MOŽDANI UDAR (CVI)

Moždani udar ili cerebrovaskularni inzult(CVI) ili apopleksija cerebri je naglo nastali neurološki
poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu, što dovodi do nedovoljne opskrbe mekih
dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.
Zbog nedostatka kisika dolazi do oštećenja i odumiranja stanica u zahvaćenim dijelocima mozga što
se manifestuje oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.

Razlikujemo dva tipa moždanih udara: ishemični i hemoragijski moždani udar.

Moždani udar može biti uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju, pa
tada govorimo o ishemičnom moždanom udaru.

Ukoliko je uzrokovan pucanjem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo, tada govorimo o
hemoragičnom moždanom udaru.

Ishemijski moždani udari mogu biti posljedica stvaranja ugruška u oštećenoj arteriji koja opskrbljuje
mozak (tromboza) ili otkidanjem komadića ugruška koji je nastao na nekom drugom mjestu, npr. u
srcu na bolesnim srčanim zaliscima, a krvnom strujom dospije i zaglavi se u moždanoj arteriji
(embolija).

Ako se krv iz oštećene krvne žile izlije u mozak radi se o intracerebralnoj hemoragiji.
Ako se krv izlije ispod paučinaste moždane ovojnice (arachnoidea mater) radi se o subarahnoidalnoj
hemoragiji.

Osnovni uzroci CVB su ateroskleroza (dovodi do stvaranja naslaga, masnoća u zidu krvnog suda, što
izaziva suženja i slabljenje zida krvnih žila) i povišen krvni pritisak.
Kod određenog broja moždanih udara prije njihove pojave mogu se javiti upozoravajući znaci, to
stanje se označava kao tranzitorna ishemijska ataka (TIA). Ona odgovara simptomima moždanog
udara, ali traju kraće i povlače se. Osobe koje su imale TIA imaju veći rizik za nastanak moždanog
udara i zahtijevaju detaljnu neurološku obradu.

KLINIČKA SLIKA MOŽDANOG UDARA

Simptomi i znaci moždanog udara zavise od dijela mozga koji je zahvaćen.

Neurološki ispadi se mogu razviti unutar nekoliko minuta od nastanka simptoma što je tipično za
embolijski moždani udar. Simptomi se mogu razvijati i 24-48 h (moždani udar u razvoju), što je tipično
za udar kao posljedica tromboze.

Najčešći simptomi su:

- Utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge, pogotovo ako je zahvaćena jedna strana
tijela
- Poremećaj govora, otežano ili nerazgovijetno izgovaranje riječi, odnosno nerazumijevanje
govora druge osobe
- Naglo zamagljenje ili gubitak vida na jednom oku ili polovici vidnog polja
- Naglo nastala jaka glavobolja, praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
- Omaglice, vrtoglavice, nesiguran hod

Faktori rizika za nastanak moždanog udara

Dijelimo ih na one na koje ne možemo utjecati-nepromijenljivi i one na koje možemo-promijenljivi.

Nepromijenljivi FR-a su: dob, spol i genetsko nasljeđe.

Promijenljivi FR-a su: povišen krvni pritisak, pušenje, poremećaj srčanog ritma, šećerna bolest,
povišene masnoće u krvi, nezdrava ishrana, stres, tjelesna neaktivnost, gojaznost, prekomjerna
konzumacija alkohola i cigareta, konzumacija droga.

Dijagnoza

Postavlja se na osnovu kliničkog pregleda. Od slikovnih pretraga radi se CT (da se utvrdi da li je riječ o
hemoragijskom ili ishemijskom), po potrebi i MR mozga (ako postoji sumnja na moždani udar, a CT
nije potvrdio). Rade se i pretrage da se utvrde sistemski poremećaji, krvne pretrage, EKG, Collor
Doppler krvnih sudova.

Terapija

Moždani udar je hitno stanje, koje zahtijeva hitno zbrinjavanje u jedinici za moždani udar. Liječenje
treba započeti što prije, jer se oštećenje mozga dešava unutar prvih nekoliko sati.

Daje se trombolitička terapija (lijekovi koji otapaju krvni ugrušak) unutar prva 3 sata. U zoni infarkta
obezbijediti protok krvi, oksigenaciju i normalnu glikemiju. Kod hemoragičnom moždanog udara se
vrši kontrola krvarenja, smanjenja pritiska u mozgu, stabilizacija vitalnih parametara, održavanje
prohodnosti disajnih puteva, održavanje ravnoteže mezaboliza vode i elektrolita. Nakon završenog
liječenja što prije započeti sa rehabilitacijom pacijenta.

Zadaci medicinske sestre-tehničara

Posmatranje vitalnih funkcija, svijesti, pokretljivosti, lična higijena pacijenta, ishrana pacijenta,
sprečavanje dekubitusa, tromboza, kontraktura, nesvjestice, priprema pacijenta za dijagnostičke
zahvate, priprema ordinirane terapije.

PLEGIJE

Plegija- potpuna nemogućnost izvođenja voljne mišićne kontrakcije. Treba je razlikovati od pareze-
slabost mišićne kontrakcije.

Na neurološkom planu najčešća posljedica moždanog udara je oduzetost jedne strane

tijela(hemiplegije) i smetnje govora.

Hemiplegija- potpuna oduzetost jedne strane tijela

Paraplegija- potpuna oduzetost obje noge

Kvadriplegija- potpuna oduzetost sva četiri ekstremiteta

KOMA- najdublji poremećaj svijesti. Bolesnik u komi ne reaguje na spoljne podražaje, čak ni na one
koji izazivaju jaku bol. U najdubljoj komi zjenice ne reaguju, mišićni refleksi mogu biti ugašeni. Može
biti posljedica akutnog poreećaja moždanog krvotoka(CVI), ali može nastati i zbog drugih
zdravstvenih poremećaja.