Broj 10 Maj, 2014.

E
vo nas po deseti put pred vama! Uvodna riječ i sadržaj 1
Školski list „Osnovac“ doživio je
Pregled značajnih događaja u školskoj 2013/2014. 2-5
UVODNA RIJEČ/SADRŽAJ

svoje deseto izdanje i možemo reći

da smo, kao Novinarska sekcija, veoma Intervju sa direktorom škole Admirom Gračićem 6-7
ponosni na to. Vjerujemo da smo uspjeli u Intervju sa pedagogom škole Sabinom Mulić 7-8
prethodnih devet brojeva stvoriti izvjestan
Matematičarke/matematičari 9-12
kvalitet i predstaviti našu školu u najboljem
svjetlu. Naravno, sve to ne bi bilo moguće KUD „Prve osnovne škole“ Maglaj 13
bez učenika koji su prošli kroz Sekciju Iz naših malih klupa 14
prethodnih godina, a neki od njih su već
odrasli ljudi koji su završili srednje škole, Jubilej—deseti broj Osnovca 15-16
fakultete i, vjerovatno, se sjećaju rada u Dan državnosti BiH 17
Sekciji kao jednog lijepog iskustva. Prprema
Košarka—Intervju sa Iris Starčević 18
školskoga lista zahtijeva veliki trud, a taj proces
učenicima donosi značajno iskustvo u Intervju sa sekretarom škole Sabinom
komunikaciji s ljudima i prezentovanju Mulahasanović 19
vlastitoga rada. Osim toga, postoji još niz
Intervju sa nastavnicom Armansom Spahić 20
koristi koje donosi rad u ovakvoj sekciji.
Prelazak iz V u VI razred—Ezana Lošić 21
Pokušat ćemo da i u budućnosti nastavima sa
kvalitetnim radom, a nadamo se da će naš i vaš Strip 22
list doživjeti još veliki broj izdanja! Muzika 23
U desetome broju donosimo niz lijepih i Lektira za osnovca 24
značajnih vijesti iz naše škole i članaka koji
Fotoreportaža 25
govore o ogromnim uspjesima koje naša škola
svake godine postiže. Uživajte u čitanju! Literarne nagrade 26-27
Literarni pokušaji 28
Jedna ispričana priča—M. Ahmetović 29-30
Nadir Mulalić 31
Aktuelnosti 32
Događanja 33
Šale i vicevi 34

1
Školska 2013/2014. godina

PREGLED NAJZNAČAJNIJIH DOGAĐAJA u školskoj 2013/2014. godini

uspješno je započela 2. septembra
2013. godine!

DAN PROSVJETNIH RADNIKA - 5. OKTOBAR

U Bosni i Hercegovini i svijetu se obilježava Svjetski dan

prosvjetnih radnika, sa ciljem da se istakne uloga
prosvjetnih radnika u obrazovanju i razvoju djece i
naglase principi i preporuke o položaju učitelja,
nastavnika i profesora. Iako učiteljstvo u BiH ove godine
slavi 126 godina svog postojanja, Svjetski dan
prosvjetnih radnika u BiH obilježava se od 1999. godine.
Svjetski dan prosvjetnih radnika, posvećen je
esencijalnoj ulozi učitelja, nastavnika, profesora u
pružanju relevantnog i odgovarajućeg znanja djeci,
omladini i odraslima.
Nastavnice i nastavnici, kao i ostali uposlenici naše
škole, ovaj datum obilježili su na prigodan način!

DAN STRANIH JEZIKA

26. septembra 2013. godine u holu škole obilježen je
dan stranih jezika. Priredbu su primpremili učenici od
4-tog do 9-og razreda sa nastavnicima/nastavnicama
stranih jezika. O važnost stranih jezika govori nam i
latinska poslovica „Koliko jezika govoriš, toliko i
vrijediš“. Pokazali su nam vrijednost stranih jezika i
nasmijali skečom kojeg su pripremili učenici 8-og
razreda. Po završetku priredbe gosti su obratili
pozornost na plakate koje su napravili marljivi
učenici 8-ih i 9-ih razreda,t e učenici 6-ih razreda koji
uče turski jezik. Zahvaljujemo učenicima i
nastavnicima za ovako divnu priredbu, te za poruku
koju su nam ostavili.
ULIČNE TRKE
27. septembra 2013. godine Udruženje boraca
općine Maglaj, povodom obilježavanja
„SEPTEMBARSKIH DANA OTPORA“, organizovalo je
ulične treke za učenike od 6-og do 9-og razreda.
Učenici naše škole su se odazvali pozivu i zabilježili
zapažene rezultate:
Za osme i devete razrede u konkurenciji djevojčica
1. mjesto sovojila je Starčević Iris IX-3, 2. mjesto
Mešić Ajla VIII-3, 3. mjesto Muhamedović Amina IX
-4. Za osme i devete razrede u konkurenciji dječaka
1. mjesto bio je Ibrahimović Osman IX-1.
U konkurenciji šestih i sedmih razreda za djevojčice
uspjeh je zabilježila Delić Eldina VII-4 koja je bila
treća, a kod dječaka prvi je bio Muminović Kenan
VII-1

2
 PREGLED NAJZNAČAJNIJIH DOGAĐAJA u školskoj 2013/2014. godini 11.10.2013. godine u našoj školi održan je svečani program
povodom Kurban-bajrama. U programu su učestvovali
učenici od prvih do devetih razreda zajedno sa svojim
nastavnicima. Mogli smo vidjeti zanimljive igrokaze, nastup
hora sa tri pjesme, te obraćanje Šemsudina ef. Čizmića ispred
Islamske zajednice Maglaj.

DAN DRŽAVNOSTI
U petak 22.novembra održana je priredba povodom
Dana državnosti. Početak ove svečanosti obilježila je
himna naše domovine, koju je izveo Školski orkerstar.
Na priredbi su učestvovali učenici od prvog do devetog
razreda. Posebnu pažnju privukli su Hor i Ritmička
sekcija. Učenici mlađih razreda recitovali su nam mnoge recitacije. Svi su bili
odjeveni u boje naše zastave. Hor je izvodio brojne pjesme vezane za našu
domovinu. Kraj svečanosti obilježen je navijačkom pjesmom naše domovine koju
su izveli Hor i Ritmička sekcija. Poslije priredbe učenici se imali mogućnost
pogledati likovne radove učenika naše škole.

PROSLAVA NOVE GODINE

Nova godina obradovala je učenike naše škole. Podjela
paketića od strane Udruženja „Maltezer“ upriličena je i ovaj
put, a Dan dječije radosti obilježen je proslavama u okviru
odjeljenskih zajednica!

SIDA (HIV, AIDS)

Svake godine u našoj školi 1. decembra obilježava se Dan

borbe protiv SIDE, te se dijele crvene trakice, u znak
solidarnosti sa oboljelima od ove opake bolesti. To sve
organizuje nastavnica biologije Mubera Havić sa članovima
Ekološke sekcije.
Značenje riječi: A - Aquired (stečena), H - Human (ljudski) I -
Immune (imun), I - Immunodeficiency (nedostatak
imuniteta), D - Deficiency (nedostatak), V - Virus (virus), S -
Syndrome (sindrom). Humani virus imunodeficijencije tj. HIV
je virus koji uzrokuje postepeno uništavanje imunog sistema
ljudskog organizma. Sindrom stečenog gubitka imuniteta je najteži oblik bolesti prouzrokovan HIV-om. Sida
nastaje kada se kod HIV osobe javi jedna od oportunističkih infekcija ili kada broj CD4 ćelija u krvi padne ispod
200 mm (kubnih). HIV se prenosi: krvlju, spermom, vaginalnim sekretom i majčinim mlijekom. HIV se sigurno ne
prenosi: kašljanjem, kihanjem, rukovanjem, korištenjem istog peškira...
Crvena trakica je međunarodni simbol svijesti o HIV-u. Noseći crvenu trakicu pokazuješ brigu i suosjećanje za
3
osobe koje žive sa HIV/AIDS - om i za one koji su umrli.
ZIMSKI RASPUST

PREGLED NAJZNAČAJNIJIH DOGAĐAJA u školskoj 2013/2014. godini

Zimski raspust ove školske godine trajao je od 1.
do 20. januara 2014. godine. I ove godine nam je
nedostajao snijeg, ali učenici su imali prilike da
provedu mnogo vremena u igri napolju, na
čistome zraku.

DAN NEZAVISNOST BiH (1. MART) I

DAN ŽENA (8. MART)
Ova dva praznika, naravno, nemaju nikakve veze
jedan s drugim, ali za nas su bitni jer su u našoj
školi obilježeni prigodnim programom na
zajedničkoj svečanosti, održanoj 6. marta 2014.
godine. U programu su učestvovali: Školski hor,
Školski orkestar, Recitatorsko-dramska sekcija,
Literarna sekcija, kao i učenici nižih razreda. U
hodniku naše škole su postavljene čestitke koje su
napravili vrijedni učenici naše škole. Učenici su
nam pokazali vrijednost ovih praznika kroz bogat i
zabavan program.
OPĆINSKA TAKMIČENJA IZ FIZIKE
8. marta održana su općinska takmičenja iz fizike
u Novom Šeheru, za učenike osmih i devetih
razreda. Učenici su postigli sljedeće rezultate:
osmi razredi — 2. mjesto Matthias Stock VIII-4, 3.
mjesto Ajša Husić VIII-1; Devet razredi— 1. mjesto
Munir Bajraktarević IX-2, 2. mjesto Almedin Salkić
IX-3. Čestitamo učenicima na postignutim
rezultatima kao i nastavnici Mirnani Mehinagić.

OPĆINSKO TAKMIČENJE IZ MATEMATIKE

Na Općinskom takmičenju iz matematike, održanom
15.3.2014. godine u Osnovnoj školi Novi Šeher, naša
škola ostvarila je izuzetne rezultate. U kategoriji VI-ih
razreda 1. mjesto osvojila je učenica Nejra Buljugić; u
kategoriji VII-ih razreda 3. mjesto osvojio je učenik Edin
Šahbaz; u kategoriji VIII-ih razreda 1. mjesto osvojio je
učenik Matijas Štok, a 2. učenica Nejla Hidić; u kategoriji
IX-ih razreda 1. mjesto osvojio je učenik Munir
Bajraktarević, 2. mjesto učenik Almedin Salkić, a 3.
učenica Mirsela Mehinagić. Čestitamo svim učenicima na
postignutim rezultatima, kao i njihovim nastavnicama
Starčević Tatjani, Adneli Delić-Šehić i Indiri Jugović! 4
 KANTONALNO TAKMIČENJE
PREGLED NAJZNAČAJNIJIH DOGAĐAJA u školskoj 2013/2014. godini

IZ MATEMATIKE
Na Kantonalnom takmičenju iz
matematike, održanom 12.4.2014,
učenik Munir Bajraktarević zauzeo je
sjajno 3. mjesto u kategoriji IX-ih razreda
te time stekao pravo učešća na
Federalnom takmičenju. Kao nagradu za
taj plasman dobio je 100 % stipendiju za
srednjoškolsko obrazovanje u
International School Zenica. U kategoriji
VIII-ih razreda učenik Mathias Stock VIII-
1 osvojio je izvrsno 5. mjesto i plasman
na Federalno takmičenje, dok je učenica
Nejla Hidić VIII-3 bila osma. Čestitamo
učenicima/učenicama i njihovim OPĆINSKO TAKMIČENJE U PRUŽANJU PRVE POMOĆI
nastavnicama Adneli Delić-Šehić, Tatjani
Na Općinskome takmičenju u pružanju prve pomoći održanom
Starčević i Indiri jugović na izuzetnim 19.4.2014.godine u prostorijama Crvenog križa Maglaj učenice
rezultatima i želimo im mnogo sreće na naše škole, članice Sekcije prve pomoći, osvojile su prvo mjesto i
Federalnom takmičenju!
plasirale se na Kantonalno takmičenje. Čestitamo učenicama Hidić
Nejli VIII-3, Brkić Almi VII-4, Krzić Eni VII-1, Muslić Ajni VIII-4, Mešić
Na Općinskome takmičenju iz Amri IX-4 i Sejmenović Adelisi IX-4, kao i njihovoj nastavnici
vjeronauke, održanom 19. aprila Muberi Havić koja ih je pripremala i želimo im puno sreće na
2014. godine, naš učenika Amir Kapidžić narednim takmičenjima!
IX-1 osvojio je 2. mjesto. Čestitamo
Amiru i njegovom nastavniku Elviru
Bajraktareviću i želimo im puno sreće na
daljim takmičenjima!

PRODAJNA IZLOŽBA EKOLOŠKE SEKCIJE Kao i svake prethodne školske godine, i ovaj put je povodom 8.
marta, Dana žena, Ekološka sekcija naše škole, sa nastavnicom Muberom Havić na čelu, organizovala prodajnu
izložbu cvjetnih aranžmana. Ovakva izložba doprinosi razvijanju svijesti kod učenika, ali i kod odraslih, o snazi
prirode koja nam služi na mnogo načina, pa čak i da nasmijemo i usrećimo nama drage osobe. Njegujući cvijeće,
zapravo, poboljšavamo našu životnu okolinu, tako da je ovakva poruka od izuzetne važnosti, posebno na jedan
5
popularan i značajan datum!
O d ove školske godine naša škola ima novog
direktora. To je bio povod da razgovaramo s njim,
a usput smo saznali i neke informacije vezane za rad
direktora škole koje ranije nismo znali. Direktoru želimo
mnogo uspjeha i sreće u radu, a razgovor s njim slijedi u
daljem tekstu!
Koji je posao direktora?
Direktor ima zadatak da rukovodi školom. To znači
da se brine o svim pitanjima koja se tiču rada škole:
nastava, vannastavne aktivnosti, sigurnost učenika,
prijevoz učenika, rad svih zaposlenika škole,
održavanje objekata matične i područnih škola,
nabavka potrebne opreme i sredstava, saradnja sa
roditeljima, predstavljanje i zastupanje škole u
lokalnoj zajednici, saradnja sa Ministarstvom za
obrazovanje ZDK i drugim ustanovama...
Da li je posao direktora zahtjevan i težak?
Ne bih rekao da je težak, ali je vrlo zahtjevan i
odgovoran. Na prvi dojam čini se da je lijepo biti
direktor, ja se zbog toga osjećam ponosno.
Istovremeno, znam da posao direktora traži puno
truda, vremena i odricanja. Direktor ima vrlo malo
vremena za druženje s porodicom ili s prijateljima.
Ko Vam pomaže u Vašem poslu?
Ja imam veoma kvalitetne saradnike koji mi
pomažu u obavljanju svih poslova. Sve obaveze i
probleme rješavamo timski, uz dogovor. To su dva
pomoćnika direktora, dva pedagoga, sekretar,
finansijski i administrativni radnici. Naravno, ne
smijem zaboraviti nastavnike i pomoćne radnike
koji daju svoj veliki doprinos da bi sve to izgledalo
normalno i lijepo.
Koje ste škole morali završiti da biste radili ovaj
posao?
Završio sam osnovnu, srednju školu, a zatim
Pedagošku akademiju u Zenici, te sam postao
nastavnik razredne nastave. Škola za direktore ne
postoji. Direktor može biti svaki nastavnik koji to
želi i ako ispunjava zakonske uslove za to.
Kako reagujete na žalbe nastavnika i posjete
učenika?
INTERVJU SA DIREKTOROM ŠKOLE ADMIROM GRAČIĆEM
To je sastavni dio našeg posla. Svi mi koji radimo
sa djecom u školi smo prije svega pedagozi. I
posjete učenika doživljavam kao nešto što se
neminovno dešava, jer djeca su živa bića. Svi
griješimo, a učenici posebno. Naš zadatak je da na
lijep i primjeren način podstaknemo prihvatljivo
ponašanje učenika. Ponekad to bude teško, ali uz
malo truda i strpljenja postigne se mnogo.
Koliko Vam znači uspjeh škole i njenih učenika?
Za svakog direktora uspjeh škole je važno pitanje.
Međutim, ja mislim da uspješnost škole i učenika
ne treba postizati po svaku cijenu. To treba da
bude rezultat kvalitetnog rada svakog pojedinca u
kolektivu. Takav rad je cilj naše škole, da
pristupamo ozbiljno i studiozno svakom problemu,
a uspjeh onda neće izostati. Naša škola i učenici su i
do sada bili uspješni na svim poljima djelovanja i
nadam se da će tako i ostati.
Koje ste sve promjene uveli otkako ste na čelu
škole?
Neke velike promjene se nisu desile. Istina, možda
se malo uozbiljio rad u segmentima koji nisu vidljivi
učenicima. Ne treba mijenjati nešto što je dobro
funkcionisalo. Mijenjat ćemo ono što možemo sami
uraditi. Tu mislim, prije svega, na odnos učenika i
nastavnika prema nastavi i vannastavnim
aktivnostima, kao i pristup zaposlenika svojim
radnim obavezama. Važno je da školi vratimo
mjesto koje joj i pripada. Nastavnici trebaju imati
autoritet i učenici ih moraju poštovati.
6
 Na kojem mjestu vidite našu školu u odnosu na Šta biste nas posavjetovali kao svoje učenike?
druge? Dragi učenici, sve što možete postići danas
Naša škola spada u red velikih i kvalitetnih škola u nemojte ostavljati za sutra. Iskoristite svaku
ZDK. Imamo dobru saradnju sa drugim školama sa pruženu priliku da biste bili bolji, uspješniji,
područja općine Maglaj, ali i šire. Ne smatram da kulturniji. Znanje i vještine koje nosite u sebi su
smo najbolja škola, ali trebamo se truditi da skupocjena roba. To znanje vam treba za život, ne za
budemo što bolji. Nije poželjno stvarati ocjenu. Umjesto facebooka neka vam prijatelj bude
takmičarske odnose sa drugim školama, to nije naš lijepa knjiga. Igrice i mobitele zamijenite druženjem sa
cilj. Trebamo crpiti znanje i iskustvo drugih kako prijateljima, ili zaboravljenim dječijim igrama. Slušajte
svoje roditelje danas, jer i vi ćete sutra biti roditelji.
bismo postigli bolje rezultate.
Poštujte nastavnike jer oni vas uče kako da budete
dobri ljudi.

kolski pedagog je jedna od najvažnijih

Š osoba u svakoj školi. Da nema

INTERVJU SA PEDAGOGOM NAŠE ŠKOLE SABINOM MULIĆ

pedagoga, učenici ne bi imali priliku da

budu saslušani na najbolji mogući način,
te da dobiju najbolje prijedloge za rješavanje
njihovih problema. A problema je, opet, u
osnovnoškolskom obrazovanju zaista puno. To
je period kada nenadano ulazimo u svijet
odraslih, kada se sa našim organizmima
dešavaju do tada nepoznate promjene.
Mi u našoj školi imamo dva pedagoga, a to su
Azra Džinić i Sabina Mulić. Njih dvije nastoje
da u svakoj prilici budu na raspolaganju
učenicima i nastavnicima, te, na učinkovit
škole i ostalim stručnim saradnicima (psiholog,
način, rješavaju sve probleme koji nastanu u
defektolog). Pedagog također ima saradnju i sa
komunikaciji između učenika i nastavnika ili
lokalnom zajednicom i njenim značajnim
među samim učenicima.
institucijama. Pedagog u saradnji sa lokalnim
O poslu pedagoga, ali i o nekim drugim
zavodom za zapošljavanje izrađuje plan i program
temama, razgovarali smo sa Sabinom Mulić.
za profesionalno informiranje. Plan rada s djecom
s teškoćama u učenju i učešću, rad sa darovitom
Šta obuhvata posao pedagoga? djecom pedagog izrađuje u saradnji sa
Pedagozi su stručnjaci koji se bave odgojem. defektologom i psihologom, ako ih u školi ima.
Pedagozi mogu biti u školama, vrtićima, Zadatak pedagoga je i izrada kulturne i javne
domovima za nezbrinutu djecu, đačkim djelatnosti škole i sređivanje pedagoške
domovima. Najveći broj pedagoga radi u školama u dokumentacije. Pedagog organizira i sprovodi upis
kojima su oni osnovni stručni saradnici. Rad u prvi razred, organizira učeničke radionice,
pedagoga u školi možemo podijeliti na više edukativna i odgojna predavanja za učenike,
područja: planiranje i programiranje, rad s roditelje. Pedagozi analiziraju rezultate škole na
učenicima, učiteljima/nastavnicima, roditeljima. područjima uspjeha, vladanja, popravnih ispita i sl,
Planiranje i programiranje uključuje planiranje organizuju istraživački rad u školama i stručno
svojeg vlastitog stručnog usavršavanja i stručnog usavršavanje nastavnika. Ukratko, pedagog u školi
usavršavanja nastavnika, sudjelovanje u izradi obavlja pedagoško-savjetodavni rad sa učenicima,
godišnjeg plana i programa škole, te planiranje nastavnicima, roditeljima i sarađuje sa lokalnom
rada i saradnja sa nastavničkim vijećem. U ovim zajednicom.
7 djelatnostima pedagog sarađuje sa direktorom
Da li je posao pedagoga težak?
Posao pedagoga uglavnom je uredski. Pedagozi
nisu izloženi nepovoljnim vremenskim uslovima.
Radimo u smjenama. Putovanja su rijetka i
najčešće vezana za obilazak područnih škola i
odlazak na stručno usavršavanje. Puno vremena
pedagozi provode na raznim sastancima,
seminarima i predavanjima. Posao pedagoga
zahtijeva česte kontakte sa nastavnicima,
učenicima, roditeljima i ostalim zaposlenicima
škole, ostalim stručnim saradnicima i saradnicima
izvan škole (liječnici, pedagozi iz ostalih škola iz
lokalne i šire zajednice, socijalni radnici, policijski
službenici i dr). Može se reći da zahtijeva dobro
razvijene psihofizičke sposobnosti.
U slučaju da je nastavnik odsutan može li pedagog
održati čas?
Pedagog je stručni saradnik koji može realizovati
čas odjeljenske zajednice sa temama iz oblasti
pedagogije i psihologije. Planira edukativne
sadržaje koji će se realizovati na tim časovima,
priprema nastavni materijal za realizaciju istih.
Prati trendove odrastanja sa svim svojim dobrim i
lošim epitetima, te planira i realizuje razne
diskusije sa učenicima na popularne teme.
Ima li pedagog obavezu da nestašno dijete pošalje
kod direktora?
Pedagog u konkretnim slučajevima sam procijeni
kada je potrebno upoznati i uključiti direktora u
rješavanje problema. Ukoliko u takvim slučajevim
pedagog nije kompetentan da sam donese neku
odluku ili odgojnu mjeru tada se konsultuje sa
direktorom.
U slučaju da djeca imaju problema međusobno,
da li je obaveza pedagoga da riješi taj problem?
Pedagog se gotovo uvijek uključuje u rješavanje
konfliktnih situacija među učenicima. Pedagog ne
rješava problem sam, pedagog razgovara sa
učenicima, sasluša ih, zajedno sa učenicima
detektira uzroke koji su doveli do samog čina.
Savjetuje učenike, te zajedno s njima iznalazi
načine da se konflikti više ne ponavljaju.
Na koji način pedagog može da pomogne djetetu
koje ima poteškoće u učenju?
Djeca sa poteškoćama u učenju zahtijevaju
posebnu pažnju u procesu odgoja i
INTERVJU SA PEDAGOGOM NAŠE ŠKOLE SABINOM MULIĆ
obrazovanja.U razgovorima i savjetovanjima sa
nastavnicima i roditeljima dobiju se prve
smjernice kako svakodnevno pomoći djetetu.
Prilagođavanjem metoda rada,
individualiziranim pristupom, zaobilazi se
osjećaj bespomoćnosti,očaja i izgubljenosti, a
ostvaruje se osjećaj zaštićenosti i sigurnosti.
Djetetovo dostojanstvo se najviše čuva
poštovanjem njegove ličnosti, njegovih
poteškoća i pomaganjem u svim njegovim
svakodnevnim zadacima. Pedagog se u radu sa
ovom skupinom učenika često savjetuje sa
defektolozima koji su školovani za to kako
pomoći djeci sa poteškoćama.
Da li ste sebe nekada davno zamišljali u ovom
poslu?
Djeca imaju veoma razvijenu i bujnu maštu i
kada smo mali zamišljamo se u raznim
zanimanjima od frizera, pjevača, policajca, pa do
astronauta i balerine. Moram priznati da se kao
dijete nisam nikada zamišljala u ovom poslu.
Recite nam nešto o sebi (svom školovanju,
radnom iskustvu, uspjesima u životu i sl)!
Ja sam bila učenica naše škole koja se tada zvala
„Sulejman Omerović-Car“. Studirala sam u
Sarajevu na Filozofskom fakultetu i stekla zvanje
profesora pedagogije. Radim u našoj školi od 2007.
godine. Najviše sam ponosna na svoju djecu koja
su moj najdraži uspjeh i izazov.
8
 I
z godine u godinu učenici naše škole, nadareni
MATEMATIČARKE I MATEMATIČARI
matematičari, sa takmičenja donose izuzetne
rezultate. To je, naravno, jedan od načina na koji
se naša škola uspješno prezentuje u javnosti, te
tako stječe reputaciju jedne od najuspješnijih škola na
Kantonu. No, svega toga ne bi bilo bez vrijednih učenika
i njihovih nastavnica i nastavnika. Stoga, ovaj put, u
našem Listu, pažnju posvećujemo uspješnim učenicima/
učenicama-matematičarima i njihovim nastavnicama
Tatjani Starčević, Adneli Delić-Šehić i Indiri Jugović. Kroz
razgovor s njima pokušali smo saznati što više o
takmičenjima, učenicima, ali i o njihovome životu.
Također smo razgovarali i sa učenicima Munirom
Bajraktarevićem, Mathiasom Stockom i Nejlom Hidić.
Nastavnica Tatjana sa svojim učenicima
Možete li nam reći nešto o sebi?
Nastavnica Tatjana: Rođena sam prije 42 godine u Zenici.
Završila sam istu osnovnu školu u kojoj sada predajem,
gimnaziju u Banjaluci, studirati sam počela u Beogradu, a
diplomirala u Sarajevu. Od tada, evo već 16 godina,
predajem matematiku (i informatiku) u našoj školi. Osim
toga sam supruga i majka dvoje djece, na koje sam veoma
ponosna.
Nastavnica Adnela: Zovem se Adnela Delić-Šehić. Rođena
sam 18.01.1984. godine u Doboju, u porodici majke
Nisvete i oca Nijaza, kao najstarije od njihovo troje djece.
Pohađala sam osnovnu školu “Saud Brkić”, koja danas nosi
naziv “Osnovna škola Maglaj”. Nakon osnovne škole
upisujem opću gimnaziju “Edhem Mulabdić”, a nakon toga
i “Pedagošku akademiju” u Zenici, Odsjek “Matematika i
Informatika”, prvobitno dvogodišnji, a poslije prerastanja
9 Pedagoške akademije u Pedagoški fakultet i
četverogodišnji studij, čime sam stekla zvanje
diplomirani profesor Matematike i Informatike. Još
kao diplomirani nastavnik Matematike i Informatike,
na trećoj godini četverogodišnjeg studija
zapošljavam se u “Prvoj osnovnoj školi” Maglaj,
prvobitno kao nastavnica matematike i informatike,
a poslije kao nastavnica matematike, gdje i dan
danas radim. Sretno sam udata i imam trogodišnjeg
sina.
Nastavnica Indira: Ne volim da govorim o sebi, to je
sigurno vrlina skromnih ljudi. Ali ako već moram,
mogu reći da sam fleksibilna, smirena, kreativna,
optimistična, odgovorna i veoma uporna osoba.
Kakvi su Vaši utisci sa Općinskoga i Kantonalnog
takmičenja iz matematike?
Nastavnica Tatjana: Veoma pozitivni, većinom zbog
uspjeha naših učenika, ali i zbog druženja sa
kolegama.
Nastavnica Adnela: Jako sam zadovoljna
postignutim rezultatima na Općinskom i
Kantonalnom takmičenju. Ove godine izvodim
generaciju IX-ih razreda. Oni su već uigrana ekipa.
Iza njihovog uspjeha je ogroman broj prerađenih
zadataka, učešća na općinskim, kantonalnim i
federalnim takmičenjima prethodnih godina,
jednostavno jedno veliko iskustvo, uz to velika želja
za uspjehom. Tako da oni već dvije godine unazad
osvajaju sva tri mjesta na općinskom takmičenju,
jako dobre rezultate na kantonalnom koje im otvara
vrata za učešće na federalnom nivou.
Nastavnica Indira: Što se tiče organizacije
takmičenja sve je proteklo dobro, od organizacije
samog takmičenja do pregledanja radova i
proglašenja pobjednika.
Pošto su Vaši učenici postigli dobre rezultate na
pomenutim takmičenjima, možete li nam, ukratko,
opisati kako su tekle pripreme za takmičenja?
Nastavnica Tatjana: Iako matematička sekcija radi
kontinuirano cijelu šk. godinu, jer se u matematici
ništa ne smije „preskočiti“ i zanemariti, ipak
početkom drugog polugodišta, nakon školskog
takmičenja, pripreme se intenziviraju i radi se veoma
naporno sve do kraja takmičenja.
Nastavnica Adnela: Pa pripreme počinju odmah
početkom školske godine, u okviru redovnih časova
matematike i u okviru jednog sata dodatne nastave
(sekcije), koji je predviđen NPP, kao sastavni dio 40-
časovne nastavne sedmice. Naravno, za postizanje
ozbiljnijih rezultata, posebno ako govorimo o višim
nivoima takmičenja, ovo nabrojano nije dovoljno,
tako da se par sedmica pred takmičenje rad
intenzivira. Ove i prethodne godine, za poboljšanje
kvaliteta rada i adekvatnije praćenje učeničkih
postignuća, kreirala sam i grupu na Facebook-u,
gdje su učenici dobijali zadatke, čija su rješenja
mogli da diskutuju sa drugovima i drugaricama iz Nastavnica Indira sa svojim učenicima
grupe, a po dolasku u školu dobijali su obrazloženja
za sve nejasnoće. Ne mogu a da se ovom prilikom na Kantonalnom takmičenju u VI razredu se pojavio
ne zahvalim svim mojim kolegama i kolegicama, koji zadatak koji je više prilagođen za VII razred.
su nas svo vrijeme priprema podržavali i oslobađali Do sada ste, sigurno, imali mnogo uspješnih učenika. Šta
djecu sa svojih časova, kako bismo mogli je to, po Vašem mišljenju, što doprinosi uspjehu kod
intenzivnije raditi na pripremama, a po dolasku sa učenika? Da li je to upornost, veliki trud, talenat ili nešto
takmičenja pomagali im da na što lakši način drugo?
savladaju propušteno gradivo i vrate se ostalim
Nastavnica Tatjana: Sve što ste naveli, ali najvažniji je
školskim aktivnostima.
kontinuirani rad i zdrava motivacija.
Nastavnica Indira: Želim spomenuti da i ove godine
Nastavnica Adnela: Smatram da iza ovakve vrste uspjeha
imamo vrijedne učenike, koji su se zaista trudili i
stoji i jedno i drugo i treće. Međutim, ako me pitate kakav
učili. To su Buljugić Nejra VI-4, Džuhera Zerina VII-2,
profil učenika je lakše pripremati za takmičenje, onog
Delić Enida VII-1, Čolić Dženisa VI-4, Uzunović
manje nadarenog (ali ipak nadarenog), a vrijednog ili
Benjamin VI-1 i Husić Armin VI-1. Učenici su dobro
izuzetno nadarenog, ali manje spremnog na rad, dvoumila
sarađivali, jedno vrijeme su svi zajedno radili
bih se. Moje iskustvo rada sa nadarenim učenicima govori
zadatke prilagođene za VI i za VII razred.
da nerijetko bolje rezultate postižu učenici iz ove prve
Mislite li da su zadaci koji su bili na takmičenju kategorije. Rijetka su djeca kod kojih se istovremeno
prilagođeni učenicima tih uzrasta? mogu naći obje ove osobine ključne za uspjeh.
Nastavnica Tatjana: Zadaci su uglavnom usklađeni Matematika zahtjeva naporan i kontinuiran rad, veliko
sa nastavnim planom, ali na višim nivoima zalaganje i nastavnika i učenika te dobro osmišljen
takmičenja oni prevazilaze školsko gradivo, čak i program rada.
gradivo osnovne škole. Nastavnica Indira: Za uspjeh učenika svakako je potreban
Nastavnica Adnela: Ranije je znalo biti propusta u talenat, ali to je nedovoljno bez upornosti, truda, volje za
tom smislu. Ove kao i prethodnih nekoliko godina, učenjem i želje da se postigne uspjeh.
mislim, da su bili prilagođeni uzrastu učenika. Kakvi su Vaši planovi za budućnost, vezano za rad
Nastavnica Indira: Zadaci su, uglavnom, prilagođeni Matematičke sekcije, kao i za takmičenja iz matematike?
uzrastu takmičara, ali ponekad se pojave zadaci iz Nastavnica Tatjana: Moji planovi su da radim sa
oblasti koje učenici na redovnoj nastavi još nisu učenicima koji to žele dok god to žele, jer je za mene rad
upoznali. To se desilo i ove godine na Opštinskom sa nadarenim učenicima najveća satisfakcija i za to ne
žalim vremena, a ni truda. A što se tiče matematičke
takmičenju u VII razredu, pa je najveći broj
sekcije na nivou aktiva i škole, nadam se da ćemo još dugo
osvojenih bodova bio 12 od mogućih 100. Također, i ovako uspješno sarađivati i postizati dobre uspjehe.
10

Nastavnica Adnela sa svojim učenikom munirom
Nastavnica Adnela: Obzirom da smo
ograničeni jednim nastavnim satom sedmično,
a za više sati se moramo izboriti na uštrb drugih
predmeta i svog privatnog vremena, zasad,
teško da možemo realizirati neke velike
planove. U razgovoru sa kolegicama iz Aktiva
često dolazimo do nekih ideja, nadamo se da
ćemo dočekati i pogodno vrijeme za njihovo
sprovođenje. Ja slijedeće godine dobijam
generaciju VI razreda, nastojaću sa njima
provesti neka istraživanja vezana za otkrivanje
matematički nadarene djece te praćenje
njihovog napredaovanja, što će mi poslužiti za
pisanje teme za stručno usavršavanje a i za rad
sa budućim generacijama. Već neko vrijeme ja i
kolegica Tanja razgovaramo o pisanju zbirke
zadataka za pripremanje učenika za takmičenja
iz matematike. Nadamo se da će i ta naša ideja
jednog dana biti realizirana.
Nastavnica Indira: Imam u planu sve više se
stručno usavršavati, pa tako svoja iskustva
prenositi na učenike koji žele da uče i da se
takmiče.
Kakvi ste Vi bili u školi? Je li bilo jedinica?
11 Nastavnica Tatjana: Bila sam odlična učenica,
ali bih povremeno zaradila i neku jedinicu. Srećom,
veoma rijetko. (Nemojte nikom reći ;) )
Nastavnica Adnela: Bila sam odličan učenik kroz
cjelokupno svoje osnovno i srednje obrazovanje.
Naravno, bilo je uspona i padova, samim tim i jedinica, ali
vrlo rijetko. Svojim učenicima često znam reći da ocjena
nerijetko nije mjerilo znanja. Pristalica sam mišljenja da
naš obrazovni sistem treba mijenjati, na uštrb
repetitivnog a u korist funkcionalnog znanja. Znate, i
papagaj može da nauči pjesmicu, napamet, bez da uopše
poima njeno značenje, ideje i poruke. Mlade ljude treba
osnažiti pozitivnim i zdravim poimanjem života,
potencirati na uzdizanju pravih, univerzalnih vrijednosti.
Vratiti školama onu odgojnu notu, koja je, smatram,
danas malo potisnuta u stranu.
Nastavnica Indira: Kažu da djeca „ne mogu“ da odrastu
bez padova, ogrebotina i jedinica. Bila sam odličan
učenik do rata, a poslije rata situacija se jedno vrijeme
malo promijenila. Međutim, sve se opet vratilo na svoje,
barem matematika nikad nije predstavljala problem.
Koji Vam je bio najdraži predmet u školi?
Nastavnica Tatjana: Mene je matematika veoma rano
očarala i ostala sam joj vijerna do danas.
Nastavnica Adnela: Trebam li, uopšte odgovarati na ovo
pitanje? Matematika, naravno. Inače, prirodne nauke,
Matematika, Hemija, Biologija. Već u prvom razredu
osnovne škole iskazivala sam interesovanje za
Matematiku, bila mi je omiljeni predmet. Poslije, kada
sam trebala odabrati šta ću studirati, dvoumila sam se
između medicine i matematike, ipak, prevagnulo je ovo
drugo.
Nastavnica Indira: Ne mogu da izdvojim jedan predmet,
bilo ih je više, kao na primjer Matematika, Likovna
kultura, Biologija, Engleski jezik i Geografija.
Šta biste poručili učenicima naše škole?
Nastavnica Tatjana: Učenicima bih poručila da se trud i
rad na kraju uvijek isplate i da je učenje najbolje ulaganje
u njihovu budućnost. Da se u životu bave onim što vole i
da to rade najbolje što mogu i „sa srcem“, tada rezultati
neće izostati.
Nastavnica Adnela: Znanje je investicija u koju se isplati
ulagati, mislim da je ovo fraza koju često možemo čuti,
smatram da je zaista tako. Učenicima naše škole
preporučujem da ulažu u svoje obrazovanje, sticanje

znanja, vještina i kompetencija koje će im
otvoriti mnoge vidike u životu, pomoći im da se
snađu u situacijama koje nisu objasnili školski
udžbenici, a život ih nužno nameće. Ja odgovore
na mnoga ta pitanja crpim iz izvora vjere. Kada bi
se ljudi počeli vraćati vrijednostima koje ti izvori
nalažu osjetili bi napredak u svim sferam života.
Nastavnica Indira: Svim učenicima bih poručila
da više uče na samom času i bolje organizuju
svoje vrijeme. Svakodnevno im treba vremena za
odmor i igru i barem 3 sata za učenje, jer samo
tako im učenje neće predstavljati opterećenje.
O
sim Munira, na Kantonalnome
takmičenju zapažene rezultate su
postigli i učenici Mathias Stock i
Nejla Hidić. Mathias je bio peti te se
plasirao na Federalno takmičenje, a Nejla je bila
osma.
Mathias je učenik koji je nedavno, iz Njemačke,
stigao u našu školu. Rekao nam je da mu je bilo
teško da se privikne na naše uslove rada, ali već
ove godine je pokazao svoj izuzetan talenat i
ostvario izvrstan rezultat, i iz fizike i iz
matematike.
Nejla je učenica koja marljivo radi i stiže sve da
obavi na vrijeme. Od nje smo saznali da rado
rješava zadatke iz matematike, trenira košarku,
svira violinu i opet stigne da ima sve petice.
Želimo im puno sreće na narednim takmičenjima
i još mnogo pobjeda na raznim takmičenjima!
Nejla i Mathias na Općinskom/Kantonalnom takmičenju
RAZGOVOR S MUNIROM BAJRAKTAREVIĆEM
Možeš li nam reći nešto o sebi?
Ja sam Munir Bajraktarević. Imam 14 godina i IX-2 sam razred.
Omiljeni predmeti su mi matematika i fizika. Više volim
prirodne nauke, iako mi i društvene idu, ali ih baš i ne volim.
Da li si zadovoljan uspjehom na Općinskom i Kantonalnom
takmičenju iz matematike?
Prezadovoljan sam! Svim zadacima su pogodili ono što smo
radili, tako da nije bilo uopšte teško. Na Općinskom takmičenju
sam imao sto od mogućih sto bodova, a na Kantonalnom je
trema uradila svoje tako da nisam osvojio baš sve bodove.
Kako su tekle pripreme za takmičenje? Da li ti je bilo naporno?
Pripreme su tekle dobro, neki nastavnici su dopuštali da
odsustvujem sa njihovih časova, a neki nisu mogli zbog
kontrolnih, testova, važnih lekcija i sl. Nije mi bilo naporno, s
obzirom da, kao što sam već spomenuo, volim matematiku.
Jesu li zadaci na takmičenjima bili teški?
Kako sam već rekao, na takmičenjima su bili upravo onakvi zadaci
kakve smo vježbali. Čak je na Kantonalnom takmičenju bio jedan
potpuno isti, ali sam ja, zbog treme, uradio samo polovinu tog
zadatka.
Da li si sretan zbog stipendije za školovanje u Međunarodnoj
srednjoj školi Zenica i šta nam možeš reći o tome?
To je, kako bi se reklo, bio šlag na tortu. To je škola koja nudi puno
mogućnosti i u svima pronalazi talenat.
Šta je po tebi najvažnije za uspjeh u školi?
Ja volim spomenuti onu rečenicu „rad, red i disciplina“. Ako radi,
ako je disciplinovan, uredan, svaki učenik može postići dobre
rezultate.
Šta bi, za kraj, poručio svojim vršnjacima?
Da pažljivo prate i sve rade s razumijevanjem, matematiku
posebno, jer mnogim učenicima matematika je slabija strana.
Najbolje je da dobro slušaju na časovima, a ne da šaraju stolove,
šapću i sl.
12
 N
aša škola je jedna od rijetkih
KUD „Prve osnovne škole“ Maglaj

koja se može pohvaliti

uspješnim funkcionisanjem KUD
-a koji postoji i radi unutar škole.
To je udruženje koje je zaduženo,
prvenstveno, za pripremu raznih svečanosti u
školi, povodom značajnih datuma, ali i za
predstavljanje škole u našem bližem i daljem
okruženju. Kakva je struktura KUD-a, koje
obaveze i aktivnosti obuhvata i kako
funkcioniše pitali smo nastavnicu Ermelinu
Smajlagić. Nastavnica Ermelina od ove Sa obilježavanja Dana nezavisnosti i Dana žena
školske godine obavlja funkciju rukovodioca KUD-
a, što je prethodni niz godina veoma uspješno bajram (u saradnji sa vjeronaučkim sekcijama i
radila nastavnica Hana Čaušić. Nastavnici Ermelini, nastavnicima Amirom purkovićem i Elvirom
naravno, želimo puno uspjeha u radu u okviru Bajraktarevićem), Dan državnosti, Dan
Društva, Hora, koji također vodi, ali i u vlastitome nezavisnosti i Dan žena. Također ćemo učestvovati
životu. Kakva su njena iskustva u prvoj godini u pripremi i realizaciji najvećega dijela programa
rukovođenja KUD-om saznajte iz ovog kratkog povodom obilježavanja Dana škole.
razgovora.
Od kojih sekcija se sastoji KUD?
Koliko dugo postoji KUD u našoj školi?
U sastav KUD-a ulaze: Recitatorska sekcija,
Postojanje KUD-a vezuje se za osnivanje same Recitatorsko-dramska sekcija, Orkestar, Ritmika,
škole, tako da je star koliko i naša škola.
Literarna sekcija, Likovna sekcija i Hor. Ove godine
Koje su njegove aktivnosti? će nam se u realizaciji programa povodom Dana
škole pridružiti i sekcije iz područnih škola, i to
Aktivnosti KUD-a su, prije svega, vezane za
Područna škola „Kosova“ sa muzičko-scenskom
pripremu programa povodom obilježavanja
izvedbom „Sulejman Veličanstveni“ i Područna
značajnih datuma koji su planirani GPP-om rada
škola „Moševac“ sa Folklorom.
škole. Ove školske godine smo obilježili Kurban-
Da li je teško voditi ovakvo Udruženje unutar
škole?
Vođenje Udruženja nije toliko teško koliko je
odgovorno. S obzirom na dobru saradnju sa
drugim nastavnicima, zasad sam zadovoljna
radom.
Šta biste poručili učenicima naše škole?
Uključujte se u sekcije, bavite se muzikom,
plesom, glumom jer umjetnost oplemenjuje
čovjeka, ispunjava mu dušu i čini ga boljim.
Nastavnica Ermelina sa Školskim horom
13
U čenici nižih razreda (od 1. do 5. razreda),
sa svojim nastavnicima, redovno

IZ NAŠIH „MALIH“ KLUPA

učestvuju u pripremi svečanih programa u
našoj školi. Ove godine su, povodom Dana
dječije radosti, pripremili izuzetno bogate
programe. 25. decembra 2013.godine učenici
od II do V razreda, sa svojim nastavnicima, su
prigodnim programom obilježili Dan dječije
radosti, 26. decembra 2013. godine na svečan
način svoj rad predstavili su učenici i nastavnici
I-1 i I-2 Matične škole.

P ovodom prvoga dana proljeća, 21. marta,

učenici prvih razreda Matične škole su u
dvorištu škole, sa svojim nastavnicima zasadili ruže.
Ovaj čin, podržan od strane Ekološke sekcije, mogao
bi postati lijepa tradicija u budućnosti. Ko zna...

LJUBAV

M nogi ljudi će ti prolaziti kroz život, ali samo

prava ljubav će te voljeti i ostaviti trag u
tvome srcu.
Život je kratak, ali ako ga živimo uz pravu osobu,
može da traje čitavu vječnost jer trenuci
provedeni s pravom osobom su neprocjenjivi.
Mnogi ljudi će proći kroz naš život, utjecat će na
naše raspoloženje, ali niko od njih neće ostaviti trag
u našem srcu, niko od njih neće nas voljeti jer samo
jedna osoba voli. Mnogi su pisali o ljubavi, mnogi
vladari su pokušali kupiti ljubav, ali ona se ne
stvara, ona sama nastane. O ljubavi postoje mnoge
izreke. Ljubav može ublažiti svaku bol koju
osjećamo u duši. Život je ponekad težak, muče nas
mnoge tajne, ali ako te tajne podijelimo s pravom
osobom, dušmani nam ne mogu ništa.
Ljubav nastaje sama, nju nije moguće stvoriti.
Ljubav je kao i prijateljstvo, ali tajnije od
prijateljstva. Ni prijateljstvo se ne stvara, ali moze
da se preboli. Svaki covjek koji ne zeli ljubav nije
covjek, on je kamenog srca, njegov ego je ostecen,
on nema svoju licnost, on je nepotpun. Nemoguce
je ne zeljeti ljubav, a biti dobar covjek. Srce
usamljenih nema kome da.se otvori, nema kome
reci tajne, tuge, snove, radosti, nade, sumnje i sve
sto tisti srce i dusu, samo se istinskoj ljubavi
mozemo povjeriti. Ljubav sluzi za radost i za bol.
Prava ljubav je samo jedna, a ostale su samo sjena
ljubavi.
"Nikoga ne mozes natjerati da te voli jedino sto
mozes uciniti jr dopustiti da budes voljen... I nije
vazno...
Sejmenovic Adelisa IX-4
14
 JUBILEJ—DESETI BROJ „OSNOVCA“

O ve godine Novinarska sekcija

„Prve osnovne skole“ Maglaj
obilježava jedan lijep jubilej. Naime,
ove skolske godine pripremili smo
deseti po redu broj naseg Školskog
lista pod naživom „Osnovac“. Na
slikama možete vidjeti naslovnice
nekih od prethodnih brojeva na koje
smo jako ponosni.
Od samoga pocetka se trudimo da
nas Školski list održimo na jednom
visokom nivou, da njegova sadržaj ne
bude podređen kvantitetu, vec da
bude vođen kvalitetom. Pokusavamo
da među koricama Lista predstavimo
ono najbolje sto nasa skola ima, a
toga je, vjerovali ili ne, žaista mnogo.

BOSNA ŽUBORI...

Bosna žubori; nad pitomim krajem

Anđeo mira širi laka krila -
I lahor pirka, ko da sitnom cvijeću
Mistične priče šapće večer mila.
Bosna žubori i - ko rujne usne
Cvjetne tiho obalice ljubi,
Pa tamo negdje, poput moje misli,
Kraj tvog se dvora u daljini gubi.
Bosna žubori, a s barčicom mojom
Nestašni sitni igraju se vali;
-Ah, čini mi se, moj anđele, tako
Da ljubav tvoja srcem mi se šali.
Musa Ćazim Ćatić

15

P ovodom jubileja koji slavi Novinarska
sekcija naše škole (deseti broj
Osnovca), donosimo vam priču o još
jednom uspješnome projektu ove Sekcije.
Naime, nekada na početku svoga rada
Novinarska sekcija naše škole, u saradnji sa
Radio Maglajem, osmislila je i započela
realizaciju Radioemisije pod nazivom
„Pričaonica“. Tada je emitovano desetak
epizoda, a u martu ove godine članovi
Sekcije su izrazili želju da se ta emisija
obnovi. Tako je „Pričaonica“ ponovo
rođena, zahvaljujući, prvenstveno
učenicama/učenicima: Ameli mrvoljak, Edi
Muhamedović, Ajli Mešić, Amili Hadžišehić i Medinu
Mušiću. Emisija se emituje od 22. marta, svake druge
subote, sa početkom od 10 i 30. U dosadašnjih tri
epizode potrudili smo se da javnost obavještavamo o
dešavanjima u našoj školi, da donesemo neke zanimljive
priče i ugostimo zanimljive goste. Potrudit ćemo se da i
naredne epizode budu jednako zanimljive i obogaćene
sadržajima vezanim za rad naše škole. Slušajte našu
Emisiju na frekvencijama Radio Maglaja i podržite rad
Novinarske sekcije naše škole!
JUBILARNI BROJ „OSNOVCA“
AMOR SMAJLAGIĆ—NAJMLAĐI
NOVINAR NAŠE ŠKOLE
N ovinarska sekcija je osmišljena kao
vannastavna aktivnost namijenjena, prije
svega, za učenike viših razreda (od VI do IX razreda)
i, u dosadašnjem radu Sekcije, nije bilo učenika iz
nižih razreda koji bi se aktivno uključili u rad.
Međutim, ove godine je nešto drugačije. Učenik
trećeg razreda Amor Smajlagić, od početka ove
školske godine, član je Novinarske sekcije. Pitali
smo Amora ponešto o radu u sekciji, kao i o njemu
samome:
Možeš li nam reći nešto o sebi?
Ja sam Amor Smajlagić. Rođen sam 6.11.2004. g. u
Zenici. Sada imam 9 godina i imam mlađu sestru.
Treći sam razred i idem u „Prvu osnovnu školu“ u
Maglaju i član sam Novinarske sekcije. Treniram
košarku i sviram harmoniku.
Koji je razlog tvog dolaska na Sekciju?
Razlog mog dolaska na Sekciju je ljubav prema
pisanju i čitanju.
Kako se odnose drugi članovi Sekcije prema tebi i
kakvi su tvoji dojmovi o samoj Sekciji?
Ostali članovi Novinarske sekcije se prema meni
ponašaju lijepo i kulturno, a moji dojmovi prema
Novinarskoj sekciji su odlični.
Šta ti se najviše sviđa na sekciji i o kojim temama
najviše pišeš?
Na Novinarskoj sekciji mi se najviše sviđa lijepo
ponašanje drugih članova prema meni. Najviše
pišem o sportu.
Koja je tvoja poruka vršnjacima?
Moja poruka mojim vršnjacima je da se bave
sportom, redovno uče, učlanjuju se u razne sekcije 16
te što više čitaju knjige.
 DAN DRŽAVNOSTI BiH

U
petak 22.novembra održana je
priredba povodom Dana
državnosti. Početak ove
svečanosti obilježila je himna naše
domovine, koju je izveo školski orkerstar.
Na priredbi su učestvovali učenici od prvog
do devetog razreda. Posebnu pažnju
privukli su Hor i Ritmička sekcija. Učenici
mlađih razreda recitovali su nam mnoge
recitacije. Svi su bili odjeveni u boje naše
zastave. Hor je izvodio brojne pjesme
vezane za našu domovinu. Kraj svečanosti HISTORIJSKI USPJEH NAŠE NOGOMETNE
obilježen je navijačkom pjesmom naše REPREZENTACIJE
domovine, koju su izveli Hor i Ritmička
sekcija. Poslije priredbe učenici su imali
mogućnost pogledati likovne radove
N ogometaši Bosne i Hercegovine izborili su plasman
na Svjetsko prvenstvo, koje će se od 12. juna do
13. jula ove godine održati u Brazilu, osvojivši prvo
učenika naše škole.
mjesto u grupi G Evropske zone kvalifikacija, a do tog su
uspjeha stigli minimalnom 1-0 (0-0) pobjedom protiv

N a youtube-u se
nedavno pojavila
zajednička navijačka
i imenjak Rebić
i Zahirović Adnan
pozvani svi
Litvanije u Kaunasu u posljednjem kolu. Tako ćemo naše
reprezentativce pratiti na Svjetskom prvenstvu i navijati,
očekujući što bolji rezutat i uspjeh. Sretno Zmajevi!!!
himna Hrvatske i BiH, na tulum kod Eduarda
koju je napisao Domagoj Vida
hrvatski hip-hoper Ibričić Senijad
Ante Cash. Pjesma je plače Brazil
jako brzo postala plače Argentina
popularna i među Mandžukić i Pjanić
hrvatskim i među Misimović i Pranjić
bosanskim navijačima. svi će se banjat
na Kopakabanji
VATRENI ZMAJEVI
Zemljo moja jedina
I Dudu i Benko
Od Mandže i Edina
I Sušić i Džeko
Srce drugu ne bira
I Pjanić I Leko
lete preko stižu naši pravo do finala i svjetski mediji
Zemljo moja jedina bješte miševi a ko je prvi? će opet da nas
ustvari ne ide Leko
Od Poljuda do Medunjanin i Olić koga briga blate
al se rimuje sa Džeko
Koševa Višća i Modrić to finale nećemo ni ljut je platini
al navodno Benko
Znaj da tebe volim ima ih mašala igrat ljut je i blater
kažu ide preko
ja za pehar podić remi u finalu okrenut ćemo janje
Od Kvržića i Šunjića
do Jelavića Nikice među braćom može, pošteno i mezit baklave
Spahić Iličević nema rivala pjeva Maksimir na centru
i Tarik i Ćiro
Srna Ibišević i jedni i drugi pjeva Koševo marakane
17 i svi Osim Ivice
naši slave
J a sam Amor Smajlagić i član sam KK „Maglaj“.
U petak, 10. Januara 2014. godine su nas
posjetile selekcije mini basket i juniori iz KK
„Inđija“. Goste smo dočekivali ispred Općine

KOŠARKA
Maglaj. Družili smo se do nedjelje, 12. Januara
ove godine. U subotu, 11 januara, odigrane su
dvije utakmice (mini basket i juniori) u večernjim
satima u Sportskoj dvorani Maglaj. Gosti iz Inđije
su pobijedili u obje utakmice. Najvažniji su bili
druženje i sportsko ponašanje svih igrača. Uživali
smo u zajedničkim šetnjama kroz grad, igranju
igrica, u ukusnoj hrani koju su pripremale naše
mame i u poslasticama naših restorana. Radujem
se novom susretu u Inđiji koji je planiran u
vrijeme ljetnog raspusta.

Koji je po tebi recept za uspjeh u nekom sportu?

M nogo je učenika u našoj školi koje prati

glas uspješnih u različitim sportovima.
Međutim, među njima se posebno izdvaja
Citiraću „Nadrealiste“:“Za uspjeh je važno samo jedno, a to
su dvije stvari – rad, red i disciplina.“

učenica Iris Starčević koja svoju, slobodno
možemo reći, sportsku karijeru uspješno gradi
u košarci. Učenica je IX razreda, ima odličan
uspjeh, primjerno vladanje, talenat za pojedine
naučne oblasti, a, pored svih školskih obaveza,
stiže da trenira, igra utakmice, pobjeđuje...
Razgovarali smo sa Iris i evo šta nam je rekla.
Možeš li nam reći nešto o sebi?
Imam 14 godina, učenica sam devetog razreda,
treniram košarku 5 godina, volim da se družim i
upoznajem nove prijatelje.
Da malo pređemo na školske teme. Kako uspijevaš
uskladiti školske obaveze sa treninzima i utakmicama, a da
pritom ne pokvariš ocjene?
Bude svega i jako je teško sve uskladiti, ali uz razumijevanje
nastavnika i puno truda, nekako se sve stigne.
Osim tjelesnog, koji ti je najdraži školski predmet?
Hemija i matematika. Hemiju sam zavololjela uz moju baku i
nastavnika Ešrefa, a matematiku uz mamu i moju najdražu
nastavnicu Adnelu.
Može li jedna sportska poruka učenicima škole?
Bavite se sportom, jer je „u zdravom tijelu, zdrav duh“.

Zašto si baš izabrala košarku kao sport kojim

ćeš se baviti?
Počela sam trenirati košarku uz starijeg brata, a
trener Damir Bašić mi je pomogao da zavolim
košarku i upoznam sve njene dobre strane.
Koji su tvoji najveći uspjesi u košarci do sada?
Sa ekipama „BH Start“ iz Zenice i „Gradine“ iz
Tešnja sam 2012. god. osvojila 3. mjesto na
Državnom prvenstvu za pionirke, sljedeće
godine sam sa „BH Startom“ ponovila isti
uspjeh u kategoriji pionirki, a sa kadetkinjama i
juniorkama sam iste godine osvojila 2. mjesto
na Državnom prvenstvu. Ove godine ću sa
svojom ekipom „KK Maglaj“ učestvovati na
završnici Federalnog prvenstva za kadetkinje.

18
 Š
kola je mjesto gdje se, prvenstveno, stječe
INTERVJU SA SEKRETAROM ŠKOLE SABINOM MULAHASANOVIĆ

znanje i priprema za budući život. Za to su,

prije svih, zaduženi nastavnici, ali oni ovaj
posao ne bi mogli obavljati bez velikog broja ljudi
sa kojima sarađuju. Tu su, najprije, direktor i
njegovi pomoćnici, zatim pedagozi, sekretar škole,
računovođa, higijeničari...
Među ovim zaposlenicima škole ovom prilikom
izdvojili smo zanimanje sekretara škole. U našoj
Sekretar škole, Sabina Mulahasanović u svojoj kancelariji
školi već dugi niz godina ovaj posao uspješno
obavlja gđa Sabina Mulahasanović. Razgovarali
smo s njom o poslu, životu općenito, te o ljubavi
administrativni radnik.
prema književnosti i pisanju.
Da li sekretar može raditi kao nastavnik?
Koji su poslovi i obaveze koje obavlja sekretar
Sekretar ne može raditi kao nastavnik.
škole?
Poslovi sekretara škole su jako složeni i odgovorni:
U slučaju da je direktor odsutan može li sekretar
poslovi vođenja statistike, personalna
voditi brigu o redu u školi?
dokumentacija svih zaposlenika, izrada
normativnih akata škole, provođenje konkursa i Briga o redu i disciplini je svakodnevno zaduženje svih
oglasa za prijem zaposlenika, realizacija đačkih zaposlenih. Organizaciju posla obavljaju pomoćnici
ekskurzija, svi poslovi vezani za rad školskog odbora, direktora. Po zaduženju direktora mogu obaviti neka
komisija, školskih takmičenja, nadzor higijeničara i poslove koje mi on naredi.
tehničkog osoblja, kako bi škola svakodnevno bila
Kakvi ste bili kao dijete?
spremna za nastavu.
Radoznala i uvijek željna znanja. U osnovnoj školi
Da li je vaš posao težak?
odlikaš. 1963. godine bila sam gost Druga Tita kao
Može se reći da jeste; iz godine u godinu se povećava najbolji učenik i pionir škole.
broj obaveza i samo je jedan sekretar u školi. Javna Da li ste sebe nekad davno zamišljali u ovom poslu?
ustanova „Prva osnovna škola“ Maglaj u svom sastavu
Moja životna želja bila je da postanem učiteljica, a u
ima Matičnu školu i 4 Područne škole sa 45 odjeljenja i
ovoj školi radim 18 godina.
84 zaposlenika. Sve poslove stižem odraditi ažurno i
kvalitetno zahvaljujući mom dugogodišnjem radnom Malo je poznato da Vi lijepo pišete i objavljujete vaše
iskustvu na raznim odgovornim dužnostima prije rata u tekstove! Šta nam možete reći o tome?
općini i mjesnoj zajednici, kao i dobroj saradnji sa Književnim radom bavim se od najranije mladosti,
menadžmentom škole i ostalim saradnicima. Imam 33 tačnije od svoje 10. g. Bila sam aktivan član Literarne
g. radnog iskustva. sekcije. Sarađivala sam sa izdavačkom kućom " Veselin
Koju školu ste morali završiti da biste radili ovaj masleša", pisala radove i dobijala nagrade: ljetovanje u
posao? koloniji „Lastavica“ i dobila komplete knjiga za lektiru.
Sarađivala sam sa radio "Temišvarom" iz Rumunije.
Ja sam završila gimnaziju i onda višu ekonomsku
komercionalnu školu. Po prijedlogu pedagoških Vaša poruka učenicima naše škole?!
standarda koji su sada u proceduri za ovo radno Poručila bih da što bolje poštivaju svoje nastavnike, da
mjesto, na ovo mjesto primit će se diplomirani pravnik. budu aktivni u nastavi i vannastavnim aktivnostima
kako bi postigli što više znanja za budući život, čuvaju
Ko Vam pomaže u Vašem poslu?
školski inventar, više pažnje posvećuju očuvanju i
U ovoj školi organizacija poslova i radnih zadataka je
19 uređenju okoliša. Najviše mi smeta bacanje smeća u
dobro postavljena tako da dio poslova obavlja
dvorištu škole i po travnjaku.
N astavnici naše škole su, prvenstveno, izuzetni

INTERVJU SA NASTAVNICOM ARMANSOM SPAHIĆ

ljudi, a također i veliki profesionalci koji svoj
posao obavljaju na najbolji mogući način. To je
jasno vidljivo zahvaljujući velikim rezultatima koje
učenici naše škole postižu svake godine na raznim
takmičenjima, konkursima i drugim aktivnostima.
Teško je izdvojiti nekoga od nastavnika i reći nešto
o njemu, ali mi smo u našem ovogodišnjem
„Osnovcu“ pokušali, kroz nekoliko kratkih pitanja,
saznati nešto o našoj nastavnici Armansi. Prošla
školska godina je bila izuzetno uspješna za nju, jer
su njeni učenici/učenice postigli izuzetan uspjeh na
Općinskome, Kantonalnom i Federalnom
takmičenju iz engleskog jezika. Vjerujemo da će
nastavnica Armansa i ubuduće postizati još i bolje
uspjehe sa svojim učenicima i želimo joj puno sreće
u tome, a evo šta nam je odgovorila prilikom ovoga
kratkog razgovora:
Šta Vas je podstaklo da upišete fakultet engleskog Program za strani jezik za učenike pod inkluzijom se
razlikuje od redovnog plana i programa, ali se
jezika?
zajedno trudimo ostvariti taj njihov plan.
Oduvijek sam voljela učiti strane jezike.
Vaša poruka učenicima?
Koristite li engleski jezik još negdje osim u školi?
Vezano za časove stranih jezika poručila bih
Da, u prevođenju dokumenata i sa kolegama u učenicima da budu pažljivi i da se potrude steći
inostranstvu. što više znanja jer je u današnje vrijeme jako važno
Kojim razredima predajete engleski jezik? poznavati strani jezik, a posebno engleski.

Ove školske godine predajem svim VI-im, VIII-im i

V-3 razredu.
Jesu li učenici marljivi i pažljivi na Vašim časovima
i imali posebno nadarenih učenika za engleski
jezik?
Učenici vole učiti engleski jezik,a naravno ima
izuzetno nadarenih učenika što pokazuju rezultati
na takmičenju.
Jeste li strogi na času?
Ja moram reći da uživam raditi sa djecom, a po
potrebi sam i stroga.
U našim odjeljenjima nalaze se djeca pod
inkluzijom. Koliko se razlikuje plan programa za
djecu pod inkluzijom od običnog plana?
20
 PRELAZAK IZ V U VI RAZRED

P
Piše Ezana Lošić, pomoćnik direktora

relazak s razredne na predmetnu

nastavu donosi niz promjena, od
kojih su neke isključivo fizičke, neke
psihičke, neke nastanu u “ hodu “, a
posljedice proživljavanja tih promjena
uočavamo tek na uspjehu učenika (koji
ponekad nije u skladu sa očekivanim). Roditelji
se rijetko pitaju jesu li njihova očekivanja bila
realna; uglavnom se tvrdi da su nastavni
sadržaji preopširni ili da sa predmetnim
nastavnicima “ nešto nije u redu”.
Istraživanja pokazuju da prijelaz iz razredne u
predmetnu nastavu kod izvjesnog broja
učenika izaziva strah, nesigurnost, neugodu,
stres i sl, s obzirom da se učenici tada nalaze u
razdoblju pretpuberteta, željni su za samostalnošću,
ali još uvijek realno ovisni o odraslima (prvenstveno * “Vesele me neki dobri nastavnici.”
roditeljima), izloženi su velikom utjecaju vršnjaka. * “Radujem se vožnji autobusom.”
Poteškoće koje izaziva ovakva promjena su najčešće: Šta o prelasku u šesti razred misle učenici petih
prelazak iz područnih škola u matičnu, miješanje razreda ?
učenika iz viših razreda – nova sredina, više
nastavnika, seljenje iz učionice u učionicu, Učenici se raduju što će:
„izloženost“ starijim učenicima, više učenja, duži - “ biti veći i znati više”;
boravak u školi (veći broj predmeta, više časova).
- “ upoznati nove nastavnike i prijatelje”;
Posebno se djeca trebaju priviknuti: da postoje i niže
ocjene od petice, da svaki nastavnik misli da je njegov - “ proširiti svoje znanje”;
predmet jako važan, da se kontrolni piše samo jedan - “ svaki dan ići u Maglaj “;
čas, da se lektira mora predati baš u “srijedu”, da je
- “ što će se voziti autobusom”;
atlas obavezan za geografiju, da treba nositi opremu
za tjelesni, da se historija uči, da se matematika - “ što će putovati sa starijom generacijom”;
vježba... I šta sve još.
- “ što će se igrati na igralištu”.
Mnogi učenici, do kraja školske godine, uspiju da
* Pomalo se plaše:
zadrže približno ili potpuno isti uspjeh kao u 5.
razredu, ali mnogo značajnije od uspjeha je niz koristi - “ novih, teških predmeta”;
koje leže iza ovakvoga prijelaza, a to su: socijalizacija, - “ razdvajanja od najboljih prijatelja”;
pozitivna slika o sebi, komunikacija, osjećaj
pripadnosti kolektivu u širem smislu, savladavanje - “ novih, strogih nastavnika” ;
novih metoda i oblika učenja, dosljednost i - “ kako će biti primljeni “;
odgovornost, radost, veselje, zdravlje..... A TO JE ONO
ŠTO I NAS I NJIH TREBA ČINITI PONOSNIMA! - “ strah me da ću propasti”;

Evo kakvi su utisci učenika šestih razreda nakon prvog - “ da će nastavnici galamiti na mene”;
polugodišta: - “ da će me druga djeca udarati”;
* “Bilo je teško naučiti neke predmete.” - “ što ću se rastati od najbolje učiteljice “;
* “Bojao sam se nekih nastavnika.” - “ Ničega me nije strah, jer šta god da bude ja ću se
* “Imam tremu kada odgovaram.” priviknuti - to mi je samo novo iskustvo!”

* “Sretan sam što sam u razredu sa najboljim SVAKO JE DIJETE VRIJEDNO I JEDINSTVENO I IMA
SVOJE POTENCIJALE KOJE ĆE MOĆI RAZVITI AKO SE
drugom.” OSJEĆA PRIHVAĆENO I VOLJENO TAKVO KAKVO JEST.
21
* “Stekli smo nove prijatelje.”
 STRIP
„Deveta
umjetnost“
U današnjem
„modernome“ vremenu
postoji mnogo privlačnih i
zabavnih stvari poput televizije,
interneta, filmova, videoigrica...
Ko još mari za strip?!
Vjerovatno su mnoga današnja
djeca došla u dodir sa ovim
vidom umjetnosti, ali malo je
pravih ljubitelja stripa kakvih je
nekada bilo u ogromnome
broju. Eh, kako je strip bio
privlačan nekim dječacima, a
bogami i djevojčicama, nekih
davnih sedamdesetih i
osamdesetih godina prošloga
vijeka. Stripovi su se čitali u
svim prilikama. Mnogi su sate
provodili u svojoj sobi čitajući
stripove, dok su njihovi roditelji
mislili da cijelo vrijeme uče i
rade domaće zadatke. Čitali su
se i na časovima: skriveni
između stranica udžbenika
historije, geografije, jezika... Svi
su znali za Zagora, Komandanta
Marka, Kapetana Mikija, Bleka
Stenu, Mister Noa... Skupljali su
se svi brojevi, a koje nismo
čitali, tražili smo za razmjenu. A
onda je ta stripovana bajka
odjedanputa iščezla u mirisu
barutnoga dima.
S trip je niz naracijom povezanih prizora. Strip dolazi od američkog naziva
Comic Strip što doslovno znači komična traka. Njegovo postojanje povezano je s
pojavom masovnih medija. Iako u početku egzistira kao dodatna zabava za čitatelje
novina ubrzo postaje neovisni medij ili kako se voli kazati "deveta umjetnost.
Dok je naracija kao takva do kraja 19.stoljeća bila vezana uz pisani izričaj (npr.
dramu, priču, novelu, roman) ili uz živu izvedbu (pozorište), pojavom novina i
pokretnih slika dobivamo dva potpuno nova medija: strip i film. Dok se obično na
strip gleda kao na zabavu za djecu, dok filmove gledaju odrasli, i u stripu i u filmu se
zapravo radi o istoj stvari, naracija - priča treba biti ispričana čitatelju (gledatelju)
putem slika, statičnih ili pomičnih. Sama forma stripa zahtijeva sažeto izražavanje,
jer u nekoliko kadrova i s malo teksta treba ispričati cijelu priču, no to upravo
potencira majstorstvo scenarista i crtača stripova, jer oni nemaju na raspolaganju
dodatni vid izražavanja koji film ima - zvuk. Tako zapravo čitajući (dobre) stripove
možemo uživati ne samo u likovno/grafički lijepom izražaju nego i u savršeno
odabranim rečenicama i kadrovima koje zapravo pretvaraju "običan" strip u remek-
djela.
Danas smatramo da su svaka narativna likovna djela koja su se sastojala od slika u
nizu zapravo preteče stripa (poput egipatske Knjige mrtvih ili rimskog Trajanovog
stupa, ili grafičkih satira Williama Hogartha). No, u 19. stoljeću, u radovima
evropskih i američlkih ilustratora, počeo se oblikovati strip kakvoga poznajemo
danas. Kao oblik masovnog medija, strip je nastao početkom 20. stoljeća u SAD-u s
pojavom stripova u dnevnim novinama gdje je standardizirano nekoliko odlika
(sličice u nizu, tj. engleski: "strip", te tekst u balonima i dr.). Ovakva kombinacija
riječi i slike se ubrzo proširila svijetom i uskoro su izdavane jeftine knjige novinskih
stripova, a kasnije i originalni strip albumi. Danas se stripovi nalaze ne samo u
novinama, nego i kao strip albumi (knjige), grafički romani i web stripovi (npr.
Hetalia: Axis Powers).
Značajniji strip-autori: Hugo Pratt, Hermann, Milton Caniff, Moebius, Hergé,
Raymond, Battaglia, Guido Nollita, Osamu Tezuka, Frank Miller, Carl Barks, François
Bourgeon, Wilhelm Busch, Walt Disney, Will Eisner, Gébé, René Goscinny, Edvin
Biuković, Andrija Maurović, Dubravko Mataković, Ivica Bednjanec, Darko Macan, 22
Julio Radilović, Walter Neugebauer, Radovan Devlić, Krešimir Zimonić, Igor Kordej,
Mirko Ilić, Danijel Žeželj.
 Muzika je pojam, koji označava vrstu umjetnosti koja kao
medij koristi zvuk organizovan u vremenu po određenom

I
ranije smo pisali o muzici. Donosili smo vam
različite tekstove o muzici, raznim muzičkim
pravcima, pjevačima, bendovima, muzičkim
MUZIKA
planu ili bez njega. Osnovni elementi muzike su ton (koji
određuje melodiju i harmoniju), ritam (i njemu pridruženi
koncepti: tempo, metrika i artikulacija), dinamika i

instrumentima... Ni u ovome, jubilarnom, karakteristike zvuka kao što su boja i punoća. Pojam
broju neće izostati priča o trenutno popularnom muzike kroz historiju su pokušali definirati brojni
bendu. No, osim toga, ovaj broj ne bi bio poseban teoretičari, filozofi, leksikografi, kompozitori i sami
bez posebnih članaka, istraživanja, anketa koje muzičari, nastojeći pronaći univerzalan i odgovarajući
smo napravili. Naime, razgovarali smo sa opis pojma muzike. Sama riječ muzika potiče od grčke
učenicima naše škole o muzici. Zanimalo nas je da riječi mousikê, koja je izvedena od riječi mousa (muza), a
li i u kojoj mjeri vole muziku i kako je svijetom se raširila kroz latinski oblik musica, i najčešće
upražnjavaju. Neki rezultati su ohrabrujući, a neki, služi da opiše ugodne eufonijske zvukove.
pak, zabrinjavajući (posebno se to odnosi na
muzički ukus koji ljudi počinju izgrađivati u ranoj
mladosti). Evo i ankete i rezultata:
Anketa o muzici :
Volite li pjevati i slušati muziku?
80% ispitanih učenika je odgovorilo da, a 20% je
odgovorilo ne.
Šta za tebe znači riječ "muzika"?
Većina ispitanih učenika je odgovorila: sreću,
odmor, zabavu, ljepotu, opuštanje...
Najdraža pjesma i pjevač/pjevačica?
Najdraže pjesme nekih od ispitanih učenika su:
Best Song Ever, Oko mene sve, Ljubavni parazit,
Nikome ni riječ, Ona je moja, Cijeli moj svijet... A
pjevači/pjevačice: Asim Bajrić, Buba Corelli,
Denial Ahmetović, Aco Pejović, Saša Matić...
Koliko vremena provodite slušajući muziku?
Odgovori nekih od ispitanih učenika su : većinu
slobodnog vremena, 1-2 sata, dosta vremena...
Anketa je rađena na uzoru od 20-tak učenika i
učenica. Analizirajući rezultate ankete možemo
zaključiti da izbor muzike koju učenici/ce slušaju i
nije na baš zavidnome nivou; za pohvalu su
činjenice da veliki broj učenika voli pjevati i slušati
muziku.

DUBIOZA KOLEKTIV
Dubioza Kolektiv je bosanskohercegovački
muzički sastav. Dubioza je osnovana 2003. godine. Svoj prvi album su nazvali „Dubioza kolektiv“ i
snimljen je 2004.godine. A u junu 2006.godine objavili su svoj idući album pod nazivom
„Dubnamite“; slijede“Firma Ilegal“ 2008, 5 do 12 2010, Wild Wild East 2011. i Apsurdistan 2013.
Članovi grupe su: Almir Hasanbegović – vokal, Adis Zvekić – vokal, Branko Jakubović - samper, Vedran
Mujagić – bas gitara, Armin Bušatlić - gitara, Mario Ševarac - saxofon, Senad Šuta - bubnjevi i Dragan
23 Jakubović – muzički tehničar.
PETAR KOČIĆ „JAZAVAC PRED SUDOM“ sudstvo kao i sve negativne pojave koje je

LEKTIRA ZA OSNOVCA
austrougarska okupacija „donijela“.
Biografija pisca:
Književnik i borac Davidova žena: Prema Davidovom opisu, o njoj
Petar Kočić rođen je saznajemo da je: naopaka, zločesta, učevna
1877. godine, žena, „kršna, naočita, mlada kao kap...“
neposredno pred Fabula:
austro-ugarsku
okupaciju BiH, u selu Malen, suv kao grana, u sudnicu ulazi neki
Stričićima na čovjek i drži jazavca svezana u vreći. To je David
Zmijanju u Bosanskoj krajini. Završio je dva Štrbac. Došao je da tuži jazavca, jer mu je jazavac
razreda Osnovne škole u manastiru Gomionici pojeo čitavu njivu kukuruza. Sucu i pisarčiću ovaj
gdje mu je otac bivši sveštenik. Osnovnu školu slučaj bio je jako čudan i pomalo smiješan jer im
završio je u Banja Luci, a 1891. upisao je prvi put dolazi neko ko tuži životinju. Ali sudac je
gimnaziju u Sarajevu. 1899. god. prešao je u to sve saslušao i jazavcu je presudio 20 godina
Beograd i tamo završio gimnaziju. Njegova zatvora. U svom govoru David izjavljuje kako mu
najpoznatija djela su: “Jablan“, “Mrguda“, je sud u mnogo čemu pomogao i oslobodio ga od
„Jazavac pred sudom“ i druga djela. Umro je nevolje. Ali on to sve priča u prenesenom
1916. godine u duševnoj bolnici. značenju. U tom govoru on kritikuje
austougarsku vlast. Nakon te priče dolazi doktor i
Analiza: pregleda Davida, mjeri mu glavu. Nakon mjerenja
Književni rod: drama David ljutito izlazi iz sudnice.
Vrsta djela: satira Tema: Ismijavanje nepravedne i nesposobne
vlasti kroz jednu besmislenu tužbu.
Mjesto radnje: čista svijetla sudnica
Vrijeme radnje: vrijeme austo-ugarske okupacije Ideja: Moguće je postići sve što poželimo kad
smo dovoljno uporni!
Likovi: David Štrbac, sudac, pisarčić, doktor,
Davidova žena.
Osobine glavnih likova:
David Štrbac je glavni lik: „... malen , nizak, suv
kao grana, lagan kao perce. Lijeva mu je noga
malo kraća od desne, te se gega kada ide. Oči su
mu svijetle i prelijevaju se kao u mačke iz mraka.
Sav sijed, preko pedeset godina. Umije zaplakati
kao malo dijete, zalajati kao pašče, a
zakukurijekati kao pijetao. Često puta udari
zgodno rukama kao pijetao krilima i zakukuriječe
te prevari pijetlove, pa se prije vremena
raskukuriječu po selu. Zato ga ruže pomlađe
žene. Pretvara se da je stidljiv. Siromašan je i
naoko naivan seljak koji tuži sudu jazavca, a
ustvari kritikuje i osuđuje okupatora i njegovo
24
 P rva osnovna škola ove školske godine blista
u nekom novom, drugačijem sjaju.
Nekoliko detalja koji su promijenjeni i Glavni ulaz u školu
obnovljeni na našoj školi doprinose ljepšem i uljepšan je novim
modernijem izgledu škole. Donosimo niz modernim vratima,
što o našoj škole
fotografija koje govore o kakvim promjenama je
stvara mnogo
riječ! ljepšu sliku!

Mjesto za dežurne učenike odnedavno je promijenjeno i sada škola

posjeduje modernu portirnicu na kojoj učenici mogu dočekati goste i
obavljati razne dužnosti!

Fontana u dvorištu škole ponovo sija punim sjajem!

25
MULABDIĆEVI DANI KULTURE

LITERARNE NAGRADE
Narodna biblioteka Maglaj raspisala je konkurs
povodom manifestacije „Mulabdićevi dani kulture“ u
januaru ove godine, a učenica naše škole Naida Suljić
VIII-1 osvojila je prvu nagradu. Naida je, inače, učenica
koja voli da piše. Članica je Literarne sekcije naše škole,
a također rado sarađuje sa Novinarskom sekcijom i
uredništvom našeg Lista. Naidi čestitamo na
postignutom uspjehu i želimo joj puno sreće i na
narednim konkursima i takmičenjima! Evo i njene
nagrađene pjesme:

Edhem Mulabdić-književnik, prosvjetitelj, Maglajlija

Sve što ljudska duša siše iz valova života ovog,
korijeni se tvoji hrane i ostavljaju trag sitosti insana tog,
ostavljaju pero tvoje čestitosti, istinsku slobodu,
žal i hir na hartiji toj.
Ne brišu se tragovi doma svoga, ne brišu se NE,
uči generacijo, da ličiš na čeličični karakter
domoljublja,
uči i vidi da u ogledalu tvojih predaka žive oni
čije su stepenice mnogo visočije, ali ipak
dostižne.
Kroz gustinu magle moga grada
mogu zamisliti osmijeh čovjeka
koji je zidao karakter perom svojim
i znanje stigao knjigom i riječju učenih alima.
Mogu zamisliti taj odlučni korak,
što mora čvrsto na zemlji stajati
i rezati gustu maglu budućnosti.
Mogu zamisliti čak i fes
koji šeta ovim malim,
ponosnim gradom.
18. novembra 2013. godine učenica Ajna
Muslić VIII-4, članica Literarne sekcije naše
škole osvojila je nagradu na Literarnom
konkursu u okviru Manifestacije
„Septembarski dani otpora '92-'95“. Njenu
priču pod naslovom „Samo da rata ne
bude“ donosimo u cijelosti, a Ajni želimo
puno sreće na budućim konkursima!
SAMO DA RATA NE BUDE
Ne volim vidjeti tužna lica,nesretne ljude,uplakanu djecu.Volim
mir,cvrkut ptica,žuborenje potočića,grane sunca,poneki
oblačak,miris cvijeća i pokošene trave,djecu koja se igraju
ispred haustora,ljude koji se nasmijani vraćaju kući s posla,pune
parkove,…
Svu tu ljepotu su preko noći ugasile granate.Stari ljudi se
prisjećaju tih nemilih događaja,prepričavaju kako su spavali u
podrumima,bez ikakvih uslova za preživljavanje,bez vode i
hrane,prazneći posljednje zalihe,trošeći zadnju
ušteđevinu,živjeli su od jutra do sutra.U večer su sjedili pod
svijećama,preko dana se skrivali moleći se bogu da
prežive.Kažu,grad je bio pod opsadom,pucali su sa svih
strana.Ulice su bile puste i prazne,izlozi trgovina
razbijeni,zgrade i stanovi napušteni,a kuće spaljene.Dani su im
prolazili u tuzi,bez tračka sreće,ali ipak u nadi da će svima doći
bolje sutra.I evo nas,nakon par godina,ponovo se šetamo
ulicom bez straha,straha da nas neprijatelj ne drži na oku,i to
baš onom ulicom gdje su neki prolili svoju krv i život dali boreći
se za našu slobodu.
Samo da rata više ne bude,i neće dok ima i posljednjeg zrna
dobrote u ljudima.
Inspiracija:
-Ja u ratu nisam bila rođena,ali kroz priče starijih upoznala sam
svu njihovu bol,tugu,jad i čemer u to nemilo doba.Da nije bilo
njihovih priča o ratu,ne bi bilo ni ove moje danas.Voljela bih da
se rat nije ni dogodio,da nisam napisala ovu priču,i da se on
nikada ne ponovi.
Ajna Muslić VIII-4 26
 N a pomenutom Konkursu u
LITERARNE NAGRADE
okviru Manifestacije
„Septembarski dani otpora '92-'95“, u
novembru prošle godine, naša
učenica Emina Hasančić VII-3 osvojila
je prvu nagradu. Čestitamo Emini, a
njena nagrađena pjesma slijedi u
nastavku!
SVI IDEALI SVIJETA NE VRIJEDE
SUZE JEDNOG DJETETA
„Ispričat ću ti priču,“
reče vojnik u mom snu,
„a ti je dobro zapamti
jer zlo može da se vrati!
Mladi smo bili, tek stasali
kada smo na branik domovine stali
i hrabro se borili
da bismo je boljom stvorili.
Nismo im dali da prođu dalje
za to bismo i život dali,
a dolje ste vi mali uplašeni bili
(to smo znali).
Suzice vaše, ti biseri mali,
Teško su nam dušu pekle
Vaša suza najvrjednija je
To su nam vaše oči rekle!“
27
P ovodom Dana škole koji se, ove godine, obilježava 19. maja,
Aktiv bosanskoga jezika i književnosti, u saradnji sa
direktorom škole, raspisao je Literarni konkurs za učenike naše
škole. Konkurs je trajao od 17 do 23. aprila, a pristiglo je ukupno 46
radova učenika svih uzrasta. Teme Konkursa su bile: „Škola i ja“,
„Kad bi mene pitali“ i „Hajde da se dogovorimo“. Komisija koju su
sačinjavali nastavnice i nastavnik bosanskoga jezika i književnosti
odabrala je tri najuspjelija rada koji će na svečanosti povodom
Dana škole biti prigodno nagrađeni. A rezultati su sljedeći: 1.
mjesto je Nidžara memišević IX-1; 2. mjesto Adna međić I-2 i 3.
mjesto je Sanida Blitović V razred PŠ „Kosova“. Čestitamo
nagrađenim učenicima, a ostalima više sreće drugi put! U nastavku
donosimo nagrađene tekstove.
Nidžara memišević IX-1, prvo
mjesto: Bitno je da za svakog ponešto
ŠKOLA I JA ima.
Moja škola, ne bilo koja
Nego Prva osnovna škola. Šale, ali i znanja u izobilju ima.
Ta mala vaza znanja, Tu raskoš i ljepotu izraza
Drugarstva, veselja... Naša škola nudi svima.
Već devet godina
Idem u školu ovu, Adna Međić I-2, drugo mjesto:
Ponekad sretna, nekada tužna MOJA ŠKOLA
Često ponosna, ali i sjetna. U školi sam sretna
I puno učim,
U školi vrijedni kao mravi Sigurna sam u školi.
Svi su moji drugari. Škola mi je zabava:
Čas plešu, čas pjevaju, Pjevam, crtam, plešem.
Sviraju ili slikaju.
Učim o svemu svijetu našem.
Tu su još mnoge druge Kad učiteljicu vidim,
aktivnosti Osjećam se veselo.
Pod budnim okom naših Kao ptici na grani,
nastavnika,
Igra srce cijelo!
Tu birati se može prema
okolnostima,
Sanida Blitović V razred PŠ „Kosova, treće mjesto:
ŠKOLA I JA
S vakoga dana u školu moram da krenem,
Na drugi put nikad neću da skrenem.
Najljepše blago skriva ona,
Kad zazvone njena glasna zvona
U školi su djeca puna radosti i sreće,
Ko ne ide u školu, razumjeti neće.
Svaki dan je ispunjen učenjem i znanjem
Uvijek se hvalimo našim poštovanjem.
Kad završi školski dan, umoran, ali radostan,
Nijedan učenik nikad nije žalostan.
Svi iščekuju novi sretni dan,
Novi sretni dan, prelijep kao san!
Moj grad
Ispred mene trperi vedar i tih proljeti dan.Prolaze ljudi i
automobili, ali ja ih skoro i ne vidim.Čujem razgovore ljudi i
škripu auta,ali i to mi je dovoljno ,znam još se živi,radi i putuje
po svijetu.Ne sjećam se rata jer se tada nisam bila ni rodila,ali
znam ono što mi je pričao otac.Priča mi kako je negdje i nekada
postojao jedan bolji svijet,te da on i danas postoji,samo ga mi
ponekad ne vidimo.Moj grad u vrijeme rata bio je veoma
čvrst,oštar i opasan za one ljude koji su ga željeli uništiti.Sve
njegove ljepote,bile su uništene,zbog te mračne sile koja se
spustila na moj grad.Uvijek sam željela istražiti i upoznati svoj
grad,a to se najljepše osjeti kada se pogleda sa stare
tvrđave.Posmatrala sam grad koji se nalazio tu,na mome
vidiku,i divila mu se.Oduvijek mi se činio malen,ali iz ove
perspektive se činio najveći na svijetu.Rijeka Bosna ga dijeli na
dva dijela koja se ustvari ponose jedan drugim.S lijeve strane
rijeke vidi se mnoštvo zgrada i objekata poredanih u nizu poput
vojnika koja čuvaju grad.S druge strane je stari dio grada prepun
kuća iz prošlosti koje znaju da ih s druge strane čuvaju
vojnici,zgrade u novom dijelu grada.Moj grad prepun zelenila,a
među tim zelenilom prkose platani,stari više stotina
godina.Ulice vijugaju jedna do druge,te se čini kao da su potoci
koji se ulivaju u jednu rijeku.U gradu ima više džamija,ali meni
najdraža Kuršumlija jer predstavlja srce starog dijela
grada.Volim svoj grad jer sam tu rođena,a on se ponaša
dobrodušno prema svim ljudima koji dođu da ga posjete i
požele da ostanu zauvijek tu.
Ajla Kujrić VIII-2
STARA KUĆA
N akon dugog pješačenja sjeo sam na jedan
LITERARNI POKUŠAJI
kamen da se malo odmorim. Pogled mi se
zaustavio na jednoj staroj kući, koja mi je djelovala
kao da je iz bajke. Mada je izgledala staro, bila je
lijepa i uredna. Duž čitavoga zida protezale su se
lijepe drvene stepenice, sa drvenom ogradom po
kojoj su postavljene saksije sa cvijećem rascvjetanim
uraznim bojama. Druga strana kuće obrasla je u
bršljen, pored kojeg se jedino primjećuju prozorski
otvori.
Ta stara kuća je uvijek obasjana suncem od kojeg
zelenilo bršljena dolazi do izražaja. Sa druge strane
zida nalazi se balkon gdje je sto sa mnogo stolica.
Kako stepenice, tako je i balkon okićen raznim
cvijećem. Zbog svog tog cvijeća kuća izgleda kao
jedna velika vazna. Krov kuće je ravan i podijeljen je
na dva dijela. Na vrhu dimnjaka se lako može vidjeti
gnijezdo koje su napravile rode.
Mir oko kuće remeti samo cvrkut ptica koje su, čini
mi se, kao i ja uživale u lijepom prizoru koji je nudila
ova kuća.
Enes Hodžić VI-4
Majka
Uvijek postji u mom srcu mjesto za jednu osobu.
Najviše mjesta u mojoj duši zauzima ona, to je moja
mama. Ta je osoba koja se s nama i veseli, a i
tuguje. Ona je najveća podrška i oslonac u mom
životu. Sa njom mogu dijeliti i dobro i zlo. Njoj
mogu odati svoje tajne, prve simpatije i mnoštvo
drugih stvari koje ne bi nikom ispričala. Majka, to je
najbolja prijateljica u našem životu. Sa očima punim
vedrine, sa osmjehom koji joj nikad ne silazi sa lica.
Vrlo često se pitam da li ću ja biti kao ona kad
porastem. Nadam se da hoću. Ljubav i trud majka za
nas neće izostavljati. Majka je jedna i bez nje ne bi
mogla život zamisliti. Ponekad se zapitam kako ona
djeca što nemaju majku žive, ali sudbina je tako
odredila. Zaslužila je da ostane u mom srcu i da u
njemu bude nezaboravna. Istina je da mi u životu
imamo puno dragih osoba, ali ona mi je najdraža i
uvijek će tako i ostati.
Azra Begić VI-2 28
 JEDNA ISPRIČANA PRIČA
Piše nastavnik Mirza Ahmetović

prebacujem na prijateljeva pleća jer, nakon te

Desilo se to jednog hladnog zimskog dana. Nas priče, niko od nas se ne usudi da ispriča nešto
šestero prijatelja, studenata završismo na sniježnoj drugo, nego smo još satima sjedjeli u mraku i
planini, s ciljem da se zabavimo na skijanju, ali i da razmišljali o onome što upravo čusmo. Tako, ovo
malo ne razmišljamo o učenju i ispitima. Jedan od moje pričanje shvatite kao prebacivanje tereta koji
naših prijatelja imao je vikendicu negdje visoko u već dugo nosim sa sobom.
planini, na mjestu potpuno izolovanom od „Bilo je ratno vrijeme“, započe priču naš prijatelj,
civilizacije. Do nje vođaše samo jedan uski šumski „vrijeme koje u nama stvara jedan od najgorih
put, prekriven dubokim snijegom kojeg te godine strahova koji mogu ophrvati čovjeka, ali i vrijeme
ne manjkaše. koje u djeci proizvodi jedan potpuno drukčiji
U popodnevnim satima ponovo poče padati jak spektar osjećanja, ili sam to barem ja na taj način
snijeg, kao da ga je ionako bilo malo, a mi se doživljavao. Naime, rat nama djeci donese slobodu
sklonismo među zidove stare drvene vikendice. od škole koju obilazismo tek povremeno, u
Imađasmo mogućnost da naložimo vatru, skuhamo periodima primirja ili stišavanja ratnih dejstava po
čaj i kafu, te se malo ugrijemo, ali niko od nas ne civilnim ciljevima. S druge strane, rat nam približi
bijaše spreman da u toj brvnari provede cijelu noć, neke od slika iz mašte koje su nas obuzimale ranije,
pogotovo kada shvatismo da u njoj nema ni struje a vezane su za junačke podvige, dokazivanja
ni tekuće vode. No, što je naumljeno, nije uvijek i hrabrosti, savladavanja zlih neprijatelja...
ostvarivo, pa tako, kad pogledasmo u vrijeme kada U ulici u kojoj sam tada živio, u malom bosankom
smo trebali poći nazad u grad, shvatismo da je gradiću, bijaše utočište pronašao veliki broj
snijeg toliko napadao da se stari auto kojim smo se izbjeglica iz gradova koji doživješe nesretnu
dovukli na vrh te planinčuge neće pomjeriti ni sudbinu. Među njima pronađoh niz novih prijatelja,
centimetra s mjesta na kojem se utaborio. koji svoje očeve ostaviše u rodnim mjestima, a spas
Sjedosmo svi oko male, ali vrijedne, peći i ubrzo nađoše u tuđini. Sjećam se trojice braće: Mirsada,
osjetismo kako nas opkoljava planinski mrak. Nije Seada i Senada koji su stalno pričali o svome ocu,
to onaj isti mrak kakvog obično viđamo. Ovaj bijaše njegovom dolasku na slobodni teritorij, najnovijim
pun neke strepnje, neizvjesnosti, ali nadsve
vijestima o tome gdje bi se trenutno mogao
prepunjen tišinom. Ta neobična tišina ispunjavala je
naša srca i duše, a pucketanje vatre proizvodilo je nalaziti. Najstariji od njih, Mirsad, ubzo napuni
ugodne trnce, koji su prožimali naša promrza tijela. osamnaestu godinu pa pođe u armiju, a mi ga
U takvoj atmosferi nekome od nas naumpade da gledasmo sa zavišću i željom da jednog dana
bismo mogli ovakvu noć uljepšati i provesti na budemo među njima, hrabrim vojnicima. Eh, kako
poseban način, pa predloži da, kao oni ljudi što se
je to bilo glupo i besmisleno.
onomad skloniše nadomak italijanskoga grada
Firence, ne bi li tako izbjegli kugu, ispričamo svako Umjesto priključenja armiji, dane provodismo u igri,
od nas barem po jednu zanimljivu priču, a da onda a igra je obavezno bila vezana za rat, pucanje,
odaberemo onu koja je bila najbolje i najljepše
puške i šumske logore u kojima smo stvarali vlastite
ispričana.
E od svih priča koje te noći čusmo, posebno mi se u vojske. Vrijeme u kojem se nismo igrali bilo je
sjećanje urezala jedna koju ispriča jedan od naših obilježeno potragom za hranom, gađanjem
prijatelja. Pokušat ću ovdje da je ispričam upravo „Umproforaca“ sniježnim grudvama i sličnim
onako kako sam je čuo i zapamtio, a sve ono što iz nestašlucima. Među nestašlucima, nerijetko su
nje proizađe u obliku emotivnoga rastrojstva, izbivale i svađe, gurkanja, pa i prave pravcate tuče.
29
Bilo je onih koji su vrlo često izvlačili deblji kraj, a
dešavalo, sve smirilo. Samo se još čula nečija
među njima posebno se sjećam jednog malog kuknjava i plač. Izađosmo iz skloništa koje smo
dječaka. Mogao je tada imati otprilike sedam- pronašli nakon eksplozije prve granate i uputismo
osam godina i u naš grad je došao sa majkom. Sin se, trčećim koracima, prema mjestu sa kojeg je
jedinac; otac ostao na trulom ratištu. Došao bi taj dopirao plač i kuknjava. Bio sam prvi koji je stigao
dječak često među nas i pokušavao da se pridruži na mjesto užasnog prizora. Nikada mi ta slika neće
našim nestašlucima. No, njemu to jednostavno, izblijedjeti u sjećanju. I sada,dok ovo pričam, kroz
nije išlo. Uvijek bi se završilo sa nekoliko čvoka, tijelo mi prolaze užasni trnci i osjećam kajanje
ružnim nadimcima, a u najgorem slučaju i kakvo ništa ne može utješiti. Dječak je ležao u
ozbiljnijim batinama koje bi mali dječak dobio od majčinome naručju, sav u krvi. Bio je u našoj
nekoga od nas. On bi tada otišao kući plačući, a neposrednoj blizini, samo nas je niska zidana
nerijetko se i vraćao s majkom koja bi nas molila ograda dijelila kada je granata pala. Vjerovatno je
da ga više ne diramo. posmatrao našu igru, nije se usuđivao da pokuša
- On je jedino što imam na svijetu- govorila je. Mi da nam se pridruži, da se ponovo izvrgne ruglu i
podsmjesima. Gledao sam kako njegovo tijelo leži
smo se tome gromoglasno smijali i ponavljali
opušteno u majčinome naručju, a u glavi su mi
njegove nadimke, dodajući još ono „mamina
maza“ i slično. A dječak je bio uporan, pa se uvijek odjekivale njene riječi: -On je jedino što imam na
ponovo vraćao, vjerovatno zato što drugog izbora svijetu!“
nije imao. Osjećao je potrebu i želju za druženjem; Poslije ove priče uslijedio je mir prožet mirisom
drugih „prijatelja“, sem nas, nije imao. Niko od nas gorućeg drveta iz peći. Svana fijuk vjetra, potmuli
tada nije razmišljao o tome. Niko se nije pitao odjeci tišine u našim glavama i nemir koji tjera na
kako je tom dječaku. Nikada niko nije osjetio ni razmišljanje.
trunku sažaljena prema njemu i, poput
najsurovijih neprijatelja, onako kako samo dječaci
te dobi mogu biti surovi jedni prema drugima,
uvijek i samo prema slabijima, odbacivali smo ga
od sebe. Nerijetko nam je služio kao rekvizit za
igru, kao neko ko može unijeti malo zabave u one
sumorne trenutke besposličenja i dosade, samo
što njemu u tim trenucima nije bilo do takve igre.
Dani su prolazili, svaki obilježen fijukom granata,
bježanjem u sklonište, sirenama za upozorenje na
opasnost i prestanak opasnosti... Nerijetko bi nas
zvuk granate prekinuo u igri i onda bismo sklonište
tražili u najbližem jarku, nečijem podrumu ili šupi.
Jednom takvom prilikom desi se da je granata tako
iznenada stigla da nismo imali vremena da
potražimo sklonište. Začulo se ono kratko fijuuu,
koje prožima čovjeka do kosti i diže svaku dlaku na
tijelu, a onda strašna eksplozija, frktanje gelera,
zatim vrisak, plač. Nakon prve, uslijedilo je još
nekoliko eksplozija, a onda se, kao što se najčešće
30
 Danas se u svakodnevnom životu događaju,
NADIR MULALIĆ

tako rečeno, "grozne" stvari. Danas je grozna

stvar ako ne možeš kupiti cigarete ili alkohol.
Ali, zapravo, grozna stvar je smrt. Smrt?!
Hladna riječ, zar ne?Svima je ta riječ tako
daleka, ponekad i nebitna. Mnogi tome ne
pridaju toliki značaj. Možda sam bila jedna od
tih osoba. Ne tako davno...
Mislila sam da je jedina grozna stvar u mom
životu bila dobiti jedan i da me roditelji izgrde
zbog toga. Ali, onda se desilo nešto
iznenađujuće, nešto zastrašujuće. Sigurno ste
čuli ili pak gledali film „3 metra iznad neba“,
eh, baš tog dana, tog 9. septembra, svi smo
bili 3 metra ispod zemlje. Glupo poređenje znam, ali taj događaj je neopisiv. Tog dana
sam promijenila mišljenje o svijetu i shvatila tu neku stvarnost. Tog dana se sve
promijenilo, mnogi su shvatili da nikad nećemo vidjeti onaj nama dobro poznati osmijeh,
i te obraščiće. Jednostavno rečeno, nećemo više vidjeti našeg Nadira.
Mnogi su tog dana shvatili šta znači smrt, te da je ona uvijek tu, baš tu u našoj blizini.
Tog dana sam nakon dužeg vremena pustila onu iskrenu suzu, onu koja se nije mogla
skriti. Teško je kad izgubiš druga čak i jadno. Teško je gledati ostale kako se igraju, zezaju,
a njega nema. Mnogo puta sam se zapitala zašto, zašto je svijet tako okrutan. Vjerovatno
je to neka sudbina koju nije mogao izbjeći. Ali, opet se iznova i iznova zapitam zašto,
zašto nije mogao proživjeti stvari koje bi neko njegovih tj. naših godina trebao proživjeti.
Ali, on je postao naš čuvar, on je osoba koje se svi rado sjećaju. On je, jednostavno, bio
drug za pamćenje. Zato nemoj živjeti u nekom zamišljenom svijetu, sve stvari su
prolazne! Sve nas čeka ista sudbina tj. smrt, samo, neke prije, a neke kasnije.
Ajla Mešić VIII-3

31
P ovodom obilježavanja Međunarodnog dana djeteta,
23. aprila, održanog u Zetri, u Sarajevu, pozvani su
učenici koji u redovnoj nastavi uče turski jezik. Bilo je oko
5000 učenika (sa nastavnicima - pratiocima) iz 5 kantona u
FBiH. Naših učenika je bilo 23. Učenica VI-2, Ajla Bradarić,
je na kraju programa, u izvlačenju, dobila nagradu -
putovanje u Tursku! Organizatori ove manifestacije su
Turski kulturni centar (institut) "Yunus Emre" Sarajevo, te
Turska ambasada u BiH i još 15-tak turskih kompanija koje
posluju u BiH. Sve je bilo odlično organizovano i
pripremljeno, pa su učenici naše škole, zajedno sa
direktorom Admirom Gračićem i nastavnikom Jusufom
Hamidovićem zaista uživali.
Učenici naše škole u Sarajevu, na
obilježavanju Međunarodnog dana djeteta
O d ove školske godine naša škola se
ubraja među one koje su uvele
AKTUELNOSTI
Turski jezik kao nastavni predmet i drugi
jezik koji učenici biraju, pored
njemačkoga. Formirano je jedno
odjeljenje šestoga razreda koje pohađa
ovaj predmet. Učenici imaju priliku da
se upoznaju sa osnovama ovoga jezika
koji postaje jedan od značajnijih u
svijetu.
PLAN OBILJEŽAVANJA DANA ŠKOLE I
MIROVNE SEDMICE
Ove školske godine Dan škole i Mirovna
sedmica u našoj školi bit će obilježeni u
periodu od 12.05. do 21.05.2014. godine.
- Započeto je Konkursom u literarnom
stvaralaštvu (Konkurs završen 25.04.2014).
- Tradicionalni turnir u malom nogometu
„Nadir Mulalić“ (konkurencija VI/VII razred i
VIII/IX razred) će se igrati od 05.05. do 21.05,
kada je planirano finale (u obje konkurencije).
Na turnir će biti pozvani i Nadirovi roditelji, a
sve će biti medijski popraćeno putem RTV
Maglaj.
- Deseti broj školskog lista „Osnovac“ izlazi
početkom maja 2014.
- Svečani programi u područnim školama će se
održati od 12.05. do 15.05.
- Turnir u malom nogometu za učenike
Matične i područnih škola (razredna nastava)
bit će održan u Kosovi 12.05.2014.
- Izložbe likovnih i tehničkih radova u Matičnoj
školi bit će postavljene od 12.5. do 16.5.2014.
Takmičenje u slikanju na trotoaru ispred škole
održat će se 15.5.2014. u 12 sati.
- Program za učenike, te podjela priznanja
učenicima i sekcijama održat će se 18.5.2014.
- Svečana sjednica Nastavničkog vijeća (sa
koktelom za zvanice i goste) planirana je za
19.5.2014.
- Finalna utakmica turnira „Nadir Mulalić“
bit će odigrana 21.5.2014.
- Smotra stvaralaštva pod nazivom „Veseli
đerdan“ (program u Domu kulture za
roditelje i lokalnu zajednicu) održat će se
32
21.5.2014. sa početkom u 18 sati.
 POSJETA FAMILY CENTRU ZENICA
DOGAĐANJA

Učenici viših razreda naše škole su u novembru prošle godine posjetili Family
centar u Zenici gdje su gledali sjajan film u 3D projekciji,“Dispicable Me
2“ (Grozan ja 2)
Režija: Chris Renaud i Pierre Coffin
Glavne uloge : Steve Carell, Kristen Wiig, Miranda Cosgrove, Elsie Fisher,
Russell Brand
Godina: 2013
Žanr: Avantura
Trajanje filma:98 min.
Sadržaj filma: Gru (Steve Carell) je ostavio iza sebe život superzlikovca i riješio
da se stara o Margo (Miranda Cosgrove), Edit (Dana Gaier) i Agnes (Elsie
Fisher). Gru, dr Nefario (Russell Brand) i Malci imaju dovoljno slobodnog
vremena.
Međutim, tek što je Gru počeo da se navikava na ulogu porodičnog čovijeka iz
predgrađa, na vrata mu dolazi supertajna organizacija koja se bori protiv zla u
cijelom svijetu. Gru i njegova nova partnerka Lusi (Mina Lazarević) treba da
otkriju ko je odgovoran za spektakularne zločine i da ih privedu pravdi.
Potreban je najveći svjetski bivši superzlikovac da bi se uhvatio neko ko
pretenduje da ga zamjeni na tom mjestu.Otkrivajući ko je odgovoran za
spektakularne zločine Gru počinje da osjeća nešto više prema Lusi te tako
dobija još jedno blago u svom životu...

FREE BIRDS (ĆURKE NA SLOBODI)

U čenici nižih razreda naše škole imali su

priliku da u martu ove godine posjete
Family centar Zenica i pogledaju jedan izvrstan
animirani film u 3D projekciji. Riječ je o filmu
„Ćurke na slobodi“ reditelja Jimmyja
Haywarda. U ovoj satiričnoj, urnebesnoj,
avanturističkoj komediji o prijateljstvu, dvije
ćurke različitog porijekla, zaboravit će na
razlike i ujedinit će se kako bi otputovale
nazad kroz vrijeme i promijenile tok historije –
sklonile ćurke sa prazničnog jelovnika
Amerikanaca na Dan zahvalnosti zauvijek. Sve
to je, naravno, prožeto zanimljivim
avanturama i humorom, tako da vjerujemo da
su učenici uživali u ovome filmu.
33
NAJZANIMLJIVIJE PRVOAPRILSKE ŠALE
1. Godine 1962. televizori u boji su bili

ŠALE I VICEVI
prava rijetkost. Švedska nacionalna
televizija je to iskoristila i svojim
gledaocima plasirala informaciju da
prijemnike u trenutku mogu pretvoriti u
one u boji ako preko aparata navuku par
najlonki.
2. Uvaženi britanski astronom Patrik Mur
objavio je 1. aprila 1976. da će rijedak
položaj planeta privremeno u potpunosti
smanjiti Zemljinu gravitaciju, zbog čega će
svi ljudi jedno vreme imati priliku da
lebde! Stotinjak slušalaca je nazvalo
redakciju da javi da je eksperiment uspio.
3. Na 1. april 1998. naučni časopis „Nju
meksikans for sajns” je objavio vijest da je
Skupština američke države Alabama
promijenila vrijednost broja Pi s
MUJO KOD DOKTORA
matematičke konstante 3,14 na biblijsku
Doktore malo sam neodlučan …….. ili možda nisam, ne
3,00 – koja je znatno zgodnija.
znam!
4. Mnogi korejski i kineski sajtovi pustili su
1. aprila 2003. godine vijest da je CNN Učiteljica: - "Kupujem, kupuješ, kupuje, kupujemo,
objavio kako je ubijen vlasnik kupujete, kupuju... Ivice, reci mi koje je to vrijeme!"
„Majkrosofta” Bil Gejts. Rezultat svega je Ivica: - "Vrijeme rasprodaje!"
ukupni pad akcija na korejskoj berzi za 1,5
odsto.
Ivica piše pismeni iz matematike i učiteljica mu govori:
5. Švedski vodeći dnevnik „Dagens - "Nadam se da te ovog puta neću uhvatiti u prepisivanju."
niheter“ zastrašio je 1.aprila 2006. hiljade - "I ja se nadam, učiteljice."
biciklista tvrdnjom da će stokholmske
vlasti uvesti ograničenje brzine za bicikliste
na 20 kilometara na sat u užem centru
grada.
6. Poznati lanac brze hrane “Burger King”
je 1998. godine objavio veliki oglas u
novinama u kom je predstavio hamburger
za lJevoruke. Kompanija je objasnila da će
on ostati isti kao i original, samo će svi
sastojci biti zarotirani za 180 stepeni kako
se oni ne bi izlijevali sa desne strane
hamburgera.
34
ADRESA „PRVE OSNOVNE ŠKOLE“ MAGLAJ:
Ul. Aleja Ljiljana

REDAKCIJA:
Eda Muhamedović VIII-2
Amela Mrvoljak VIII-3 Maj, 2014.
Ajla Mešić VIII-3 Broj 10
Rabija Abdurahmanović VIII-3
Medin Mušić VIII-2
Edna Halilović VIII-3
Idna Musaefendić VIII-3
Amor Smajlagić III-1
Emina Hasaković VIII-2
Ajna Šišić VIII-2
Naida Suljić VIII-1
Amila Hadžišehić VIII-3
RUKOVODILAC SEKCIJE: Nastavnik
Azra Begić VI-2 Mirza Ahmetović
Dalila Mehinagić VI-2 LIST IZDAJE:
Sanita Spahić VI-2 NOVINARSKA SEKCIJA Osnovne škole
Ajla Rahmanović VIII-2 „Prva osnovna škola“ Maglaj
DIREKTOR ŠKOLE: Admir Gr ačić