Norman Fairclough

Ruth Wodak

Gabrijela Bionda
Publicistički i medijski diskurz
Katedra za stilistiku
2020/2021.
 Norman
Fairclough
- pretpostavlja da je svaki jezični
akt komunikacijski događaj
- model za CDA koji se sastoji od
tri dimenzije: tekst, diskurzivna
praksa i društvena praksa
- jezik postaje oruđe moći
1. dimenzija -
tekst

- koristeći određene riječi,

Moja susjeda je staro gunđalo
pokazujemo vlastite stavove o stara žena
nekoj temi stara gospođa.

- riječi koje smo odabrali čine

da se osjećamo dijelom
zajednice
- osoba koja je različitoga stranac, izbjeglica, nepoznata osoba,
imigrant, emigrant...
porijekla od našega
- DA je analiza teksta i svaka
analiza mora sadržavati
interpretaciju
2. dimenzija - 3. dimenzija -
diskurzivna praksa društvena praksa
- jezik može biti nositelj promjene - jezik je usko povezan sa zajednicom u
- promjene mišljenja oko neke teme kojoj obitavamo

- tekst je gotovo uvijek subjekt - u društvu postoje određene norme i

interpretacije tradicije

- jezik nije neutralan - sadržava - treća se dimenzija može odnositi i na

poslovne organizacije ili, primjerice, na
vrijednosti, stavove i procjene koje će
transnacionalne kompanije koje
pošiljatelj prenijeti primatelju
zahtijevaju strogu kulturu ponašanja u
kompaniji (IKEA, McDonald’s, Flying
Emirates)
Analiza: Fire & Rescue Company
- države u kojima postoje dio su kulture niskoga konteksta
- u kompaniji postoje razne tradicije (poput godišnjega govora za Novu Godinu za
zaspolenike)
- govor kao oruđe komuniciranja promjene
- analiza govora kroz CDA:
a) 1. dimenzija - gledamo izbor riječi u govoru: tradicija, vjerovanje, protekla
godina, stabilnost, velika zahvala
b) 2. dimenzija - kako je govor predstavljen: u obliku govora (promatramo i
povezujemo govor s drugim diskurzima)
c) 3. dimenzija - patrijarhalna organizacijska struktura kompanije s autoritativnim
vodstvom - podsjeća na obiteljsku strukturu
Kritike modela
- teško se razumijeva
- može varirati od kulture do
kulture
- ponekad se radi o onome što
nije eksplicitno izrečeno ili
napisano
- može biti korisno kada želimo
analizirati što pošiljatelj želi
prenijeti primatelju ili što
pošiljatelj želi dobiti od
primatelja
Ruth Wodak
1. Koji su “veliki problemi” koje diskurzna
teorija želi riješiti?
2. Kako diskurzna teorija objašnjava
društveno-političke promjene?
1. Orijentacija na problem umjesto
fokusiranje na jednu teoriju / disciplinu.
2. Postoji li utjecaj posebnih, točno određenih
društvenih aktera? Kakav je utjecaj emocija,
primjerice bijesne horde na ulicama?
Postoji li nešto što nazivamo praznim
označiteljem (empty signifier)? Wodak misli
da uvijek upisujemo značenja u riječi.
3. Te dvije discipline trebaju biti usko

3. Zašto se diskurzna teorija toliko boji povezane i mogu se služiti metodologijom

lingvistike? druge.
 - Post-shame era - ljudi nemaju srama,

Normalizacija
diskurz se koristi bez
kontekstualiziranja, događa se bez

koncepta krajnje
isprika
- Wodak usmjerava istraživanje na
borbu među značenjima u kontekstu

desnice (ideologije, identiteti) u diskurzu,

legitimaciju hegemonijske politike te
na uspostavljanje povijesnoga razvoja
stvaranja značenja
 - koncept Integrationsunwilligkeit - nepostojanje želje
za integriranjem
- koncept ilegalni migrant - postaje označitelj za sve
koji su stranci osim bogatih turista - debata o

Konstrukcija granici, odnosno ogradi i koja je gornja granica za

broj imigranata u zemlji

austrijskoga -
1.
ciljevi istraživanja:
objasniti što znači pojam integracije - Claus Offe -

nacionalnog We provide, you behave - vrlo normativan pristup,

temelj prema kojemu možemo saznati kako se

identiteta 2015. 2.
gleda na koncept integracije
historijska kontekstualizacija diskurza o
migracijama i integraciji u Austriji (politike i mediji)
- 1999-2000 - pojam koristi samo krajnja desnica

referirajući se na različite grupe migranata … ->

Konstrukcija - 2015 -> teroristički napad na Charlie Hebdo

austrijskoga
(7.1.2015) - mainstream mediji preuzimaju taj
pojam i spajaju ga s prijetnjom islamskoga

nacionalnog
terorizma - ogroman skok u pojavljivanju pojma na
Googleu - koriste ga svi, a među prvima

identiteta 2015.
socijaldemokratska partija
3. pravni kontekst - već 2006. pojavljuje se zakon ili
prijedlog zakona koji nastoji definirati pojam integracije -
od 2015. već postoje zakoni koji nalažu da moraš platiti
određen iznos u eurima ako nisi spreman na integraciju
- prilikom analize ne gledaju se samo korišteni označitelji, nego i kako su ti označitelji korišteni
u argumentaciji
- “people who do not accept this order of values” - ni u kojem trenutku ne može biti prazan
označitelj, nego se vrši legitimacija hegemonijske politike
- rekontekstualizacija i normalizacija značenja - integracija postaje prisiljenje asimilacije

Zaključci istraživanja Ruth Wodak

- kako unaprijediti analizu?
- integracijom drugih socio-političkih teorija, lingvističkih i diskurzivnih teorija
- više sistematizirano empirijsko istraživanje (prikupljanje podataka i analiza)
- problemska orijentacija -> reaproprijacija značenja