METALNI MATERIJALI

MATERIJALI NA BAZI ŽELJEZA

ŽELJEZNI LJEVOVI
 MATERIJALI NA BAZI ŽELJEZA

ČELICI LJEVOVI
završno oblikovani završno oblikovani
deformiranjem ulijevanjem u kalup
GNJEČENI POLUPROIZVODI ODLJEVCI
ŠIPKE, LIMOVI, CIJEVI, PROFILI
LIJEV – TALJEVINA ODREĐENOG KEMIJSKOG SASTAVA

ODLJEVAK – OBLIK MATERIJALA KONAČNIH SVOJSTAVA

 KADA PRIMIJENITI LJEVOVE I ODLJEVKE?

Za dijelove vrlo složenih oblika i geometrije, ali i

nekad velikih dimenzija:

- postolja i kućišta strojeva, veliki zupčanici, kotači i dr.

- Ljevovi su jeftiniji od običnih čelika.

- Lijevana mikrostruktura je grubozrnata i općenito pruža

manju mehaničku otpornost od gnječene, kao npr. u čelika.
 SISTEMATIZACIJA ŽELJEZNIH LJEVOVA:
 ČELIČNI LIJEV (ČL),
 BIJELI TVRDI LIJEV (BTL),
 SIVI LIJEV (SL),
 NODULARNI (ŽILAVI) LIJEV (NL)
 TEMPER (KOVKASTI) LIJEV

Ljevovi se mogu sistematizirati na temelju:

1. MEHANIČKIH SVOJSTAVA:
- ljevovi relativno dobre istezljivosti i žilavosti
(čelični, temper i nodularni)
- krhki ljevovi (sivi i bijeli tvrdi lijev)
2. TEHNOLOŠKOG POSTUPKA DOBIVANJA –
razlike u proizvodnji pojedinih skupina ljevova
3. KEMIJSKOG SASTAVA
4. MIKROSTRUKTURE
Shema postupaka proizvodnje Fe-ljevova
Na temelju kemijskog sastava:

 skupina ljevova s malim %C

do 0,5 %) – čelični lijev;

 skupina s velikim %C (2,2...4,5 %C) –

temper, bijeli tvrdi, sivi i nodularni lijev.
O ČEMU OVISE MIKROSTRUKTURA I SVOJSTVA ODLJEVKA?

Sastav taljevine – posebno udjeli Si (grafitizator) i Mn

(cementator) i uvjeti ohlađivanja u kalupu određuju
mikrostrukturu i svojstva odljevaka od Fe-ljevova.

Tako se razlikuju tri mikrostrukturna stanja:

 metastabilno (čelični i bijeli tvrdi) – ugljik vezan

u Fe3C (karbidu);
 mješovito (stabilno/metastabilno) – ugljik u grafitu i Fe3C
(karbidu);
 stabilno – ugljik samo u obliku grafita.
Mikrostruktura stabilno ili mješovito kristaliziranih
ljevova je dvojna – sastoji se od:
željezne osnove i grafitnih nakupina.

Osnova kod nelegiranih vrsta ljevova može biti:

- feritna (stabilna kristalizacija),

- feritno-perlitna ili
- perlitna uz eventualno prisutni slobodni cementit.
Grafitne nakupine pojavljuju se u tri osnovna oblika

Postoji još jedan oblik grafita ali se vrlo rijetko pojavljuje:

Na svojstva lijeva utječe kako vrsta metalne osnove tako i:
udio, oblik, veličina i raspodjela grafitnih nakupina.

Koncentracija naprezanja

Na slici je prikazano kako oblik grafita (listić i kuglica)

utječu na raspored naprezanja pri istoj sili
 SVOJSTVA LJEVOVA KOJI SADRŽE GRAFIT:

 visoka sposobnost prigušenja vibracija,

 dobra klizna svojstva,
 dobra tlačna čvrstoća,
 dobra obradljivost odvajanjem čestica.

Svi ljevovi koji sadrže grafit imaju i sljedeća svojstva:

 nisko talište (ako je sastav oko eutektičke koncentracije

- vidi Fe-C dijagram),
 dobru livljivost,
 mogućnost lijevanja složenih oblika male mase i dimenzija,
 bolju korozijska postojanost nego u nelegiranih čelika).
 ČELIČNI LIJEV (ČL)

Metastabilno kristaliziran ≤ 2 %C, kod nelegiranih < 0,5 %C.

Nakon lijevanja:
gruba lijevana F-P mikrostruktura - niska istezljivost i žilavost.
Widmannstättenova struktura

ČL ČELIK
Gruba lijevana mikrostruktura čeličnog lijeva može se popraviti
toplinskom obradom – normalizacijom koja se uvijek provodi
na odljevcima čeličnog lijeva nakon skrućivanja.

Normalizacijom se usitnjava lijevana mikrostruktura i veličina

kristalnih zrna se ujednačuje, čime se poboljšanje istezljivost,
žilavost i dinamička izdržljivost.
Specifična svojstva koja otežavaju proces lijevanja ČL:

 slabo ispunjavanje kalupa - potrebno veliko pregrijavanje

taljevine
- minimalna debljina stijenke iznosi 5 mm;

 vrlo veliko toplinsko stezanje (skupljanje)  2...2,5 %

linearno kod nelegiranih vrsta i do 3 % kod legiranih,
volumno 10...12 %.

To dovodi do velikih zaostalih naprezanja (napetosti) i

povećava opasnost od stvaranja šupljina ("lunkera") te
pukotina.
 KLASIFIKACIJA NELEGIRANIH ČELIČNIH LJEVOVA

Oznaka lijeva prema Rm, Rp0,2, A5, Z, KU, Re/Rm %C Krit.

N/mm2 N/mm2 min, min, min, J deblj.
stara % % stijenke,
HR EN HRN mm
GS185N ČL0300 370 185 25 35 – 0,5 <0,25 13,5
GS185KRN ČL0301 35
GS225N ČL0400 440 225 22 30 – 0,5 0,25 18,5
GS225JRN ČL0401 28
GS255N ČL0500 510 255 18 25 – 0,5 0,30 27
GS255JRN ČL0501 21
GS295N ČL0600 590 295 15 – – 0,5 0,40 39
GS295JRN ČL0601 14
GS345J0N ČL0602 610 345 15 – – 0,55 0,40
GS345J2N ČL0603 14
GS410N ČL0700 690 410 12 – – 0,6 0,50
Čelični ljevovi mogu biti i legirani (nisko i visoko)
Legiranjem i toplinskom obradom postižu se neka posebna
svojstva kao što su npr.:
- povišena žilavost i vlačna čvrstoća
- mehanička otpornost pri povišenim temperaturama
- otpornost na opću koroziju ili agresivne medije
- vatrootpornost…
 RAZLOZI PRIMJENE ČELIČNOG LIJEVA:

 Ako nije dovoljna vlačna čvrstoća sivog i temper lijeva;

uz istovremeno visoku Re i dovoljnu A (8...25 %).

 Dobra žilavost: primjena kod promjenjivih i udarnih

opterećenja.

 Za najveće dimenzije i mase (npr. postolja valjaka i preša)

 Zavarljivost – nelegirani ČL ima bolju zavarljivost od

drugih Fe-ljevova
 BIJELI TVRDI LIJEV

Dobiven je forsiranjem metastabilne kristalizacije u

metalnoj kokili ili u mokrom pješčanom kalupu.
Povišen udio Mn (koji je cementator) pospješuje stvaranje
karbida (Fe3C), odnosno sprječava stvaranje grafita (G).
Zbog istog je ograničen udio silicija.
2,5 ... 3,5 %C 3...4 %Mn Si < 0,6 %

Moguće mikrostrukture:
potpuno metastabilno po cijelom presjeku:
P + Fe3C" + Fe3Ce
mješovito kristalizirana: površinski slojevi do određene
dubine metastabilno kristalizirali, dok je sredina presjeka
stabilno ili mješovito kristalizirala - tzv. tvrdokorni lijev.
Mikrostruktura nelegiranog i legiranog bijelog tvrdog lijeva
 SVOJSTVA:

 Tvrd (> 400 HV) i krhak (mala istezljivost i žilavost);

 Osjetljiv na udarna opterećenja;
 Vrlo velika otpornost na pritiske i na abrazijsko trošenje;
 Teško obradljiv odvajanjem čestica – samo se može brusiti.
 Naginje stvaranju šupljina i zaostalih naprezanja pri lijevanju.

Primjena:
- Sirovina u proizvodnji čelika i temper lijevova
- Odljevci jednostavnijeg oblika otporni na abraziju
 SIVI LIJEV

KEMIJSKI SASTAV

Si – jak grafitizator (treba biti visok -1...4 %)

Važan je omjer %Si i C.

Mn – jak cementator. Stvara neškodljivi MnS, a ne štetan FeS.

TREBA BITI ŠTO NIŽI – do 1,2 %

P – grafitizator (0,4 ... 1,5 %)- većim % poboljšava livljivost.

Štetan jer smanjuje žilavost stvaranjem fosfidnog
eutektikuma (ternarni) – steadita.

S – cementator. Štetna primjesa jer stvara plinske mjehuriće i

FeS - tvrde uključke. (< 0,1 %)
Zbog djelovanja Si i P mijenja se eutektčki sastav u
odnosu na čistu Fe-C leguru pa se zato određuje

stupanj zasićenja prema izrazu:

%C %C
Sz  e 
%C 4,26-1 / 3  (%Si+%P)

podeutektičke vrste SL: Sz < 1,

eutektičke vrste SL: Sz = 1,
nadeutektičke vrste SL: Sz > 1.
 VEZA IZMEĐU SASTAVA I MEHANIČKIH SVOJSTAVA

Rm = 1045 – 785Sz – 2,5d, N/mm2

Optimalna vrijednost vlačne čvrstoće odljevka: 250 N/mm2

(perlitna osnova).

HB = 100 + 0,45Rm

Služi za procjenu obradljivosti odvajanjem čestica.

Vrste s tvrdoćom višom od 220 HB teže se obrađuju.
Grafit je kod SL-a izlučen u obliku listića (ili lamela)
Listići grafita mogu biti u Fe-osnovi različito grupirani:

Mikrostruktura sivog lijeva

 TIJEK KRISTALIZACIJE SL
- u primarnoj i prvom dijelu sekundarne kristalizacije - stabilno
- u drugom dijelu sekundarne kristalizacije - metastabilno
 STRUKTURNI DIJAGRAMI

Utjecaj kemijskog sastava (Sz) i brzine ohlađivanja (d) na

mikrostrukturu, a u konačnici i na svojstva te primjenu SL-a
 STRUKTURNI DIJAGRAMI

Utjecaj kemijskog sastava (C i Si) (uz istu brzinu ohlađivanja)

na mikrostrukturu sivog lijeva
Tehnološka svojstva:

 mogu se lijevati odljevci svih masivnosti,

 proizvodnja je jednostavna i jeftinija nego u drugih ljevova,
 vrlo dobra je livljivost – linearno skupljanje iznosi oko 1 %,
 nisko talište - približno eutektički sastav i uzak interval
skrućivanja pa je manja opasnost od stvaranja odmetka,
 dobra je rezljivost (obradljivost odvajanjem čestica),
 slaba je zavarljivost radi male istezljivosti i visokog %C.

Mehanička svojstva:

 relativno niska vlačna čvrstoća, a visoka tlačna čvrstoća –

3 do 4X viša od Rm,
 vrlo niska istezljivost (A < 1 %) i slaba žilavost,
 promjenjiv modul elastičnosti E = 60 000...155 000 N/mm2,
Što je viša Rm to je viši E.
Ostala svojstva:

 dobra ležišna svojstva

 vrlo dobra sposobnost prigušenja vibracija

Zbog svih dobrih svojstava SL se proizvodi i koristi puno

više od drugih vrsta Fe-ljevova

Često se površinski kali:

Uvjeti kaljivosti:

Cukup + Si  4,5 % i %Cvezani  0,5 %

 KLASIFIKACIJA SIVOG LIJEVA
Oznaka lijeva prema Rm, N/mm2 za Rms, min Raspon oslonaca pri
EN i (staroj HRN) šipku  30 mm N/mm2 savijanju L, mm
EN-GJL100S (SL 10) 100...150 - 400, d = 20 mm
EN-GJL150S (SL 15) 150...200 310 400, d = 20 mm
EN-GJL200S (SL 20) 200...250 380 400, d = 20 mm
EN-GJL250S (SL 25) 250...290 450 400, d = 20 mm
EN-GJL290S (SL 30) 290...340 470 400, d = 20 mm
EN-GJL340S (SL 35) 340...390 530 600, d = 30 mm
EN-GJL390S (SL 40) > 390 590 600, d = 30 mm

Primjena: - postolja alatnih strojeva

- kućišta motora i reduktora
- klizni ležaji
- radijatorski članci ...
 NODULARNI (ŽILAVI) LIJEV (NL)

Sivo sirovo željezo tali se u elektropeći, a taljevina se

obrađuje GLOBULATORIMA ( 0,5 %Mg kod podeutektičkih i  0,5
%Ce kod nadeutektičkih vrsta) - pomažu izlučivanje grafita u obliku
kuglica (nodula).
Postupak dobivanja složeniji i skuplji nego za ostale ljevove.

Kemijski sastav:
Povišen %C (3,2 ... 3,8) i %Si (2,4 ... 2,8)
Nizak % Mn (< 0,5)

Ostali elementi moraju biti u što manjem % naročito tzv.

antiglobulatori – elementi koji sprječavaju izlučivanje grafita
u obliku kuglica (Al, As, Bi, Cd, Pb, Sb, Sn, Te, Ti, Zn)

Stupanj zasićenja Sz > 1 (nadeutektički)

Mikrostruktura željezne osnove žilavog lijeva može biti:
 potpuno feritna – vrste niže čvrstoće, ali više istezljivosti,
 feritno-perlitna,
 perlitna – vrste ljevova više čvrstoće, a niže istezljivosti,
 austenitna (visokolegirane vrste).

FERITNA OSNOVA PERLITNA OSNOVA

 Svojstva žilavog lijeva:

 Mehanička su svojstva bolja od SL, a slabija od svojstava ČL.

Dinamička izdržljivost je visoka, posebno u poboljšanom
stanju kao i vlačna čvrstoća.
Izotermičkim poboljšavanjem dobiva se povišena žilavost.
E ≈ 180 000 N/mm2

Ostala svojstva: kao kod SL – zbog grafita

Vrste nodularnog lijeva i propisana mehanička svojstva prema starim HR normama

Oznaka lijeva Rm min Rp0,2 A5 KU pri HB Mikrostruktura

prema HR EN N/mm2 N/mm2 min, +20 °C, osnove
(staroj HRN) % J
EN-GJS-370- 370 230 17 13 < 180 ferit
17SRT
(NL 370-17)
EN-GJS-400-12S 400 250 12 - < 200 ferit
(NL 400-12)
EN-GJS-500-7S 500 320 7 - 170...240 ferit + perlit
(NL 500-7)
EN-GJS-600-3S 600 370 3 - 190...270 perlit + ferit
(NL 600-3)
EN-GJS-700-2S 700 420 2 - 230...300 perlit
(NL 700-2)
EN-GJS-800-2S 800 480 2 - 250...350 perlit ili
(NL 800-2) kaljeno

Mehanička i tribološka svojstva povisuju se klasičnim poboljšavanjem i

površinskim kaljenjem ako su ispunjeni uvjeti kaljivosti.
Izotermički poboljšan nodularni lijev (engl. Austempered Ductile Iron – ADI)

Nova vrsta lijeva koji zamjenjuje konstrukcijske čelike ili ČL kod onih dijelova kod
kojih se traži visoka čvrstoća, istezljivost, žilavost, dinamička izdržljivost te
otpornost na trošenje.
Odljevci se austenitiziraju pri 900 C, a zatim brzo hlade do temperature između
200 i 400 C (ovisno o svojstvima koja se žele postići) gdje držanjem dolazi do
izotermičke pretvorbe u donji ili gornji bainit.

Postupak Izotermičkog poboljšavaja

Primjena NL:

Radi povoljnih mehaničkih svojstava primjenjuje se kao

zamjena za čelik ili čelične otkovke srednje i veće
masivnosti.

Tipični primjeri primjene jesu:

 koljenaste i bregaste osovine motora,

 košuljice cilindara motora i kompresora,
 stapajice,
 zupčanici,
 poklopci kliznih ležaja,
 rotori pumpa...
 TEMPER (KOVKASTI) LIJEV
Polazna “sirovina” su odljevci bijelog tvrdog lijeva, koji su
praktički neuporabivi u uvjetima mehaničkog opterećenja
(tvrdi i krhki).
Decementacijskim žarenjem postižu se prikladna uporabna
svojstva – niža tvrdoća, viša žilavost i istezljivost te bolja
obradljivost.

Nakon kristalizacije mikrostruktura je:

(id + Fe3Cid) + Fe3C" + Fe3Ce

Grijanjem u svrhu žarenja na 900 do 1000 °C postiže se:

 + Fe3C ugljik u elementarnom obliku - G

dugotrajnim žarenjem Fe3C se raspada na -Fe i C

Ovisno o atmosferi u kojoj se provodi žarenje dobiva se:

 crni temper lijev – sivi prijelom od grafita, žarenjem u

neutralnoj atmosferi
ili
 bijeli temper lijev – svjetliji prijelom od ferita i perlita, žarenjem
u slabo oksidacijskoj atmosferi
 CRNI TEMPER LIJEV - POSTUPAK DECEMENTACIJSKOG ŽARENJA

Tijekom žarenja C se taloži u nakupine čvorića G (primarna grafitizacija).

Sporijim prijelazom područja pretvorbe (800...700 °C) ugljik se taloži na postojeće
nakupine G (sekundarna grafitizacija) i dobivamo feritni crni temper lijev.
Bržim prijelazom područja pretvorbe A prelazi u P pa se dobiva perlitni crni temper lijev.
 FERITNI PERLITNI

Svojstva crnog temper lijeva:

 zbog visokog %C teško se zavaruje, ali dobro lemi,

 perlitni se može površinski zakaliti čime se povisuje
tvrdoća i otpornost na trošenje,
 bolje je obradljiv odvajanjem čestica od bijelog.
Normirane vrste crnog temper lijeva i propisana mehanička svojstva

Oznaka lijeva Rm , Rp0,2 A5 , HB Mikrostruktura

min min, min
HR EN stara HRN
N/mm2 N/mm2 %
ENGJMB3006S CTEL30-06 300 - 6 < 170 ferit + grafit
ENGJMB35010S CTEL35-10 350 200 12 < 150 ferit + grafit
ENGJMB4506S PTEL45-06 450 300 7 160...200 perlit + ferit + grafit

ENGJMB5504S PTEL 55-04 550 360 5 180...250 perlit + (ferit) + grafit

ENGJMB6502S PTEL 65-02 650 430 3 210...250 perlit + grafit

ENGJMB7002S PTEL 70-02 700 550 2 240...270 perlit+ grafit

Crni temper lijev primjenjuje se za odljevke male mase kompliciranih oblika:

bubnjevi kočnica vozila, držači kočionih čeljusti, vilice i držači vilica u vozilima
i strojevima, cijevne spojnice, dijelovi poljoprivrednih strojeva, dijelovi šivaćih
pisaćih, tiskarskih strojeva, dijelovi vaga, dijelovi tkalačkih stanova, ventili i
zasuni u brodogradnji, ventili za plin i vodu itd.
 Bijeli temper lijev

Prilikom dugotrajnog (40...80 sati) žarenja u slabo

oksidirajućoj plinskoj atmosferi (pri oko 1070 C) ili u
granulatu (pri oko 980 C),
ugljik iz površinskih slojeva veže se s kisikom iz okoline,
izgara i izlazi iz peći u obliku CO2.

Simultane reakcije oksidacije i redukcije.

Za pravilno vođenje žarenja važan je omjer CO/CO2 da ne

dođe do oksidacije željeza.
Na taj način razugljičuju se slojevi debljine oko 4...12 mm.
Tanji odljevci (< 5 mm) mogu se razugljičiti preko cijelog
presjeka, dok se kod debljih odljevaka ispod ovog sloja nalazi
grafit u više ili manje perlitnoj osnovi.

Kod masivnijih odljevaka mikrostruktura nije ujednačena po

presjeku pa mehanička svojstva ovise o debljini stijenke.
Normirane vrste bijelog temper lijeva i propisana mehanička svojstva

Oznaka lijeva Rm , min Rp0,2 , min A5 HB, Mikrostruktura

N/mm2 * N/mm2 * min, max jezgre debljih
EN stara HRN %* odljevaka
ENGJMW3504S BTEL 35-04 - 3...6* 220 zrnati perlit +
340...360* grafit
ENGJMW38012S BTEL 38-12 320...400 170...210 8...15 200
ENGJMW4005S BTEL 40-05 360...420 200...230 3...10 220
ENGJMW4507S BTEL 45-07 400...480 230...280 5...12 200
* Vrijednosti Rm, Rp0,2 i A5 ovise o dimenzijama ispitnog tijela; Istezljivost je to viša što je tanja stijenka.

Primjena:
- ručni alat (okasti ključevi),
- cijevne spojnice,
- lanci i dr.
Odljevci bijelog temper lijeva mogu se pocinčavati i cementirati.
 sivi lijev

žilavi lijev

neželjezni ljevovi
čelični lijev

temper lijev

Ukupna proizvodnja odljevaka

Gotovi smo s ljevovima – slijede čelici !