedjeljiv, onda
električki nabijena tijela moraju imati električki nabijene atome.
Drugim riječima, atom bi trebao biti nositelj električnog naboja, a to
je nemoguće ako je atom najmanja, a još k tome i nedjeljiva čestica.

John Joseph Thomson

• Britanski znanstvenik
• Njegov rad je važan jer predstavlja naš prvi pogled
u unutrašnjost atoma
• proučavao je ponašanje katodnih zraka u
električnom i magnetskom polju
• hipoteza: katodne zrake sastavljene su od čestica
puno manjih od atoma
• nazvao ih „tijelima” – dijelovi atoma

3
 20.10.2023.

• Mjereći otklon katodnih zraka u električnom i magnetskom polju,

Thomson je zaključio da su katodne zrake snop negativno nabijenih
čestica, koje je nazvao elektroni te je odredio kvocijent naboja i mase
elektrona.

Thomsonov model atoma

1904. godine predlaže novi model atoma koji opisuje atom kao kuglu
pozitivnog naboja u kojoj se nalaze negativno nabijeni elektroni koji bi mogli
sačinjavati svu tvar u atomima
• negativno nabijeni elektroni rasuti su u kuglastoj atomskoj
masi poput grožđica u kolaču
• pretpostavljao da elektroni titraju oko svojih ravnotežnih
položaja
• elektroni imaju neutralan učinak na prostorni pozitivni naboj
kuglice
• električni naboj je ravnomjerno raspoređen
• masa elektrona je oko 1800 puta manja od mase atoma vodika
• polumjer atoma je oko 10-10 m

4
 20.10.2023.

Geiger-
Marsdenov
pokus

Rutherford je ta opažanja interpretirao na

sljedeći način:
1. s obzirom na to da su α-čestice prošle kroz foliju bez otklona, to
znači da su atomi uglavnom prazni;
2. neke čestice su se reflektirale pod kutem blizu 180°. Do toga
može doći samo pri sudaru dvije masivne čestice istoimenog
naboja. Dakle, pozitivan naboj u atomima zlata nije jednoliko
raspoređen, nego je koncentriran u jednom malom dijelu atoma.
3. s obzirom na to da se reflektira samo jedna od 20 000 čestica,
onda je promjer te pozitivno nabijene jezgre oko 20 000 puta
manji od promjera atoma.

5
 20.10.2023.

Ernest Rutherford

• temeljem rezultata Geiger-Marsdenovih

pokusa predložio je novi model atoma
• tzv. planetarni model, elektroni se gibaju
oko jezgre poput planeta oko Sunca

6
 20.10.2023.

Proučite!
https://tiny.cc/r96juz

Nedostatak Rutherfordova modela

• Rutherfordov model atoma sadrži jedan veliki nedostatak.
Prema tom modelu, atom - nije stabilan!
• Negativno nabijeni elektroni kruže po kružnim putanjama oko
pozitivno nabijene jezgre.
• Iz zakona očuvanja energije proizlazi da bi elektroni trebali
kontinuirano gubiti kinetičku energiju i spiralno se približavati
jezgri te naposljetku pasti u nju.
• Drugim riječima, svaki atom bi trebao vrlo brzo kolabirati. A to
se, kao što dobro znamo, ne događa.

7
 20.10.2023.

Zadatak:
Što je prema Rutherfordovu eksperimentu, uzrok oštrog skretanja 𝛼-čestica koje se
velikom brzinom približavaju listiću zlata?

a. Djelovanje pozitivnog naboja koji je jednoliko raspršen unutar cijelog atoma

b. Djelovanje negativnog naboja koji je jednoliko raspršen unutar cijelog atoma

c. Djelovanje pozitivnog naboja koji je koncentriran u jednom dijelu atoma

d. Djelovanje negativnog naboja koji je koncentriran u jednom dijelu atoma

Elektromagnetsko zračenje
• valovi električnog i magnetskog polja koji se šire kroz prostor
• razlikuje se po valnoj duljini, odnosno frekvenciji i energiji
• interakcija materije i elektromagnetskog zračenja daje informacije o
građi materije

ZRAČENJE

odbijeno propušteno upijeno

(reflektirano) (transmitirano) (apsorbirano)

8
 20.10.2023.

Elektromagnetski spektar

Kontinuirani spektar

• bijela svjetlost –
elektromagnetsko zračenje
valnih duljina 400 – 700 nm
• prolaskom kroz optičku prizmu
bijela se svjetlost lomi i razlaže
u boje spektra
• kontinuirani spektar
• primjer: duga

9
 20.10.2023.

Emisijski linijski spektar

• užarene čvrste tvari zrače

kontinuirani spektar
• užareni plinovi i pare metala
emitiraju zračenje samo određenih
valnih duljina
• emisijski linijski spektar – niz
odvojenih (diskretnih) linija
• karakterističan za svaku tvar, može se
dokazati prisutnost pojedinih vrsta
atoma u tvarima

Bojenje plamena

a) natrij b) litij c) kalij

10
 20.10.2023.

Apsorpcijski linijski spektar

• izvor svjetlosti daje kontinuirani

spektar
• prolaskom svjetlosti kroz hladan plin
pa kroz prizmu, uočavaju se tamne
linije pri određenim valnim duljinama
• atomi plinova apsorbiraju određene
frekvencije elektromagnetskog
zračenja
• apsorpcijski linijski spektar

Emisijski i apsorpcijski spektar natrija

• za isti element (atom) položaj tamnih linija u apsorpcijskom spektru
preklapa se s položajem svijetlih linija u emisijskom spektru
• preklapanjem apsorpcijskog i emisijskog spektra nekog elementa
dobiva se kontinuirani spektar kao da se radi o bijeloj svjetlosti

11
 20.10.2023.

Bohrov model atoma

• 1900. godine objasnio emisijski spektar užarenoga

čvrstog tijela i predložio koncept „kvanta energije“
Max Planck
• kvant energije je najmanji iznos energije, može se
mijenjati u točno određenim iznosima ili višekratnicima
te energije

• Ef – energija fotona/zračenja (J)

• h – Planckova konstanta (6,626 × 10–34 J s)
• ν – frekvencija zračenja (s-1)
• c – brzina svjetlosti u vakuumu (približno 3 × 108 m/s)
• λ – valna duljina zračenja (m)
1858. – 1947.

12
 20.10.2023.

Niels Bohr

• 1913. godine primijenio Planckovu ideju o kvantizaciji

energije na Rutherfordov model atoma
• objasnio emisijske spektre užarenih plinova
• vodikov atom može poprimiti samo energijski strogo
određena stacionarna stanja
• najmanju energiju atom ima u osnovnom stanju

Apsorpcijski spektar vodika

• pri prelasku elektrona iz stanja jedne energije u stanje

druge energije:
• dolazi do apsorpcije ili emisije elektromagnetskog zračenja
• mijenja se energija atoma
• energije atoma, apsorpcijske i emisijske su kvantizirane
• energija fotona

• pri prelasku iz stanja manje energije u stanje više

energije atom treba apsorbirati foton svjetlosti

13
 20.10.2023.

Bohrov model atoma vodika

• raspored elektrona u atomu nije slučajan

• elektroni u stacionarnim stanjima kruže oko
jezgre po strogo određenim kvantiziranim
putanjama
• glavni kvantni broj n (n = 1, 2, 3, 4 itd.)
• opisuju stacionarno stanje
• odgovaraju energijskim stanjima (ljuskama)

Energije u atomu vodika

• energija atoma vodika = kinetička energija elektrona + potencijalna energija

(kružno gibanje elektrona oko jezgre)
(elektrostatsko privlačenje jezgre i elektrona)
• ukupna energija atoma

Rydbergova konstanta
za vodikov atom: 13,6 eV ili 2,18 × 10–18 J

14
 20.10.2023.

Apsorpcija i emisija energije

• dovođenjem energije atomu u stacionarnom stanju, dolazi do
apsorpcije fotona i atom prelazi u stanje više energije (n) –
jedno je od pobuđenih stacionarnih stanja

• prelaskom elektrona iz
stanja više u stanje niže
energije → emisija
elektromagnetskog zračenja

Ponovite!
• Zadatak 3. (str. 22)
• Izračunaj energije prvih pet stanja atoma vodika i prikaži ih na energijskom
dijagramu. Je li razlika između energija susjednih stanja jednaka?

15
 20.10.2023.

Energije prijelaza elektrona u atomu vodika

• RH – Rydbergova konstanta,
1,097 × 107 m-1

Serije linijskoga spektra

atoma vodika
• Balmerova serija atoma vodika

• n′ = 3, 4, 5 ili 6, n″ = 2
• Lymanova serija, n″ = 1
• Paschenova serija, n″ = 3
• Brackettova serija, n″ = 4
• Pfundova serija, n″ = 5

16
 20.10.2023.

Usporedba serija linijskoga spektra atoma vodika

17