NASTAVNI LISTIĆ 4 - rješenja

(Višestruko složena rečenica)

G VREMENSKA G ATRIBUTNA
1. Seljaci žvaču,/ otkad je zazimilo,/ zoben prijesnac/ koji miriše kiseljasto i
SUPROTNA OBJEKTNA SASTAVNA UZROČNA ATR.
nažuko,/ a velečasni govori narodu/ da štedi/ i trpi/ jer domovina,/ ma kakva

bila,/ traži žrtve.

VREMENSKA ATRIBUTNA G
2. Dok se gluho spušta zimska večer/ koja meko prosipa pahulje,/ pitaj sebe/ što
OBJEKTNA OBJEKTNA
je ljepota,/ otkud ona dolazi.
G OBJEKTNA
3. Miroslav Krleža napisao je/ da je svaki čovjek umjetnik od svojega rođenja,/
ISKLJUČNA SUPROTNA
samo što to neki otkriju,/ a drugima njihov dar ostaje skriveno blago.
G ATRIBUTNA G SUPROTNA
4. Sat,/ što je stajao nasred trga,/ otkucavao je ponoć,/ a ona je još čitala u

tišini svoje sobe.

VREMENSKA G SASTAVNA
5. Dok je šapatom izgovarala stihove,/ osluškivala je svoj glas/ i smiješila se.
NAČINSKA G
6. Kao da su izvirali iz nemira njezinoga srca,/ stihovi su je tješili,/ zato se
ZAKLJUČNA
osjećala sretnom.
G OBJEKTNA ISKLJUČNA
7. Davno je pročitala/ da su pjesnici čuđenje u svijetu,/ samo do danas nije

shvatila smisao te tvrdnje.

G SUBJEKTNA
8. Je li samo meni čudesno/ što u stihovima otkrivamo snove bliske svojima/ ili i
RASTAVNA
drugi osjećaju tako?
G SUBJEKTNA UZROČNA
9. Bit će/ da se ta legenda pripovijedala često/ jer ne bijaše u Cetini odraslijega
ATRIBUTNA
čeljadeta/ koje ne bi za nju znalo.
G VREMENSKA
10. Volim Kupu u rano proljeće/ kad se jedna mala rimska nimfa budi u njezinu
SASTAVNA SUPROTNA
dnu/ i od njezinih se osmijeha vinogradi zelene,/ a promatrajući tu zelenu
ATRIBUTNA SUPROTNA (nastavak) SASTAVNA
pjegu,/ koja putuje turopoljskim selima,/ osjećaš zeleni Kupin dah/ i znaš/ da
 OBJEKTNA
je najljepši osmijeh proljeća.
SUBJEKTNA
11. Tko svoj vlastiti život i život svojih bližnjih smatra besmislenim,/ taj ne samo
G SUPROTNA
da je nesretan,/ već jedva da je sposoban za život.
G SASTAVNA
12. Trubač je četveronoške brzo kao majmun trčao po jarku/ i Lovrek je htio
OBJEKTNA SUPROTNA ATRIBUTNA
pitati/ gdje je druga satnija,/ ali se u onoj ornjavi/ što je ječala nad šumom/
SUPROTNA (nastavak) ISKLJUČNA
nije čula nijedna riječ,/ samo su granate brundale kao berde.
VREMENSKA OBJEKTNA
13. Otkad ga je Mato poučio/ kako je svatko samome sebi jedini prijatelj,/ Luka
G DOPUSNA ATRIBUTNA
nikome nije vjerovao/ iako je silno želio živjeti životom/ kakvim su živjeli

obični, skromni ljudi.

G ATRIBUTNA G OBJEKTNA
14. Moja baka,/ koja je rođena Zagrepčanka,/ često kaže/ da Zagreb nije/ što je
PREDIKATNA SASTAVNA
prije bio/ i pritom uglavnom misli na zakrčene prometnice i neuredne parkove.
G SUBJEKTNA SASTAVNA
15. Najbolje bi mu išlo u račun/ kad bi pričekala bar dvije-tri nedjelje/ pa onda
POGODBENA
umrla/ ako već umrijeti mora.
G VREMENSKA SASTAVNA
16. Postao je kukavac i siromah/ otkako mu zabraniše/ i zatvoriše šumu.
SUBJEKTNA G UZROČNA
17. Što god snađe Zemlju,/ snaći će i čovjeka/ jer je Zemlja s nama u srodstvu.
VREMENSKA REČ. NIZ SASTAVNA
18. Kad ovako svjetlost bježi za brdo,/ nestaje,/ i mrak prekriva sve kao stara
NAMJERNA G
kvočka vještica/ da ispod perja izleže novu sutrašnjicu, /onda se u tišini, uz

vatru i svjetiljku, roje nade i bojazni čudna oblika kao oni dvorci u oblacima/
ATRIBUTNA
što ih stvara žerava i plavkasti plamenovi po njoj.
G SASTAVNA SUPROTNA
19. Nenovinski pisac obično mnogo misli/ pa nešto malo napiše,/ a novinski mnogo
SASTAVNA POGODBENA
toga napiše/ pa tek onda stane o tom misliti,/ ako se nad tim uopće zamisli.
 POGODBENA
20. Kad biste tada sjeli i s malo razigranim okom gledali podravski kolač,/ osjetili
G OBJEKTNA
biste/ da bi opisivanje tog kolača bilo upravo najprecizniji opis Podravine.
G NAČINSKA SASTAVNA
21. Frane ispod riđih, čupavih obrva gleda/ kao da se domišlja nečemu/ pa onda
REČ. NIZ SASTAVNA
ustane,/ uspravi se/ i počne veoma svečano stajati na sredini kuće.
G
22. Gospodin pričuvni desetnik Pesek Mato i šest junaka ove naše pripovijesti, svi
ATRIBUTNA
su oni živjeli u početku tihim i gorkim životom/ kojim žive milijuni naših ljudi/
ATRIBUTNA SASTAVNA
što se već stoljećima pate na našem blatu/ te ga svakog proljeća i jeseni
NAMJERNA SASTAVNA
preoravaju/ da bi iz njega izvukli šaku-dvije zrnja/ i pojeli režanj pšenične
ATRIBUTNA
gibanice na Uskrs i na Božić, dva svijetla dana,/ kada se ne osjeća teret
SUPROTNA SASTAVNA
svagdanji u križima,/ već se samo napaja blago po štalama/ i puši/ i pljucka
SASTAVNA
pred crkvom cijelo dopodne.
VREMENSKA G SASTAVNA
23. Čim su pobjegli iz okupiranoga sela,/ stane pred njih Martin/ i počne im
OBJEKTNA NAMJERNA
govoriti/ da moraju naći snage/ kako bi stigli na oslobođeni teritorij.